U Sporazumu o pristupanju s Crnom Gorom postojaće prelazne klauzule - kazao je ambasador Njemačke Peter Felten za Radio Televiziju Crne Gore (RTCG).&nbsp;
Prošle sedmice je, kaže, pogledao sam najnoviji ugovor o pristupanju sa Hrvastkom, najmlađom članicom EU iz 2023. godine.
- I postoji čitav niz prelaznih klauzola, koji opisuju kako u prelaznom periodu, ostale države članice žele da se zaštite u slučaju da država ne ispuni obaveze iz Sporazuma o pristupanju u odnosu na članice i EU - naveo je Felten.&nbsp;
Postoje i klauzule koje su tu kako bi pomogle članici koja pristupa, kao što je, kako je kazao Felten, bilo u slučaju Hrvatske, da ispuni obaveze koje su teže. &nbsp;
- Sve te klauzule su vremenski ograničene. Vjerujem da će vrlo brzo početi rad na prvom nacrtu sporazuma o pristupanju s Crnom Gorom, i mislim da će i on sadržati klauzole, nazovite ih prelaznim - dodao je on.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Felten: U Sporazumu o pristupanju biće prelazne klauzule za Crnu Goru

Akademija jedinstvenog tržišta predstavlja novu fazu u evropskoj integraciji regiona: jačanje institucija, razvoj kompetencija i stvaranje povjerenja koje je neophodno za pristup Jedinstvenom tržištu Evropske unije. Kao jedna od prioritetnih aktivnosti u okviru EU Plana rasta za Zapadni Balkan, Akademija će omogućiti da se reformske obaveze pretoče u praktična znanja, konkretne institucionalne kapacitete i održive mehanizme saradnje između zemalja regiona i Evropske unije, poručeno je sa današnjeg svečanog otvaranja u Podgorici.&nbsp;
&nbsp;U saradnji sa Vladom Crne Gore, svečano je otvorena Single Market Academy (SMA) — regionalna platforma koja pruža stručnu podršku institucijama Zapadnog Balkana u procesu usklađivanja sa pravilima i praksama Jedinstvenog tržišta Evropske unije.
- Akademija će omogućiti strukturirani, višegodišnji program stručnih obuka, peer-to-peer saradnju sa institucijama EU i razvoj profesionalnih mreža u oblastima standardizacije, akreditacije, metrologije i nadzora nad tržištem. SMA predstavlja mehanizam kojim se reformske obaveze prevode u konkretne vještine i institucionalne kapacitete, neophodne za dublju integraciju regiona u Jedinstveno tržište EU- ističu organizatori.
Svečanost je otvorio predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić, uz prisustvo potpredsjednika Vlade i brojnih ministara, predstavnika Evropske komisije, Vlade Savezne Republike Njemačke, institucija regiona i međunarodnih eksperata.
- Mi moramo biti svjesni da proces pune integracije ne završava na papiru, ne završava štaviše ni samim članstvom - on mora da živi u svakoj društvenoj pori, u instituciji, proceduri, proizvodnji i svakoj firmi koja pretenduje da posluje po pravilima Jedinstvenog tržišta Evropske unije- kazao je premijer Milojko Spajić i istakao da upravo tu počinje uloga Akademije koja će pomoći domaćim stručnjacima da rade po istim standardima kao njihove kolege u državama članicama.
Već od sjutra, “kroz saradnju koja jača povjerenje, Crna Gora više ne samo da prednjači, već i predvodi proces ujedinjenja Zapadnog balkana sa Evropskom unijom”, poručio je predsjednik Vlade tokom svečane ceremonije otvaranja Akademije Jedinstvenog tržišta.
Tokom ceremonije održano je i simbolično obilježavanje EU4Trade partnerstva, čime je potvrđena zajednička posvećenost jačanju standardizacije, akreditacije, metrologije i nadzora nad tržištem.
Ambasador Evropske unije u Crnoj Gori, Johan Satler je ocijenio da “današnje otvaranje nije samo početak jednog projekta; ono označava početak novog partnerstva zasnovanog na zajedničkim standardima, zajedničkom učenju i zajedničkoj evropskoj viziji. Akademija jedinstvenog tržišta predstavlja ono što odnos Evropske unije i Zapadnog Balkana treba da bude: utemeljen na obrazovanju, praktičan u pristupu i usmjeren na rezultate koje građani i privreda mogu da osjete u svakodnevnom životu”.
- Crna Gora je zasluženo domaćin ovog projekta, i pozivam sve zemlje Zapadnog Balkana da maksimalno iskoriste ovu Akademiju i priliku da se približe Jedinstvenom tržištu- istakao je on.
Ambasador Savezne Republike Njemačke u Crnoj Gori, Peter Felten poručio je da je Akademija jedinstvenog tržišta predstavlja upravo ono što Njemačka želi da promoviše i podrži kada je riječ o Zapadnom Balkanu: bližu saradnju i snažniju integraciju unutar regiona — na način koji donosi korist ljudima u ovom regionu.&nbsp;
- Na način koji podstiče ekonomski razvoj zemalja regiona kroz jačanje Zajedničkog regionalnog tržišta i na način koji istovremeno podržava zemlje Zapadnog Balkana u pripremi za Jedinstveno tržište Evropske unije i za pristupanje Evropskoj uniji- istakao je Felten.
Akademiju su simbolično otvorile Maida Gorčević, ministarka evropskih poslova u Vladi Crne Gore i Tanja Bošković, menadžerka projekta u GIZ-u.
- Danas mogu s ponosom reći da smo učinili sve da tu ideju pretvorimo u stvarnost – u projekat koji će služiti čitavom regionu, a koji će istovremeno nositi prepoznatljiv pečat Crne Gore. Jer kada govorimo o Akademiji jedinstvenog tržišta, ne govorimo samo o projektu – već o instrumentu koji povezuje reforme sa rezultatima i stvara zajednički okvir povjerenja, most između našeg regiona i Evropske unije- istakla je ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević.
Za Crnu Goru, dodaje ministarka, taj most ima posebno značenje.&nbsp;
- On vodi direktno ka našem budućem članstvu u Evropskoj uniji. Zato na ovu Akademiju ne gledamo samo kao na inicijativu – već kao na alat koji političku volju pretvara u stvarne kapacitete, a evropsku perspektivu u svakodnevnu praksu naših institucija- dodala je ona.
Gorčević je istakla da danas prepoznajemo dublju vrijednost Plana rasta, u okviru kojeg je ova Akademija i koncipirana – vrijednost koja se ne mjeri samo stotinama miliona eura namijenjenih reformama.&nbsp;
- Njena suštinska vrijednost je u približavanju – približavanju naših ekonomija, naših institucija i naših ljudi standardima, principima i mogućnostima kojima težimo kao buduće članice Evropske uniji- istakla je Gorčević.
&nbsp;Tanja Bošković, menadžerka projekta u GIZ-u je istakla da danas ne otvaramo samo program — već prostor za zajedničko učenje, povjerenje i napredak. Akademija jedinstvenog tržišta je nastala iz jasne vizije: da region može i treba da bude ravnopravan partner u Evropskoj uniji, kada ima znanje, kapacitete i ljude koji vjeruju u to. Zato je ova Akademija most — most između institucija, između stručnjaka, između onoga što smo danas i onoga čemu težimo sjutra.
- A most se ne gradi sam. Njega grade partneri, iskrena saradnja i zajednički cilj. Maida i ja danas ne „pokrećemo“ projekat — već potvrđujemo uvjerenje da region ima snagu da ide naprijed. Spremni smo. Partneri su ovdje. Put je otvoren. Sada — zajedno gradimo most- zaključila je ona.
U toku događaja je potpisana Svečana deklaracija saradnje u okviru EU4Trade programa, kojom Evropska komisija, Vlada Savezne Republike Njemačke i GIZ potvrđuju zajedničku posvećenost podršci zemljama Zapadnog Balkana u jačanju institucionalnih kapaciteta i pripremama za pristup Jedinstvenom tržištu Evropske unije, kroz uspostavljanje Akademije jedinstvenog tržišta (SMA).
SMA je uspostavljena u okviru projekta EU4Trade, kofinansiranog od strane Evropske unije i Njemačke Vlade, a implementiranog od strane GIZ-a.

610x380

500x500

1250x600

1084x550

Gorčević: Akademija je most između našeg regiona i Evropske unije i vodi direktno ka našem budućem članstvu

Premijer Milojko Spajić poručio je da Crna Gora ne samo da prednjači u evropskim integracijama, nego i predvodi proces ujedinjenja Zapadnog Balkana sa EU, prenosi TVCG.
To je naveo na svečanom otvaranju Akademije jedinstvenog tržišta u Podgorici, na kojem su uz premijera govorili i ambasador Evropske unije Johan Satler i ambasador Njemačke Peter Felten.
Spajić je rekao da su evropski događaji postali dio naše svakodnevnice. Kako je istakao, proces pune integracije ne završava samo na papiru, on mora da živi u svakoj društvenoj pori i instituciji.
- Tu počinje uloga akademije koja će pomoći našim stručnjacima da rade kao i njihove kolege u drugim državama članicama, a da građanima i privredi donose konkretne korake. Akademija nije samom simbol evropske budućnosti, već i instrument koji pomaže da svakodnevnicu pretvorimo u evropsku praksu - naglasio je Spajić.
Kako je istakao, ova inicijativa služiće cijelom regionu kao centar za učenje, razmjenu iskustava i primjenu evropske prakse.
- Odlučno koračamo u zajedničku evropsku budućnost - kazao je Spajić.
Satler je rekao da sedmicu nakon predstavljanja vrlo uspješnog izvještaja EU o Crnoj Gori imamo priliku da svjedočimo još jednom važnom događaju – ostvaranju akademije koja će biti od velike pomoći privredi i građanima.
- Pristup jedinstvenom tržištu jeste privilegija. To naravno, nije lako. Usklađivanje je zahtjevan proces - rekao je Satler.
On je istakao da Crna Gora planira da zatvori pregovaračka poglavlja do kraja naredne godine u pregovorima sa EU, te da će biti domaćin važnog samita. Ključ progresa je, dodaje, u institucijama i njihovoj sposobnosti da primjenuju evropska pravila.
Felten je rekao da Njemačka podržava put Zapadnog Balkana ka EU. On je rekao da akademija simboliše takvu njemačku podršku, kroz regionalno povezivanje i saradnju na planu spremnosti da se prihvate pravila jedinstvenog tržišta.

Spajić: Crna Gora predvodi proces ujedinjenja Zapadnog Balkana sa EU

U okviru snažnog investicionog ciklusa usmjerenog ka izgradnji moderne i održive energetske infrastrukture Crne Gore, Elektroprivredu Crne Gore AD Nikšić (EPCG) danas je posjetio ambasador Njemačke u Crnoj Gori, Peter Felten, koji je sa rukovodstvom kompanije izvršnim direktorom Ivanom Bulatovićem i izvršnim rukovodiocem Direkcije za razvoj i investicije Ivanom Mrvaljevićem, razgovarao o strateškim projektima u oblasti obnovljivih izvora energije, među kojima je i vjetroelektrana „Gvozd“.
Tokom sastanka razgovarano je o projektima energetske tranzicije Crne Gore, budućim planovima EPCG, kao i mogućnostima za jačanje saradnje sa partnerima iz Njemačke u segmentima zelene energije, digitalizacije i modernizacije elektroenergetskog sistema.
Izvršni direktor EPCG, Ivan Bulatović, istakao je da posjeta Nj. E. ambasadora Feltena predstavlja potvrdu snažnog povjerenja i sve većeg interesovanja evropskih partnera za energetski sektor Crne Gore i napredak koji EPCG ostvaruje u realizaciji strateških investicija.
- Čast nam je što smo danas ugostili ambasadora Feltena i predstavili jedan od naših najvažnijih projekata – vjetroelektranu „Gvozd“. To je podrška Crnoj Gori. To je podrška crnogorskoj energetici i svemu onome što radimo u EPCG. To je dokaz da smo na pravom putu kad je u pitanju energetska tranzicija i podrška Njemačke nam u tom smislu puno znači. Nadamo se da ćemo do kraja godine imati proizvedene prve kilovat sate sa ove lokacije i injektirane u našu mrežu - poručio je Bulatović.
Ambasador Felten je izrazio zadovoljstvo napretkom koji EPCG ostvaruje u oblasti obnovljivih izvora energije, navodeći da mu je drago što ima priliku da prisustvuje postavljanju prvih djelova turbina na vjetroelektrani „Gvozd“.
- Mislim da je ovo važan dan za Crnu Goru. Takođe, važan je dan za EPCG, koja sada započinje uključivanje energije vjetra u svoj energetski portfelj. Naravno, raduje nas i to što se EPCG u ovom projektu oslanja na njemačku inženjersku izvrsnost. Kompanija Nordex, koja je do sada instalirala više od 40 gigavata širom svijeta, sada je prvi put prisutna i u Crnoj Gori. Ovo su zaista visokotehnološke, visokoefikasne vjetroturbine i vjerujem da će upravo ta njemačka inženjerska izvrsnost doprinijeti razvoju zelene energetske tranzicije Crne Gore, u kojoj će energija vjetra igrati ključnu ulogu - kazao je Felten.
Vjetroelektrana Gvozd, čija je izgradnja u završnoj fazi, predstavlja nastavak uspješne saradnje EPCG sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) i značajan korak u realizaciji ciljeva Crne Gore u okviru Nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NECP).
U realizaciji ovog projekta učestvuje i Nordex, renomirana kompanija iz Njemačke, što dodatno potvrđuje izuzetnu saradnju između EPCG i njemačkih privrednih partnera i konkretne rezultate koje ta saradnja donosi u oblasti obnovljive energije.
EPCG ostaje posvećena jačanju međunarodnih partnerstava, razvoju novih tehnologija i sprovođenju projekata koji doprinose stabilnoj, ekonomski održivoj i zelenoj budućnosti Crne Gore.

Ambasador Njemačke Nj. E. Peter Felten posjetio VE „Gvozd“ – počela montaža vjetroturbina

U svijetu brzih promjena i dubokih neizvjesnosti obrazovanje za demokratsko građanstvo nije samo politika - već moralni temelj našeg društva - poručila je minsitarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović na otvaranju Međunarodne konferencije o evropskom prostoru za građansko obrazovanje, koja je održana 13. i 14. oktobra u Budvi.
Ova konferencija je okupila prosvjetne radnike, učenike i rukovodioce škola, kako bi razgovarali o održavanju demokratije kroz kvalitetno građansko obrazovanje i načinima integrisanja obrazovanja za demokratsko građanstvo u obrazovne prakse.
- Građansko obrazovanje nas uči da demokratija nije naslijeđena, već da se praktikuje, živi kroz odnose - između nastavnika i učenika, između građana i institucija. Kroz obrazovanje učimo da mislimo slobodno, djelujemo odgovorno i vidimo vrijednost svakog ljudskog bića - naglasila je Jakšić-Stojanović.
Učesnicima su se obratili i Vilano Kirijazi, šef Odjeljenja za obrazovanje Savjeta Evrope, Lejla Dervišagić, šefica Kancelarije programa Savjeta Evrope u Podgorici i NJ.E. Peter Felten, ambasador Njemačke u Crnoj Gori.
Kirijazi je rekao da su nastavnici, učenici i rukovodioci škola ključni akteri koje bi trebalo uključiti u svaki proces usmjeren na pronalaženje zajedničkog okvira za obnovu demokratske misije obrazovanja.
- Nastavnici su stub podrške koji učenicima omogućava da se pripreme za život u demokratskim i raznolikim društvima i imaće ključnu ulogu u primjeni principa Evropskog prostora za građansko obrazovanje - istakao je Kirijazi.
Ambasador Felten je poručio da vjeruje da će ova konferencija stvoriti dobro okruženje za dalji napredak i omogućiti da se Evropski prostor za građansko obrazovanje razvije prema planu.
Tokom dvodnevne konferencije predstavljen je Evropski prostor za građansko obrazovanje, uz naglašavanje njegovih ciljeva i misije. U Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija su kazali da su učesnici kroz radionice i panel diskusiju imali priliku da daju sugestije, dijele iskustva i naučene lekcije.
- Glavni cilj Evropskog prostora za građansko obrazovanje je razvoj okvira koji bi pomogao unapređenju kvaliteta obrazovanja za demokratsko građanstvo i načina njegove primjene u formalnom, neformalnom i informalnom obrazovanju - naglasili su oni.
Konferencija je dio participativnog procesa koji se sprovodi u okviru projekta „Evropski prostor za građansko obrazovanje“, koji organizuje Savjet Evrope, uz kofinansiranje Njemačke i Savjeta Evrope.

Jakšić-Stojanović: Obrazovanje za demokratsko građanstvo nije samo politika - već moralni temelj

Kako se Crna Gora bude približavala Evropskoj uniji, narativi kojima se stvara negativna slika o EU će se pojačavati, a oni koji su protiv članstva, učiniće sve da taj put zaustave. To je zaključeno na panelu “Konkurentski narativi: Identitet, uticaj i evroatlantski put Zapadnog Balkana.”
Ambasador Njemačke u Crnoj Gori Peter Felten poručio je da pojedini narativi imaju potencijal da utiču na javno mnjenje u regionu, dok drugi nemaju značajniji efekat.
Felten je istakao da je posebno prisutan narativ da je Evropska unija u krizi, što, kako je naveo, predstavlja pokušaj da se oslabi EU iznutra i spolja.&nbsp;
- Taj narativ šalje poruku državama članicama da evropska ideja slabi i erodira nakon Drugog svjetskog rata, dok zemljama Balkana sugeriše da ne treba da se pridružuju Uniji već da se okrenu drugim partnerima. On počiva na ideji da partnerstvo ne znači ništa.Takvi narativi stvaraju sliku o Evropi kao aglomeraciji slabih država i kao prostoru geopolitičkog nadmetanja velikih sila - kazao je Felten.
Dodao je da takve poruke nijesu iznenađenje ni u Crnoj Gori, ali da je imidž EU u zemlji i regionu i dalje pozitivan.
- Unija se posmatra kao uspješna priča i centar prosperiteta. Ta slika je prilično čvrsto utemeljena i potrebno je mnogo napora da se ona promijeni. Ne brine me naročito narativ da je EU u krizi, jer nije duboko ukorijenjen. Važno je da se građanima objasni da debate u okviru EU ne znače raspad, već priliku za reforme i prilagođavanje - poručio je ambasador.
Prema njegovim riječima, to je važna poruka za Crnu Goru koja će, kada postane članica Unije, kao mala država imati priliku da njen glas bude jednako važan.&nbsp;
- Za male zemlje važno je da imaju mogućnost da učestvuju u donošenju odluka i da se čuju - naglasio je Felten.
Govoreći o odnosu građana prema Zapadu, ambasador je naveo da u praksi ljudi jasno prave izbor.&nbsp;
- Koliko ljudi na Zapadnom Balkanu želi da radi ili putuje u Rusiju, a koliko njih bira EU? Iako su mnogi građani kritični prema Uniji, kada donose lične odluke između autoritarnog režima i evropskih vrijednosti, većina bira EU. Zato smatram da taj narativ nije posebno problematičan - rekao je Felten.
On je, međutim, upozorio na narativ da Evropska unija ne želi da primi Zapadni Balkan.&nbsp;
- To su poruke koje treba ozbiljno razmotriti jer zaista mogu uticati na javno mnjenje u regionu - ocijenio je on.
Felten je govorio i o narativu prema kojem približavanje Zapadu ugrožava nacionalni identitet.
- Evropske vrijednosti – ljudsko dostojanstvo, poštovanje, demokratija – jasno su definisane, između ostalog, i u Lisabonskom ugovoru. Te vrijednosti su Crna Gora i druge zemlje već prihvatile ulaskom u Ujedinjene nacije i Savjet Evrope. Oni koji pokušavaju da plaše građane evropskim vrijednostima vjerovatno to čine kako bi sačuvali svoje pozicije moći i glasačko tijelo - zaključio je ambasador Njemačke.
Emanuele Džofre, zamjenik generalnog direktora i direktor za Zapadnu Evropu u Generalnom direktoratu za Evropu i Centralnu Aziju Evropske službe za spoljne poslove (EEAS), na panelu je govorio o razlozima širenja konkurentskih narativa i potrebi da im se suprotstavi činjenicama i konkretnim rezultatima.
Džofre je istakao da narativi koji dovode u pitanje evropski put zemalja Zapadnog Balkana imaju za cilj da podstaknu sumnju i oslabe podršku procesu pristupanja EU.
- Cilj tih narativa je da izazovu sumnju i unesu podjele, dok je naš zadatak da gradimo kontranarative zasnovane na činjenicama. Nakon što smo 2013. primili Hrvatsku, proces proširenja je usporio, ali sada ponovo oživljava i to je strateški interes Evropske unije. Crna Gora predvodi taj put i najbliža je završetku pristupnog procesa. Neki nijesu zadovoljni time i pokušavaju da reaguju, jer znaju da pridruživanje čini države članice snažnijima, a samim tim i Uniju - kazao je Džofre.
On je naglasio da postoje akteri kojima više odgovara da region ostane slab i ranjiv na spoljne uticaje.&nbsp;
- Nekima je draže da imaju zemlje koje su zavisne, usamljene i slabe, jer je na njih lakše uticati. Zato moramo odgovoriti svojim uspjehom i činjenicama. Šezdeset odsto stanovništva Zapadnog Balkana podržava EU, ljudi putuju i školuju se u Uniji. Važno je da građani osjete pripadnost EU još prije formalnog pristupanja, a jedan od načina za to je i primjena Plana rasta i SEPA mehanizma - istakao je on
Govoreći o spoljnim pritiscima, Džofre je poručio da Rusija želi da spriječi građane Balkana da se pridruže EU, jer region, kako je naglasio, pripada evropskom prostoru.&nbsp;
- Četiri godine sam proveo na Balkanu i uvjerio se da ljudi ovdje dijele evropske vrijednosti – cijene slobodu govora, slobodu kretanja i pravo da osnivaju preduzeća. To je suština EU – imati nezavisnog sudiju koji odlučuje šta je ispravno, a šta nije. Ne vjerujem da ljudi na Balkanu misle drugačije. Nijedna država nije oslabila nakon što je ušla u EU, naprotiv – postala je jača -kazao je on.
Džofre je upozorio da se, kako se region približava članstvu, može očekivati pojačavanje kampanja koje žele da uspore ili zaustave proces.
- Kako se približavamo cilju, oni koji su protiv toga činiće sve što mogu da zaustave voz koji se kreće sve brže. Zato je važno da svi ostanemo fokusirani na krajnji cilj. Znamo šta treba da uradimo da bismo do njega stigli – sprovođenje reformi. Imamo mapu puta, rokove, podršku EU i dodatna sredstva. Sada je ključno da ostanemo posvećeni zadacima koji su pred nama - zaključio je Džofre.
Govoreći o nacionalnom identitetu i pitanju identiteta, da li se može zlozupotrebiti kao alatka protiv EU, rekao je da je to pitanje, da li neko pokušava da manipuliše.&nbsp;
- Realnost priča drugačiju priču. Diverzitet se smatra prednošću - naveo je Džofra.
Andreina Marsella, ambasadorka Italije u Crnoj Gori kazala je da diplomatija može puno da učini da se razbiju ti narativi.
- Treba pokušati da ih razbijate, ako su višeslojni, i ako se nameću od država koje su autokratije. To je jedan opšti stav koji treba da imamo na umu, ali to nije problem. Mi jako cijenimo slobodu govora i zato oni smatraju da je lakše da šire negativne narative u našim zemljamam jer će nam btii teško da nađemo protivtežu za to - navela je Marsela.
Ipak, ističe ambasadorka, EU je postala sve bolja u borbi protiv tih narativa. Ističe i da se kao Italijanka, u Crnoj Gori uvijek osjećala prihvaćenom.&nbsp;
- Među našim državama postoje istorijske veze koje su toliko jake i naše prijateljstvo je uvijek tu, za mene to nikad nije bio problem. Dakle, mi možemo da im kroz primjere pokažemo da nije samo EU uspješna priča, već i države koje su ušle su postale uspješne. Najbolji primjer za to je Hrvatska. Od 2015. Do sada, taj tip promjena je vrlo značajan, država se značjano promjenila na pozitivan način i to je primjer da je pristupanje EU pozitivna priča, jer ono što dobijaju je izuzetno, to je veliko postignuće - navela je Marsela.
Ona se osvrnula i na narativ da se ulaskom u EU gubi nacionalni identitet.
- To nije tačno, ulaskom u EU, dešava baš suprotno, EU pomaže da zemlja zadrži svoj identitet, a da se sa druge strane oslobode nacionalizma - ocijenila je Marsela.
Marsela, takođe smatra da ćemo kako smo bliže članstvu vidjeti više negativnih narativa.&nbsp;
- Postoji mnogo snaga, koje ne žele da Crna Gora postane punopravna članica EU - zaključila je Marsela.
Tokom prvog dana ovogodišnjeg,jubilarnog 15. To Be Secure (2BS) Foruma, zabilježeno je nikad veće interesovanje međunarodne javnosti, posjetilaca i medija.
Domaći i strani zvaničnici, stručnjaci iz oblasti bezbjednosti, biznismeni dali su svoje viđenje trenutne političke i bezbjednosne klime u Evropi i osvrnuli se na izazove sa kojima se region Zapadnog Balkana suočava.&nbsp;
Zaključeno je da je pred Crnom Gorom izazovan period ali i prilike koje bi zemlja trebala da iskoristi kako bi ispunila svoj najvažniji spoljnopolitički cilj, pristupanje EU. Pozvano je i na oprez od spoljnih uticaja koji mogu ometati taj put ali i ukazano na značajno partnerstvo koje Crna Gora ima sa NATO, kao glavnim garantom mira u regionu.

Približavanjem Crne Gore EU, glasovi protiv pristupanja će jačati

Ambasador Njemačke u Crnoj Gori, Peter Felten, obilježio je tri godine mandata u našoj državi.
Obučen u crnogorsku narodnu nošnju, Felten je poručio da njego posao nije uvijek lak, ali da je privilegija služiti u ovoj divnoj zemlji.
- Visoko na listi naših prioriteta: podrška svim onim političarima, civilnom sektoru i društvenim radnicima koji neumorno rade da članstvo Crne Gore u Evropskoj Uniji pretvore u realnost- poručio je Felten na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fgerambmne%2Fstatus%2F1950089034572714459%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Felten: Privilegija je služiti u ovoj divnoj zemlji, prioritet je da pomognemo Crnoj Gori na EU putu

Crna Gora je posvećena punopravnom članstvu u Evropskoj uniji i to je glavni spoljnopolitički cilj. Trenutno se fokus stavlja na ispunjavanje završnih mjerila u ključnim poglavljima, posebno onim koja se odnose na vladavinu prava, saglasni su ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka i ambasador Njemačke u Crnoj Gori Peter Felten.
Oni su danas razgovarali o intenziviraniju napora na reformama nakon dobijanja IBAR-a čije je dobijanje, kako su ocijenili, dalo novi zamah pregovaračkom procesu Crne Gore za pristupanje Evropskoj uniji.
Kako je saopšteno iz Ministarstva ljudskih I manjinskih prava, u kontekstu zaštite i unapređenja ljudskih prava i sloboda sagovornici su razgovarali o status Predloga zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja.
- Ministar je informisao da su Vladina tijela razmatrala predmetni Predlog zakona, ali da se na njegovo izglasavanje i dalje čeka. Takođe, zahvalio je Nj.E. Feltena na podršci svim politikama u čijem su fokusu ljudska prava. On je istakao da će Vlada na sjutrašnjoj sjednici razmatrati krovni antidiskriminacioni Predlog zakona o zaštiti jednakosti i zabrani diskriminacije - saopšteno je iz Ministarstva.
Mirjana Pajković, generalna direktorica za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda istakla je, dodaju, da je Zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja dio Reformske agende za Plan rasta, Srednjoročnog programa pristupanja, programa rada Vlade, završnih mjerila za Prepovaračko poglavlje 23, tako da Crna Gora osim obaveze koju ima prema svojim građanima i građankama, ima dodatno veoma važne razloge zbog kojih je ovaj propis potrebno usvojiti.
Stefan Purner ispred Njemačke Međunarodne fondacije za pravnu saradnju (IRZ), koju finansiraju Ministarstvo pravde i Ministarstvo vanjskih poslova SR Njemačke, ponovio je još jednom značaj ovog Zakona i podršku koja sa njihove strane neće izostati, imajući u vidu jako dobru saradnju koju u prethodnom periodu ostvaruju sa civilnim sektorom u Crnoj Gori i Ministarstvom ljudskih i manjinskih prava.

Đeka-Felten: Usvojiti Zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja

Njemački ambasador u Crnoj Gori Peter Felten zadivio nas je svojom fotografijom, gdje u crnogorskoj nošnji čestita 19 godina od obnove crnogorske nezavisnosti. Slobodarska i građanska Crna Gora ponosna je na ovaj datum, povratak sebi, svojoj kući.
Ono što je zanimljivo kao pitanje je, kada bi i koliko nosilaca najviših drzavnih funkcija danas smjelo, ali i htjelo da građanima Crne Gore čestita Dan nezavisnosti u crnogorskoj nošnji.
Neki bi možda htjeli, ali zbog fotelje ne bi smjeli. Drugi bi smjeli, ali ne priznaju ovu državu u kojoj “vladaju”, pa ne bi htjeli. A treći su oni koji ne bi htjeli i ne bi smjeli, jer su u fazi vječitog prelijetanju i sjeđenja na više stolica.
Crna Gora ima danas one koji ne pomišljaju da čestitaju državni praznik u zemlji čiju kapu kroje i o čijoj sudbini odlučuju.
Izdržaće Crna Gora i ova smutna vremena. Svitaće najljepše majske zore, na najljepšem komadu zemlje pod ovom kapom nebeskom.
I na kraju, hvala ambasadoru Njemačke Feltenu što je održao lekciju iz patriotizma crnogorskim vlastodršcima, i bivšim i aktuelnim.

Miraš Dušević

Kad bi neki naši državnici “smjeli” da na Dan nezavisnosti obuku crnogorsku nošnju

Nastava istorije u regionu je etnocentrična, o 90-im se uči malo i selektivno, jer političke elite i dalje istoriju koriste kao sredstvo manilupalcije, a o tome svjedoče brojni primjeri nenaučnog istorijskog revizionizma.
To je saopšteno na otvaranju međunarodne konferencije „Granice u Jugoistočnoj Evropi: geografija ili imaginacija?“, koja se završava večeras.
Na otvaranju konferencije je saopšteno i da je rat u Ukrajini pokrenuo rasprave o međunarodnim principima teritorijalnog integriteta, čije su refleksije na region Jugoistočne Evrope očigledne.
Glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom (EU) Predrag Zenović, govoreći o projektu Zajedničkih istorijskih knjiga koji promoviše multiperspektivni pristup u nastavi istorije kroz primjer šest knjiga koje pokrivaju period od Osmanskog carstva do 2008. godine, kazao je da konferencija polazi od tema koje nijesu samo predmet akademskog istraživanja, već i temeljne komponente izgradnje održivog mira i demokratske kulture država regiona.
U tome, prema njegovim riječima, ključnu ulogu ima obrazovanje, a naročito nastava istorije.
- Inicijative poput regionalnog projekta zajedničke istorije, u okviru kojeg je do sada objavljeno šest tomova, predstavljaju dragocjen doprinos razvoju kritičkog mišljenja i osnažavanju kapaciteta za suočavanje s prošlošću - rekao je Zenović.
Kako je kazao, ti priručnici podstiču multiperspektivni pristup, koji nikako ne smije biti revizionizam, već prilika za dublji uvid i bolje razumijevanje.
- Ovi udbženici upravo o tome svjedoče, jer istorija mora počivati na činjenicama, samo na toj osnovi moguće je graditi legitimne i moralno održive zaključke - naveo je Zenović.
On je istakao da je najdublji evropski primjer za proces pomirenja iskustvo francusko-njemačkog odnosa i pomirenje dva tada zavađena naroda.
- Taj proces je bio svjesna odluka za izgradnju zajedničke evropske ideje - naveo je Zenović i dodao da evropske prakse pružaju okvir u kojem se pokušava i uspijeva pomiriti.
Govoreći o granicama, Zenović je rekao da se valja zapitati da li su granice koje dijele samo stvar politike i ideologije, ili stvar narativa.
- Granice koje razdvajaju sjećanja često su postojanije od fizičkih. Upravo zato zadatak pred nama nije samo prekoračavanje geografskih linija, već prevazilaženje mentalnih i simboličkih podjela - kazao je Zenović.
Ambasador Njemačke u Crnoj Gori Peter Felten rekao je da je u prethodne tri godine u više navrata mogao da se uvjeri koliko je nedovoljno dogovora u regionu i koliko je na putu saradnji i razumijevanju stajao nedostatak slaganja oko toga što se desilo u prošlosti.
- Zbog toga rad i rezultati koje ste ostvarili kroz ovih šest tomova imaju izuzetnu važnost - kazao je Felten.
On je rekao da je iskusio i pokušaj da se politizuje istorija - netačno tumačenje istorijskih činjenica i pogrešno tumačenje onoga što se desilo u prošlosti, kao i negiranje odgovornosti.
Prema riječima Feltena, nekada se u školama na Zapadnom Balkanu izbjegavaju teme vezane za skoriju prošlost, a određena pitanja vezana za identitet, religiju ili pripadnost postaju sve otrovnija.
- To je bolest protiv koje bi najuspješnija vakcinacija bila da se prošlost ne ostavlja u nejasnim situacijama, već da se zajednički prepoznaju važne činjenice i da se ne ulazi u rasprave o tome šta su činjenice, već da se diskusija usmjeri ka tumačenju utvrđenih činjenica - rekao je Felten.
On je poručio da, bez prethodne usaglašenosti o utvrđenim istorijskim činjenicama, izmirenje nije moguće.
Felten je kazao da je izmirenje jedna od ruta i Berlinskog procesa koji je inicirala nekadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel, nastavio Olaf Šolc, a sada će nastaviti i Fridrih Merc.
- Berlinski proces je uvijek imao regionalnu integraciju kao benefit, kao i način za region da se pripremi za članstvo u EU - naveo je Felten.
Govoreći o granicama, on je kazao da je u regionu nemoguće da se granice povuku na logičan način, već je jedini način da se one učine takvim da građani regiona preko njih mogu da prolaze nesmetano.
Felten je dodao da je zadovoljan što u momentu smanjenja državnih fondova imaju mogućnost da podrže projekat JHP.
Bivši šef albanske diplomatije Ditmir Bušati rekao je da projekat Zajedničkih istorijskih čitanki nema veze sa granicama, već sa ljudima, koji međusobno sarađuju kako bi jasno i kritički razmišljali o budućnosti.
On je istakao da postoji mreža različitih sporova koji otežavaju sposobnost država regiona da se kreću naprijed brže.
- Svjedoci smo te mreže sporova koji potiču ili iz Drugog svjetskog rata, raspada Jugoslavije, ili graničnih sporova nastalih zbog nastanka novih država nakon pada gvozgene zavjese - naveo je Bušati.
Kako je rekao, u slučaju država Višegradske grupe, ali i drugih, moglo se vidjeti da je pristupanje EU takvo da transformiše bivše neprijatelje u susjede.
- U našem slučaju to se još nije pokazalo kao takvo. Nadam se da ćemo kroz kolektivno djelovanje dati doprinos tome - kazao je Bušati.
Izvršna direktorica Evropskog fonda za Balkan Aleksandra Tomanić rekla je da su, kada su počeli da rade na projektu, shvatili da knjige moraju biti dostupne na internetu.
Ona je rekla da su razgovarali o tome kako da se napravi jedna bezbjedna stranica koja neće biti hakovana, pa se IP adresa mijenja na svakih 15 minuta.
Prema riječima Tomanić, tako se tehnički priprema ako neko istoriju želi da razmatra iz različitih uglova.
- Uz jedan konstruktivan pristup i istinsku političku volju problem sa istorijom u regionu bi mogao da bude riješen - rekla je Tomanić.
Ona je zahvalila Ministarstvu spoljnih poslova Njemačke na podršci projektu.
Urednica JHP projekta i rektorka Panteon Univerziteta društvenih i političkih nauka Kristina Koulouri rekla je da je taj projekat, koji je počeo kasnih 90-ih na inicijativu biznismena koji su htjeli da vide miran razvoj u svom regionu bez ratova, uspio da preživi do 2020. godine i da uskrsne 2022.
- Nakon toliko godina, smatram da ovaj projekat jeste uspješna priča, da vrijedi druge šanse i da inspiriše mlade kolege koji bi da nastave i obnove naš rad - rekla je Koulouri.
Ona je istakla da je JHP pokrenuo tim od više od 100 istoričara iz 13 država Jugoistočne Evrope.
- Izrađeno je šest udžbenika kojima se pomoviše pomirenje u regionu i, uprkos regionalnoj dimenziji, ovo jeste jedinstven projekat - kazala je Koulouri i dodala da JHP može da ponudi model kako podučavati u post-konfliktnim društvima.
Ona je saopštila da su knjige prevedene na japanski jezik, gdje se koriste kao model.
Prema njenim riječima, JHP je stvorio važno nasljeđe, na kojem treba da zasnivamo budući rad.
Koulouri je rekla da su temu granica za drugu verziju JHP izabrali, jer je taj koncept bitan u kreiranju identitea.
- Granice ne možemo da razumijemo bez koncepta kretanja stanovništva i tranzicija koje se dešavaju na različitim mjestima. Važno je razumjeti istoriju granica u kombinaciji sa istorijom same države - naglasila je Koulouri.
Ona je navela da prije 18. vijeka nijesu bile linearne granice, nego zone, koje su zavisile od rijeka ili planina, nakon čega je došlo do stvaranja neteritorijalnog integriteta, pa se zato mora biti na oprezu kada se govori o granicama i identitetima.
Govoreći o obrazovanju, Koulouri je kazala da ono ne daje rezultate u kratkom roku, već da se mora biti strpljiv da bi se došlo do promjene kroz obrazovanje.
- Mi smo tu da nastavimo poduhvat koji će biti nužan koliko god traje nacionalizam - rekla je Koulouri.
Rukovoditeljka JHP Zvezdana Kovač objasnila je da je projekat rezultirao izradom šest knjiga koje obrađuju period od Osmanskog carstva do 2008. godine, a na kojima su radili istoričari iz svih država Jugoistočne Evrope.
Ona smatra da je to jedan od najvećih projekata civilnog društva, jer su desetine istoričara iz 13 zemalja uspjeli da se dogovore u vezi sa sadržajem knjiga koji je preveden na 11 jezika.
Među tim izdanjima je i ono na crnogorskom jeziku koje možete naći na: <a href="https://jointhistory.net/">www.jointhistory.net.</a>
Kovač je zahvalila Ministarstvu spoljnih poslova Njemačke i Evropskom fondu za Balkan, koji su omogućili ovaj projekat (JHP 2.0) i Centru za građansko obrazovanje na podršci u organizaciji ove konferencije.

Neophodna politička volja kako bi nastava istorije bila oslobođena etnocentrizma

Ruske snage pogodile su infrastrukturni objekat u ukrajinskom gradu Brodi, u Lavovskoj oblasti, koji je povezan s naftovodom Družba, preko kojeg se Mađarska i Slovačka snabdijevaju naftom.
Prema ranijim izvještajima, nakon ruskog napada u Brodiju su se zapalili naftni derivati, što je izazvalo gust dim.
Gradsko vijeće Brodija prijavilo je požar. Nakon napada, škole u gradu su obustavile nastavu, a stanovnici su pozvani da ostanu u svojim domovima i, ukoliko je moguće, da ne izlaze napolje. Vrtići rade uz strogo zatvorene prozore i vrata.
Slične preporuke, da prozore i vrata drže zatvorenim, upućene su i ostalim stanovnicima grada.
Agencija Enkorr izvijestila je da je ta lokacija povezana s naftovodom Družba. Naftovod je i dalje u funkciji i koristi se za transport ruske nafte prema Mađarskoj i Slovačkoj.
Važno je istaći da ranije nijesu zabilježeni napadi na infrastrukturu naftovoda Družba na teritoriji Ukrajine.
Ovaj napad je posebno značajan zbog činjenice da su lideri Mađarske i Slovačke, premijeri Viktor Orban i Robert Fico, zauzimali proruski stav u sukobu protiv Ukrajine, upravo zbog toga što energente dobijaju iz Rusije.

Rusija gađala naftovod koji snabdijeva Mađarsku i Slovačku

Košarkaši Budućnost Volija pobijedili su večeras u Podgorici njemački Kemnic 97:81, u utakmici 16. kola B grupe Eurokupa.
Podgorički tim, koji je dobio i prvi međusobni duel (84:71), upisao je deseti trijumf i ostao u trci za treće mjesto.
Budućnost je pitanje pobjednika riješila već u drugoj četvrtini, nakon serije od 17:0 za vođstvo od 51:35 u 18. minutu.
Razlika je u trećoj četvrtini iznosila 22 poena (68:46, 75:53), koliko je bilo i u 34. minutu (93:71).
Najefikasniji u pobjedničkom timu bio je Skajler Mejs sa 22, Džeri Butsijel i Džuan Morgan ubacili su po 17, dok je Raši Sulajmon meč završio sa 15 poena.
U njemačkom sastavi bolji od ostalih bio je Kostja Mušidi sa 19 koševa.
Budućnost će u narednom kolu, 3. februara, biti gost Ulma.

Budućnost ubjedljiva protiv Kemnica

Da je u Crnoj Gori na vlasti krilo Momira Bulatovića, možda bi najslikovitije dočaralo da se na ulicama pojave bidoni i preprodavci goriva, kazao je funckioner Evropskog saveza i Socijaldemokrata (SD) Miloš Đuričković, komentarišući apel Ministarstva energetike i rudarstva građanima da ne kupuju prekomjerne količine goriva, kao i da je, zbog trenutne blokade teretnog saobraćaja, na zalihama ostalo goriva za još svega par dana.
Sve ostalo je, kako je rekao, već isporučeno iz arsenala devedesetih, "iz vremena kada smo bili pod šapom njihovog političkog oca Slobodana Miloševića".
- Polusvijet sa lažnim diplomama, rehabilitaciju četništva kroz pomene i spomenike, sistematsko ponižavanje Crnogoraca, jezika, zastave i države, te permanentne sukobe sa gotovo svim susjedima - kazao je Đuričković.
Sreća u nesreći je, kako je rekao, što u Briselu uče na greškama, pa su, ističe on, odlučili da uspjeh evropskih integracija više ne zavisi od naše pameti, odgovornosti i političke volje.
- „Dobro je: pošte rade, nema rata…I ništa više." P.S. Što bi rekao vojvoda Mandić: sve je isto, samo su metode drugačije (lukavije) - zaključio je Đuričković.

Đuričković: Da je na vlasti krilo Momira Bulatović najslikovitije bi dočaralo da se na ulicama pojave bidoni i preprodavci goriva

Predsjednica Crnogorske panevropske unije i univerzitetska profesorica Gordana Đurović ocijenila je da je odgovornost za dalji napredak Crne Gore na evropskom putu trenutno na Skupštini, ističući da je u parlamentu ostao veliki broj neispunjenih obaveza.
Gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E, Đurović je podsjetila da je u decembru ostalo mnogo nedovršenih poslova, dok u januaru uopšte nije bilo zasijedanja parlamenta, iako brojni zakoni i propisi čekaju na usvajanje.
- Mnogo je nedovršenih zadataka ostalo u decembru, dok u januaru uopšte nije bilo zasijedanja parlamenta, a mnogi zakoni i propisi čekaju na usvajanje, među njima i izmjene i dopune Zakona o Ustavnom sudu, kojim se omogućava produžetak rada sudija do postavljenja novih čime se uvodi, po preporuci Venecijanske komisije, deblokirajući mehanizam trgovine i ucjena izbora i imenovanja čuvenih sudija Ustavnog suda, tu parlament ne bi smio biti kočnica - rekla je Đurović.
Govoreći o jučerašnjem zatvaranju Poglavlja 32, Đurović je istakla da je riječ o važnom dijelu klastera 1 – osnove, koji se odnosi na racionalno korišćenje i kontrolu trošenja sredstava, ne samo iz državnog budžeta, već i iz fondova Evropske unije.
- Sredstva Evropske unije su vrlo prisutna jer je ona najveći donator i istovremeno preko zapadnobalkanskog investicionog okvira i evropskih banaka davalac kredita za važne infrastrukturne projekte. Poglavlje 32 je u tom smislu važno, a prva poruka je da proces ide jednom dobrom dinamikom dalje, da su za Crnu Goru vrata prilično otvorena… - kazala je Đurović.
Dodala je da poruke Evropske komisije i Evropskog parlamenta ukazuju da Crna Gora ostaje predvodnik procesa u regionu.
- Poruka iz Evropske komisije još uvijek je "da je ambiciozna agenda i da je danas već kraj januara, ali možete vi do kraja ove godine možda i sva pregovaračka poglavlja da zatvorite, da držite tu agendu 2026"… Crna Gora je predvodnik procesa u regiji, najviše odmakla, a vidimo na primjeru Albanije da je zatvaranje mnogo komplikovanije nego otvaranje, IBAR nije lako dobiti, treba se mnogo toga postići, ali Crna Gora jeste - rekla je Đurović.
Prema njenim riječima, zajednička pregovaračka pozicija sa Evropskom komisijom je afirmativna, što potvrđuju usvojene izmjene i dopune Zakona o internoj reviziji, Zakona o budžetskoj kontroli i formiranje Direkcije za budžetske inspekcije, uz potrebu dodatnog zapošljavanja inspektora.
- To je način da o tome budu obaviješteni i građani i to je način da se kontroliše i moguće krivično goni svaka vrsta odgovornosti ukoliko dolazi do zloupotrebe javnih resursa, a posebno do zloupotrebe resursa pretpristupnih sredstava i sjutra sredstava iz budžeta Evropske unije - istakla je Đurović.
Đurović smatra da je Agenda 2026 realna ukoliko se do polovine naredne godine zatvori deset pregovaračkih poglavlja i započne izrada Ugovora o pristupanju.
- Sve to podrazumijeva ono što piše u Nacrtu programa pristupanja, a to je da najveći broj propisa treba usvojiti u prvoj polovini godine, što znači da je sada loptica u parlamentu - poručila je Đurović.
Naglasila je i da se svako zatvoreno poglavlje pažljivo prati, te da termin „uslovno zatvaranje“ ne znači da su obaveze u potpunosti ispunjene.
- Cijenim da je loptica sada u dvorištu parlamenta… Ne treba da se odlaže usvajanje propisa, posebno ne onih koji su regularno pripremljeni… Te zakone Skupština Crne Gore treba da usvoji - kazala je Đurović.
Ona je dodala da Vlada mora nastaviti da radi na ispunjavanju mjerila u okviru svoje nadležnosti, dok bi, kako je ocijenila, europeizacija rada parlamenta učinila realnim zatvaranje svih 33 poglavlja do 2026. godine.
- Svaka grana vlasti ima svoj dio posla, ali dobro bi bilo vidjeti što prije u parlamentu da se usvoje izmjene i dopune Zakona o Ustavnom sudu, kojim se omogućava produžetak rada sudija do postavljenja novih čime se uvodi, po preporuci Venecijanske komisije, deblokirajući mehanizam trgovine i ucjena izbora i imenovanja čuvenih sudija Ustavnog suda, s tim smo počeli i priču oko IBAR-a a sad smo opet cijeli krug napravili- naglasila je Đurović.
Vjeruje da država ima adekvatne institucije i političke partije iz vlasti i opozicije koje imaju srodne poglede ka evropskom putu, pa će prepoznati i iskoristiti, kako kaže, važnost momenta.
Đurović smatra da će biti problema u završnoj fazi pregovora, ali i da će se svi oni prevazići. Ističe da je ključno dobiti jednoglasnu odluku svih država članica o pisanju ugovora o pristupanju.
- Ja mislim da će naše najjače oružje biti da se ujedinimo, da malo smanjimo razlike i da prepoznamo ko zaista jeste za to da Crna Gora završi pregovore i da više nema nijednu izgubljenu godinu po pitanju kohezijskih fondova i punopravnog članstva. Oni koji budu slali poruke da treba da čekamo komšiluk ne misle dobro svojoj državi, jer se odriču razvoja i odriču se prednosti punopravnog članstva, odriču se onoga što su građani od njih tražili kad su birali da ih predstavljaju u različitim granama vlasti - zaključila je Đurović.

Tag: peter-felten