<p>Svaka prodaja kesa, torbi, cegera, na kojima je logo ili ime trgovca, je strogo zabranjena, te stoga pozivam potrošače da reaguju, upute mejl ili pozovu Tržišnu inspekciju - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, ekonomski analitičar &nbsp;i ekspert za zaštitu potrošača Jovo &nbsp;Rabrenović.</p>
<p>Nakon što je stupila na snagu zabrana upotrebe plastičnih kesa, kaže Rabrenović, trgovci su odmah pronašli način kako da doskoče zakonu i kako da zadrže, kako kaže, neke ranije prakse.</p>
<p>- Zakonom o zaštiti potrošača, članom 22, strogo se zabranjuje da trgovac koristi određene vrste kesa, ili torbi, na kojima se nalaze njegove oznake, odnosno njegov logo, naziv preduzeća, trgovca, dio brenda, ili nešto što jasno i nesumnjivo ukazuje na to o kojem se trgovcu radi, a da takve kese, odnosno takve cegere naplaćuje. Zakonom se izričito zabranjuje naplaćivanje takve vrste proizvoda, što su trgovci kod nas, najblaže rečeno, vrlo kreativno pristupili tom propisu i jednostavno napravili neke izmjene dodavanjem jednog slova ili znaka, na kraju naziva svog preduzeća, ili jednostavno stilizacijom njihovog poznatog loga, i doveli na taj način potrošača &nbsp;u situaciju da plaća ono što u suštini svuda u svijetu predstavlja promotivni, odnosno reklamni materijal trgovca - rekao je Rabrenović.</p>
<p>Juče se pojavio novi, &nbsp;stari, problem, kaže Rabrenović, pa su se tako pojavile opet zabranjene kese, ali ovoga puta na jedan bizaran način, kako kaže Rabrenović, jer se oni nude ispod pulta potrošačima uz opasku trgovca &nbsp;da ako dođe do neke kontrole, dodaje on, da potrošač kaže da je sam uzeo kese.</p>
<p>- &nbsp;Nas potrošači zovu i traže zaštitu države. Naravno, mi nijesmo država i ne možemo na taj način reagovati, ali možemo reagovati kroz upozorenje javnosti i pozivanjem inspekcije da reaguje, jer jednostavno takav način, skoro, čišćenja lagera kesa, koje trgovci imaju je vrlo loš i poruka da pokušava izmanipulisati zakonskim odredbama, kako bi trgovci, još neke vrijeme uspjeli da zarađuju od prodaje kesa - istakao je Rabrenović.</p>
<p>Upitan da prokomentariše činjenicu da butici, apoteke, parfimerije naplaćuju kese, sagovornik Budilnika ponavlja da svaka prodaja ambalaže, kesa, torbi i cegera, koje sadrže logo ili ime trgovca, dodaje on, predstavlja kršenje Zakona.</p>
<p>- Kese u buticima, marketima, benzinskim pumpama, bilo gdje drugo, ukoliko se kesa ili torba naplaćuje, to je kršenje propisa, i jednostavno je tu rješenje i ujedno apelujem i pozivam potrošače da odmah reaguju. Iako je kod nas situacija malo zbrkana u državi, da imamo neki skoro pa inter regnum, kad su u pitanju inspekcijski organi, jer, podsjećam gledaoce, Uprava za inspekcijske poslove je ukinuta, a inspekcije su prešle u nadležnost Ministarstava, ali vjerujem da Tržišna inspekcija, koja je prešla u nadležnost Ministarstva ekonomskog razvoja i Direktorata za unutrašnje tržište, &nbsp;će definitivno reagovati na svaki poziv i svaku prijavu koju potrošači upute. Pozivam potrošače da reaguju, da upute mejl ili da pozovu inspekciju i da traže reakciju, jer je jasno zakonom propisano i navedeno kakve su kazne i kakav je upravni postupak koji treba inspekcija da izvrši - poručio je Rabrenović.</p>
<p>Moraju i trgovci i potrošači biti svjesni svoje uloge u društvu, poručuje Rabrenović, moraju biti svjesni toga šta znači čista životna sredina.</p>
<p>Svaka dobra namjera traje par dana u Crnoj Gori, podsjeća Rabrenović, tako se u praksi pokazalo, jer se često manipuliše propisima, nađe se način da se doskoči propisima.&nbsp;</p>
<p>- Kakva nam je životna sredina, takav će nam biti vazduh koji dišemo, voda koju pijemo, hrana koju jedemo. Moramo razumjeti da, ukoliko nam je jedini cilj u životu profit, a dijelu trgovaca to definitivno jeste, nećemo daleko &nbsp;stići. Ovo je zemlja koju ostavljamo i budućim generacijama, i mi nemamo pravo da koristimo svr što možemo, i da taj način, iz svojih ličnih razloga, zemlju u kojoj živimo uništimo, za svoju korist - zaključio je Rabrenović.</p>
<p><b>Cijelo gostovanje možete pogledati na You Tube kanalu TV E.</b></p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Rabrenović: Trgovci i s ovom odredbom našli način da doskoče propisima

<p>Crna Gora je prije 33 godine postala prva, Ustavom deklarisana ekološka država na svijetu. Međutim, u njoj danas, prema podacima Vlade, postoji najmanje 340 nelegalnih deponija<i><b>. </b></i>Ujedno, jedna je od 10 zemalja svijeta u kojima su stope razdvajanja kućnog otpada najniže, uz Albaniju, Kosovo i još sedam afričkih zemalja, piše Radio Slobodna Evropa.</p>
<p>Kao zemlja kandidat dužna za članstvo u Evropskoj uniji, u obavezi je da do 2030. godine reciklira polovinu otpada.</p>
<p>Jedna od ekoloških mjera na ovom putu stupa na snagu 20. oktobra zabranom upotrebe plastičnih kesa debljine od 15 do 50 mikrona, što predviđa nedavno usvojeni Zakon o upravljanju otpadom.</p>
<p>Tanje kese, do 15 mikrona debljine, koje se sada koriste za pakovanje voća ili mesa biće i dalje u upotrebi, kao i one najdeblje, od 50 mikrona, koje će moći da se kupe na kasi.</p>
<p>Primjenu ove odredbe kontrolisaće tržišna inspekcija, a raspon kazni se kreće od hiljadu do 40.000 eura.</p>
<p>U Crnoj Gori, zemlji od 630.000 stanovnika, godišnje se upotrijebi preko 63 miliona plastičnih kesa.</p>
<p>"Primjenom ove odredbe pokazujemo da smo spremni da se suočimo s ekološkim izazovima i da preuzmemo odgovornost za očuvanje naše zemlje", rekao je ministar ekologije Damjan Ćulafić.</p>
<p>Dok proizvođači plastičnih proizvoda za RSE kažu da je Vlada donijela odluku naglo, bez konsultacija i smjernica za dalju proizvodnju kesa, u nevladinom sektoru podržavaju odluku uz ocjenu da je morala biti ranije donijeta.</p>
<h2>Građanin godišnje koristi do 600 plastičnih kesa</h2>
<p>- Građanin Crne Gore godišnje koristi u prosjeku od 400 do 600 jednokratnih plastičnih kesa od kojih se ni jedna ne reciklira. Ako ne završe u prirodi, u najboljem slučaju se gomilaju na deponijama - kaže za Radio Slobodna Evropa Vanja Cicmil iz nevladine organizacije Zero Waste.</p>
<blockquote>Zabrana i jednokratne plastike</blockquote>
<blockquote>Novim Zakonom za upravljanje otpadom biće zabranjena i upotreba jednokratne plastike.</blockquote>
<blockquote>To su štapići za uši (osim onih koji se koriste u medicinske svrhe), pribori za jelo, tanjiri, slamke, štapići za miješanje pića, za pridržavanje balona i kutije namijenjene konzumaciji hrane.</blockquote>
<blockquote>Zabranjuju se posude i čaše za napitke od ekspandiranog polistirena (stiropor) uključujući njihove čepove i poklopce.</blockquote>
<p>Za razgradnju jedne plastične kese potrebno je nekoliko stotina godina.</p>
<p>Zero Waste se za ukidanje kesa zalaže duže od deceniju. Peticiju ovim povodom podržale su hiljade crnogorskih građana proteklih godina.</p>
<p>- Nažalost, rezultate smo dugo čekali zbog nedostatka političke volje, nerazumijevanja problema plastičnog otpada i lobija koji štite interese industrija koje koriste plastiku za jednokratnu upotrebu - kaže Cicmil.</p>
<p>Ona naglašava važnost zabrane upotrebe plastičnih kesa i plastike za jednokratnu upotrebu u procesu smanjenja otpada.</p>
<p>- Međutim, ključno je da se ovaj zakon dosljedno sprovodi. Važno je da se i javnost edukuje i ojačaju inspekcijske službe - dodaje Cicmil.</p>
<p>Cicmil ističe da se upotreba plastičnih proizvoda direktno utiče na zdravlje.</p>
<p>- Sitne čestice plastike pronađene su čak i u ljudskom organizmu. Ranije su istraživanja pokazivala da se ona mogla naći u probavnom sistemu ljudi i životinja, a sada se nalazi i u organima ljudi - ističe Cicmil.</p>
<p>Kako navodi, plastične kese takođe zagađuje zemljišta i vode, a njihovo spaljivanje stvara toksične gasove.</p>
<p>Uz to, proces reciklaže plastičnih kesa je neisplativ s obzirom da su one tanke i često kontaminirane drugim proizvodima.</p>
<p>- Reciklaža je skupa i energetski zahtijevna, a proizvodi koji se tako dobijaju često imaju loš kvalitet - zbog toga je najbolje rješenje njihova potpuna eliminacija, a ne reciklaža - dodaje Cicmil.</p>
<h2>Bez jasnih smjernica za proizvođače</h2>
<p>Darko Zejnilović, vlasnik je Megaplasta, jedne od podgoričkih fabrika koja se bavi proizvodnjom i trgovinom plastike. Neki trgovinski lanci iz Crne Gore korisnici su njegovih proizvoda.</p>
<p>Za RSE kaže da je Vlada donijela odluku bez konsultacija sa proizvođačima i korisnicima plastičnih proizvoda.</p>
<p>- Odluka je jako složena za implementaciju, bez pojašnjenih koraka koji joj prethode. Sve je to sad nekako ishitreno, bez jasnih smjernica o korištenju plastičnih kesa i ostalih proizvoda - rekao je Zejnilović.</p>
<p>Kako navodi, u interesu mu je da doprinese tome da Crna Gora bude čista i ekološki prepoznatljiva.</p>
<p>- I nije mi problem u potpunosti da preuredim posao, kako bismo išli u korak sa EU, ali gdje su edukacije? Gdje su jasni principi proizvodnje i reciklaže? Imamo li principe upravljanja otpadom? Odgovor na sva ova pitanja je ne - zaključio je Zejnilović.</p>
<blockquote>Nudiće opcije u skladu sa zakonom</blockquote>
<blockquote>Iz jednog od najvećih trgovačkih lanaca u zemlji, Idea, poručuju da će u svojim prodavnicama nuditi samo "one opcije koje su u skladu sa zakonom".</blockquote>
<blockquote>Iz kompanije poručuju da je zaštita životne sredine jedan od prioriteta u njihovom poslovanju.</blockquote>
<blockquote>- Jedan od primjera našeg odgovornog djelovanja jeste ukidanje štampanih primjeraka akcijskog kataloga, odnosno potpuni prelazak na digitalni format - kazali su iz kompanije za RSE.</blockquote>
<p>Osim proizvođača, ovaj Zakon odnosi se i na trgovce proizvoda i ambalaža od plastike i papira.</p>
<p>Podgorička Micromedija iz regiona i Evrope uvozi papirne čaše i slamčice, papirne držači za čaše, štapiće za jelo, pribor za jelo od bambusa, papirne kutije… koji su dio, kako navode, eco-friendly ponude.</p>
<p>Osim ovih, uvoze i proizvode od plastike koji su, kako navode, značajno jeftiniji od ekoloških proizvoda pa se zbog cijene kupci češće odlučuju za njih.</p>
<p>Ipak, smatraju da se polako mijenja svijest o značaju ovakvih proizvoda.</p>
<p>Komentarišući zakonska rješenja koja u oktobru stupaju na snagu navode da će se zbog razlike u cijeni ekološki prihvatljivih proizvoda i plastike više koristiti dozvoljene plastične kese jer će biti jeftinije.</p>
<p>- &nbsp;Važno je da se zakon primijeni što će umnogome zavisiti od učestalosti inspekcijskog nadzora i sprovođenja striktne kaznene politike", zaključuju iz ove kompanije - navode.</p>
<h2>Šta kažu građani?</h2>
<p>Tijana iz Podgorice smatra da je odluku o zabrani plastičnih kesa trebalo odavno primijeniti.</p>
<p>- Primijetila sam da dosta ljudi iz moje okoline već koristi cegere, ili plastične kese za višekratnu upotrebu. Osim striktne zabrane moraće se poraditi i na svijesti ljudi, ali malim koracima. Nadam se da će to zaživjeti kao praksa - navodi ona.</p>
<p>Sedamdesetogodišnja Stanka kaže za RSE da decenijama nije koristila ceger za kupovinu jer joj se činio nedovoljno velikim.</p>
<p>- Uvijek kupim više artikala i uzmem kesa koliko mi treba. Nakon toga ih iskoristim za smeće. Navići ću se i na to novo pravilo - rekla je ona.</p>
<h2>Susjedna Hrvatska primjer dobrog upravljanja</h2>
<p>Zorana se prošle godine iz Podgorice preselila u Zagreb. Ekološka pravila za nju su bila novina.</p>
<p>- Posebne su kante i kontejneri za plastiku, staklo, biološki otpad. Postoje plave kese koje se kupuju i one koštaju oko 2 i po eura, za deset komada. Za plastiku nam grad donira žute kese i njih bacamo u žute kontejnere. U plave kontejnere papir. Zeleni su za staklo - kazala je ona.</p>
<p>U početku joj je, navodi, bilo neobično.</p>
<p>- U Podgorici sve ide u istu kesu, iz prodavnice i sve to u jedan kontejner. Sada imam tri, u raznim bojama i odvajam - pojašnjava Zorana.</p>
<p>Kaže da se u Hrvatskoj mogu kupiti kante za smeće koje imaju više pregrada za sortiranje otpada.</p>
<h2>Veliki dio kesa na kraju završi i u moru</h2>
<p>Crna Gora zagađenju mora doprinosi sa 2.146 tona plastičnog otpada godišnje, podaci su Instituta za biologiju mora iz Kotora.</p>
<p>Preko 100.000 kitova, foka i kornjača ugine svake godine kao rezultat jedenja ili zarobljavanja plastičnim kesama, podaci su Svjetskog fonda za prirodu.</p>
<p>U jednoj od analiza UN procjenjuje se da će do 2050. godine biti više plastike nego ribe u okeanima osim ako zemlje ne preduzmu hitne mjere za upravljanje plastičnim otpadom.</p>

500x500

1250x600

1084x550

Crna Gora zabranjuje plastične kese, dok opstaju na stotine divljih deponija

<p>Crna Gora je danas ponovo pokazala da baštini građanski, međuetnički i međuvjerski sklad kao temeljne vrijednosti koje pokazuje da naša država zaslužuje da bude naredna članica Evropske unije - kazao je ministar vanjskih poslova <b>Ervin Ibrahimović</b> nakon potpisivanja ugovora između vlada Crne Gore i Hrvatske o poklanjanju Doma kulture "Josip Marković" u Tivtu.</p>
<p>Potpisivanjem ovog ugovora Crna Gora je, kako je istakao, jasno pokazala da želi da njeguje i gradi prijateljske i partnerske odnose, ali i povjerenje sa našom prijateljskom državom Hrvatskom.</p>
<p>- Hrvatska jeste naš saveznik, a isto tako hrvatska zajednica u Crnoj Gori neodvojivi je dio mozaika našeg društva - istakao je Ibrahimović.</p>
<p>Sve manjine su, prema njegovim riječima, neodvojivi dio Crne Gore, sva njihova kultura, identitet i jezik su bogatstvo Crne Gore.</p>
<p>Hrvatskoj manjinskoj zajednici želi da se u Domu kulture "Josip Marković" u Tivtu okupljaju i tu stvaraju dobre stvari za njihovu zajednicu, ali i za Crnu Goru i da još brže stignemo do Brisela.</p>
<p>- Kao što su do sada bili vjerni čuvari Crne Gore, ali i najbolji most prema našoj prijateljskoj državi Hrvatskoj - naveo je Ibrahimović.</p>
<p>Ministar vanjskih poslova Hrvatske <b>Gordan Grlić Radman </b>rekao je da je ovo istorijski čin, te da je dobro podsjetiti da Hrvati u Crnoj Gori decenijama pokušavaju regulisati imovinsko-pravni status ovog važnog objekta koji je simbol njihovih predaka, očeva i đedova koji su od 1920. do 1922. gradili ovaj objekat.</p>
<p>- U istorijskom kontekstu i burnoj prošlosti različith režima i državnih zajednici, konačno je uspjelo ovoj Vladi na čelu sa premijerom <b>Milojkom Spajićem</b> i posebnom zalaganju kolege Ibrahimovića. Ovo je civilizacijski iskorak, zahvaljujem Vladi Crne Gore što je omogućila Hrvatima Crne Gore i Boke da konačno ovdje aktivno mogu njegovati kulturni sadržaj, voditi sve aktivnosti, jer ne treba zaboraviti da su Hrvati Boke autohtona, starosjedilačka zajednica, hrvatska manjina koju Vlada Hrvatske snažno podržava - istako je Grlić Radman.</p>
<p>Drago im je što će ovaj Dom kulture biti prostor za čitaonice i radionice, te da će podsjećati na minula vremena.</p>
<p>- Svakako da bi njihovi preci bili srećni da vide da je ovaj objekat ponovo vraćen u njihove ruke - naveo je Grlić Radman.</p>

Ibrahimović: Crna Gora pokazala da zaslužuje da bude naredna članica EU, Grlić Radman: Ovo je civilizacijski iskorak

<p>Kotoranin <b>D. M. </b>(35) uhapšen je na Cetinju, nakon što je iz sudnice gdje mu je izrečena kazna od 300 eura zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola ponovo sjeo za volan, saopšteno je iz Uprave policije na mreži Iks (X).</p>
<p>Kako navode, kod D. M. je prvobitnom kontrolom utvrđeno da je vozio pod dejstvom alkohola u organizmu u koncentraciji većoj od promila (1 g/kg). </p>
<p>- On je uhapšen i priveden sudiji za prekršaje, koji mu je izrekao novčanu kaznu u iznosu od 300 eura. Međutim, odmah nakon izricanja kazne, on  je ponovo zatečen da upravlja vozilom - ističu iz Uprave policije.</p>
<p>Alkotestiranjem je i utvrđeno prisustvo alkohola u organizmu u koncentraciji većoj od promila (1g/kg), kada je ponovo uhapšen.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpolicijacg%2Fstatus%2F1936371605891932618%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Uhapšen Kotoranin: Iz sudnice zbog vožnje pod dejstvom alkohola ponovo sjeo za volan

<p>Davne 1962., reprezentacija Jugoslavije igrala je u polufinalu Svjetskog prvenstva u Čileu. Ono zbog čega je avantura „plavih“ bitna za našu priču jeste što je svaku od utakmica pomenutog prvenstva, pratio uživo po jedan član stručne ili selektorske komisije tadašnjeg saveza. Zapažanja su pretočena u izvještaje i kasnije objavljena u „Jugoslovenskom futbalu“, časopisu namijenjom domaćim trenerima.</p>
<p>Mi takav časopis nažalost nemamo (a nije da im ga nisam predlaga'), a što se tiče sistematskog praćenja utakmica na Evropskom prvenstvu za omladince na kojem smo prvi put učestvovali - poslao sam ljudima iz FSCG-a nekoliko upita o eventualnom preduzimanju slične akcije s njihove strane, ali odgovor nisam dobio.</p>
<p>No, šćede sudbina da se takmičenje održi baš u Rumuniji, u kojoj boravim posljednje tri godine, pa sam iskoristio priliku da što uživo, što na televiziji, ispratim utakmice, kako naše tako i ostalih reprezentacija, i tako sam sastavim ovaj svojevrsni taktički pregled EP-a, koji je sad pred vama.</p>
<h2>Moć pozitivnog mišljenja</h2>
<p>Primijenimo li pozitivno mišljenje na tek završeno istorijsko učešće naše omladinske reprezentacije na Evropskom prvenstvu, primijetićemo ogroman plus za:</p>
<p>1. Iskustvo: igračima, stručnom timu, savezu;</p>
<p>2. Eventualne transfere: skauti najjačih evropskih klubova (da sad ne imenujemo) bili su na tribinama;</p>
<p>3. Upoznavanje konkurencije: što i kako rade ostali, i đe smo mi u odnosu na njih.</p>
<p>Prve dvije tačke su manje-više same po sebi jasne i ne bih ih previše analizirao. Što se tiče treće – zaronimo amigo.</p>
<p>E da, još jedna stvar: ova analiza ni u tragovima ne sadrži prozivode poput fizičke spreme i izostanka najbitnijih igrača (ne znam za vas ali ja sam na njih (mislim na prozivode) postao alergičan).</p>
<h2>Golmani plešu</h2>
<p>Kad bi me neko pitao na čemu bih jednom treneru mlađih kategorija u Crnoj Gori, na osnovu zaključaka sa ovog EP-a, prvo predložio da radi, jeste – igra golmana.</p>
<p>Golman, ne samo po igri nego i po građi, nije što je nekad bio. Danas profil čini laganija građa, hitar korak, tehnički doćerana parada i naravno najbitnije – izvanredna distribucija lopte (vjerovatno najbolji primjeri Martin (Danska) i Setford (Engleska)). Jednostavno rečeno, golman nije samo jedan od učesnika u napadu, već često i plejmejker. Što se naših golmana tiče, iako je Milović branio dvije i po utakmice i imao nekoliko odličnih odbrana, Đurović se mnogo više uklapa u opisani profil.</p>
<p>Kako se do toga tehničkog nivoa golmana dolazi? Pomenuću primjer iz ličnog trenerskog iskustva iz Rumunije (čija U19 reprezentacija se plasirala u polufinale), đe golmani redovno i u svim uzrastima, učestvuju sa ostalim igračima u vježbama i igrama tipa „čuvanja lopte“. I od svojih saigrača su rijetko kad gori.</p>
<h2>Posjed lopte i visoki kriterijumi</h2>
<p>Ne sumnjam da bi selektor Vukčević i bilo ko od mojih kolega iz Crne Gore želio da mu ekipa dominira, drži loptu u svom posjedu itd. To skoro i da nije pitanje stila, već obaveze u modernom fudbalu.</p>
<p>No zbog čega našima ove stvari, iako ih svakodnevno vježbaju, nisu išle na ovom prvenstvu? Obratimo li pažnju na zagrijavanje pred utakmicu (svi koji su makar jednom bili na stadionu znaju da je praćenje zagrijavanja poseban merak) primijetićemo jednu razliku. Dok mi i dalje, po nepisanom pravilu, „čuvanje lopte“ igramo u prostoru od minimum 20x20m, ekipe poput</p>
<p>Engleske, Danske, Norveške itd. „čuvanje lopte“ igraju u prostoru od 15x10m, što će reći, znatno manjem.</p>
<p>Izgleda da su mnogo viši zahtjevi koje konkurenti postavljaju pred sebe po pitanju prostora i vremena, pa otud i veća otpornost kad se nađu pod presingom. Da zaključimo: nije u pitanju samo što, nego i kako radimo.</p>
<h2>Biti prepoznatljiv</h2>
<p>Holandija: osnovni sistem igre 4-2-3-1, napad u sistemu 3-4-3; Engleska, Španija, Norveška: 4-2-3-1, napad u 4-1-4-1; Rumunija: 4-4-2 ili 4-1-3-2; Danska: 5-4-1, prelazak u 4-2-5 (!); Crna Gora: klasični 4-2-3-1 sistem bez ikakvog posebnog obilježja.</p>
<p>Prvi korak, da bi smo na evropskoj sceni bili prepoznatljivi, jeste odrediti način napada. Ako već igramo uobičajeni 4-2-3-1 sistem, moramo mu dati neki šmek: đe se kreće bek, kuda se kreće krilo, mijenja li ko mjesta – ajmo malo. Primjetno je da je već u uzrastu od 18-19 godina, promjena formacije pri prelasku iz odbrane u napad skoro standard.</p>
<p>Odsustvo ovakvih ideja do sad je nažalost „krasio“ i našu seniorsku reprezentaciju, a i naše klubove u Evropi đe, kakav god rezultat bio, taktički i napadački se nemaš za što uhvatit. Zato paralelno sa rezultatima treba razvijati i svoje osobenosti i stil. Jer tako igraju najbolji (a i malo je zanimljivije).</p>
<h2>Iz drugog ugla: fizika out, taktika in</h2>
<p>Kad se uzme u obzir kako se u 90% slučajeva tumačio rezultat i igra naše reprezentacije (fizička sprema), a što se sa druge strane zaista dešavalo koliko na našim toliko i na ostalim mečevima (taktička sprema), shvatamo da nam je potreban oštar zaokret u razmišljanju.</p>
<p>Optimizam, da je takvo što ne samo moguće nego i već i na putu, baziram na:</p>
<p>· Drugom poluvremenu protiv Španije. Iako je motivacija naših protivnika u tom momentu bila upitna, viđelo se da imamo što da pokažemo. Pored psihološkog rasterećenja, vjerujem da su duži i smisleniji napadi bili posljedica promjena u sastavu;</p>
<p>· Kvalitetu trenera u Crnoj Gori. U našoj zemlji postoji značajan broj trenera zdravih pogleda na razvoj mladih igrača i njihove taktičke kreativnosti, što je preduslov da dostignemo najviši rezultatski i igrački nivo.</p>
<p>Da rekapituliramo: golman-plejmejker + čuvanje lopte na malom prostoru + taktička prepoznatljivost – ono su što nam trenutno nedostaje da bi bili konkurentniji najboljim evropskim omladinskim selekcijama.</p>
<p>Da zaključimo: poenta ovako značajnog iskustva nije ni bila koliko daleko ćemo stići, već koliko puno ćemo naučiti (što ostaje da se vidi). Ono što je ipak sad, i više nego ikad jasno, jeste: taktička priprema igrača mora postati prioritet svakog našeg kluba, trenera i selekcije.</p>
<p>Završna napomena: Crna Gora će postati dio evropskog vrha kad pobjede i porazi ne budu bili tumačeni kao pitanje fizičke spreme, pseudopsiholoških kategorija i sl., nego čitanja igre, odluka sa loptom, kretanja na terenu i drugih vještina kojima smo se do sad, bavili manje, a otsele ćemo siguran sam, puno više.</p>
<p>Sportski pozdrav.</p>

EP U19: Ponešto o taktici i nimalo o fizičkoj spremi

<p>Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Berane uhapsili su <b>J. B. </b>(28) zbog vožnje pod dejstvom psihoaktivnih supstanci, dok će protiv njegovog suvozača <b>M. R. </b>(52) biti podnijeta prekršajna prijava zbog posjedovanja 39 komada različitih tableta sa liste opijata, saopšteno je iz Uprave policije.</p>
<p>Kako je precizirano, J. B. je kontrolisan dok je upravljao putničkim motornim vozilom "Mercedes" kolašinskih registarskih oznaka, te je utvrđeno da je pozitivan na prisustvo psihoaktivnih supstanci u organizmu.</p>
<p>- Pregledom vozila policijski službenici su pronašli dva komada municije kalibra 7,65 mm i o tom događaju upoznali tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama koji je naložio da se municija uputi na odgovarajuća vještačenja, a da se nakon toga podnese krivična prijava protiv J. B. zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija - navodi se u saopštenju.</p>
<p>U torbici M. B. policija je pronašla 39 komada različitih tableta sa liste opijata sa čim je upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju koji se izjasnio da se u radnjama ove osobe ne stiču elementi krivičnog djela, već da se radi o prekršaju iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga, te će protiv njega biti podnijeta prekršajna prijava.</p>

Berane: Uhapšen zbog vožnje pod dejstvom narkotika, protiv suvozača prekršajna zbog posjedovanja opijata

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>