Ministarstvo odbrane Crne Gore odlučilo je da Opštini Tivat ustupi četiri hiljade kvadrata zemljišta, od kojih će dio potom biti ustupljen Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC) za gradnju vjerskog objekta.
Ovo je saopšteno nakon sastanka predsjednika Opštine Tivat Željka Komnenovića i ministra odbrane Dragana Krapovića 11. marta. Njih dvojica su se istog dana sastali sa mitropolitom SPC u Crnoj Gori Joanikijem i razgovarali o planovima za gradnju.
Ovom transakcijom će - ukoliko je potvrdi Vlada - državno zemljište postati opštinsko, a zatim Srpske pravoslavne crkve.
Iz Vlade su za Radio Slobodna Evropa (RSE) kazali da odluka o ustupanju zemljišta još nije predložena za razmatranje.
Kao kompenzaciju, Komnenović je "iskazao spremnost da se Tivat angažuje" na rješavanju stambenih potreba zaposlenih u prosvjeti, zdravstvu, policiji ali i pripadnika Mornarice Vojske Crne Gore.
On se u decembru sastao i sa patrijarhom SPC Porfirijem, sa kojim je, kako je saopšteno, razgovarao o obnovi manastira na Miholjskoj prevlaci u Tivtu.
<h2>Đukanović: Politički oportunizam</h2>
Odluka o ustupanju zemljišta SPC ukazuje na politički oportunizam i selektivno upravljanje javnim resursima, smatra programski direktor Centra za građansko obrazovanje (CGO) Petar Đukanović.
- Vjerske zajednice imaju značajan društveni uticaj i kapacitet za mobilizaciju biračkog tijela i u tom smislu se prostor ustupa kao pokušaj osiguranja političke podrške, umjesto da se radi u pravcu strateškog razvoja grada u korist svih građana - kazao je on za RSE.
I u opozicionoj Demokratskoj partiji socijalista (DPS) smatraju da se ustupanjem parcela kupuje politička podrška SPC za naredne izbore u Tivtu.
- Ovakvi potezi ne donose korist građanima Tivta, već služe učvršćivanju političkih pozicija vladajuće strukture - navode iz DPS-a.
Partije prvog čovjeka Tivta Komnenovića, ministra odbrane Krapovića i premijera Milojka Spajića su zajedno nastupile na posljednjim izborima 2022. i vrše vlast u tom gradu.
Iz opozicionog Evropskog saveza navode da tivatske vlasti odgovaraju da Opština nema zemljišta u svom vlasništvu kada od nje traže novi parking prostori, dječja igrališta, nove škole i vrtići.
- Ali, onda dođe dan posjete ministra vojnog našoj Opštini i gle – eto zemlje, eto rješenja za sve naše infrastrukturne i komunalne probleme... Našla se parcela – za još jednu crkvu! Dobro je, sve smo riješili - ističu iz Evropskog saveza.
Odgovorili su iz Komnenovićeve partije, optužujući DPS za izlive "šovinističke i antihrišćanske histerije" na društvenim mrežama.
<h2>Bez odgovora</h2>
Iz Ministarstva odbrane nisu odgovorili na pitanja RSE zbog čega su "odustali" od hiljada metara kvadratnih zemljišta u Tivtu.
Predsjednik Opštine Komnenović nije odgovorio na pitanja RSE za šta će koristiti ustupljeno državno zemljište i zbog čega jedan njegov dio ustupa za gradnju crkve.
Dok se značajan prostor i sredstva ulažu u izgradnju vjerskih objekata, zdravstveni sektor, koji direktno utiče na kvalitet života građana, ostaje zapostavljen, ocjenjuje Petar Đukanović.
- Tako od Budve do Herceg Novog postoji samo jedna bolnica, u Kotoru, uz ograničen broj domova zdravlja... što ukazuje na ozbiljan nedostatak u zdravstvenoj infrastrukturi. Slično je i sa školama. Istovremeno imamo desetine crkvenih objekata - ističe on.
Na prostoru Budve, Tivta Kotora i Herceg Novog, prema posljednjem popisu, živi oko 100.000 stanovnika.
Đukanović dodaje da odluke o korišćenju javnog zemljišta mora pratiti jasna urbanistička opravdanost, ozbiljna analiza i uključenje stvarnih potreba zajednice, a ne da se one donose "na osnovu kratkoročnih partijskih interesa".
- Lokalne i državne vlasti treba da sistematski rješavanju infrastrukturne probleme, poput obezbjeđivanja izgradnje novih obrazovnih, saobraćajnih i komunalnih objekata koji poboljšavaju kvalitet života svih građana - dodaje Đukanović.
To, poručuje, treba da bude vodilja vlastima u doprinosu razvoju zajednice.
<h2>Širenje Tivta</h2>
Tivat se u poslednjoj deceniji najbrže razvijao i širio, naročito nakon gradnje luksuznog kompleksa Porto Montenegro sa vezom za super jahte.
Zemljište u tom gradu je među najskupljim u Crnoj Gori i iznosi i do 600 eura po kvadratu.
Grad ima dva vrtića, dvije osnovne, jednu srednju i muzičku školu i najmanje 15 vjerskih objekata.
Između dva popisa broj građana porastao za oko 16,5 odsto a broj stanova za 60 odsto.
Prema popisu iz 2023. grad ima 16.340 stanovnika od kojih se trećina izjasnila kao Srbi (34,5 odsto), skoro isto toliko kao Crnogorci (32,8), dok je Hrvata 12 odsto.
<h2>Jedan od osnivača Srpske kuće</h2>
Komnenović je na čelo grada došao oktobra 2020.
Jedan je od osnivača Srpske kuće - sjedišta organizacija za očuvanja kulturnog i nacionalnog identiteta srpskog naroda u Crnoj Gori.
Formiranje Srpske kuće, osnovane marta 2017, podržao je i tadašnji premijer a sadašnji predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Donacijom srpske Vlade kupljen je za 3,4 miliona i opremljen poslovni prostor na obali Morače u centru Podgorice.
Statutom Srpske kuće propisano je da se ona osniva na neodređeno vrijeme a da "u slučaju likvidacije prelazi u vlasništvo Srpske pravoslavne crkve".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vladi još nije predložena odluka o ustupaju zemljišta SPC; Đukanović: Poklon u funkciji političke podrške

Centar za građansko obrazovanje (CGO) oštro osuđuje odluku premijera Milojka Spajića da blokira proces izglasavanja prijedloga Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja i traži da se ovaj tekst nađe na prvoj narednoj sjednici Vlade kako bi mogao biti poslat i Skupštini Crne Gore na dalje usvajanje - kazao je programski direktor u ovoj nevladinoj organizaciji Petar Đukanović.
Neprihvatljivo je, prema njegovim riječima, da ljudska prava, u ovom slučaju prava transrodnih osoba, budu dio političke trgovine, kao i da retorički proevropska Vlada ovako ustukne ispred retrogradnih političkih struktura, a sve zarad pukog održanja fotelja.
- Zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja je ključan za praktikovanje ljudskih prava transrodnih osoba u Crnoj Gori i ne smije biti predmet trulih političkih kompromisa. Obaveza je donosilaca odluka da obezbijede da svi građani i građanke žive dostojanstveno i uživaju sva prava, uključujući pristup obrazovanju, zapošljavanju, zdravstvenim uslugama i ličnim dokumentima koji odražavaju njihov stvarni identitet. Zakon je, uz podršku međunarodnih partnera, bio razvijan više od osam godina i usklađen je sa evropskim standardima - istakao je Đukanović.
Loša je poruka, kako dodaje, da premijer zbog partijskih kalkulacija ostavlja čitavu jednu grupaciju u društvu u nepovoljan položaj, direktno ugrožavajući vrijednosti i načela poštovanja ljudskih prava, pravde i pravičnosti.
- Vlada Crne Gore i premijer Spajić moraju prepoznati ozbiljnost ovog pitanja. Odugovlačenje usvajanja Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja ne samo da ugrožava prava najranjivijih, već šalje jasnu poruku da trenutna vlast nije spremna da se bori za ljudska prava i demokratski napredak zemlje. Crna Gora mora pokazati političku odgovornost i usvojiti ovaj zakonski tekst što je prije moguće, jer sve suprotno podriva i kredibilitet Crne Gore kao partnera demokratskih država EU - kazao je Đukanović.
Centar za građansko obrazovanje poziva Spajića i sve članove Vlade da prestanu trgovati ljudskim pravima i donesu konačnu odluku koja je u interesu svih građana/ki Crne Gore.
- Posebno onih na koje se ovaj zakon odnosi. Svako dalje opstruiranje jasno pokazuje da vlast ostavlja na cjedilu dio svojih građana i građanki i da prevladava politiku popuštanja političkim blokovima koji koče napredak demokratskog puta Crne Gore ka evropskim standardima - poručio je Đukanović.

1250x600

1084x550

Đukanović: Spajić bi morao znati da ljudska prava ne smiju biti predmet partijskih trgovina

Podaci o multikulturalizmu, ali i aktuelne prakse, ukazuju na potrebu za većim angažmanom svih aktera u promovisanju međusobnog razumijevanja i smanjenju diskriminacije, kako bi se osiguralo istinsko multikulturalno društvo u Crnoj Gori, iako je sve jasnije da je koncept multikulturalizma smetnja određenim političkim interesima koji ga urušavaju - poručeno je na Forumu o multikulturalnosti, koji je danas organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO) u Podgorici uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.
Vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za interkulturalizam Ministarstva ljudskih i manjinskih prava Ljudmila Popović rekla je da predstoji prva izrada nacrta strategije za društvenu koheziju.
- Ovo je trenutak u kojem moramo stati iza vrijednosti koje dijelimo. Potrebna nam je nova priča, novi društveni ugovor koji će odrediti vrijednost i cijenu svemu što radimo, kako bismo se osjećali dostojanstveno i spremno za izazove budućnosti - istakla je Popović.
Naglasila je da je multikulturalizam stvarnost Crne Gore, pri čemu svaki grad, s obzirom na etničku i identitetsku raznolikost, ima svoju specifičnost.&nbsp;
- Multikulturalizam nas je naučio da moramo složno živjeti i poštovati prava i slobode drugih. Međutim, taj koncept se često zloupotrebljava, vodeći ka podjelama, a svi moramo da idemo na istu stranu," navela je ona. Popović je ukazala da je potrebno preći s multikulturalizma na interkulturalizam, koji podrazumijeva aktivnu međusobnu saradnju i razumijevanje. "Interkulturalizam je razvojna smjernica koja vodi napretku - zaključila je Popović.
Programski direktor u Centru za građansko obrazovanje Petar Đukanović kazao je da Crna Gora zemlja bogate istorije i raznolikosti, ali se suočava s izazovima u očuvanju zajedničkog multikulturalnog identiteta.
- Ključno je da se kao društvo i država suočimo s prošlošću na otvoren i iskren način. Preispitivanje istorijskih događaja, politika i društvenih praksi koje su dovele do nepravdi, diskriminacije ili sukoba među različitim etničkim, vjerskim i kulturnim grupama preduslov je izgradnje povjerenja i harmoničnih odnosa u društvu - ocijenio je Đukanović.
Podvukao je neophodnost jačanje obrazovanja koje promoviše toleranciju, podršku nevladinim organizacijama, unaprijeđenje transparentnosti institucija i odgovornije medijsko izvještavanje.&nbsp;
- Bez podsticanja dijaloga i kulturne razmjene među zajednicama nema društva zasnovanog na solidarnosti i međusobnom razumijevanju. A to zahtijeva angažman svih društvenih aktera - kazao je Đukanović.
Saradnik na programima u CGO Nikola Đurašević predstavio je rezultate istraživanja o percepciji multikulturalnosti u Crnoj Gori koje je obuhvatilo zasebno dvije kategorije - opštu populaciju i srednjoškolsku populaciji.
- Iako je prvi utisak većine od 76,8 odsto građana da je Crna Gora multikulturalno društvo, taj procenat je opao u odnosu 2023. godinu za skoro pet odsto Istovremeno, porasla je percepcija onih koji Crnu Goru ne vide kao multikulturalnu - sa 18,3 odsto na 23,2 odsto - istakao je Đurašević.&nbsp;
Kad je riječ o mladima, i tu imamo većinu od 70,1 odsto kojia cijeni da je naše društvo multikulturalno, dok je suprotnog stava 14,8 odsto, a 15,1 odsto ne može da se odredi o ovom pitanju.&nbsp;
- Mi u CGO-u cijenimo da su ovo podaci koje bi već sad morali uzeti za ozbiljno, a posebno zato što dalji podaci, koje ću predstaviti, pokazuju da se ispod ove prve percepcije krije mnogo onih koje dovode u pitanje podrazumijevajući stav o multikulturalnosti - kazao je Đurašević.&nbsp;
On je podsjetio na izraženu percepciju diskriminacije po vjerskoj i nacionalnoj osnovi, kao i privilegonosti određenih etničkih grupa.&nbsp;
- Brinu i distance, koje su naglašene u užoj zoni privatnosti. U 2024. godini 52,3 odsto građana navodi da ne bi sklopilo brak s osobom druge etničke pripadnosti, što je porast u odnosu na 50,4 odsto iz 2023. godine. Među mladima, većina (55,6 odsto) je otvorena za takve veze, dok značajnih 44,4 odsto to odbija - istakao je Đurašević.
Poslanik i potpredsjednik Demokratske partije socijalista Abaz Dizdarević ocijenio je da ne iznenađuju ovakvi rezultati istraživanja, s obzirom na aktuelna dešavanja u zemlji, ali i na geopolitičkom planu. Crna Gora nije izolovan sistem.
- Važno je prepoznati polarizaciju i negativne trendove koji se pojačavaju, jer oni produbljuju jaz unutar društva - istakao je Dizdarević.
Dodao je da je odgovornost na političkim akterima, ali i na civilnom društvu, da zajednički rade na pronalaženju izlaza iz ove situacije.
- Cikličnost istorijskih situacija nas je dovela do civilizovanog društva kakvo imamo danas, i to bi trebalo da služi kao podsjetnik da ništa ne počinje od nas, već je rezultat djelovanja ljudi u prošlosti - rekao je Dizdarević.
Ukazao je i na potrebu za boljim kanalima komunikacije s mladima, ističući da civilni sektor u tom pogledu ima bolje rezultate od političara.&nbsp;
- Revolucija u obrazovanju ne znači povratak u prošlost ili dogme. Ustavno je riješeno pitanje društvenog uređenja – postoje licencirane škole koje se bave religijom, dok svjetovne škole treba da prenose građansko obrazovanje - dodao je Dizdarević.
Predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i funkcioner Evropskog saveza Ivan Vujović je, komentarišući rezultate istraživanja, kazao da je sve ono što se dešava u našem društvu posljedica političkih procesa.&nbsp;
- Mislim da je prisutan jedan vid regresije i negativnih trendova, a što je opet indukovano kroz ove nedovršene političke proces. Na žalost, mi kao društvo nismo skupili snage da se suočimo sa suštinskom regresijom koja se desila 90-ih godina. Naši mladi ljudi ne znaju šta se desilo 90-ih godina, i zato nam se te godine u recikliranom obliku i danas, u određenim formama, dešavaju, i to se snažno osjeća u društvu - istakao je Vujović.&nbsp;
Proces suočavanja sa prošlošću moramo proći.
- Jer i dan danas relativizujemo šta nama se to desilo, a iz takvog neznanja, nepoznavanja prošlosti, nakaradna ideologija koju smo izbacili kroz prozor nam se vraća a tako se ne može ići naprijed - rekao je Vujović.
Poslanik i potpredsjednik Bošnjačke stranke (BS) Jasmin Ćorović smatra da su promjena vlasti 2020. godine i formiranje tzv. apostolske vlade donijeli snažno su uzdrmali multikulturalizam kroz "čišćenje" institucija i klanjanje kadrova prema njihovom izjašnjavanju.&nbsp;
- Takav pristup nije mogao dugo opstati, društvo u Crnoj Gori je reagovalo pruživši otpor - rekao je Ćorović.
On je istakao da su odnosi prema nekim događajima, poput Srebrenice, kada je jedan od ministara pao na ispitu, poslali poruku da jednovjerske vlade ne mogu uspjeti u Crnoj Gori.&nbsp;
Ćorović je mišljenja da građansko društvo u Crnoj Gori postoji i da je to temelj na kojem treba graditi dalje, podsjećajući i da mnogi današnji problemi imaju istorijske korijene.&nbsp;
- Ne možemo kvalitetno rješavati probleme bez vraćanja u istoriju. Ne smijemo zanemarivati probleme iz prošlosti jer nacionalizam, koji je bio potisnut, eskalirao je u ratove čije posljedice još osjećamo. No, i danas imamo političke partije koje poentiraju na tim pričama - rekao je Ćorović.&nbsp;
Iznio je i svoj stav o vjeronauci u obrazovanju, ističući da je pristalica sekularnosti države.&nbsp;
- Uvođenje vjeronauke u obrazovni proces nije dobro ni za obrazovanje, ni za vjeru - kategoričan je Ćorović.&nbsp;
Zaključio je da je ključ u izgradnji građanske svijesti, te da su političke partije, NVO i obrazovanje potrebni za formiranje razumnog i savjesnog društva.
Nezavisna poslanica u Skupštini Crne Gore Radinka Ćinćur takođe ne vidi nalaze istraživanja kao iznenađenje.&nbsp;
- Mi osjećamo u društvu da teme skreću sa građanskih na nacionalne…Mislim da moramo pokazati više širine i razumijevanja za druge. Mene je ohrabrila ideja koja treba sve da nas okupi na temu patriotizma, zasnovanog na poštenom odnosu prema zemlji, ljudima, svima - kazala je Ćinćur.
Iskazala je i razumijevanje prema mladima.&nbsp;
- Uvijek mislim da su mladi žrtva naših političkih procesa, poremećenih vrijednosti, praznine jedne kulturne scene, očigledno je da im ne nudimo ono što ima treba, pa se oni okreću nekim drugim kvazivrijednostima. Sistem obrazovanja nije dobar i treba ga mijenjati, prije svega kritičko mišljenje nije na onom nivou na kojem bi trebalo biti. &nbsp;Moramo dobro da osvijestimo šta je to što nije dobro i na čemu trebamo raditi, i moramo uhvatiti korak sa evropskim obrazovanjem - navela je Ćinćur.
Zalaže se za uvođenje multikulturalizma i etike u obrazovni sistem i to kroz prisustvo u različitim predmetima. Na drugoj strani, navela je da lično nije za uvođenje vjeronauke u škole, osim ukoliko bi postoja većinski stav za to.
Predsjednik Savjeta Muslimana Crne Gore Sabrija Vulić rekao je da se možemo plašiti negativnog trenda koji pokazuje istraživanje.
- Rezultati su opominjujući, posljedica su negativnih političkih prilika u kojima desne snage preovlađuju, kako na globalnom nivou tako i u našem društvu. Osjećaj je kao da nas tjeraju u torove, i u tome leži problem - ističe Vulić.
On je pojasnio da je za njega religija intimna stvar, a da problemi nastaju kad ona počne sa svojim janim manifestovanjem.&nbsp;
- U posljednjih 10 godina, doživio sam žestoke nacionalne uvrede. Imamo problem od kojeg ne možemo bježati i o kojem moramo razgovarati. Kada je u pitanju multikulturalizam, napraviću jednu komparaciju - &nbsp;problem multikulturalizma ne postoji u kriminalu, zašto? Jer, postoji zajednički cilj. Pitanje za sve je: da li Crna Gora treba da bude naš zajednički cilj? Koje god vjere i nacionalnosti bili, moramo težiti istom cilju, ujediniti se. Multikulturalizam je potreba zajedničkog cilja, bilo ekonomski cilj, bilo građanski, suština je postojanje zajedničkog cilja. No, izgleda da se, u našim okolnostima, javlja kao smetnja političkim interesima - zaključio je Vulić.

Multikulturalizam se pozicionira kao smetnja određenim političkim partijama u Crnoj Gori

Koalicija „Za budućnost Crne Gore“ u kontinuitetu ima netrpeljiv stav prema civilnom društvu koje se zalaže za evropske i NATO vrijednosti, a sada koristi poziciju vlasti da formalizuje pritisak na nevladin sektor i nezavisne medije - ocijenio je u razgovoru za Portal ETV programski direktor Centra za građansko obrazovanje (CGO) Petar Đukanović nakon što je ta politička frakcija, predvođena predsjednikom Skupštine Crne Gore Andrijom Mandićem, juče inicirala da se hitno predloži zakon o agentima stranog uticaja - nalik onim u Rusiji, Kirgistanu, Gruziji i Mađarskoj. Đukanović je ukazao da se ovaj potez može smatrati nagovještajem uvođenja autoritarnih praksi kroz gušenje slobode mišljenja i odmazde prema neistomišljenicima. - Pritom, ova inicijativa je u potpunoj suprotnosti sa navodnim proevropskim opredjeljenjem koje Vlada ističe kao svoj prioritet. To je inicijativa inspirisana Putinovim pristupom vladanju, a vidjeli smo da je to u Rusiji za posljedicu imalo izolaciju ove države od demokratskog svijeta u kojem su nedopustive prakse surovih obračuna sa kritičarima i civilnim društvom - ustvrdio je Đukanović u odgovorima na pitanja Portala ETV.&nbsp; Zakon o stranim agentima bio bi, podvlači on, opasan put koji bi Crnu Goru udaljio od EU. <h2>POZADINA</h2> Zakon o stranim agentima u Rusiji je uveden 2012. godine. Isprva se odnosio na NVO koje primaju finansijska sredstva i donacije iz inostranstva - a u decembru 2019. godine ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je novi zakon kojim je proširena pravna definicija ko se sve može smatrati stranim agentom. Od 2022. godne ta kvalifikacija uključuje svako fizičko lice ili grupu koja prima bilo koju količinu novca iz inostranstva - bez obzira je li riječ stranim vladama, organizacijama ili čak građanima - i koja objavljuje „štampane, audio, audio-vizuelne ili druge izvještaje i materijale“. Zakoni o stranim agentima po uzoru na onaj Ruske Federacije na snazi su ili u proceduri u Kirgistanu, Gruziji, Mađarskoj i Slovačkoj. Gruzija je, inače, ove godine bila pogođena političkom krizom upravo zbog usvajanja zakona o stranim agentima - koji od organizacija koje primaju više od 20 odsto svog finansiranja iz inostranstva zahtijeva da se registruju kao agenti stranog uticaja. <h2>NADA U ZAPADNE PARTNERE</h2> Đukanović je u razgovoru za Portal ETV poručio da prijedlog koalicije ZBCG ponovo naglašava autentičnu antievropsku i antizapadnu agendu tog dijela vladajuće koalicije. Izuzetno je, dodaje on, opasno što ovakva inicijativa dolazi iz vlasti - u konkretnom slučaju od partije koju vodi predsjednik Skupštine, Andrija Mandić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241009211024_a881ac31bcb942a3e132daf212c92578d54c9900b3cebf220696323a38cab026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241009211024_a881ac31bcb942a3e132daf212c92578d54c9900b3cebf220696323a38cab026" data-rendition-name="original" width="1067" height="1600" loading="lazy" alt="Petar Đukanović"> <figcaption>PONOVO JE NAGLAŠENA ANTIEVROPSKA I ANTIZAPADNA AGENDA ZBCG: Petar Đukanović(Photo: Centar za građansko obrazovanje)</figcaption> </figure>  - Znači, radi se političkom akteru čiji je lider prvi čovjek krovnog zakonodavnog tijela, a njegovi ministri sjede u Vladi, dok poslanici toj Vladi daju potrebnu većinu. Dodatno, Mandićeva pozicija najačeg aktera vladajuće većine, kojeg ostatak bespogovorno prati, čini ovu inicijativu opasnom najavom uvođenja institucionalizovanog gušenja slobode mišljenja, udruživanja i medija - istakao je Đukanović.&nbsp; Ovo, jasan je Đukanović, razotkriva i pravo lice ove političke strukture: a ono je, kako je rekao, daleko od onog kojem težimo na putu ka EU - a bliska modelima vlasti u Rusiji i Srbiji koji su uništili ili su blizu tome da u cjelosti unište prostor za civilno društvo i slobodne medije.&nbsp; <blockquote>Mandićeva pozicija najačeg aktera vladajuće većine, kojeg ostatak prati bespogovorno, čini ovu inicijativu opasnom najavom uvođenja institucionalizovanog gušenja slobode mišljenja, udruživanja i medija</blockquote> Upravo to što ova inicijativa dolazi iz dijela vlasti, prema mišljenju programskog direktora CGO, čitavoj situaciji daje naglašenu ozbiljnost. - I zato nije čudno da smo imali lavinu reakcija - dodao je on. Zato je optimističan da ovo neće nezapaženo proći ni kod naših zapadnih partnera. - Jer osim što je neutemeljena i manipulativna, tvrdnja da NVO u Crnoj Gori djeluju van zakona, a bez dokaza, vrlo je opasna kad dolazi od nekog ko je na poziciji moći. To je onda svojevrsna prijetnja koja ima za cilj da uguši kritički glas - poručio je Đukanović. <h2>MASKA</h2> On je stava da vlast koja ima problem sa NVO koje insistiraju na vladavini prava, transparentnosti i odgovornosti, zapravo ima problem sa sobom.&nbsp; - Ali, ni u jednom trenutku ne treba potcijeniti na što je sve spremna da ućutka organizacije koje je kritikuju zbog različitih loših praksi i zloupotrebe javnih resursa i moći - naveo je Đukanović u razgovoru za Portal ETV. <blockquote>EU insistira na poštovanju vladavine prava, slobode izražavanja, slobode udruživanja i zaštiti ljudskih prava, a zakon o stranim agentima je gaženje po tim vrijednostima</blockquote> Jasno je, kaže, da se pod maskom zaštite od „nezakonitog djelovanja nevladinih organizacija“ želi ograničiti sloboda mišljenja i udruživanja kako bi se kritičari zaplašili i uklonili iz javnog prostora. - A nosioci vlasti mogli slobodno da kreiraju i sprovode politike po mjeri svojih partijskih interesa, koji su vidljivo suprotni javnom interesu - istakao je Đukanović. <h2>GAŽENJE EVROPSKIH VRIJEDNOSTI</h2> On je podsjetio da je odnos vlasti sa civilnim društvom dio političkih kriterijuma procesa pristupanja Crne Gore u Evropsku uniju. Iz toga je, kako je rekao, jasno da je ova inicijativa usmjerena ka podrivanju tog procesa i osnovnih demokratskih principa koji su ključni za dostizanje onih standarda koji legitimišu jednu državu da bude članica EU.&nbsp; - EU insistira na poštovanju vladavine prava, slobode izražavanja, slobode udruživanja i zaštiti ljudskih prava, a zakon o stranim agentima je gaženje po tim vrijednostima - decidan je Đukanović. Neke od ključnih međunarodnih institucija poput Komiteta Ujedinjenih nacija za ljudska prava, Evropskog suda za ljudska prava, OEBS-ove Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) i Venecijanske komisije Savjeta Evrope o ovom su se, napominje Đukanović, odredile jasno - navodeći da su zakoni o stranim agentima diskriminatorski, štetni za slobodu udruživanja, ali i da urušavaju demokratiju.

Anja Ivanović

Nagovještaj uvođenja autoritarnih praksi i odmazde prema neistomišljenicima

Građani Podgorice će na lokalnim izborima imati dvije koalicije koje su aranžirane tako da manipulišu osjećajima građana jer će birači na papiru vidjeti i zaokružiti nosioce imena listi koji su predstavnici tih stranaka na državnom nivou, a ne oni koji će biti u budućem sastavu gradskog parlamenta. To je u razgovoru za Portal ETV ocijenio politički analitičar Srđan Vukadinović osvrnuvši se na situaciju u kojoj se u imenu izborne liste Građanskog pokreta Ura i Pokreta za Podgoricu našao aktuelni predsjednik države Jakov Milatović dok je stvarni nosilac liste je zapravo Luka Rakčević iz Građanskog pokreta Ura. Slična situacija je i sa listom Pokreta „Evropa sad“ i Demokrata: u nazivu je ime aktuelnog ministra energetike Saše Mujovića – iako je prva na izbornoj listi dosadašnja gradonačelnica Podgorice Olivera Injac – zbog koje je upravo vlast u Podgorici i pala. <h2>Koalicije ucjenjivačkih kapaciteta </h2> - Građani uopšte neće znati za koga stvarno glasaju ako zaokruže liste PES-a i Demokrata ili Građanskog pokreta Ura i Pokreta za Podgoricu jer niko od tih državnih funkcionera neće istupiti sa svojih pozicija da bi bio samo odbornik u Podgorici – ocijenio je Vukadinović. On ipak misli da postoji mogućnost da Saša Mujović prihvati funkciju gradonačelnika - „ako budu u poziciji da mogu da ucjenjuju“. - Očito je da su ove koalicije ucjenjivačkog kapaciteta i ne bi bilo dobro da budu tas na vagi koji će prelamati većinu od 30 odbornika u Podgorici – poručio je Vukadinović. <h2>Korišćenje političke reputacije</h2> Ni programski direktor Centra za građansko obrazovanje Petar Đukanović ne sumnja da PES i Demokrate pokušavaju da iskoriste reputaciju Mujovića kako bi se poboljšala percepcija njihove liste i privukli glasovi. On smatra da je ovaj potez i priznanje da dosadašnja gradonačelnica Injac nije dovoljno dobra kandidatkinja koja bi mogla da iznese izbore 29. septembra bez ovakve podške Mujovića. - Zato je stavljanje imena Mujovića u naziv liste potez kojim se pokušava osnažiti povjerenje u listu i smanjiti ili skrenuti pažnja sa kontroverzi i problema koji se vezuju za postupanje Injac i procese koji su se dešavali u vezi sa njom i njenim upravljanjem Glavnim gradom - ocijenio je Đukanović za Portal ETV. <h2>,,Zavodnici“ sa državnog nivoa</h2> To što se predsjednik države Jakov Milatović našao u imenu liste Građanskog Pokreta Ura i Pokreta za Podgoricu, prema stavu Vukadinovića, je takođe svojsevrsna manipulacija kako bi se pridobili određeni glasači.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240911230944_c67c88bf57ddad7c1c31d58e5d3547fa168162930a14ed9dd5043d7bed2eb6f5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240911230944_c67c88bf57ddad7c1c31d58e5d3547fa168162930a14ed9dd5043d7bed2eb6f5" data-rendition-name="original" width="952" height="567" loading="lazy" alt="Srđan Vukadinović"><figcaption>Srđan Vukadinović(Photo: RTCG/Skrinšot)</figcaption></figure>  - Prije svega se misli na apstinente, da ih zavede ime predsjednika države i određene radnje koje on čini - dodao je Vukadinović. I Đukanović „uvlačenje“ Milatovića u naziv izborne liste Građanskog pokreta Ura i Pokreta za Podgoricu vidi kao strateški potez čiji je cilj privlačenje glasova služeći se popularnošću predsjednika. <blockquote>Stavljanje imena Saše Mujovića u naziv liste je potez kojim se pokušava osnažiti povjerenje i smanjiti ili skrenuti pažnja sa kontroverzi i problema koji se vezuju za postupanje dosadašnje gradonačelnice Olivere Injac i procese koji su se dešavali u vezi sa njom i njenim upravljanjem Glavnim gradom</blockquote> - Partije često koriste ovaj pristup kako bi osnažile kampanje, ali se otvara pitanje koliko je to u duhu demokratije. U zemlji sa generalno niskim nivoom političke kulture i svijesti ovaj pristup ima svoje efekte u privlačenju glasova, na što i ova lista računa - ocijenio je Đukanović. On poručuje ovaj pristup nije dobar za širi razvoj lokalnih zajednica i demokratske političe kulture. - Time se sužava prostor za razvoj lokalnih lidera, njihov angažman na lokalnom nivou i afirmaciju postignuća, kreiranje konkretnih lokalnih politika i programa, prepoznatljivosti angažmana i postignuća lokalnih lidera - smatra Đukanović. Liste PES-a i Demokrata, kao i Građanskog pokreta Ura i Pokreta za Podgoricu služe se, kako je ustvrdio, prepoznatljivošću i autoritetom političara sa nacionalnog nivoa - i to samo da bi se povećala atraktivnost liste stvaranjem lažnog utiska da će oni imati stvarnu ulogu u lokalnoj vlasti. - Cilj njihove prisutnosti na listama je da navedu birače da vjeruju u pozitivne promjene ili stabilnost koje se kroz njih pokušavaju predstaviti - konstatovao je Đukanović. <h2>Primat nemaju lokalna pitanja</h2> On podvlači da je ovaj pristup loš sa aspekta šireg interesa: jer se udaljava od onoga što je suština lokalnih političkih procesa i potreba. - Uključivanjem političara sa nacionalnog nivoa - lokalni izbori se pretvaraju u refleksiju političkih borbi i interesa na nacionalnom nivoa i to može rezultirati time da birači glasaju na osnovu, na primjer, identitetskih i širih političkih pitanja umjesto lokalnih - ukazao je Đukanović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240911230948_f57e8ee22f6eec29f4a4caada5f9d0ef22daba3d2a8fd4c8851de3d46d789e3d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240911230948_f57e8ee22f6eec29f4a4caada5f9d0ef22daba3d2a8fd4c8851de3d46d789e3d" data-rendition-name="original" width="3648" height="5472" loading="lazy" alt="Petar Đukanović"><figcaption>Petar Đukanović(Photo: CGO)</figcaption></figure>  Ovo je svakako, poručuje, i vid funkcionerske kampanje kojom se opozicija stavlja u neravnopravan položaj, a pri tom se državni resursi koriste zarad partijskih ciljeva. - Postavlja se i pitanje posvećenosti nosilaca državnih funkcija i njihove nepristrasnosti i profesionalnosti, s obzirom da kampanja uzima i vrijeme koje bi u njihovom slučaju trebalo da je na onim poslovima na kojima su primarno angažovani - ocijenio je programski direktor CGO. <h2>Zanemarivanje praktičnih problema</h2> Smatra da sa ovakvim pristupom imamo širi problem - u kojem politički akteri nijesu dovoljno angažovani u rješavanju stvarnih potreba građana. - Jer se lokalna politika suviše prepliće sa partijskim interesima i ambicijama na nacionalnom nivou dok se praktični problemi građana na lokalnom nivou i javni interes zanemaruju - pojasnio je Đukanović. Sa tim je saglsan i Vukadinović koji upozorava da bi građani Podgorice trebalo dobro da razmisle uoči izbora 29. septembra. - Jer zaista imaju liste koje su isključivo gradske i vezane za Podgoricu i ljude koji će obavljati te dužnosti, a ne preuzimati druge funkcije - istakao je on. <h2>Urušavanje demokratskog karaktera</h2> Vukadinović smatra i da koalicije PES-a i Demokrata sa jedne strane, a Građanskog pokreta Ura i Pokreta za Podgoricu sa druge, urušavaju demokratski karakter Crne Gore. - Koliko god pričali o demokratiji, oni samim svojim činjenjem Crnu Goru guraju u druge tokove - jer su predizborne koalicije obilježje nedemokratskog društva. Postizborne koalicije su obilježje demokratskog društva - jer se tačno zna čiji je koliki kapacitet i sa koliko ko izborne snage ulazi u izvršnu, zakonodavnu i ostale strukture vlasti – istakao je on. Ocijenio je da su to „koalicije spasa“. - Kada i ako uđu u gradski parlament, uopšte se neće znati kakva je snaga pojedinih od tih političkih subjekata. Ura je na ivici cenzusa, ona nanese mnogo više štete nego koristi bilo kome sa kime ide. To je jedna koalicija kamuflaže i straha – rekao je Vukadinović dodajući da predsjednik države Jakov Milatović ne bi smio da bude u nazivu te liste, ali i da se to dešava da se ne bi „propalo na izborima“ i da bi se „sjutra moglo manipulisati“. Sa druge strane, ističe da je PES u velikoj marginalizaciji. - Što su pokazali izbori u Budvi i Andrijevici? Koalicija sa Demokratama je napravljena da bi se spašavala gola koža aktuelnog premijera Milojka Spajića i većine koja postoji na nivou države – poručio je Vukadinović. U tom kontekstu je i Đukanović ocijenio da se čini da je za izbore u glavnom gradu za mnoge aktere sve važnije od same Podgorice i perspektive njenog razvoja. - Nije to iznenađenje, imajući u vidu dinamiku političke scene i činjenicu da Podgorica može ukazati i na određene promjene u snazi aktera i na nacionalnom nivou - podvukao je on. <h2>Upitnost u parlamentarnoj većini</h2> On je ocijenio da je PES „jedna veoma fluidna politička kategorija“ koja ne zna ko joj je ciljna grupa i nema svoju logistiku. -Zato su i tako loše prošli na izborima u Andrijevici i u Budvi. Ukoliko se nastavi taj strmoglavi pad u Podgorici – što je za očekivati, onda se postavlja pitanje upitnosti te većine koju imaju u parlamentarnoj većini – dodao je Vukadinović. Dodao je da za sve što parlamentarna većina čini protiv državnih interesa nije kriv prosrpski i proruski Demokratski front (DF) – već upravo PES. - DF je potpuno jasan. Isključivu krivicu za to snosi PES koji jednostavno nemiješanjem u svoje obaveze, poslove i dužnosti - dozvoljava DF-u da direktno urušava interese države Crne Gore i njenog naroda. Najveću krivicu za to će podnijeti ta politička skupina - zaključio je Vukadinović.

Milatović i Mujović kao mamac za glasove na izborima u Podgorici iako neće biti dio gradske vlasti

U Ukrajini je Dan žalosti zbog ju-jučerašnjeg raketnog napada na Krivi Rog u kojem je stradalo 19 ljudi, saopštio je potpredsjednik ukrajinske Vlade Aleksij Kuleba.
Kuleba je naveo da će u svim gradovima, posebno od Kijeva do Odese, od Kramatorske do Užgoroda, biti spuštene zastave i "da će se čuti tišina", prenosi ukrajinska agencija Interfaks.
U Harkivu je trodnevna žalost za žrtvama ruskog raketnog napada na taj grad, kao i u Krivom Rogu.
Podsjetimo, u ruskom napadu na stambeni kvart Krivog Roga balističkom raketom poginulo je 19 ljudi, a među njima i devetoro djece, još 68 osoba je povrijeđeno. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je na svom Telegram kanalu objavio njihova imena.
&nbsp;U Ukrajini je danas i vazdušna uzbuna zbog udara koji dolaze iz pravca Crnog mora 
 
Ruska vojska je lansirala krstareće rakete "kalibar" iz Crnog mora, rakete "Kh-101" sa strateških bombardera "TU-95MS", kao i balističke rakete.
"- ma povrijeđenih zbog napada na Kijev- rekao je gradonačelnik Vitalij Kličko ne precizirajući broj.
Požari su zabilježeni u Darnitskom, Solomenskom i Obolonskom okrugu grada, dodao je on.

U Ukrajini Dan žalosti: Vazdušna uzbuna zbog mogućih novih ruskih napada

Udruženje podstanara Crne Gore – Moj Dom pokreće društveni projekat novog modela stanovanja koji ima potencijal da suštinski promijeni oblast rentijerstva i stanovanja u našoj zemlji, saopšteno je iz ovog udruženja.
Kako navode, ovaj projekat nije samo reakcija na krizu koja traje decenijama – on je, kažu, korak ka pravednijem, sigurnijem i održivom društvu.&nbsp;
Dugi niz godina, podsjećaju, naši građani su bili prepušteni isključivo ponudi privatnih investitora, čiji je glavni motiv, smatraju oni, bio profit.
- Država je u potpunosti izostala iz stanogradnje, a cijene kvadrata su dostigle nivoe koji su za većinu građana – naročito mlade, radničke porodice i socijalno ugrožene – postale nedostižne. Mnogi su zato prisiljeni da žive u podstanarskom statusu, bez realne perspektive da riješe stambeno pitanje- kažu u Udruženju.
Situaciju dodatno pogoršava, dodaju, siva zona u oblasti rentijerstva.
- Najmovi se u velikom broju slučajeva obavljaju bez ugovora, kako bi se izbjeglo plaćanje poreza, što ostavlja podstanare potpuno nezaštićenima. Bez pravne sigurnosti, građani su izloženi samovolji stanodavaca – iznenadnim povećanjima kirije i prinudnim iseljenjima, često preko noći- navodi se u saopštenju.
Njihov model –sigurnog, priuštivog i subvencionisanog stanovanja – odgovara, kako su rekli, na sve ove izazove.
- Ovim projektom podstanarima pružamo stabilnost, pravnu zaštitu i pristupačne uslove života, stanodavce podstičemo da posluju u okviru zakona, što doprinosi smanjenju sive ekonomije i donosi korist i njima i državi, a državi nudimo priliku da se konačno aktivno uključi u stambenu politiku, kao što je to već decenijama praksa u mnogim zemljama Evropske unije- stoji u saopštenju Udruženja podstanara.
Prema njihovim riječima, ovo je velika šansa da svi zajedno doprinesemo izgradnji sistema u kojem pravo na dom neće biti privilegija, već osnovno ljudsko pravo.
- Svjesni smo da svaki pokušaj društvene promjene nailazi na otpor. Ali isto tako znamo da nijedna važna promjena nije došla bez truda, ustrajnosti i vjere u pravdu. Udruženje Moj Dom koristi sve raspoložive mehanizme – pravne, institucionalne i društvene – kako bi realizovalo ovaj model koji ima potencijal da postane temelj socijalne stabilnosti i dostojanstva života za hiljade građana- smatraju oni.
Na ovom putu, kako su rekli, potrebna im je podrška svih građana, civilnog sektora, medija, međunarodnih partnera i, najvažnije – države.
- Ako zaista želimo da Crna Gora bude država socijalne pravde i pravne sigurnosti, vrijeme je da to dokažemo djelima. Zato upućujemo otvoreni poziv svim relevantnim akterima: gradimo zajedno Crnu Goru u kojoj će svaki čovjek imati pravo na dom i sigurno stanovanje- poručili su iz Udruženja podstanara Crne Gore – "Moj Dom".

Udruženje podstanara: Državi nudimo priliku da se konačno aktivno uključi u stambenu politiku

U većem dijelu zemlje saobraća se po pretežno suvim kolovozima, a duž klisura i usjeka moguća je pojava sitnijih odrona, saopšteno je iz Auto – moto saveza Crne Gore (AMSCG). 
 
Savjetuju maksimalan oprez zbog najavljenih nestabilnih vremenskih prilika i povremenih padavina.&nbsp;
Na pojedinim dionicama važi izmijenjen režim saobraćaja zbog čega je obavezno poštovanje privremeno postavljene signalizacije.
Danas važi totalna obustava saobraćaja kroz Tifran.
- Jutros u 07.00 sati stupila je na snagu potpuna obustava saobraćaja na dionici magistralnog puta M-2 Poda -Berane zbog izvođenja radova na tunelu Tifran. Obustava će važiti do sjutra u 07.00 sati nakon čega se nastavljaju prekidi saobraćaja na dionici M-2 Ribarevina -Poda i Poda -Berane u terminima od 08.00 do 11.00 i od 14.00 do 17.00 sati- poručuju iz AMSCG.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, na snazi je totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila zbog odronjavanja stijenske mase u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine počev od 16.09.2024.,godine pa do završetka radova.
 
Kako navode, na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje -Jasenovo Polje, obustava saobraćaja za sve vrste vozila je u terminima od 10.00 do 12.00 i od 13.00 do 15.00 satisvakog dana osim nedjeljom.
Zbog izvođenja radova na rekonstrukciji regionalnog puta R-29 Bar -Kamenički most Kruteodobrava setotalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 08.00 do 11.00 sati i od 13.00 do 16.00 sati.
Zbog izvođenja radova na redovnom održavanju sistema odvodnjavanja u tunelima na autoputu „Princeza Ksenija“ od 03.04.2025. godine biće zatvorena po jedna saobraćajna traka. Radovi počinju u tunelu Mrke, smjer Podgorica-Mateševo, a zatim će se nastaviti i u ostalim tunelima.
U periodu od 10.03.2025. godine do 11.04.2025. godine odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja uz povremenu obustavu saobraćaja ne duže od 10 minuta u terminu od 23.00 do 05.00 časova zbog izvođenja radova na pranju i farbanju unutrašnjosti tunela Mogren, tunela Belveder, tunela Kruče na magistralnom putu M-1 dionica Krtolska raskrsnica-Budva-Petrovac-Ulcinj.
Na magistralnom putu M-10 dionica Cetinje-Budva, lokalitet Boreti, promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestima izvođenja radova, a planirano je da radovi traju do 15.05.2025. godine.
Do 30.04.2025. godine biće promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na magistralnom putu M-2 dionica Lepenac-Ribarevine. Moguća je povremena obustava saobraćaja ne duža od 30 minuta na mjestu izvođenja radova.
Promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza, dionica Nikšić-Kuside, gdje je u toku rekonstrukcija mosta Autobaza.
Zbog izvođenja radova na sanaciji pukotina u tunelu Sozina injektiranjem sa završnim farbanjem obloge ( I faza u duzini od 300 m-od juznog ka sjevernom portalu tunela Sozina ) biće izmjenjen režim saobraćaja u tunelu Sozina na naizmjenični uz mogućnost potpune obustave saobraćaja u kraćim intervalima i to u periodu od 19.02.2025. do 28.05.2025. u vremenu od 22.00 do 06.00 časova. Na dionici puta između tunela Raš i Komandnog centra tunela Sozina, tokom radova na ugradnji zaštitne čelične mreže, dolaziće do izmjene režima saobraćaja na naizmjenično propuštanje vozila u vremenskom periodu od 02.04.2025. do 04.06.2025. godine.
U periodu od 01.04.2025. do 17.04.2025. godine doći će do promjene režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog izvođenja asfalterskih radova u okviru investicionog presvlačenja asfaltnog kolovoza na državnim putevima sekcije Podgorica.
Privremeno se za period od 11.03.2025. do 30.04.2025. godine odobrava promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvođenja radova kao i povremene totalne obustave saobraćaja ne duže od 15 minuta, zbog izvođenja radova na poboljšanju bezbjednosti saobraćaja u zonama pješačkih prelaza, obnova i popravka svjetlosne saobraćajne signalizacije ma sledećim putnim pravcima:
Zona škole: R-15 OŠ Djerdj Kastriot Skenderbeg, Ostros, Opština Bar; R-12 OŠ Lubnice, Lubnice, Opština Berane; R-24 OŠ Polica, Polica, Opština Berane; M-2 OŠ Milovan Janjević, Pavino Polje, Opština Bijelo Polje; R-23 OŠ Vlajko Brajović, Lazine, Opština Danilovgrad; R-9 OŠ Petar Dedović, Murino, Opština PIav; R-3 OŠ Radoje Tošić, Srdanov grob, Opština Pljevlja; M-6 JU Obrazovni centar, Šavnik, Opština Šavnik; R-19 OŠ Radoslav Jagoš, Bare Kraljske, Opština Kolašin.
Regulacije: raskrsnica M-11 i R-22, Ulcinj, lokacija 14; raskrsnica puta M-7 i M-9, Vilusi, lokacija 15; raskrsnica puta R-2 i R-24, Berane, lokacija 16; raskrsnica R-2 i R-9 , Murino, lokacija 17, raskrsnica R-2 i R-19, Andrijevica, lokacija 18, raskrsnica M-5 i R-20, Rožaje, lokacija 20.
Jednom trakom naizmjenično saobraća seu intervalu od 07.00 do 19.00 satina magistralnom putu M-1 dionica Debeli Brijeg-Kotor i M-8 Lipci-Grahovo-Vilusi zbog izvođenja asfalterskih radova u okviru investicionog presvlačenja asfaltnog kolovoza na državnim putevimau sekciji Kotor.
- Dana 07.04.2025. godine u vremenskom intervalu od 09.30 do 12.30 odobrava se korišćenje regionalnog puta R-23 dionica Cerovo-Bogetići-Glava Zete zbog organizovanje vožnje biciklima povodom Svjetskog dana zdravlja- saopšteno je iz AMSCG.

AMSCG: Putevi uglavnom suvi, vozačima se ipak savjetuje oprez zbog mogućih padavina

Poljski i saveznički avioni aktivirani su rano jutros kako bi garantovali sigurnost poljskog vazdušnog prostora nakon što je Rusija pokrenula udare usmjerene na zapadnu Ukrajinu, navodi se u saopštenju Operativnog zapovjedništva poljskih oružanih snaga.
- Preduzeti koraci usmjereni su na održavanje sigurnosti u regijama koje se graniče s rizičnim područjima- saopštilo je Zapovjedništvo na platformi X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDowOperSZ%2Fstatus%2F1908719230234616242%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1908719230234616242%7Ctwgr%5E9e772768233b1690e5c9ac8baea891271b70f74a%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Poljska diže vojne avione nakon jučerašnjeg ruskog napada na Ukrajinu

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

U nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta Bosne i Hercegovine - Republika Srpska – upozorila je nezavnica odbornica u Skupštini opštine Nikšić Tatjana Knežević Perišić. Ona je, u saopštenju dostavljenom Portalu ETV, pitala „odakle 57.589 birača, ako je na popisu stanovništva 2024. godine utvrđeno da u Nikšiću živi 66.725 stanovnika, od čega je djece do 15 godina 10.909 popisanih, a od 15 do 19 godina 3.869. <h2>Zabrinjavajući podaci</h2> - Prevedeno u brojke, samo ako odbijemo ovu brojku djece do 15 godina, jer, logično, ne mogu glasati, onda bi u biračkom spisku ostalo 55.816 upisanih birača, a ne 57.589. A ako odbijemo bar 2.500 koliko bi otprilike trebalo biti djece od 15 do 17 godina, onda bi brojka upisanih bila negdje oko 53.000 birača – kategorična je Knežević Perišić. Podsjetila je da je Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo da je broj birača „u zaključenom biračkom spisku na dan 2. april 2025. godine 57.589 birača“, što je, objašnjava, više nego što je isti organ saopštio 17. januara 2025. godine, kada je opštini Nikšić i Službi za saradnju, poslove predsjednika i informisanje dostavio informaciju da je u biračkom spisku opštine Nikšić upisano 57.544 birača. Ta informacija je, dodaje ona, proslijeđeno svim odbornicima na uvid. - Ako pretpostavimo da je ovih 45 birača više, možda, oni koji su navršili 18 godina, javnosti i institucijama zaduženim za vođenje biračkog spiska, upućujem pitanje: Odakle ovoliko upisanih u birački spisak opštine, koja prednjači u iseljavanju građana, kada je Crna Gora u pitanju – istakla je Knežević Perišić. Kategorična je da u nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta BiH - Republika Srpskea, uz podsjećanje da je Koalicija „Evropski tim za Nikšić“, još 2021. godine podnijela prigovor za oko 920 birača koji su upisani u tri biračka spiska, u dvije države i jednom etnitetu, i koji, kao takvi, nijesu imali pravo glasa u Nikšiću.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e" data-rendition-name="original" width="2048" height="1536" loading="lazy" alt="Nikšić"><figcaption>JE LI PRIPREMLJEN TEREN ZA KRAĐU IZBORA: Nikšić(Photo: RTNK/Milan Šapurić)</figcaption></figure>  - Ta prijava je, naravno, odbačena, a OIK, DIK, MUP, tužilaštvo i sudstvo se nijesu bavili imenima koja smo tada dostavili. Stoga ponovo izražavam sumnju u regularnost predstojećih izbora tim prije što se od 2008. do kraja 2022. iz Nikšića odselilo 8.700 građana, doselilo 4.582, a da je samo od januara do kraja oktobra 2023. godine trajno otišlo još 1.064 građana, dok se doselilo njih 357, što je najveći odliv stanovništva u cijeloj Crnoj Gori – upozorava Knežević Perišić. Nikšić je, dodaje ona, za 12 godina napuštilo više od 6.000 stanovnika, natalitet je u konstatnom padu, mortalitet veliki, pa pita otkuda onda ovoliki broj upisanih birača? - Jer, po zvaničnim statistikama MUP-a i MONSTAT-a, (dakle 57.589 u biračkom spisku, plus 10.909 djece do 15 godina, plus oko 2.500 onih do 18 godina) ođe živi bar 71-000 ljudi! KAKO? Da li zato nikšićka vlast ne brine oko rezultata izbora, iako znaju, po svim raspoloživim anketama, da građanska i suverenistička opcija ima većinu – zaključila je Knežević Perišić. <h2>Uticaj stranih država</h2> Portal ETV objavio je prije nekoliko dana informaciju da su agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli sa kupovinom glasova, a što tvrde naši sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom. - Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – rekli su oni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="MUP Zgrada"><figcaption>BEZ REAKCIJE NA RANIJE PRIJAVE: Ministartsvo unutrašnjih poslova(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption></figure>  Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori. Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača. - Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozorili su sagovornici Portala ETV. Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu. - Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kazali su naši sagovornici. Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD. Nikšić su te godine „opsadirali“ ljudi za specijalne zadatke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture i Crkva Srbije. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura. Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac. Osim toga, policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada. Vučić je tada uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević. Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.

Knežević Perišić: Odakle 57.589 birača, ako je na popisu bilo 66.725 stanovnika, od čega djece do 15 godina 10.909

Bivši pomoćnik direktora policije Milovan Pavićević predao je danas pismene zahtjeve na adrese tri čelnika bezbjednosnog sektora. &nbsp; Kako saznaju Portal ETV i Televizija E, Pavićević se obratio Ivici Janoviću, vršiocu dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, Danilu Šaranoviću, ministru unutrašnjih psolova i Lazaru Šćepanoviću, čelniku Uprave policije. &nbsp; Iskusni policajac traži odgovor – što su nadležne isntitucije preduzele da njemu i porodici zaštite živote. &nbsp; STRAVIČNO OTKRIĆE &nbsp; Pavićević je tek juče – i to iz teksta u dnevnom listu ,,Vijesti” – saznao da su se članovi kavačkog kriminalnog klana iz Bude dogovarali, juna 2020. godine, da na njegovu kuću iz drona bace 10 kilograma eksploziva. Međutim, Pavićević nije bio obaviješten o opasnosti za njega i članove njegove porodice. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404190452_d23a4d929dce171912f42d57c386e7a1a2db92a2650d79646e7d17693871bb3b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250404190452_d23a4d929dce171912f42d57c386e7a1a2db92a2650d79646e7d17693871bb3b" data-rendition-name="original" width="7445" height="4403" loading="lazy" alt='OBAVJEŠTENJE NAKON PUNE ČETIRI GODINE: Naslovnica dnevnog lista ,,Vijesti"'> <figcaption>OBAVJEŠTENJE NAKON PUNE ČETIRI GODINE: Naslovnica dnevnog lista ,,Vijesti"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prema informacijama Portala ETV i Televizije E, Pavićević je postavio više pitanja čelnicima MUP-a, ANB-a, Uprave policije, ali i Specijalnog tužilaštva. &nbsp; Prije svega: zašto nije preventivno upoznat od nadležnih iz policije i tužilaštva da su prema njemu i članovima njegove porodice iskazane ozbiljne prijetnje i najavljena njegova likvidacija? Pavićević je takođe pitao da li su nadležne službe izvodile ikakve aktivnosti proaktivne preventivne zaštite njega i njegove porodice. &nbsp; Na kraju, tražio je informaciju da li je o sadržaju prepiske ljudi iz kavačkog klana upoznato Specijalno državno tužilaštvo i je li ta državna institucija bilo što preduzela. &nbsp; Nikola Janjušević, bivši pomoćnik direktora Uprave policije smatra da je nedopustivo da Pavićević nije bio obaviješten o tako zastrašujućoj prijetnji po njegovu i bezbjednost njegove porodice. &nbsp; KAD DRŽAVA NE REAGUJE &nbsp; -To je prosto nevjerovatno. Smatram da je uprava policija trebala da napravi tri aktivnosti. Prvo da obavijesti policijskog starješinu o toj bezbjednosnoj prijetnji. To policija nije uradila. Druga stvar i druga aktivnost koju je trebala da uradi je da napravi bezbednosnu procjenu kako njega tako i njegove porodice jer se u tome pominju njegova djeca što daje posebno složenost ovom predmetu. I treća aktivnost koju je policija treba da uradi to je da obavijesti nadležnog tužioca i ono što smo mogli da vidimo u tekstu je da je policija obavijestila nadležnog tužioca, ali javnost ne zna koje mjere je preduzeo nadležni tužilac-ocjenjuje Nikola Janjušević, bivši pomoćnik direktora Uprave policije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404190456_d2e8de94dd7f0bd2a09c439ddcddf893ec4f14f3a983c4493c0fe1a70b25e7e8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250404190456_d2e8de94dd7f0bd2a09c439ddcddf893ec4f14f3a983c4493c0fe1a70b25e7e8" data-rendition-name="original" width="1190" height="1080" loading="lazy" alt="TRI PROPUSTA DRŽAVE: Nikola Janjušević"> <figcaption>TRI PROPUSTA DRŽAVE: Nikola Janjušević(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Stravična prijetnja člana kavačkog klana Vasilija Rafailovića upućena je prije pet godina. Sada se ispostavlja da su svi u vrhu bezbjednosnog sektora imali tu zastrašujuću informaciju. &nbsp; Jedino Milovan Pavićević nije bio upoznat da mu se priprema likvidacija. Još i gore. Umjesto da ga imformišu, ministar Šaranović i čellnik Uprave policije Šaranović targetirali su Pavićevića i pokrenuli disciplisnki postupak. Sve to u sklopu velike akcije ,,Značka”, odstrijela politički nepodobnih policijskih starješina. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404190452_991b525478626bf3249edcc3a5789278912d881fee327cbbe8e3e94798fa2d84.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250404190452_991b525478626bf3249edcc3a5789278912d881fee327cbbe8e3e94798fa2d84" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt='NALOGODAVAC AKCIJE ,,ZNAČKA": Lazar Šćepanović, v.d. direktora Uprave policije '> <figcaption>NALOGODAVAC AKCIJE ,,ZNAČKA": Lazar Šćepanović, v.d. direktora Uprave policije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  PAVIĆEVIĆEVI ,,GRIJESI” Što su njegovi grijesi, Pavićević još nije saznao jer u Odluci o pokretanju disciplisnkog postupka – to nije navedeno, iako je zakonska obaveza. &nbsp; -Simptimptomatično je da je policijski starešina disciplinski procesuiran po famoznom članu 162 zakona o unutrašnjim poslovima, na osnovu mišljenja komisije za utvrđivanje bezbednosnih smetnji kao i na bazi mišljenja agencije za nacionalnu bezbjednost, s tim što je to svoje mišljenje agencija stavila pod oznakom tajnosti. Tako da osim ovog policijskog starješine imamo, još njih dvadesetak iz regionalnog centra ,,Sjever” koji su disciplinski procesuirani i neki od njih su suspendovani – zaključuje Janjušević. &nbsp; Disciplinski postupak protiv Milovana Pavićevića, prvobitno planiran za 6. mart, odgođen je za polovinu jula. Sudeći po dosadašnjim postupcima vrha MUP-a i policije, kao i izjavama čelnika Demokrata Alekse Bečića, koji stoje iza akcije odstrijela politički nepodobnih iz policije - nastaviće se progon ljudi. &nbsp; A da li će Milovan Pavićević i njegova porodica moći mirno da spavaju, da se oslobode straha od osvete kriminalnih klanova?&nbsp; To izgleda mnogo ne interesuje aktuelne čelnike u bezbjednosnom sektoru. Niti bilo koga iz parlamentarne većine koja mirno gleda kršenje zakona ali i ljudskih prava. &nbsp; &nbsp;

Tag: petar-dukanovic