<p>Njemački ambasador u Crnoj Gori <b>Peter Felten</b> zadivio nas je svojom fotografijom, gdje u crnogorskoj nošnji čestita 19 godina od obnove crnogorske nezavisnosti. Slobodarska i građanska Crna Gora ponosna je na ovaj datum, povratak sebi, svojoj kući.</p>
<p>Ono što je zanimljivo kao pitanje je, kada bi i koliko nosilaca najviših drzavnih funkcija danas smjelo, ali i htjelo da građanima Crne Gore čestita Dan nezavisnosti u crnogorskoj nošnji.</p>
<p>Neki bi možda htjeli, ali zbog fotelje ne bi smjeli. Drugi bi smjeli, ali ne priznaju ovu državu u kojoj “vladaju”, pa ne bi htjeli. A treći su oni koji ne bi htjeli i ne bi smjeli, jer su u fazi vječitog prelijetanju i sjeđenja na više stolica.</p>
<p>Crna Gora ima danas one koji ne pomišljaju da čestitaju državni praznik u zemlji čiju kapu kroje i o čijoj sudbini odlučuju.</p>
<p>Izdržaće Crna Gora i ova smutna vremena. Svitaće najljepše majske zore, na najljepšem komadu zemlje pod ovom kapom nebeskom.</p>
<p>I na kraju, hvala ambasadoru Njemačke Feltenu što je održao lekciju iz patriotizma crnogorskim vlastodršcima, i bivšim i aktuelnim.</p>

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kad bi neki naši državnici “smjeli” da na Dan nezavisnosti obuku crnogorsku nošnju

<p>Nastava istorije u regionu je etnocentrična, o 90-im se uči malo i selektivno, jer političke elite i dalje istoriju koriste kao sredstvo manilupalcije, a o tome svjedoče brojni primjeri nenaučnog istorijskog revizionizma.</p>
<p>To je saopšteno na otvaranju međunarodne konferencije „Granice u Jugoistočnoj Evropi: geografija ili imaginacija?“, koja se završava večeras.</p>
<p>Na otvaranju konferencije je saopšteno i da je rat u Ukrajini pokrenuo rasprave o međunarodnim principima teritorijalnog integriteta, čije su refleksije na region Jugoistočne Evrope očigledne.</p>
<p>Glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom (EU)<b> Predrag Zenović</b>, govoreći o projektu Zajedničkih istorijskih knjiga koji promoviše multiperspektivni pristup u nastavi istorije kroz primjer šest knjiga koje pokrivaju period od Osmanskog carstva do 2008. godine, kazao je da konferencija polazi od tema koje nijesu samo predmet akademskog istraživanja, već i temeljne komponente izgradnje održivog mira i demokratske kulture država regiona.</p>
<p>U tome, prema njegovim riječima, ključnu ulogu ima obrazovanje, a naročito nastava istorije.</p>
<p>- Inicijative poput regionalnog projekta zajedničke istorije, u okviru kojeg je do sada objavljeno šest tomova, predstavljaju dragocjen doprinos razvoju kritičkog mišljenja i osnažavanju kapaciteta za suočavanje s prošlošću - rekao je Zenović.</p>
<p>Kako je kazao, ti priručnici podstiču multiperspektivni pristup, koji nikako ne smije biti revizionizam, već prilika za dublji uvid i bolje razumijevanje.</p>
<p>- Ovi udbženici upravo o tome svjedoče, jer istorija mora počivati na činjenicama, samo na toj osnovi moguće je graditi legitimne i moralno održive zaključke - naveo je Zenović.</p>
<p>On je istakao da je najdublji evropski primjer za proces pomirenja iskustvo francusko-njemačkog odnosa i pomirenje dva tada zavađena naroda.</p>
<p>- Taj proces je bio svjesna odluka za izgradnju zajedničke evropske ideje - naveo je Zenović i dodao da evropske prakse pružaju okvir u kojem se pokušava i uspijeva pomiriti.</p>
<p>Govoreći o granicama, Zenović je rekao da se valja zapitati da li su granice koje dijele samo stvar politike i ideologije, ili stvar narativa.</p>
<p>- Granice koje razdvajaju sjećanja često su postojanije od fizičkih. Upravo zato zadatak pred nama nije samo prekoračavanje geografskih linija, već prevazilaženje mentalnih i simboličkih podjela - kazao je Zenović.</p>
<p>Ambasador Njemačke u Crnoj Gori <b>Peter Felten</b> rekao je da je u prethodne tri godine u više navrata mogao da se uvjeri koliko je nedovoljno dogovora u regionu i koliko je na putu saradnji i razumijevanju stajao nedostatak slaganja oko toga što se desilo u prošlosti.</p>
<p>- Zbog toga rad i rezultati koje ste ostvarili kroz ovih šest tomova imaju izuzetnu važnost - kazao je Felten.</p>
<p>On je rekao da je iskusio i pokušaj da se politizuje istorija - netačno tumačenje istorijskih činjenica i pogrešno tumačenje onoga što se desilo u prošlosti, kao i negiranje odgovornosti.</p>
<p>Prema riječima Feltena, nekada se u školama na Zapadnom Balkanu izbjegavaju teme vezane za skoriju prošlost, a određena pitanja vezana za identitet, religiju ili pripadnost postaju sve otrovnija.</p>
<p>- To je bolest protiv koje bi najuspješnija vakcinacija bila da se prošlost ne ostavlja u nejasnim situacijama, već da se zajednički prepoznaju važne činjenice i da se ne ulazi u rasprave o tome šta su činjenice, već da se diskusija usmjeri ka tumačenju utvrđenih činjenica - rekao je Felten.</p>
<p>On je poručio da, bez prethodne usaglašenosti o utvrđenim istorijskim činjenicama, izmirenje nije moguće.</p>
<p>Felten je kazao da je izmirenje jedna od ruta i Berlinskog procesa koji je inicirala nekadašnja njemačka kancelarka<b> Angela Merkel</b>, nastavio<b> Olaf Šolc</b>, a sada će nastaviti i <b>Fridrih Merc</b>.</p>
<p>- Berlinski proces je uvijek imao regionalnu integraciju kao benefit, kao i način za region da se pripremi za članstvo u EU - naveo je Felten.</p>
<p>Govoreći o granicama, on je kazao da je u regionu nemoguće da se granice povuku na logičan način, već je jedini način da se one učine takvim da građani regiona preko njih mogu da prolaze nesmetano.</p>
<p>Felten je dodao da je zadovoljan što u momentu smanjenja državnih fondova imaju mogućnost da podrže projekat JHP.</p>
<p>Bivši šef albanske diplomatije <b>Ditmir Bušati</b> rekao je da projekat Zajedničkih istorijskih čitanki nema veze sa granicama, već sa ljudima, koji međusobno sarađuju kako bi jasno i kritički razmišljali o budućnosti.</p>
<p>On je istakao da postoji mreža različitih sporova koji otežavaju sposobnost država regiona da se kreću naprijed brže.</p>
<p>- Svjedoci smo te mreže sporova koji potiču ili iz Drugog svjetskog rata, raspada Jugoslavije, ili graničnih sporova nastalih zbog nastanka novih država nakon pada gvozgene zavjese - naveo je Bušati.</p>
<p>Kako je rekao, u slučaju država Višegradske grupe, ali i drugih, moglo se vidjeti da je pristupanje EU takvo da transformiše bivše neprijatelje u susjede.</p>
<p>- U našem slučaju to se još nije pokazalo kao takvo. Nadam se da ćemo kroz kolektivno djelovanje dati doprinos tome - kazao je Bušati.</p>
<p>Izvršna direktorica Evropskog fonda za Balkan<b> Aleksandra Tomanić </b>rekla je da su, kada su počeli da rade na projektu, shvatili da knjige moraju biti dostupne na internetu.</p>
<p>Ona je rekla da su razgovarali o tome kako da se napravi jedna bezbjedna stranica koja neće biti hakovana, pa se IP adresa mijenja na svakih 15 minuta.</p>
<p>Prema riječima Tomanić, tako se tehnički priprema ako neko istoriju želi da razmatra iz različitih uglova.</p>
<p>- Uz jedan konstruktivan pristup i istinsku političku volju problem sa istorijom u regionu bi mogao da bude riješen - rekla je Tomanić.</p>
<p>Ona je zahvalila Ministarstvu spoljnih poslova Njemačke na podršci projektu.</p>
<p>Urednica JHP projekta i rektorka Panteon Univerziteta društvenih i političkih nauka <b>Kristina Koulouri</b> rekla je da je taj projekat, koji je počeo kasnih 90-ih na inicijativu biznismena koji su htjeli da vide miran razvoj u svom regionu bez ratova, uspio da preživi do 2020. godine i da uskrsne 2022.</p>
<p>- Nakon toliko godina, smatram da ovaj projekat jeste uspješna priča, da vrijedi druge šanse i da inspiriše mlade kolege koji bi da nastave i obnove naš rad - rekla je Koulouri.</p>
<p>Ona je istakla da je JHP pokrenuo tim od više od 100 istoričara iz 13 država Jugoistočne Evrope.</p>
<p>- Izrađeno je šest udžbenika kojima se pomoviše pomirenje u regionu i, uprkos regionalnoj dimenziji, ovo jeste jedinstven projekat - kazala je Koulouri i dodala da JHP može da ponudi model kako podučavati u post-konfliktnim društvima.</p>
<p>Ona je saopštila da su knjige prevedene na japanski jezik, gdje se koriste kao model.</p>
<p>Prema njenim riječima, JHP je stvorio važno nasljeđe, na kojem treba da zasnivamo budući rad.</p>
<p>Koulouri je rekla da su temu granica za drugu verziju JHP izabrali, jer je taj koncept bitan u kreiranju identitea.</p>
<p>- Granice ne možemo da razumijemo bez koncepta kretanja stanovništva i tranzicija koje se dešavaju na različitim mjestima. Važno je razumjeti istoriju granica u kombinaciji sa istorijom same države - naglasila je Koulouri.</p>
<p>Ona je navela da prije 18. vijeka nijesu bile linearne granice, nego zone, koje su zavisile od rijeka ili planina, nakon čega je došlo do stvaranja neteritorijalnog integriteta, pa se zato mora biti na oprezu kada se govori o granicama i identitetima.</p>
<p>Govoreći o obrazovanju, Koulouri je kazala da ono ne daje rezultate u kratkom roku, već da se mora biti strpljiv da bi se došlo do promjene kroz obrazovanje.</p>
<p>- Mi smo tu da nastavimo poduhvat koji će biti nužan koliko god traje nacionalizam - rekla je Koulouri.</p>
<p>Rukovoditeljka JHP <b>Zvezdana Kovač </b>objasnila je da je projekat rezultirao izradom šest knjiga koje obrađuju period od Osmanskog carstva do 2008. godine, a na kojima su radili istoričari iz svih država Jugoistočne Evrope.</p>
<p>Ona smatra da je to jedan od najvećih projekata civilnog društva, jer su desetine istoričara iz 13 zemalja uspjeli da se dogovore u vezi sa sadržajem knjiga koji je preveden na 11 jezika.</p>
<p>Među tim izdanjima je i ono na crnogorskom jeziku koje možete naći na: <a href="https://jointhistory.net/">www.jointhistory.net.</a></p>
<p>Kovač je zahvalila Ministarstvu spoljnih poslova Njemačke i Evropskom fondu za Balkan, koji su omogućili ovaj projekat (JHP 2.0) i Centru za građansko obrazovanje na podršci u organizaciji ove konferencije.</p>

Portal ETV

Neophodna politička volja kako bi nastava istorije bila oslobođena etnocentrizma

<p>Ambasador Njemačke u Crnoj Gori<b> Peter Felten</b>, nakon sinoćnjeg potpisivanja sporazuma između opozicije i dijela vlasti, saopštio je da se nada da slijedi obnavljanje povjerenja između dva politička bloka u Crnoj Gori.</p>
<p>- Pozdravljamo sporazum koji su potpisali lideri Evrope sad i opozicionih Demokratske partije socijalista, Socijaldemokrata i Hrvatske građanske inicijative. Očekujemo da će to biti osnova za nastavak normalnog rada parlamenta i obnovljeno povjerenje i saradnju između većine i opozicije, naročito kada je riječ o pitanjima koja su od ključnog značaja za proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji - istakao je Felten.</p>
<p>Iz njemačke ambasade istovremeno su odali priznanje šefu delegacije EU u Crnoj Gori <b>Johanu Satleru</b> na tome što je došlo do postizanja sporazuma.</p>

Felten: Očekujemo da će sporazum biti osnova za nastavak normalnog rada Skupštine

<p>Gradonačelnik Prijestonice Cetinje<b> Nikola Đurašković </b>sastao se danas sa ambasadorom Njemačke u Crnoj Gori, <b>Peterom Feltenom</b>, koji je posjetio Cetinje povodom tragičnog događaja koji se dogodio 1. januara.&nbsp;</p>
<p>- Tokom sastanka, ambasador Felten izrazio je saučešće porodicama žrtava i solidarnost sa građanima Cetinja u ovim teškim trenucima. Takođe, istakao je podršku Njemačke u naporima da se pruži pomoć građanima- saopšteno je iz kabineta gradonačelnika.</p>
<p>Đurašković se zahvalio ambasadoru na posjeti i iskazanom saosjećanju, naglasivši da je Prijestonica posvećena prevazilaženju posljedica ove tragedije uz podršku građana i međunarodnih partnera.</p>
<p>- Podrška koju dobijamo od naših prijatelja i međunarodnih partnera, poput Njemačke, u ovim teškim trenucima pokazuje da nijesmo sami. Zajedno ćemo raditi na tome da pomognemo svima koji su pogođeni ovom tragedijom i da se ovakvi događaji više nikada ne ponove- istakao je gradonačelnik.</p>
<p>Na sastanku su, takođe, razmatrane mogućnosti daljeg unapređenja saradnje između Cetinja i njemačkog grada Nirnberga, sa kojim Prijestonica ima potpisan Protokol o partnerstvu od 2012. godine. Poručeno je da Prijestonica Cetinje cijeni kontinuiranu podršku Njemačke i ostaje otvorena za inicijative koje doprinose razvoju grada.</p>
<p>Nakon sastanka, gradonačelnik Đurašković i ambasador Felten zapalili su svijeće i odali počast stradalim građanima u tragediji koja se dogodila 1. januara“, zaključuje se u saopštenju.</p>

Cetinje: Felten zapalio svijeće u pomen žrtvama prvojanuarskog masakra

<p>Problematika i pitanja koja su od značaja za pozicioniranje crnogorskog pravosuđa u procesu pridruživanja Evropskoj uniji bile su teme sastanka predjednice Vrhovnog suda <b>Valentine Pavličić</b> i ambasadora Savezne Republike Njemačke u Crnoj Gori<b> Petera Feltena</b>.</p>
<p>Pavličić je naglasila da će fokus njenog mandata posebno biti usmjeren na povećanje stepena efikasnosti rada sudova i praćenje toka predmeta, kao i jačanje sudijskih kapaciteta Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici .</p>
<p>- Felten je kazao da će Ambasada Njemačke otvoriti vrata Vrhovnom sudu za komunikaciju sa fondacijama koje podržava Vlada te zemlje, u cilju jačanja efikasnosti crnogorskog sudskog sistema - navedeno je u saopštenju tog suda.</p>

Felten-Pavličić: Ambasada Njemačke podržaće crnogorski sudski sistem

<p>Šokirani smo brutalnim gubitkom toliko života na Cetinju na Novu godinu - poručio je ambasador Njemačke u Crnoj Gori <b>Peter Felten</b>.</p>
<p>On je izrazio saučešće onima koji su izgubili rodbinu i prijatelje u stravičnom zločinu, kao i svim ljudima na Cetinju i u Crnoj Gori.</p>
<p>- Povrijeđenima želimo brz i potpun oporavak - dodao je Felten.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FGERambMNE%2Fstatus%2F1874605025122746763&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><b>Aco Martinović</b> danas je na Cetinju ubio, kako je saopštio v.d. direktora Uprave policije <b>Lazar Šćepanović</b>, najvjerovatnije 12 osoba. To, kako je rekao, pokazuju posljednji podaci. Među ubijenima je dvoje djece.</p>
<p>Martinović je večeras izvršio samoubistvo tokom policijske akcije. Kako je na vanrednoj pres konferenciji saopštio ministar unutrašnjih poslova <b>Danilo Šaranović</b>, povredama je podlegao na putu do Kliničkog centra Crne Gore.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fsaranovic-martinovic-izvrsio-samoubistvo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Četiri teško povrijeđene osobe su prevezene u Klinički centar (KCCG). Za sad je završena operacija njih troje - dva muškarca i jedne žene, koji su nakon toga smješteni na Intenzivnu jedinicu.&nbsp;</p>
<p>Kazao je da su njihovi vitalni parametri trenutno zadovoljavajući, ali i da je moguć veliki broj komplikacija.&nbsp;</p>
<p>Četvrti pacijent, muškarac koji ima povrede grudnog koša, trbuha i glave, prema riječima direktora KCCG <b>Aleksandra Radovića</b>, biće operisan do kasno u noć, a ujutro će, nakon što bude kompletno zbrinut, imati više informacija.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fradovic-operisana-tri-od-cetiri-ranjena-pacijenta-vitalni-parametri-trenutno-zadovoljavajuci&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Felten: Šokirani smo brutalnim gubitkom života na Cetinju, saučešće rodbini, prijateljima i svima na Cetinju i u Crnoj Gori

<p>Investicije u vladavinu prava su investicije u evropsku budućnost Zapadnog Balkana, koja treba da bude obilježena slobodnim, prosperitetom i kvalitetnim životom, poručeno je sa regionalne konferencije o vladavini prava na Zapadnom Balkanu, koju su organizovali Centar za građansko obrazovanje (CGO) i njemačka fondacija Fridrih Ebert (FES).<br/>
<br/>
Ambasador Njemačke u Crnoj Gori <b>Peter Felten</b> kazao je da u procesu pridruživanja Evropskoj uniji (EU) pitanje vladavine prava s pravom igra centralnu ulogu, pojašnjavajući da mnoge reforme ne mogu imati efekta ako u ovoj oblasti sve ne funkcioniše kako treba.<br/>
<br/>
- Ekonomski prosperitet Crne Gore i država Zapadnog Balkana može se ostvariti samo na osnovama funkcionalne vladavine prava. Prema mom mišljenju, u cilju pobošljanja stanja vladavine prava u svim ovim državama mora se staviti fokus na to da su pravda i jednakost stubovi demokratije. Zato Njemačka, kao i ostale članice EU, kao i institucije Unije, daju veliki značaj ovoj temi - naveo je Felten.<br/>
<br/>
On je kazao da u državi bez vladavine prava nema socijalne pravde, nema korišćenja javnih sredstava u interesu cijelog društva.<br/>
<br/>
- Niko ne želi dugoročno da investira novac ako nije apsolutno siguran da su okviri koje daje država stabilni - kazao je Felten, naglašavajući da je vladavina prava pretpostavka za pravedan razvoj svakog društva i države.<br/>
<br/>
Felten je ocijenio i da u toj oblasti postoje mnogi izazovi zbog čega Njemačka podržava države Zapadnog Balkana u inicijativama koje imaju za cilj snaženje pravosuđa i vladavine prava, kao i civilnog društva.<br/>
<br/>
- Investicije u vladavinu prava su investicije u evropsku budućnost Zapadnog Balkana, koja treba da bude obilježena slobodnim, prosperitetom i kvalitetnim životom. Vladavina prava je osnova i za primjenu evropskih vrijednosti u praksi - poručio je Felten.<br/>
<br/>
U osvrtu na najnoviji izvještaj Evropske komisije (EK) o Crnoj Gori, on je ukazao da su u oblasti pravosuđa i osnovnih prava u prošloj godini napravljeni dobri iskoraci, ali i da je u određenim djelovima potrebno uložiti dodatni napor, za što je EK dala i konkretne preporuke.<br/>
<br/>
Felten je naglasio i da sve dok presuda nije pravosnažna, važi pretpostavka nevinosti.<br/>
<br/>
- To načelo je izuzetno bitno i političari i mediji moraju toga da se pridržavaju - kazao je on.<br/>
<br/>
Direktorica Regionalne kancelarije FES-a za Srbiju i Crnu Goru <b>Kirsten Šonefeld</b> je istakla da je vladavina prava tema demokratije i da se tiče svih građana i građanki.<br/>
<br/>
- Riječ je o osnovnom pravu na dobar i kvalitetan život i na socijalnu pravdu koja treba da bude zadovoljena. To je i garancija mira, koji se postiže bez nasilja i tim je važnije jačanje vladavine prava u svim zemljama regiona - dodala je Šonefeld.<br/>
<br/>
Govoreći o godišnjima izvještajima EK o državama regiona, Šonefeld je kazala da su neke zemlje Zapadnog Balkana napravile određene korake, a određene države ne.<br/>
<br/>
- Uprkos napretku, ima dosta toga da se završi - poručila je on.<br/>
<br/>
Izvršna direktorica CGO-a<b> Daliborka Uljarević </b>ocijenila je da svjedočimo svojevrsnom paradoksu.<br/>
<br/>
- Iz EU stižu poruke o napretku svih država regiona na putu ka EU, a Crna Gora se čak pozicionira kao predvodnica, posebno nakon dobijanja pozitivnog IBAR-a. Međutim, sliku tog evropskog progresa kvari neporeciva demokratska regresija kojoj svi mi, koji živimo u regionu, svakodnevno svjedočimo - navela je Uljarević.<br/>
<br/>
Ona je kazala da je obaveza civilnog društva da utiče, iako to nije ni lako ni popularno, u dekonstruisanju preovlađujućih narativa koji ne pokreću naprijed.<br/>
<br/>
Uljarević je istakla da pravi cilj nije tehničko članstvo u EU, već transformisano društvo koje će živjeti demokratske principe, građanske vrijednosti i obezbjeđivati funkcionalnu vladavinu prava a što će biti, na neki način, zaokruženo članstvom u Uniji.<br/>
<br/>
Ona je ukazala da se u Crnoj Gori loše prakse vide i u načinu kako se vlastodršci odnose prema pravnom i institucionalnom poretku, pokazujući i, na žalost, još uvijek dokazujući da za njih ne važe ista pravila kao za ostale.<br/>
<br/>
- A kad su uhvaćeni u nedjelu, najčešća linija odbrane, ako isključimo onu kada pokušavaju nevješto izbjeći činjenice, jeste – oni drugi prije nas su radili i gore stvari. Ta „obrana“ je na nivou onog kada optuženi tvrdi da je neko drugi počinio više krivičnih djela - zaključila je Uljarević.</p>

Investicije u vladavinu prava su investicije u evropsku budućnost regiona

<p>Crna Gora nastavlja da jača svoj zakonodavni i strateški okvir na planu zaštite i unapređenja ljudskih prava LGBTI osoba, istakao je ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka na sastanku sa ambasadorom Njemačke u Crnoj Gori <b>Peterom Feltenom</b>.</p>
<p>LGBTI zajednica je jedna od tri najranjivije kategorije u crnogorskom društvu i prvi korak ka unapređenju položaja i ove zajednice je svakako zaštita njihovih osnovnih ljudskih prava. Ministar je zahvalio na podršci ambasadoru Feltenu, posebno u dijelu saradnje na jačanju svijesti šire stručne i opšte javnosti o važnosti poštovanja prava svih bez izuzetka.</p>
<p>On je istakao da posebno cijeni konstruktivne predloge zemalja koje imaju više iskustva i rezultata u ovoj oblasti. Ministar je zahvalio na podršci koju je Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava dobilo od strane Ambasade Njemačke i Njemačke fondacije za međunarodnu i pravnu saradnju u organizaciji okruglog stola na temu Nacrta zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja održane u septembru, u Podgorici.</p>
<p>Ovaj događaj je bio odlična prilika za razmjenu stručnih mišljenja predstavnika/ca institucija, civilnog sektora i predstavnika/ca međunarodne zajednice koji su uzeli aktivno učešće i dali konkretne i veoma konstruktivne sugestije u cilju unapređenja teksta Nacrta zakona.</p>
<p>- Namjera predlagača ovog zakononskog propisa je da se dobije zakonsko rješenje koje će na anjbolji način zaštiti pravo na privatnost, samoodređenje, dostojanstven život, pravnu sigurnost i doprinijeti jačanju pravnog sistema države - kazali su iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.</p>
<p>Ambasador Felten je kazao da Njemačka do kraja godine predsjedava Koalicijom za jednaka prava i da nastoji da nastoje da podrže raelizaciju svih politika koje unaprijeđuju ljudska prava.</p>
<p>On je izrazio zadovoljstvo zbog veoma uspješno realizovanog događaja u okviru mjeseca Prajda, te da je pitanje prava na samoodređenje potrebno regulisati na najbolji način u skladu sa univerzalnim vrijednostima poštovanja ljudskih prava.</p>
<p>- Podrška Njemačke neće izostati ni u procesu donošenja Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja - poručeno je na sastanku.</p>
<p>Dr <b>Stefan Pürner</b> ispred Njemačke fondacije za međunarodnu i pravnu saradnju pohvalio je saradnju sa Ministarstvom ljudskih i manjinskih prava i dodao da očekuje jednako uspješan događaj u novembru kao nastavak saradnje.</p>
<p><b>Mirjana Pajković</b>, direktorica Direktoprata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda zahvalila je na podršci i saradnji koju je Minsitarstvo ljudskih i manjinskih prava ostvarilo sa Njemačkom fondacijom za međunarodnu i pravnu saradnju. Ona je navela da je mnogo toga pojašnjeno na Okruglom stolu i da su sada određeni predlozi jasniji široj stručnoj javnosti.</p>
<p>Osim što je zakon značajan za rješavanje veoma važnih pitanja koja se tiču rodnog identiteta, istim će Crna Gora dobiti priliku da pokaže svoj demokratski kapacitet u rangu sa zemljama sa značajno razvijenijim sistemima, poručeno je sa sastanka.</p>

Đeka sa Feltenom: Jačamo zakonodavni i strateški okvir u cilju zaštite i unapređenja prava LGBTI osoba

<p>Fond penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore saopštio je da danas počinje isplata redovnih mjesečnih primanja korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za maj 2025. godine.</p>
<p>Prosječna penzija bez obračunatih razlika za maj iznosi 535,76 eura, dok je prosječna isplaćena penzija sa obračunatim razlikama 548,02 eura.</p>
<p>Za isplatu svih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za maj torškovi iznose oko 67 miliona eura.</p>

Počela isplata penzija za maj: Prosječna penzija sa obračunatim razlikama 548 eura

<p>Psi koji bez cilja lutaju ulicama Podgorice postali su svakodnevni prizor – za neke su to tihi saputnici kvartovskih šetnji, za druge izvor nelagode, pa čak i straha. I dok jedni donose ostatke hrane i pokušavaju da pomognu, drugi se pitaju kako je moguće da u 21. vijeku problem napuštenih pasa izgleda veći nego ikad.</p>
<p>S vremena na vrijeme, ova tema zavrijedi pažnju javnosti nakon ujeda, trovanja ili tužne slike sa ulice – a onda se ponovo potisne, prepuštena vremenu i improvizaciji.</p>
<p>Koliko pasa zaista živi na podgoričkim ulicama – niko pouzdano ne zna. Ono što se zna jeste da podgoričko Sklonište funkcioniše već dvije decenije, da brojevi dolazaka i udomljavanja variraju, ali da se broj pasa na ulicama ne smanjuje. Naprotiv – čini se da ih je sve više, a sistem i dalje nespreman da odgovori na osnovno pitanje: da li će pas ostati nečiji problem ili zajedničko rješenje?</p>
<p>U Podgorici trenutno boravi 240 pasa u gradskom Skloništu, koje raspolaže sa svega 164 boksa. Broj se svakodnevno mijenja – neki psi se zbrinjavaju, drugi udomljavaju, dok se dio nakon tretmana vraća na ulice. No, iza brojki stoji mnogo više: pitanje odgovornosti, kapaciteta i ljudskosti.</p>
<p>Prema podacima koje je Portal Analitika dobio od „Čistoće“, koja upravlja azilom na Vrelima Ribničkim, od početka 2025. zbrinut je 321 pas, a tokom 2024. njih 547. Međutim, udomljeno je samo 60 pasa ove godine, dok ih je prošle godine bilo 86. Ostatak, kada ne ostaje u skloništu, vraća se na javne površine, u skladu s modelom „uhvati, steriliši, pusti“. U tom postupku psi se pregledaju, vakcinišu, sterilišu i čipuju.</p>
<p>Glavni grad je ove godine duplirao budžet za veterinarske usluge, opredijelivši 100.000 eura za sterilizaciju i kastraciju. Ipak, pitanje je koliko je to dovoljno u kontekstu sistema koji, kako za Analitiku ističu iz NVO „Ruka šapi“, i dalje zavisi gotovo isključivo od volontera i privremenih mjera.</p>
<h2>Neodgovorno vlasništvo izvor problema</h2>
<p>Iz NVO „Ruka šapi“ jasno poručuju da je osnovni uzrok prevelikog broja pasa lutalica neodgovorno vlasništvo.</p>
<p>- Ljudi često nabavljaju pse bez razmišljanja, a onda ih napuštaju kada više nijesu 'slatki' ili postanu teret. Uz to, sistemska sterilizacija izostaje, i sve se svodi na “gašenje požara - kažu iz ove organizacije.</p>
<p>NVO upozorava i na to da skloništa, pa i podgoričko, predugo funkcionišu kao glavni, a često i jedini, odgovor institucija.</p>
<p>- To je samo jedan korak, ali se od njega pravi čitav sistem, koji zapravo ne postoji - ističu iz ove organizacije.</p>
<h2>Sklonište nije trajni dom</h2>
<p>I iz „Čistoće“ ukazuju da sklonište nije trajno rješenje, već privremeni prostor gdje psi borave dok ne budu udomljeni ili vraćeni na ulicu nakon sterilizacije. Zainteresovani građani, kako naglašavaju, mogu posjetiti sklonište radnim danima od 15 do 17 časova, a vikendom od 12 do 16.</p>
<p>- Naš cilj je da se što veći broj pasa udomi. Saradnja sa volonterima je svakodnevna, promovišemo udomljavanje i odgovorno vlasništvo putem sajta i društvenih mreža - navode iz ovog preduzeća.</p>
<p>Sajt www.tvojpas.me i nalozi na društvenim mrežama služe za objavu informacija o psima, kao i promociju kampanja i događaja.</p>
<h2>Opasnosti i tiha patnja</h2>
<p>U međuvremenu, psi na ulici žive pod stalnim stresom. Iz NVO „Ruka šapi“ ukazuju na svakodnevne slučajeve trovanja, zlostavljanja i saobraćajnih nezgoda.</p>
<p>- Trovanje pasa je krivično djelo, ali gotovo nikada ne bude sankcionisano. Naš tim često izlazi na teren, pruža pomoć i prijavljuje slučajeve, ali reakcije institucija su sporadične - upozoravaju iz ove organizacije.</p>
<p>Upozoravaju i na to da u velikim čoporima psi postaju agresivniji iz potrebe za opstankom, a građani osjećaju strah što, kako navode, dodatno otežava suživot.</p>
<h2>Odštete, svijest i zakoni</h2>
<p>Problem napuštenih životinja, dodatno komplikuje i činjenica da psi povremeno znaju da ugrizu ljude. Samo tokom 2024. godine, „Čistoća“ je, kako su saopštili za Analitiku, na ime odštete građanima isplatila preko 80.000 eura. Odštete se, kažu, isplaćuju solidarno – pola iznosa pokriva preduzeće, pola Glavni grad.</p>
<p>No, iz NVO Ruka šapi upozoravaju bez sistema kontrole, odgovornosti i edukacije, broj pasa na ulici neće se smanjiti.</p>
<p>- Kazne za napuštanje životinja postoje, ali se rijetko primjenjuju. Potrebno je uvesti obavezno čipovanje, registraciju, edukativne kampanje i efikasnu saradnju svih aktera - poručuju iz NVO „Ruka šapi“.</p>
<h2>Primjeri iz regiona i uloga djece u promjenama</h2>
<p>Kao pozitivan primjer ističu Sloveniju, ali i gradove poput Novog Sada i Zagreba, koji ulažu u preventivne mjere i blisko sarađuju sa NVO sektorom. Takođe, edukacija djece se izdvaja kao ključna za dugoročnu promjenu:</p>
<p>- Djeca su budućnost. Kroz radionice u školama vidimo koliko su mladi spremni da razumiju i da djeluju. Neki od njih postaju naši volonteri, i to nam daje nadu - navode iz „Ruka šapi“.</p>
<h2>Što dalje</h2>
<p>Rješenje ne leži u trenutnim improvizacijama, već u sistemskom pristupu: jasnim pravilima, primjeni zakona, edukaciji i aktivnom uključivanju zajednice.</p>
<p>U suprotnom, pitanje pasa lutalica ostaće začarani krug između ulice, skloništa i ignorisanja – a u tom krugu, najmanje krivi trpe najviše.</p>

NVO Ruka šapi: Bez sistema kontrole i edukacije broj pasa na ulici neće se smanjiti; Čistoća: Saradnja sa građanima je ključ

<p>Crnogorske teniserke savladale su reprezentaciju Islanda 2:1 u mečevima u trećem kolu BJKC takmičenja u Kišinjevu, Moldavija. </p>
<p><b>Petra Mirković</b> je nakon dobrog početka ipak poražena od<b> Ane Sofije Gronholm</b> 6/4; 1/6; 5/7, ali je <b>Tea Nikčević</b> popravila rezultat dobivši <b>Brindis Rosu</b> 6/0; 6/1. </p>
<p>Mirković i Nikčević su u dublu savladale Gronholm i Ejglo Dis Armansdotir 6/2; 6/3 i tako postavile konačan rezultat od 2:1 u mečevima.</p>
<p>Ovo je prva pobjeda crnogorske reprezentacije na ovogodišnjem BJKC takmičenju. </p>
<p>Na redu su mečevi za plasman od 7. do 9. mjesta na tabeli, koje će Crna Gora igrati protiv reprezentacija Azerbejdžana i Andore od 19. do 21. juna. </p>

Crnogorske teniserke savladale reprezentaciju Islanda 2:1

<p>Broj ugovora o djelu u crnogorskim institucijama i organima uprave koji se finansijaraju iz budžeta države, za skoro pola godine, smanjen je za 11,5 odsto, saopštio je šef kabineta predsjednika Vlade, <b>Branko Krvavac</b>.</p>
<p>Vlada je u februaru formirala Komisiju za analizu i praćenje ugovora o djelu i ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova u potrošačkim jedinicama koje se finansiraju iz budžeta države, kojom rukovodi Krvavac.</p>
<p>On je agenciji MINA rekao da se već vide pozitivni rezultati rada Komisije i da je od decembra prošle godine, koji je uzet kao referentni mjesec za postupanje, do maja ove godine broj ugovora od djelu smanjen za 11,5 odsto.</p>
<p>Potrošačke jedine Komisiji dostavljaju zahtjeve za odobrenje za angažovanje po osnovu ugovora o djelu, a prema riječima Krvavca, Komisija na osnovu više kriterijuma razmatra opravdanosti određenog zahtjeva.</p>
<p>Krvavac je istakao da su iz kontrole isključene potrošačke jedinice Predsjednik Crne Gore i Skupština Crne Gore, jer nijesu dio izvršne vlasti, dok prate sve ostale.</p>
<p>On je objasnio da je na prvoj sjednici Komisije utvrđen Poslovnik o radu, metodologija i kriterijumi po kojima se vrši procjena opravdanosti zahtjeva.</p>
<p>- Ima više kriterijuma prilikom razmatranja zahtjeva - vodi se računa da li se radi o novom angažovanju ili već postojećem, da li je to mjesto sistematizovano kod tog budžetskog korisnika, opis posla za koji se osoba angažuje, vremenski period, iznos naknade i, što je najvažnije, da li ima saglasnost Ministarstva finansija da su obezbijeđena sredstva - naveo je Krvavac.</p>
<p>On je rekao da su uzeli u obzir kategoriju izdaci po osnovu ugovora o dijelu iz budžeta, koja je u prethodnoj godini iznosila preko 20 miliona EUR.</p>
<p>Krvavac je naglasio da je, iako je Poslovnikom definisano da se Komisija sastaje najmanje jednom mjesečno, to tijelo do sada održalo 12 sjednica, ističući da nijedan od članova ne prima naknadu za rad u Komisiji.</p>
<p>- Razmotreno je 150 zahtijeva, za saglasnost traženo 2.320 ugovora, saglasnost je data za 1.862 ugovora, a od njih ukupno 1.629 čak postojećih, a saglasnost je odbijena za 452 ugovora - naveo je Krvavac.</p>
<p>On je rekao da najveći broj ugovora o djelu ima Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP), Uprava za izvršenje krivičnih sankcija, Uprava za državnu imovinu, Uprava za nekretnine, Poreska uprava.</p>
<p>Kako je naveo Krvavac, filijale određenih potrošačkih jedinica MUP-a ili Poreske uprave, imaju čak veći broj osoba angažovanih na ugovore o dijelu nego zaposlenih.</p>
<p>On je naveo i primjer Uprave za državnu imovinu, gdje je 340 osoba zaposleno po osnovu ugovora o djelu, dok je nekim osobama takakav ugovor produžavan čak 15 godina iz razloga što za njih nemaju sistematizovana radna mjesta iako su potrebni državnoj upravi.</p>
<p>Krvavac je napomenuo da ugovor o djelu nije za zapošljavanje, nego za angažovanje na poslovima koji nijesu sistematizovani pravilnikom budžetskog korisnika.</p>
<p>- A mi u velikom broju slučajeva vidimo da institucija počiva na ovim ugovorima i moramo to da spriječimo. Pokušavamo na adekvatan način da rješimo taj problem, a da ne ugrozimo efikasnost pružanja javne usluge - rekao je Krvavac.</p>
<p>Kako je naveo, cilj je da se određena mjesta adekvatno sistematizuju i da se smanji broj ljudi koji su angažovani na ugovor o djelu.</p>
<p>- Mi bi ugrozili efikasnost rada da odjednom kažemo da ne može više nijedna osoba da bude angažovana na ugovor od djelu. Znači, prvo ćemo sistemski riješiti taj problem, a nakon toga i širi kontekst ugovora o dijelu - rekao je Krvavac.</p>
<p>On je istakao i da svrha Komisije nije da odbija ili prihvata nekoga za ugovor o dijelu, nego da nađe rješenje i da preporuke za izmjenu legislative kako bi se spriječila zloupotreba zaključivanja ugovora o djelu na duži vremenski period.</p>
<p>Kako je pojasnio, kada na sjednici Komisije razmatraju neki zahtjev koji nije adekvatno obrazložen, vraćaju na dodatno obrazloženje.</p>
<p>- Imamo situacija gdje nam se traži ugovor o dijelu za neko angažovanje, a za taj opis posla već postoje sistematizovana mjesta kod nekog drugog budžetskog korisnika. Te zahtjeve vraćamo - naveo je Krvavac.</p>
<p>On je objasnio da Komisija tretira ugovore o djelu koji se ponavljaju iz mjeseca u mjesec i koji potencijalno nemaju karakret ugovora o djelu, a ne one koji se zaključuju na nekoliko dana, odnosno do mjesec.</p>
<p>- Suština ugovora o djelu treba da bude angažman za lice za koje nije sistematizovano radno mjesto - pojasnio je Krvavac.</p>
<p>Cilj Komisije je bio da do kraja godine broj ugovora o djelu bude smanjen za najmanje 20 odsto, a Krvavac vjeruje da će taj cilj i dostići.</p>
<p>- Ubijeđen sam da ćemo dostići taj cilj od 20 odsto i da nećemo ugroziti efikasnost pružanja javne usluge, kao i da ćemo riješiti neke dugoročne probleme - rekao je Krvavac.</p>
<p>Komentarišući ocjene opozicije da crnogorska ekonomija usporava, Krvavac je kazao da opozicija nema utemeljenje za takve tvrdnje i da samo pokušava pribaviti neke političke poene.</p>
<p>On je naveo da crnogorska ekonomija, osim na sektoru energetike, počiva na turizmu, koji čini največi dio bruto domaćeg proizvoda (BDP).</p>
<p>- Možemo da pričamo o nekim podacima i nekom stanju kada prođe treći kvartal, odnosno nakon turističke sezone. Kad govorimo o prvom kvartalu, u BDP on ne zauzima veliki procenat. Ali, i u prvom kvartalu čak imamo rast ekonomske aktivnosti 2,5 odsto - istakao je Krvavac.</p>
<p>On je kazao da je za četiri godine BDP udvostručen, da je u prvom kvartalu ove godine zabilježen rast zarada preko 20 odsto, te da je prvi put stopa nezaposlenosti ispod deset odsto.</p>
<p>- Ostvaren je suficit budžeta u aprilu, prihodi budžeta rastu u odnosu na prošlu godinu, a poresko opterećenje rada smanjeno je za preko 50 odsto dodatno Evropom sad 2 - rekao je Krvavac.</p>
<p>Kako je dodao, Vlada je u vremenu kada geopolitička situacija nije bila baš najbolja, ne samo zaštitila, nego unaprijedila standard građana rastom i plata i penzija.</p>
<p>- Znači imamo stabilnu ekonomiju, makroekonomske parametre koji rastu i ne možemo govoriti o usporavanju - zaključio je Krvavac.</p>

Krvavac tvrdi da je broj ugovora o djelu smanjen za 11,5 odsto

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: peter-felten