Doskorašnji službenik „Parking servisa Podgorica“ Perica Đukanović, kojem je vršilac dužnosti direktora ovog gradskog preduzeća Nikola Lazović uručio otkaz 1. oktobra, podnio je krivičnu prijavu protiv Lazovića i v.d. pomoćnice izvršnog direktora Danijele Mijović Boljević zbog krivičnog djela povreda prava iz rada, iz člana 224 KZCG, u vezi člana 173 tačka 5 i tačke 6 Zakona o radu. U prijavi je istakao da je činjenični opis odluke o otkazu skandalozan, te da sumnja „da su njeni donosioci i sami svjesni nezakonitosti svojih postupaka i da su svjesno odlučili da“ ga „disciplinski procesuiraju i ostave bez posla za primjer drugim zapošljenim koji se usuđuju da postavljaju pitanja ili da se služe svojim pravima, a naročito članovima Sindikata 'Naš glas'“. <h2>&nbsp;ATAK NA USTAVNA PRAVA</h2> Đukanović je bio zapošljen na poziciji - operater sistema u Odjeljenju za opšta i posebna parkirališta. - Od imenovanja gospodina Lazovića na mjesto v.d. izvršnog direktora, u našem preduzeću počela su dešavanja, uvjeren sam, duboko štetna po prava i interese same firme, ali i interese i prava radnika, uključujući mene i moju suprugu, koja je takođe zapošljena u istom privrednom društvu čiji je osnivač Glavni grad Podgorica – napisao je on u krivičnoj prijavi. Ističe da se više puta obraćao nadležnim institucijama strijepeći za svoj i posao supruge, time i za materijalnu sigurnost svoje četvoročlane porodice.&nbsp; Podsjeća da se obraćao Agenciji za sprječavanje korupcije, Odboru direkora firme, Inspekciji rada, ombudsmanu, Agenciji za zaštitu ličnih podataka, gradonačelniku Podgorice. Đukanović je potpredsjednik sindikalne organizacije „Naš glas“, formirane prije nekoliko mjeseci, na čijem je čelu njegova supruga, a dopise je, kako je napisao u prijavi, „institucijama upućivao u najboljoj namjeri prema doo 'Parking servisu' ... te jedino i isključivo vođen iskrenom brigom za prava zapošljenih i brigom za budućnost firme“. Ukazao je i na Ustav Crne Gore koji u članu 57 propisuje i grantuje pravo obraćanja: „Svako ima pravo da se, pojedinačno ili zajedno sa drugim, obrati državnom organu ili organizaciji koja vrši javna ovlašćenja i da dobije odgovor“. Ustavom je precizirano da „niko ne može da bude pozvan na odgovornost, niti da trpi druge štetne posljedice zbog stavova iznijetih u obraćanju, osim ako je time učinio krivično djelo“. - Ono što je uslijedilo nijesam očekivao, a sumnjam da je riječ o duboko nezakonitom postupanju i zloupotrebi pravila postupka utvrđivanja odgovornosti za povredu radne obaveze i zloupotrebi ovlašćenja kojima se ostvaruje krivično djelo povreda prava iz rada, iz člana 224 KZCG, u vezi člana 173 tač. 5 i tač.6 Zakona o radu, a možda neka druga krivična djela – naglasio je Đukanović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251020061056_f48f40b4b1713b8912ab85dacb6b2ae775eac52faa47eb721ee42e8619eeccc1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251020061056_f48f40b4b1713b8912ab85dacb6b2ae775eac52faa47eb721ee42e8619eeccc1" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="Parking servis"> </figure>  <h2>DISCIPLINSKI POSTUPAK</h2> Podsjetio je u krivičnoj prijavi da je protiv njega sproveden disciplinski postupak, zbog navodne teže povrede radne obaveze - prekoračenje ovlašćenja, te da je „ekspresno“ donešena odluka kojom mu je izrečena mjera - prestanak radnog odnosa, koju su potpisali Lazović i Mijović Boljević. - Smatram da je očigledno riječ o nezakonitoj i pravno ništavoj odluci, da u mojim postupcima nema obilježja teže povrede radne obaveze čije mi se izvršenje stavlja na teret, a vjerujem da ovo neće promaći stručnoj ocjeni tužilaštva. U navedenoj odluci, kao navodna teža povreda radne obaveze navodi se da sam ... u više navrata istupao prema različitim institucijama i organima komentarišući rad menadžmenta i uprave i to prema gradonačelniku Glavnog grada, predsjednici Skupštine Glavnog grada, Odboru direktora Društva, pritom, na taj način iznoseći tvrdnje bez valjanog dokaza, a koje kao takve narušavaju ugled društva, autoritet rukovodstva... itd. Smatram da je činjenični opis navedene odluke skandalozan, a sumnjam da su njeni donosioci i sami svjesni nezakonitosti svojih postupaka i da su svjesno odlučili da me disciplinski procesuiraju i ostave bez posla za primjer drugim zaposlenim koji se usuđuju da postavljaju pitanja ili da se služe svojim pravima, a naročito članovima sindikata „Naš glas“, o čemu sam odmah obavijestio i javnost – istakao je u krivičnoj prijavi Đukanović. Podsjetio je na član 173 tačku 5 i tačku 6 Zakona o radu koji precizira da se „opravdanim razlogom za otkaz ugovora o radu, u smislu člana 172 ovog zakona, ne smatra... djelovanje u svojstvu predstavnika zaposlenih u skladu sa zakonom; obraćanje zaposlenog sindikatu ili organima nadležnim za zaštitu prava iz radnog odnosa u skladu sa zakonom i ugovorom o radu“. <h2>&nbsp;INSTITUCIJE ĆUTE</h2> Đukanović do danas nije dobio odgovor na dopise koje je upućivao institucijama. - Postupak koji sam pokrenuo nije samo moj lični slučaj, već test za institucije - da li će država zaštititi zakon koji je sama donijela ili pojedince koji ga gaze pod izgovorom „autoritet uprave“. Otkaz koji mi je uručen je čin odmazde. Moj „prekršaj“ nije bio nerad, kašnjenje ili povreda radne obaveze, već to što sam se usudio da govorim, da ukazujem na nepravilnosti i da tražim poštovanje zakona – kazao je Đukanović za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251020061056_630dd7ce285a55e041d3b514837df1dce50fba1111d5e5066738c4dc8194849b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251020061056_630dd7ce285a55e041d3b514837df1dce50fba1111d5e5066738c4dc8194849b" data-rendition-name="original" width="1024" height="685" loading="lazy" alt="Saša Mujović"> <figcaption>ĆUTI NA DOPISE ĐUKANOVIĆA: Saša Mujović(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Naglašava da dopisi institucijama koje je slao nijesu bili anonimni. - ...nijesam lagao, samo sam tražio da se poštuje zakon i dostojanstvo čovjeka. Ali, u Parking servisu Podgorica, to se danas kažnjava – zaključio je on. Agenciji za sprječavanje korupcije obratio se zahtjevom za savjet i zaštitu uzbunjivača (zviždača) 12. maja, a 28. maja je dopunio zahtjev, ali mu do danas nijesu odgovorili. Dopisom se, 10. juna, obratio predsjedniku Odbora direktora „Parking servisa“ Radoslavu Tomoviću, gradonačelníku Saši Mujoviću, te predsjednici Skupštine Glavnog grada Jeleni Borovinić Bojović koje je upozorio da je situacija u preduzeću zabrinjavajuće loša. - Profesionalni odnosi, sistem odlučivanja, kadrovske promjene i način upravljanja preduzećem upućuju na ozbiljan izostanak organizacije, strateškog planiranja i upravljačkih kompetencija. Atmosfera u kolektivu nikada nije bila teža, a radnici se osjećaju demotivisano, nesigurno i profesionalno ugroženo – napisao je, pored ostalog, u tom dopisu u kojem je ukazao i na činjenicu da je Lazović izabrana za v.d. direktora iako moguće nije ispunjavao uslove, odnosno da „nema prethodno rukovodeće iskustvo“, što je, prema Đukanovićevim riječima, i sam rekao. Ako Lazović nije priložio dokaz o ispunjavanju ovog uslova, prema ocjeni Đukanovića, „postavlja se dodatna sumnja u zakonitost sprovedenog postupka“. Tražio je i podatke o angažovanju eksternih advokatskih kancelarija – osnov njihovog angažovanja, ukupan iznos sredstava isplaćenih za usluge. Upozorio je i na selektivne prerasporede zapošljenih i pitao da li se takve odluke donose uz znanje i saglasnost Odbora, te na netransparentnu izmjenu pravilnika o sistematizaciji. Đukanoviću nije stigao odgovor ni iz Kancelarije zaštitnika ljudskih prava i sloboda na pritužbu koju im je dostavio 17. maja, a u kojoj, je tražio zaštitu „svojih radnih i osnovnih prava, zbog sumnje u nezakonito postupanje“ u slučaju njegovog prerasporeda na drugo radno mjesto. Gradonačelniku Mujoviću obratio se i 25. avgusta ukazujući da je u firmi sve izraženiji progon dugogodišnjih radnika, netransparentno zapošljavanje osoba bez iskustva i da je na djelu sistematsko urušavanja osnovnih principa dostojanstvenog rada.&nbsp; - U firmi vlada atmosfera pritiska, straha, psihičkog maltretiranja i potpunog nepovjerenja. Na radnike se viče, omalovažava ih se, nazivaju se pogrdnim imenima. Premještaji se koriste kao kaznena mjera, a video-nadzor kao sredstvo kontrole i zastrašivanja. Sve se to prikazuje se kao „unaprjeđenje poslovanja“, a u suštini uništava ljudsko dostojanstvo i radna etika – napisao je on, pored ostalog, Mujoviću, koji mu nije odgovorio ni na ovaj dopis. Portal ETV uputio je pitanja direktoru „Parking servisa“ Nikoli Lazoviću još 8. oktobra, ali nije odgovorio. Iz ovog gradskog preduzeća su u reagovanju na tekst objavljen na Portalu CdM saopštili 8. oktobra da otkaz Đukanoviću nije povezan sa njegovim sindikalnim angažmanom, već sa disciplinskim postupkom pokrenutim „zbog teže povrede radne obaveze, a to su prekoračenja ovlašćenja i neovlašćeni dopisi institucijama“, te da su tvrdnje o odmazdi neosnovane i netačne. Čelnici drugih sindikalnih organizacija u „Parking servisu“ - Dalibor Radonjić, Nenad Prelević i Milan Aligrudić stali su uz menadžment poručujući u tom reagovanju kako prvi put imaju „korektnu, profesionalnu i konstruktivnu saradnju“ sa upravom. Nikola Lazović je kadar Pokreta za Podgoricu, političke organizacije iza koje stoji predsjednik države Jakov Milatović. Za vršitelja dužnosti direktora Parking servisa izabran je u martu.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Đukanović: Otkaz za primjer drugima

Slučaj neformalne grupe studenata “Kamo Śutra?” specifičan po tome što je iz relativno male baze uspio da se pretvori u jedan “za naše uslove neviđen mobilizacijski otpor institucionalnom cinizmu i bezbjednosnom kolapsu” - ocijenila je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević na konferenciji „Građanska mobilizacija kao odgovor na institucionalni deficit“ koju su organizovali u saradnji sa Regionalnom kancelarijom fondacije Friedrich Ebert u Beogradu.
Očekivano za naše uslove, kako je rekla, uslijedili su pritisci i etiketiranja, te nisu našli adekvatan odgovor da se odupru nečemu što je partijski refleks s kojim su bili suočeni i koji malo ljudi, pogotovo u tom prvom naletu, uspijeva da aketvatno provari.
- Ipak su se taj protest i ta studentska grupa pojavili kao jedan oblik nade, inspiracije i dokaz da mladi, na koje se u ovom društvu ne računa mnogo, mogu da pokrenu neke procese. Mislim da je važno da se pošalje poruka da se radi o nečemu što je imalo snažan mobilizacijski potencijal koji je dobio podršku preko 1.000 različitih profesionalaca, a posebno stavljam akcenat na akademsku zajednicu. Taj studentski protest je po mom razumijevanju donio poruku Nismo mi samo žrtva, mi smo i aktivni građani - ispričala je Uljarević.
Istakla je tri ključne poruke za koje kaže da objedinjuju skorašnja dešavanja u Crnoj Gori.
- Institucije bez povjerenja su prazne, a to povjerenje se ne stiče kroz PR, već ono što je demonstrirana odgovornost u konkretnim slučajevima. Generacijski glas može biti destruktivan, ali i konstruktivan ako mu se da prostor i podrška, a to je nešto na čemu treba da radimo. Građanski pritisak nije hir, već korektivni mehanizam demokratije. Tome se trebaju učiti donosioci odluka - navela je direktorica CGO.
Tema današnje konferencije, kako je rekao programski direktor Petar Đukanović, nije apstraktna ni teorijska.
- Ona je ukorijenjena u onome što su svakodnevna iskustva naših građana – od čekanja odgovora od sistema koji ćuti, preko borbe za pravdu koja još uvijek ostaje selektivna, do osjećaja da su institucije samo produžena ruka političkih partija. U regionu, a posebno u Crnoj Gori, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji političke partije ne rade na jačanju institucija, već ih koriste za svoje ciljeve. Umjesto vizije kapaciteta i odgovornosti, dominira populizam što već dobija porazne rezultate u onom što su ljudski životi kao žrtve ovih sistema - naveo je on.
Đukanović je ovom prilikom istakao važnost protesta kao vida građanske mobilizacije.
- Kroz protest se pokušava korigovati ono što je narušena ravnoteža moći, te pokušavamo da podsjetimo da legitimitet vlasti ne dolazi samo iz izborne kutije, već i iz svakodnevne odgovornosti prema javnosti. Zato je građanska mobilizacija možda i posljednja brana dezintegracije društvenog povjerenja - dodao je on.
Poseban fokus na konferenciji je stavljen na proteste koji su uslijedili nakon nesreće u Novom Sadu uzrokovane padom nadstrešnice, nakon tragedije na Cetinju prvog januara i tragičnog incidenta u Kočanima u Sjevernoj Makedoniji.
- Želimo da sagledamo šta se krije iza svih ovih procesa, šta posebno mladi ljudi traže - da li je riječ o insitucionalnom deficitu ili krizi reprezentativne demokratije. Možda postoji potreba za novim oblicima demokratije, direktnijim učešćem građana u demokratiji i za novom političkom kulturom - ispričala je Kirsten Schönefeld, direktorka Regionalne kancelarije fondacije Friedrich Ebert u Beogradu.
Dušan Spasojević, profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu osvrnuo se na studentske proteste u Srbiji.
- Protesti u Srbiji nisu “tikva bez korijena”, nisu došli niotkuda. Ako govorimo iz perspektive institucionalnog deficita ove proteste možemo razumjeti kroz kontekst onoga što se dešavalo 2023. nakon dva masovna ubistva - u OŠ “Vladislav Ribnikar” u centru Beograda, a onda dan poslije u selima oko Mladenovca, zato što su to bile dvije tragedije koje su obilježile čitavo društvo, ali i nekoliko generacija koje su stasale u protestima koji su proizišli kao reakcije na te tragedije. Ono što je važno, mi nismo imali nikakvu institucionalnu reakciju – ministar Branko Ružić je podnio ostavku, ali se u suštini ništa nije dogodilo - rekao je on.
Ta vrsta nezadovoljstva, bijesa i želje da se makar nešto desi nije, kako je rekao, dala nikakav rezultat.
- Onda kada je pala nadstrešnica na željezničkoj stanici u Novom Sadu i kada su istog dana predsjednik Vučić i niz funkcionera krenuli da lažu bijes se izlio na ulice. Potrebno je bilo nekoliko nedjelja da se ova vrsta nezadovoljstva artikuliše. Niz situcija koje su se desile doveo je do toga da mi danas imamo više od šest mjeseci blokade svih državnih univerziteta u Srbiji, veliki studentski pokret, značajan dio društva koji stoji iza studenata i region koji gleda šta se dešava - ispričao je Spasojević.
Posebno je ukazao na distancu koja postoji prema političkim partijama.
- Kasnije je ta distanca krenula da se gradi i prema drugim stvarima. Bila je na vrhuncu u februaru i martu kada su se studenti ograđivali od svega što se ikada bavilo politikom. U jednom trenutku je postalo nemoguće sarađivati sa njima ako ste iz civilnog društva, političkih partija, institucija EU. Izgradili su zid oko sebe sa željom da to bude njihova autentična pobuna. Vrhunac toga je bio 15. marta pred veliki protest kada je šest studenata uhapšeno pod optužbom da su kršili ustavni poredak i kada su se studenti ogradili od njih. Bilo je potrebno 45 dana da bi shvatili da su napravili grešku i danas je 12 dan blokade suda u Novom Sadu u pokušaju da se i preostalo troje studenata pusti iz ilegalnog pritvora. Jako je zanimljivo kada su studenti odlučili da idu na izbore i da su shvatili da im potrebna neka vrsta podrške da bi izašli iz tog taktičkog položaja u koji su sami sebe zatvorili, te treba da izmjere koji su im partneri prihvatljivi - naveo je Spasojević.
Irena Cvetkovik, istraživačica iz Sjeverne Makedonije govorila je o protestima nakon tragedije u Kočanima.
- Ulazimo na nov politički teren koji nije uslovljen racionalnim i demokratskim politikama i protestima protiv liderstva, već imamo otpor koji je emotivno nabijen i jednostavno poziva na odgovornosti i pravdu bez jasnog puta kako ćemo dotle da dođemo. Moj optimistični stav je da je ovo novi politički horizont - poručila je Cvetkovik.

Portal ETV

1250x600

1084x550

Uljarević: Građanski pritisak nije hir, već korektivni mehanizam demokratije

Sjednica Odbora na kojoj će se odlučivati da li će vjeronauka biti predmet u školama održava se danas. Mislim da to uliva strah da imamo neku namjeru - i ne bi nas iznenadilo da Odbor da zeleno svjetlo za tu peticiju i da na taj način uvede vjeronauku u formalni obrazovni sistem - kazao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, &nbsp;programski direktor Centra za građansko obrazovanje (CGO) Petar Đukanović.
Ova peticija se našla na dnevnom redu Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport pošto je više od 6.111 građana potpisalo.
CGO je reagovao na prijedlog uvođenja vjeronauke u škole, kaže Đukanović, jer postoji mnogo razloga zašto ona ne bi trebalo da bude dio formalnog obrazovanje, a kao najznačajnije ističe očuvanje svjetovnog karaktera obrazovnog sistema.
- Čitavo društvo je ustroje ustavno tako da su vjerske zajednice odvojene od države, pa bi tako trebalo da bude i u formalnom obrazovnom sistemu. Sa druge strane, vjersko obrazovanje i sloboda vjeroispovijesti je zagarantovana &nbsp;svakome, znači svaki roditelj koji želi da njegova djeca pohađaju vjeronauku to može da ostvari van onoga što je nastavni proces u okviru vjerskih zajednica, koje svakako organizuju te neke različite oblike vjerskog obrazovanja. Ministarstvo prosvjete je u prethodnom periodu u nekoliko navrata sa različitim ministrima, i ministarka Jakšić Stojanović, ali i njen prethodnik su takođe naglasili da uvođenje vjeronauke kao takve u obrazovni sistem nije neophodno, to je bio stav i Zavoda za školstvo, i to je nešto sa čim smo mi saglasni - rekao je Đukanović.
Zabrinjavajuća je, poručuje Đukanović, hitna reakcija Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport, koji je peticiju čije potpisivanje traje do sredine maja uvrstio na razmatranje.
- Danas se održava ta sjednica Odbora na kojoj će se odlučivati da li će vjeronauka biti predmet u školama. Mislim da to uliva strah da imamo neku namjeru, i ne bi nas iznenadilo, da Odbor da zeleno svjetlo za tu peticiju i da na taj način uvede vjeronauku u formalni obrazovni sistem - istako je Đukanović.
Formalni obrazovni sistem, objašnjava Đukanović, bi trebalo da bude oslobođen uticaja religije i vjere, što je prepoznato u Ustavu i zakonima.
- U Zakonu o slobodi vjeroispovjesti se takođe kaže da bi vjeronauka kao pouka vjeri trebalo da bude nešto što bi trebalo da se odvija isključivo u vjerskim objektima, vjerskim institucijama i zajednicama, i van onog vremena koje učenici provode u redovnoj školskoj nastavi - naveo je on.
Misli da nema nikakvog temeljitijeg obrazloženja zašto bi vjeronauka u ovom trenutku trebala da uđe u obrazovni sistem.
- Ono što je naš stav jeste da ona svakako treba da bude dio te slobode vjeroispovijesti koju građani mogu upražnjavati u okviru svojih vjerskih zajednica, a da se o religiji ili vjeri, u formalnom obrazovnom sistemu uči sa nekog naučnog, drugačijeg, kritičkog stanovišta, jer religija jeste važan fenomen koja obilježava na posredan, ili neposredan način živote svih nas, ali bi mladima trebalo pružiti mogućnost da se oni kroz formalni obrazovni sistem više upoznaju sa tim koje religije postoje u Crnoj Gori, religijske vjerske zajednice, kako god ih nazvali, šta religija kao fenomen znači uopšte za čovjeka, ali sa nekog kritičkog stanovišta, jer prosto mislimo da mladi ljudi treba da razmišljaju i da propituju taj uticaj religije koji postoji, nesporno, u društvu - naglasio je Đukanović.
Opasnost uvođenja vjeronauke je, objašnjava Đukanović, potencijalna indoktrinacija đaka, a kao kontra tom stavu potežu se argumenti da vjeronauka postoji u nekim razvijenim društvima.
- Mislim da uvođenje vjeronauke kao pouke o vjeri može definitivno da doprinese tome da dođe do indoktrinacije. Kad hoćemo da uvodimo neku javnu politiku, a ovo je uvođenje jedne promjene u javnu politiku obrazovnu, moramo da razmišljamo o tome u kakvom kontekstu mi živimo i kako zapravo izgleda taj religijski život - istakao je Đukanović.
Svjedoci smo, ustvrdio je on, da su ovdje religija i vjera osnova nekih podjela.
- Nego što zbližavaju ljude, da su dosta kontaminirane tim neprimjerenim bliskim odnosom između religije i politike i slično, i u tom smislu bi trebalo da budemo jako oprezni. Osjetljiva je tema, postoji mnogo stvari sa kojima bi se moglo manipulisati i koji bi mogli da budu osnova za neku vrstu indoktrinacije mladih, što nije interes svih nas, ukoliko želimo da nastavimo da se ovo društvo demokratski razvija - zaključio je Đukanović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Đukanović: Zabrinjava hitna reakcija Odbora koji je uvrstio peticiju za uvođenje vjeronauke u škole - iako potpisivanje traje do sredine maja

Ministarstvo odbrane Crne Gore odlučilo je da Opštini Tivat ustupi četiri hiljade kvadrata zemljišta, od kojih će dio potom biti ustupljen Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC) za gradnju vjerskog objekta.
Ovo je saopšteno nakon sastanka predsjednika Opštine Tivat Željka Komnenovića i ministra odbrane Dragana Krapovića 11. marta. Njih dvojica su se istog dana sastali sa mitropolitom SPC u Crnoj Gori Joanikijem i razgovarali o planovima za gradnju.
Ovom transakcijom će - ukoliko je potvrdi Vlada - državno zemljište postati opštinsko, a zatim Srpske pravoslavne crkve.
Iz Vlade su za Radio Slobodna Evropa (RSE) kazali da odluka o ustupanju zemljišta još nije predložena za razmatranje.
Kao kompenzaciju, Komnenović je "iskazao spremnost da se Tivat angažuje" na rješavanju stambenih potreba zaposlenih u prosvjeti, zdravstvu, policiji ali i pripadnika Mornarice Vojske Crne Gore.
On se u decembru sastao i sa patrijarhom SPC Porfirijem, sa kojim je, kako je saopšteno, razgovarao o obnovi manastira na Miholjskoj prevlaci u Tivtu.
<h2>Đukanović: Politički oportunizam</h2>
Odluka o ustupanju zemljišta SPC ukazuje na politički oportunizam i selektivno upravljanje javnim resursima, smatra programski direktor Centra za građansko obrazovanje (CGO) Petar Đukanović.
- Vjerske zajednice imaju značajan društveni uticaj i kapacitet za mobilizaciju biračkog tijela i u tom smislu se prostor ustupa kao pokušaj osiguranja političke podrške, umjesto da se radi u pravcu strateškog razvoja grada u korist svih građana - kazao je on za RSE.
I u opozicionoj Demokratskoj partiji socijalista (DPS) smatraju da se ustupanjem parcela kupuje politička podrška SPC za naredne izbore u Tivtu.
- Ovakvi potezi ne donose korist građanima Tivta, već služe učvršćivanju političkih pozicija vladajuće strukture - navode iz DPS-a.
Partije prvog čovjeka Tivta Komnenovića, ministra odbrane Krapovića i premijera Milojka Spajića su zajedno nastupile na posljednjim izborima 2022. i vrše vlast u tom gradu.
Iz opozicionog Evropskog saveza navode da tivatske vlasti odgovaraju da Opština nema zemljišta u svom vlasništvu kada od nje traže novi parking prostori, dječja igrališta, nove škole i vrtići.
- Ali, onda dođe dan posjete ministra vojnog našoj Opštini i gle – eto zemlje, eto rješenja za sve naše infrastrukturne i komunalne probleme... Našla se parcela – za još jednu crkvu! Dobro je, sve smo riješili - ističu iz Evropskog saveza.
Odgovorili su iz Komnenovićeve partije, optužujući DPS za izlive "šovinističke i antihrišćanske histerije" na društvenim mrežama.
<h2>Bez odgovora</h2>
Iz Ministarstva odbrane nisu odgovorili na pitanja RSE zbog čega su "odustali" od hiljada metara kvadratnih zemljišta u Tivtu.
Predsjednik Opštine Komnenović nije odgovorio na pitanja RSE za šta će koristiti ustupljeno državno zemljište i zbog čega jedan njegov dio ustupa za gradnju crkve.
Dok se značajan prostor i sredstva ulažu u izgradnju vjerskih objekata, zdravstveni sektor, koji direktno utiče na kvalitet života građana, ostaje zapostavljen, ocjenjuje Petar Đukanović.
- Tako od Budve do Herceg Novog postoji samo jedna bolnica, u Kotoru, uz ograničen broj domova zdravlja... što ukazuje na ozbiljan nedostatak u zdravstvenoj infrastrukturi. Slično je i sa školama. Istovremeno imamo desetine crkvenih objekata - ističe on.
Na prostoru Budve, Tivta Kotora i Herceg Novog, prema posljednjem popisu, živi oko 100.000 stanovnika.
Đukanović dodaje da odluke o korišćenju javnog zemljišta mora pratiti jasna urbanistička opravdanost, ozbiljna analiza i uključenje stvarnih potreba zajednice, a ne da se one donose "na osnovu kratkoročnih partijskih interesa".
- Lokalne i državne vlasti treba da sistematski rješavanju infrastrukturne probleme, poput obezbjeđivanja izgradnje novih obrazovnih, saobraćajnih i komunalnih objekata koji poboljšavaju kvalitet života svih građana - dodaje Đukanović.
To, poručuje, treba da bude vodilja vlastima u doprinosu razvoju zajednice.
<h2>Širenje Tivta</h2>
Tivat se u poslednjoj deceniji najbrže razvijao i širio, naročito nakon gradnje luksuznog kompleksa Porto Montenegro sa vezom za super jahte.
Zemljište u tom gradu je među najskupljim u Crnoj Gori i iznosi i do 600 eura po kvadratu.
Grad ima dva vrtića, dvije osnovne, jednu srednju i muzičku školu i najmanje 15 vjerskih objekata.
Između dva popisa broj građana porastao za oko 16,5 odsto a broj stanova za 60 odsto.
Prema popisu iz 2023. grad ima 16.340 stanovnika od kojih se trećina izjasnila kao Srbi (34,5 odsto), skoro isto toliko kao Crnogorci (32,8), dok je Hrvata 12 odsto.
<h2>Jedan od osnivača Srpske kuće</h2>
Komnenović je na čelo grada došao oktobra 2020.
Jedan je od osnivača Srpske kuće - sjedišta organizacija za očuvanja kulturnog i nacionalnog identiteta srpskog naroda u Crnoj Gori.
Formiranje Srpske kuće, osnovane marta 2017, podržao je i tadašnji premijer a sadašnji predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Donacijom srpske Vlade kupljen je za 3,4 miliona i opremljen poslovni prostor na obali Morače u centru Podgorice.
Statutom Srpske kuće propisano je da se ona osniva na neodređeno vrijeme a da "u slučaju likvidacije prelazi u vlasništvo Srpske pravoslavne crkve".

Vladi još nije predložena odluka o ustupaju zemljišta SPC; Đukanović: Poklon u funkciji političke podrške

Centar za građansko obrazovanje (CGO) oštro osuđuje odluku premijera Milojka Spajića da blokira proces izglasavanja prijedloga Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja i traži da se ovaj tekst nađe na prvoj narednoj sjednici Vlade kako bi mogao biti poslat i Skupštini Crne Gore na dalje usvajanje - kazao je programski direktor u ovoj nevladinoj organizaciji Petar Đukanović.
Neprihvatljivo je, prema njegovim riječima, da ljudska prava, u ovom slučaju prava transrodnih osoba, budu dio političke trgovine, kao i da retorički proevropska Vlada ovako ustukne ispred retrogradnih političkih struktura, a sve zarad pukog održanja fotelja.
- Zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja je ključan za praktikovanje ljudskih prava transrodnih osoba u Crnoj Gori i ne smije biti predmet trulih političkih kompromisa. Obaveza je donosilaca odluka da obezbijede da svi građani i građanke žive dostojanstveno i uživaju sva prava, uključujući pristup obrazovanju, zapošljavanju, zdravstvenim uslugama i ličnim dokumentima koji odražavaju njihov stvarni identitet. Zakon je, uz podršku međunarodnih partnera, bio razvijan više od osam godina i usklađen je sa evropskim standardima - istakao je Đukanović.
Loša je poruka, kako dodaje, da premijer zbog partijskih kalkulacija ostavlja čitavu jednu grupaciju u društvu u nepovoljan položaj, direktno ugrožavajući vrijednosti i načela poštovanja ljudskih prava, pravde i pravičnosti.
- Vlada Crne Gore i premijer Spajić moraju prepoznati ozbiljnost ovog pitanja. Odugovlačenje usvajanja Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja ne samo da ugrožava prava najranjivijih, već šalje jasnu poruku da trenutna vlast nije spremna da se bori za ljudska prava i demokratski napredak zemlje. Crna Gora mora pokazati političku odgovornost i usvojiti ovaj zakonski tekst što je prije moguće, jer sve suprotno podriva i kredibilitet Crne Gore kao partnera demokratskih država EU - kazao je Đukanović.
Centar za građansko obrazovanje poziva Spajića i sve članove Vlade da prestanu trgovati ljudskim pravima i donesu konačnu odluku koja je u interesu svih građana/ki Crne Gore.
- Posebno onih na koje se ovaj zakon odnosi. Svako dalje opstruiranje jasno pokazuje da vlast ostavlja na cjedilu dio svojih građana i građanki i da prevladava politiku popuštanja političkim blokovima koji koče napredak demokratskog puta Crne Gore ka evropskim standardima - poručio je Đukanović.

Đukanović: Spajić bi morao znati da ljudska prava ne smiju biti predmet partijskih trgovina

Podaci o multikulturalizmu, ali i aktuelne prakse, ukazuju na potrebu za većim angažmanom svih aktera u promovisanju međusobnog razumijevanja i smanjenju diskriminacije, kako bi se osiguralo istinsko multikulturalno društvo u Crnoj Gori, iako je sve jasnije da je koncept multikulturalizma smetnja određenim političkim interesima koji ga urušavaju - poručeno je na Forumu o multikulturalnosti, koji je danas organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO) u Podgorici uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.
Vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za interkulturalizam Ministarstva ljudskih i manjinskih prava Ljudmila Popović rekla je da predstoji prva izrada nacrta strategije za društvenu koheziju.
- Ovo je trenutak u kojem moramo stati iza vrijednosti koje dijelimo. Potrebna nam je nova priča, novi društveni ugovor koji će odrediti vrijednost i cijenu svemu što radimo, kako bismo se osjećali dostojanstveno i spremno za izazove budućnosti - istakla je Popović.
Naglasila je da je multikulturalizam stvarnost Crne Gore, pri čemu svaki grad, s obzirom na etničku i identitetsku raznolikost, ima svoju specifičnost.&nbsp;
- Multikulturalizam nas je naučio da moramo složno živjeti i poštovati prava i slobode drugih. Međutim, taj koncept se često zloupotrebljava, vodeći ka podjelama, a svi moramo da idemo na istu stranu," navela je ona. Popović je ukazala da je potrebno preći s multikulturalizma na interkulturalizam, koji podrazumijeva aktivnu međusobnu saradnju i razumijevanje. "Interkulturalizam je razvojna smjernica koja vodi napretku - zaključila je Popović.
Programski direktor u Centru za građansko obrazovanje Petar Đukanović kazao je da Crna Gora zemlja bogate istorije i raznolikosti, ali se suočava s izazovima u očuvanju zajedničkog multikulturalnog identiteta.
- Ključno je da se kao društvo i država suočimo s prošlošću na otvoren i iskren način. Preispitivanje istorijskih događaja, politika i društvenih praksi koje su dovele do nepravdi, diskriminacije ili sukoba među različitim etničkim, vjerskim i kulturnim grupama preduslov je izgradnje povjerenja i harmoničnih odnosa u društvu - ocijenio je Đukanović.
Podvukao je neophodnost jačanje obrazovanja koje promoviše toleranciju, podršku nevladinim organizacijama, unaprijeđenje transparentnosti institucija i odgovornije medijsko izvještavanje.&nbsp;
- Bez podsticanja dijaloga i kulturne razmjene među zajednicama nema društva zasnovanog na solidarnosti i međusobnom razumijevanju. A to zahtijeva angažman svih društvenih aktera - kazao je Đukanović.
Saradnik na programima u CGO Nikola Đurašević predstavio je rezultate istraživanja o percepciji multikulturalnosti u Crnoj Gori koje je obuhvatilo zasebno dvije kategorije - opštu populaciju i srednjoškolsku populaciji.
- Iako je prvi utisak većine od 76,8 odsto građana da je Crna Gora multikulturalno društvo, taj procenat je opao u odnosu 2023. godinu za skoro pet odsto Istovremeno, porasla je percepcija onih koji Crnu Goru ne vide kao multikulturalnu - sa 18,3 odsto na 23,2 odsto - istakao je Đurašević.&nbsp;
Kad je riječ o mladima, i tu imamo većinu od 70,1 odsto kojia cijeni da je naše društvo multikulturalno, dok je suprotnog stava 14,8 odsto, a 15,1 odsto ne može da se odredi o ovom pitanju.&nbsp;
- Mi u CGO-u cijenimo da su ovo podaci koje bi već sad morali uzeti za ozbiljno, a posebno zato što dalji podaci, koje ću predstaviti, pokazuju da se ispod ove prve percepcije krije mnogo onih koje dovode u pitanje podrazumijevajući stav o multikulturalnosti - kazao je Đurašević.&nbsp;
On je podsjetio na izraženu percepciju diskriminacije po vjerskoj i nacionalnoj osnovi, kao i privilegonosti određenih etničkih grupa.&nbsp;
- Brinu i distance, koje su naglašene u užoj zoni privatnosti. U 2024. godini 52,3 odsto građana navodi da ne bi sklopilo brak s osobom druge etničke pripadnosti, što je porast u odnosu na 50,4 odsto iz 2023. godine. Među mladima, većina (55,6 odsto) je otvorena za takve veze, dok značajnih 44,4 odsto to odbija - istakao je Đurašević.
Poslanik i potpredsjednik Demokratske partije socijalista Abaz Dizdarević ocijenio je da ne iznenađuju ovakvi rezultati istraživanja, s obzirom na aktuelna dešavanja u zemlji, ali i na geopolitičkom planu. Crna Gora nije izolovan sistem.
- Važno je prepoznati polarizaciju i negativne trendove koji se pojačavaju, jer oni produbljuju jaz unutar društva - istakao je Dizdarević.
Dodao je da je odgovornost na političkim akterima, ali i na civilnom društvu, da zajednički rade na pronalaženju izlaza iz ove situacije.
- Cikličnost istorijskih situacija nas je dovela do civilizovanog društva kakvo imamo danas, i to bi trebalo da služi kao podsjetnik da ništa ne počinje od nas, već je rezultat djelovanja ljudi u prošlosti - rekao je Dizdarević.
Ukazao je i na potrebu za boljim kanalima komunikacije s mladima, ističući da civilni sektor u tom pogledu ima bolje rezultate od političara.&nbsp;
- Revolucija u obrazovanju ne znači povratak u prošlost ili dogme. Ustavno je riješeno pitanje društvenog uređenja – postoje licencirane škole koje se bave religijom, dok svjetovne škole treba da prenose građansko obrazovanje - dodao je Dizdarević.
Predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i funkcioner Evropskog saveza Ivan Vujović je, komentarišući rezultate istraživanja, kazao da je sve ono što se dešava u našem društvu posljedica političkih procesa.&nbsp;
- Mislim da je prisutan jedan vid regresije i negativnih trendova, a što je opet indukovano kroz ove nedovršene političke proces. Na žalost, mi kao društvo nismo skupili snage da se suočimo sa suštinskom regresijom koja se desila 90-ih godina. Naši mladi ljudi ne znaju šta se desilo 90-ih godina, i zato nam se te godine u recikliranom obliku i danas, u određenim formama, dešavaju, i to se snažno osjeća u društvu - istakao je Vujović.&nbsp;
Proces suočavanja sa prošlošću moramo proći.
- Jer i dan danas relativizujemo šta nama se to desilo, a iz takvog neznanja, nepoznavanja prošlosti, nakaradna ideologija koju smo izbacili kroz prozor nam se vraća a tako se ne može ići naprijed - rekao je Vujović.
Poslanik i potpredsjednik Bošnjačke stranke (BS) Jasmin Ćorović smatra da su promjena vlasti 2020. godine i formiranje tzv. apostolske vlade donijeli snažno su uzdrmali multikulturalizam kroz "čišćenje" institucija i klanjanje kadrova prema njihovom izjašnjavanju.&nbsp;
- Takav pristup nije mogao dugo opstati, društvo u Crnoj Gori je reagovalo pruživši otpor - rekao je Ćorović.
On je istakao da su odnosi prema nekim događajima, poput Srebrenice, kada je jedan od ministara pao na ispitu, poslali poruku da jednovjerske vlade ne mogu uspjeti u Crnoj Gori.&nbsp;
Ćorović je mišljenja da građansko društvo u Crnoj Gori postoji i da je to temelj na kojem treba graditi dalje, podsjećajući i da mnogi današnji problemi imaju istorijske korijene.&nbsp;
- Ne možemo kvalitetno rješavati probleme bez vraćanja u istoriju. Ne smijemo zanemarivati probleme iz prošlosti jer nacionalizam, koji je bio potisnut, eskalirao je u ratove čije posljedice još osjećamo. No, i danas imamo političke partije koje poentiraju na tim pričama - rekao je Ćorović.&nbsp;
Iznio je i svoj stav o vjeronauci u obrazovanju, ističući da je pristalica sekularnosti države.&nbsp;
- Uvođenje vjeronauke u obrazovni proces nije dobro ni za obrazovanje, ni za vjeru - kategoričan je Ćorović.&nbsp;
Zaključio je da je ključ u izgradnji građanske svijesti, te da su političke partije, NVO i obrazovanje potrebni za formiranje razumnog i savjesnog društva.
Nezavisna poslanica u Skupštini Crne Gore Radinka Ćinćur takođe ne vidi nalaze istraživanja kao iznenađenje.&nbsp;
- Mi osjećamo u društvu da teme skreću sa građanskih na nacionalne…Mislim da moramo pokazati više širine i razumijevanja za druge. Mene je ohrabrila ideja koja treba sve da nas okupi na temu patriotizma, zasnovanog na poštenom odnosu prema zemlji, ljudima, svima - kazala je Ćinćur.
Iskazala je i razumijevanje prema mladima.&nbsp;
- Uvijek mislim da su mladi žrtva naših političkih procesa, poremećenih vrijednosti, praznine jedne kulturne scene, očigledno je da im ne nudimo ono što ima treba, pa se oni okreću nekim drugim kvazivrijednostima. Sistem obrazovanja nije dobar i treba ga mijenjati, prije svega kritičko mišljenje nije na onom nivou na kojem bi trebalo biti. &nbsp;Moramo dobro da osvijestimo šta je to što nije dobro i na čemu trebamo raditi, i moramo uhvatiti korak sa evropskim obrazovanjem - navela je Ćinćur.
Zalaže se za uvođenje multikulturalizma i etike u obrazovni sistem i to kroz prisustvo u različitim predmetima. Na drugoj strani, navela je da lično nije za uvođenje vjeronauke u škole, osim ukoliko bi postoja većinski stav za to.
Predsjednik Savjeta Muslimana Crne Gore Sabrija Vulić rekao je da se možemo plašiti negativnog trenda koji pokazuje istraživanje.
- Rezultati su opominjujući, posljedica su negativnih političkih prilika u kojima desne snage preovlađuju, kako na globalnom nivou tako i u našem društvu. Osjećaj je kao da nas tjeraju u torove, i u tome leži problem - ističe Vulić.
On je pojasnio da je za njega religija intimna stvar, a da problemi nastaju kad ona počne sa svojim janim manifestovanjem.&nbsp;
- U posljednjih 10 godina, doživio sam žestoke nacionalne uvrede. Imamo problem od kojeg ne možemo bježati i o kojem moramo razgovarati. Kada je u pitanju multikulturalizam, napraviću jednu komparaciju - &nbsp;problem multikulturalizma ne postoji u kriminalu, zašto? Jer, postoji zajednički cilj. Pitanje za sve je: da li Crna Gora treba da bude naš zajednički cilj? Koje god vjere i nacionalnosti bili, moramo težiti istom cilju, ujediniti se. Multikulturalizam je potreba zajedničkog cilja, bilo ekonomski cilj, bilo građanski, suština je postojanje zajedničkog cilja. No, izgleda da se, u našim okolnostima, javlja kao smetnja političkim interesima - zaključio je Vulić.

Multikulturalizam se pozicionira kao smetnja određenim političkim partijama u Crnoj Gori

Koalicija „Za budućnost Crne Gore“ u kontinuitetu ima netrpeljiv stav prema civilnom društvu koje se zalaže za evropske i NATO vrijednosti, a sada koristi poziciju vlasti da formalizuje pritisak na nevladin sektor i nezavisne medije - ocijenio je u razgovoru za Portal ETV programski direktor Centra za građansko obrazovanje (CGO) Petar Đukanović nakon što je ta politička frakcija, predvođena predsjednikom Skupštine Crne Gore Andrijom Mandićem, juče inicirala da se hitno predloži zakon o agentima stranog uticaja - nalik onim u Rusiji, Kirgistanu, Gruziji i Mađarskoj. Đukanović je ukazao da se ovaj potez može smatrati nagovještajem uvođenja autoritarnih praksi kroz gušenje slobode mišljenja i odmazde prema neistomišljenicima. - Pritom, ova inicijativa je u potpunoj suprotnosti sa navodnim proevropskim opredjeljenjem koje Vlada ističe kao svoj prioritet. To je inicijativa inspirisana Putinovim pristupom vladanju, a vidjeli smo da je to u Rusiji za posljedicu imalo izolaciju ove države od demokratskog svijeta u kojem su nedopustive prakse surovih obračuna sa kritičarima i civilnim društvom - ustvrdio je Đukanović u odgovorima na pitanja Portala ETV.&nbsp; Zakon o stranim agentima bio bi, podvlači on, opasan put koji bi Crnu Goru udaljio od EU. <h2>POZADINA</h2> Zakon o stranim agentima u Rusiji je uveden 2012. godine. Isprva se odnosio na NVO koje primaju finansijska sredstva i donacije iz inostranstva - a u decembru 2019. godine ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je novi zakon kojim je proširena pravna definicija ko se sve može smatrati stranim agentom. Od 2022. godne ta kvalifikacija uključuje svako fizičko lice ili grupu koja prima bilo koju količinu novca iz inostranstva - bez obzira je li riječ stranim vladama, organizacijama ili čak građanima - i koja objavljuje „štampane, audio, audio-vizuelne ili druge izvještaje i materijale“. Zakoni o stranim agentima po uzoru na onaj Ruske Federacije na snazi su ili u proceduri u Kirgistanu, Gruziji, Mađarskoj i Slovačkoj. Gruzija je, inače, ove godine bila pogođena političkom krizom upravo zbog usvajanja zakona o stranim agentima - koji od organizacija koje primaju više od 20 odsto svog finansiranja iz inostranstva zahtijeva da se registruju kao agenti stranog uticaja. <h2>NADA U ZAPADNE PARTNERE</h2> Đukanović je u razgovoru za Portal ETV poručio da prijedlog koalicije ZBCG ponovo naglašava autentičnu antievropsku i antizapadnu agendu tog dijela vladajuće koalicije. Izuzetno je, dodaje on, opasno što ovakva inicijativa dolazi iz vlasti - u konkretnom slučaju od partije koju vodi predsjednik Skupštine, Andrija Mandić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241009211024_a881ac31bcb942a3e132daf212c92578d54c9900b3cebf220696323a38cab026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241009211024_a881ac31bcb942a3e132daf212c92578d54c9900b3cebf220696323a38cab026" data-rendition-name="original" width="1067" height="1600" loading="lazy" alt="Petar Đukanović"> <figcaption>PONOVO JE NAGLAŠENA ANTIEVROPSKA I ANTIZAPADNA AGENDA ZBCG: Petar Đukanović(Photo: Centar za građansko obrazovanje)</figcaption> </figure>  - Znači, radi se političkom akteru čiji je lider prvi čovjek krovnog zakonodavnog tijela, a njegovi ministri sjede u Vladi, dok poslanici toj Vladi daju potrebnu većinu. Dodatno, Mandićeva pozicija najačeg aktera vladajuće većine, kojeg ostatak bespogovorno prati, čini ovu inicijativu opasnom najavom uvođenja institucionalizovanog gušenja slobode mišljenja, udruživanja i medija - istakao je Đukanović.&nbsp; Ovo, jasan je Đukanović, razotkriva i pravo lice ove političke strukture: a ono je, kako je rekao, daleko od onog kojem težimo na putu ka EU - a bliska modelima vlasti u Rusiji i Srbiji koji su uništili ili su blizu tome da u cjelosti unište prostor za civilno društvo i slobodne medije.&nbsp; <blockquote>Mandićeva pozicija najačeg aktera vladajuće većine, kojeg ostatak prati bespogovorno, čini ovu inicijativu opasnom najavom uvođenja institucionalizovanog gušenja slobode mišljenja, udruživanja i medija</blockquote> Upravo to što ova inicijativa dolazi iz dijela vlasti, prema mišljenju programskog direktora CGO, čitavoj situaciji daje naglašenu ozbiljnost. - I zato nije čudno da smo imali lavinu reakcija - dodao je on. Zato je optimističan da ovo neće nezapaženo proći ni kod naših zapadnih partnera. - Jer osim što je neutemeljena i manipulativna, tvrdnja da NVO u Crnoj Gori djeluju van zakona, a bez dokaza, vrlo je opasna kad dolazi od nekog ko je na poziciji moći. To je onda svojevrsna prijetnja koja ima za cilj da uguši kritički glas - poručio je Đukanović. <h2>MASKA</h2> On je stava da vlast koja ima problem sa NVO koje insistiraju na vladavini prava, transparentnosti i odgovornosti, zapravo ima problem sa sobom.&nbsp; - Ali, ni u jednom trenutku ne treba potcijeniti na što je sve spremna da ućutka organizacije koje je kritikuju zbog različitih loših praksi i zloupotrebe javnih resursa i moći - naveo je Đukanović u razgovoru za Portal ETV. <blockquote>EU insistira na poštovanju vladavine prava, slobode izražavanja, slobode udruživanja i zaštiti ljudskih prava, a zakon o stranim agentima je gaženje po tim vrijednostima</blockquote> Jasno je, kaže, da se pod maskom zaštite od „nezakonitog djelovanja nevladinih organizacija“ želi ograničiti sloboda mišljenja i udruživanja kako bi se kritičari zaplašili i uklonili iz javnog prostora. - A nosioci vlasti mogli slobodno da kreiraju i sprovode politike po mjeri svojih partijskih interesa, koji su vidljivo suprotni javnom interesu - istakao je Đukanović. <h2>GAŽENJE EVROPSKIH VRIJEDNOSTI</h2> On je podsjetio da je odnos vlasti sa civilnim društvom dio političkih kriterijuma procesa pristupanja Crne Gore u Evropsku uniju. Iz toga je, kako je rekao, jasno da je ova inicijativa usmjerena ka podrivanju tog procesa i osnovnih demokratskih principa koji su ključni za dostizanje onih standarda koji legitimišu jednu državu da bude članica EU.&nbsp; - EU insistira na poštovanju vladavine prava, slobode izražavanja, slobode udruživanja i zaštiti ljudskih prava, a zakon o stranim agentima je gaženje po tim vrijednostima - decidan je Đukanović. Neke od ključnih međunarodnih institucija poput Komiteta Ujedinjenih nacija za ljudska prava, Evropskog suda za ljudska prava, OEBS-ove Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) i Venecijanske komisije Savjeta Evrope o ovom su se, napominje Đukanović, odredile jasno - navodeći da su zakoni o stranim agentima diskriminatorski, štetni za slobodu udruživanja, ali i da urušavaju demokratiju.

Anja Ivanović

Nagovještaj uvođenja autoritarnih praksi i odmazde prema neistomišljenicima

Građani Podgorice će na lokalnim izborima imati dvije koalicije koje su aranžirane tako da manipulišu osjećajima građana jer će birači na papiru vidjeti i zaokružiti nosioce imena listi koji su predstavnici tih stranaka na državnom nivou, a ne oni koji će biti u budućem sastavu gradskog parlamenta. To je u razgovoru za Portal ETV ocijenio politički analitičar Srđan Vukadinović osvrnuvši se na situaciju u kojoj se u imenu izborne liste Građanskog pokreta Ura i Pokreta za Podgoricu našao aktuelni predsjednik države Jakov Milatović dok je stvarni nosilac liste je zapravo Luka Rakčević iz Građanskog pokreta Ura. Slična situacija je i sa listom Pokreta „Evropa sad“ i Demokrata: u nazivu je ime aktuelnog ministra energetike Saše Mujovića – iako je prva na izbornoj listi dosadašnja gradonačelnica Podgorice Olivera Injac – zbog koje je upravo vlast u Podgorici i pala. <h2>Koalicije ucjenjivačkih kapaciteta </h2> - Građani uopšte neće znati za koga stvarno glasaju ako zaokruže liste PES-a i Demokrata ili Građanskog pokreta Ura i Pokreta za Podgoricu jer niko od tih državnih funkcionera neće istupiti sa svojih pozicija da bi bio samo odbornik u Podgorici – ocijenio je Vukadinović. On ipak misli da postoji mogućnost da Saša Mujović prihvati funkciju gradonačelnika - „ako budu u poziciji da mogu da ucjenjuju“. - Očito je da su ove koalicije ucjenjivačkog kapaciteta i ne bi bilo dobro da budu tas na vagi koji će prelamati većinu od 30 odbornika u Podgorici – poručio je Vukadinović. <h2>Korišćenje političke reputacije</h2> Ni programski direktor Centra za građansko obrazovanje Petar Đukanović ne sumnja da PES i Demokrate pokušavaju da iskoriste reputaciju Mujovića kako bi se poboljšala percepcija njihove liste i privukli glasovi. On smatra da je ovaj potez i priznanje da dosadašnja gradonačelnica Injac nije dovoljno dobra kandidatkinja koja bi mogla da iznese izbore 29. septembra bez ovakve podške Mujovića. - Zato je stavljanje imena Mujovića u naziv liste potez kojim se pokušava osnažiti povjerenje u listu i smanjiti ili skrenuti pažnja sa kontroverzi i problema koji se vezuju za postupanje Injac i procese koji su se dešavali u vezi sa njom i njenim upravljanjem Glavnim gradom - ocijenio je Đukanović za Portal ETV. <h2>,,Zavodnici“ sa državnog nivoa</h2> To što se predsjednik države Jakov Milatović našao u imenu liste Građanskog Pokreta Ura i Pokreta za Podgoricu, prema stavu Vukadinovića, je takođe svojsevrsna manipulacija kako bi se pridobili određeni glasači.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240911230944_c67c88bf57ddad7c1c31d58e5d3547fa168162930a14ed9dd5043d7bed2eb6f5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240911230944_c67c88bf57ddad7c1c31d58e5d3547fa168162930a14ed9dd5043d7bed2eb6f5" data-rendition-name="original" width="952" height="567" loading="lazy" alt="Srđan Vukadinović"><figcaption>Srđan Vukadinović(Photo: RTCG/Skrinšot)</figcaption></figure>  - Prije svega se misli na apstinente, da ih zavede ime predsjednika države i određene radnje koje on čini - dodao je Vukadinović. I Đukanović „uvlačenje“ Milatovića u naziv izborne liste Građanskog pokreta Ura i Pokreta za Podgoricu vidi kao strateški potez čiji je cilj privlačenje glasova služeći se popularnošću predsjednika. <blockquote>Stavljanje imena Saše Mujovića u naziv liste je potez kojim se pokušava osnažiti povjerenje i smanjiti ili skrenuti pažnja sa kontroverzi i problema koji se vezuju za postupanje dosadašnje gradonačelnice Olivere Injac i procese koji su se dešavali u vezi sa njom i njenim upravljanjem Glavnim gradom</blockquote> - Partije često koriste ovaj pristup kako bi osnažile kampanje, ali se otvara pitanje koliko je to u duhu demokratije. U zemlji sa generalno niskim nivoom političke kulture i svijesti ovaj pristup ima svoje efekte u privlačenju glasova, na što i ova lista računa - ocijenio je Đukanović. On poručuje ovaj pristup nije dobar za širi razvoj lokalnih zajednica i demokratske političe kulture. - Time se sužava prostor za razvoj lokalnih lidera, njihov angažman na lokalnom nivou i afirmaciju postignuća, kreiranje konkretnih lokalnih politika i programa, prepoznatljivosti angažmana i postignuća lokalnih lidera - smatra Đukanović. Liste PES-a i Demokrata, kao i Građanskog pokreta Ura i Pokreta za Podgoricu služe se, kako je ustvrdio, prepoznatljivošću i autoritetom političara sa nacionalnog nivoa - i to samo da bi se povećala atraktivnost liste stvaranjem lažnog utiska da će oni imati stvarnu ulogu u lokalnoj vlasti. - Cilj njihove prisutnosti na listama je da navedu birače da vjeruju u pozitivne promjene ili stabilnost koje se kroz njih pokušavaju predstaviti - konstatovao je Đukanović. <h2>Primat nemaju lokalna pitanja</h2> On podvlači da je ovaj pristup loš sa aspekta šireg interesa: jer se udaljava od onoga što je suština lokalnih političkih procesa i potreba. - Uključivanjem političara sa nacionalnog nivoa - lokalni izbori se pretvaraju u refleksiju političkih borbi i interesa na nacionalnom nivoa i to može rezultirati time da birači glasaju na osnovu, na primjer, identitetskih i širih političkih pitanja umjesto lokalnih - ukazao je Đukanović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240911230948_f57e8ee22f6eec29f4a4caada5f9d0ef22daba3d2a8fd4c8851de3d46d789e3d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240911230948_f57e8ee22f6eec29f4a4caada5f9d0ef22daba3d2a8fd4c8851de3d46d789e3d" data-rendition-name="original" width="3648" height="5472" loading="lazy" alt="Petar Đukanović"><figcaption>Petar Đukanović(Photo: CGO)</figcaption></figure>  Ovo je svakako, poručuje, i vid funkcionerske kampanje kojom se opozicija stavlja u neravnopravan položaj, a pri tom se državni resursi koriste zarad partijskih ciljeva. - Postavlja se i pitanje posvećenosti nosilaca državnih funkcija i njihove nepristrasnosti i profesionalnosti, s obzirom da kampanja uzima i vrijeme koje bi u njihovom slučaju trebalo da je na onim poslovima na kojima su primarno angažovani - ocijenio je programski direktor CGO. <h2>Zanemarivanje praktičnih problema</h2> Smatra da sa ovakvim pristupom imamo širi problem - u kojem politički akteri nijesu dovoljno angažovani u rješavanju stvarnih potreba građana. - Jer se lokalna politika suviše prepliće sa partijskim interesima i ambicijama na nacionalnom nivou dok se praktični problemi građana na lokalnom nivou i javni interes zanemaruju - pojasnio je Đukanović. Sa tim je saglsan i Vukadinović koji upozorava da bi građani Podgorice trebalo dobro da razmisle uoči izbora 29. septembra. - Jer zaista imaju liste koje su isključivo gradske i vezane za Podgoricu i ljude koji će obavljati te dužnosti, a ne preuzimati druge funkcije - istakao je on. <h2>Urušavanje demokratskog karaktera</h2> Vukadinović smatra i da koalicije PES-a i Demokrata sa jedne strane, a Građanskog pokreta Ura i Pokreta za Podgoricu sa druge, urušavaju demokratski karakter Crne Gore. - Koliko god pričali o demokratiji, oni samim svojim činjenjem Crnu Goru guraju u druge tokove - jer su predizborne koalicije obilježje nedemokratskog društva. Postizborne koalicije su obilježje demokratskog društva - jer se tačno zna čiji je koliki kapacitet i sa koliko ko izborne snage ulazi u izvršnu, zakonodavnu i ostale strukture vlasti – istakao je on. Ocijenio je da su to „koalicije spasa“. - Kada i ako uđu u gradski parlament, uopšte se neće znati kakva je snaga pojedinih od tih političkih subjekata. Ura je na ivici cenzusa, ona nanese mnogo više štete nego koristi bilo kome sa kime ide. To je jedna koalicija kamuflaže i straha – rekao je Vukadinović dodajući da predsjednik države Jakov Milatović ne bi smio da bude u nazivu te liste, ali i da se to dešava da se ne bi „propalo na izborima“ i da bi se „sjutra moglo manipulisati“. Sa druge strane, ističe da je PES u velikoj marginalizaciji. - Što su pokazali izbori u Budvi i Andrijevici? Koalicija sa Demokratama je napravljena da bi se spašavala gola koža aktuelnog premijera Milojka Spajića i većine koja postoji na nivou države – poručio je Vukadinović. U tom kontekstu je i Đukanović ocijenio da se čini da je za izbore u glavnom gradu za mnoge aktere sve važnije od same Podgorice i perspektive njenog razvoja. - Nije to iznenađenje, imajući u vidu dinamiku političke scene i činjenicu da Podgorica može ukazati i na određene promjene u snazi aktera i na nacionalnom nivou - podvukao je on. <h2>Upitnost u parlamentarnoj većini</h2> On je ocijenio da je PES „jedna veoma fluidna politička kategorija“ koja ne zna ko joj je ciljna grupa i nema svoju logistiku. -Zato su i tako loše prošli na izborima u Andrijevici i u Budvi. Ukoliko se nastavi taj strmoglavi pad u Podgorici – što je za očekivati, onda se postavlja pitanje upitnosti te većine koju imaju u parlamentarnoj većini – dodao je Vukadinović. Dodao je da za sve što parlamentarna većina čini protiv državnih interesa nije kriv prosrpski i proruski Demokratski front (DF) – već upravo PES. - DF je potpuno jasan. Isključivu krivicu za to snosi PES koji jednostavno nemiješanjem u svoje obaveze, poslove i dužnosti - dozvoljava DF-u da direktno urušava interese države Crne Gore i njenog naroda. Najveću krivicu za to će podnijeti ta politička skupina - zaključio je Vukadinović.

Milatović i Mujović kao mamac za glasove na izborima u Podgorici iako neće biti dio gradske vlasti

Speleolozi slovenačkog kluba "Kostanjevica na Krki" nakon punih 60 godina traganja uspjeli su da dođu do velikog otkrića - probili su se do podzemnog toka rijeke Studene i otkrili veliki sistem jama sa pećinskim nakitom i dvoranama visokim više desetina metara.
Brane Čuk, sekretar kluba, za slovenačke medije je rekao da novootkrivene pećine imaju komore koje su visoke nekoliko desetina metara i dugačke oko 50 metara, dok se najveći speleotem (pećinski ukrasi) poklapa sa najvećim u Kostanjevičkoj pećini.
Kako je istakao, pećinski sistem je najvjerovatnije povezan sa Kostanjevičkom pećinom jer rijeka Studena teče dva kilometra od ulaza u pećinu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FKJKostanjevicanaKrki%2Fposts%2F908488194849077%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovo su bili snovi više generacija speleologa - dodali su iz kluba koji aktivno djeluje još od 1964. godine
Članovi su decenijama fokusirali napore na istraživanje 2,5 kilometra duge Kostanjevičke pećine, ali su ih u daljem napredovanju zaustavljala duboka jezera i sifoni.
Zbog toga su donijeli odluku da u sistem pokušaju ući sa vrha, preko provalija na planini Gorjanci.
Ključni trenutak dogodio se prije četiri godine, kada su u snijegu uočili rupu iz koje je izbijao topli vazduh. Jamu su nazvali "Gorjanc" i postepeno je istraživali, ali su prije dvije godine ostali bez prolaza za dalje napredovanje.
Nova nada pojavila se 17. januara ove godine kada su u nastavku jame otkrili velike dvorane, a samo sedmicu dana kasnije uslijedio je najveći uspjeh - pronalazak kanjona rijeke Studene na dubini od 305 metara, ispunjenog slapovima i bočnim kanalima.
Čuk procjenjuje da je novootkriveni sistem vjerovatno duži od same Kostanjevičke pećine i da predstavlja najveći jamski kompleks u najdubljem dijelu Dolenjske.

(FOTO) Veliki podzemni kompleks u Sloveniji: Dvorane visoke desetine metara i spektakularni pećinski nakit

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da neće dozvoliti obnovu Gaze prije potpune demilitarizacije, niti će pristati na uspostavljanje palestinske države, ističući da će politički i bezbjednosni interesi Izraela biti ispunjeni.
Netanjahu je govorio povodom druge faze plana američkog predsjednika Donalda Trampa za Gazu, naglašavajući da će izraelski politički i bezbjednosni interesi biti u potpunosti zadovoljeni.
- Sada smo fokusirani na završetak dvije preostale misije: zaplijenu oružja Hamasa i potpunu demilitarizaciju Gaze, uključujući uklanjanje oružja i tunela - rekao je Netanjahu.
U nastavku je odbacio ideju o prisustvu međunarodnih snaga u Pojasu Gaze.
- Čujem da se pominje dovođenje turskih i katarskih vojnika u Gazu. Ni to se neće desiti. Kako sam se dogovorio s predsjednikom Trampom, postoje samo dvije mogućnosti: ili će se to ostvariti na lakši ili na teži način, ali u svakom slučaju – to će se dogoditi - poručio je Netanjahu.
Dodao je da neće prihvatiti rješenje koje podrazumijeva palestinsku državnost, navodeći da se „to nije dogodilo i da se neće dogoditi“.
- Mislim da svi znate da sam ja osoba koja je, zajedno sa svojim kolegama u vladama koje sam predvodio, više puta spriječila uspostavljanje palestinske države. Ni danas ni sjutra to nećemo dozvoliti - zaključio je Netanjahu.

Netanjahu: Nema obnove Gaze prije razoružanja, niti prihvatanja palestinske države

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani granice u slučaju najgoreg scenarija, odnosno potpunog kolapsa vlasti u Teheranu, objavio je Middle East Eye (MEE).
Prema navodima MEE-a, visoki zvaničnici turskog Ministarstva vanjskih poslova su u četvrtak, na zatvorenom sastanku u parlamentu, informisali poslanike da Ankara priprema više mogućih scenarija u vezi s Iranom. Te informacije su ovom portalu prenijela dvojica učesnika sastanka.
<h2>„Tampon-zona“</h2>
Jedan od izvora naveo je da su turski zvaničnici koristili termin „tampon-zona“ kako bi opisali namjeru Ankare da učini sve što je moguće da spriječi novi talas izbjeglica da uđe u zemlju.
Drugi učesnik sastanka, međutim, istakao je da taj izraz nije eksplicitno korišćen, iako je izražena spremnost da se preduzmu mjere izvan uobičajenih procedura.
– U suštini, kazali su da smatraju kako sve moguće mjere na iranskoj strani granice treba preduzeti kako bi oni koji bi eventualno krenuli tokom migracija tamo i ostali – rekao je drugi izvor.
Tursko Ministarstvo odbrane je ranije ovog mjeseca saopštilo da je Ankara dodatno ojačala bezbjednost duž granice s Iranom, duge 560 kilometara, kroz tehnološki unaprijeđen sistem fizičkih barijera.
Mjere uključuju 203 elektrooptičke kule, 43 kule s liftovima, modularni betonski zid u dužini od 380 kilometara, kao i 553 kilometra odbrambenih kanala.
Ministarstvo je navelo i da su pogranična područja pod stalnim nadzorom izviđačkih i nadzornih sistema, uključujući dronove i avione.
Jedan turski medij objavio je da su tokom istog sastanka zvaničnici obavijestili poslanike da je tokom nedavnih krvavih protesta protiv vlasti u Iranu poginulo oko 4.000 ljudi, dok je više od 20.000 ranjeno.
Protesti su izbili zbog naglog rasta inflacije i snažnog pada vrijednosti iranske valute, a zatim su se brzo proširili širom zemlje. Iako je bilo nasilnih incidenata od strane dijela demonstranata, više istraga i snimaka ukazuje na to da su vlasti u Teheranu koristile nesrazmjernu silu kako bi ugušile proteste. Istovremeno je uvedena i blokada interneta.
<h2>Američko vojno jačanje u regionu</h2>
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je u petak za televiziju da se Ankara protivi bilo kakvoj stranoj intervenciji u Iranu i pozvao američku administraciju da krizu rješava diplomatskim putem.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp u početku je zaprijetio Teheranu zbog nasilnog gušenja protesta, ali je kasnije poručio da je otvoren za razgovore s iranskim rukovodstvom.
Ipak, Vašington razmatra mogućnost preciznih udara na „visokorangirane“ iranske zvaničnike i vojne komandante koje smatra odgovornima za smrt demonstranata, rekao je za MEE jedan zvaničnik iz Zaliva upoznat s internim razgovorima.
Tokom posljednjih dana Sjedinjene Američke Države rasporedile su borbene avione, sisteme protivvazdušne odbrane i ratne brodove u regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, čime je Donaldu Trampu data opcija napada na visoke iranske zvaničnike.
Jačanje vojne prisutnosti, kako se čini, dostiže vrhunac. U ponedjeljak je nosač aviona USS Abraham Lincoln uplovio u vode Bliskog istoka.
<h2>Moguće posljedice</h2>
Turske vlasti su svjesne posljedica operacija promjene režima i ratova, imajući u vidu destabilizujuće efekte američke invazije na Irak 2003. godine, kao i, u novije vrijeme, građanskog rata u Siriji od 2011. do 2024. godine.
Ti sukobi doveli su do dolaska stotina hiljada izbjeglica u Tursku, što je dodatno opteretilo ključne sektore poput energetike i trgovine.
Tursko društvo ostaje izrazito osjetljivo na prisustvo izbjeglica, naročito oko 2,7 miliona Sirijaca, od kojih se mnogi sada vraćaju u Siriju nakon pada režima Bašara al-Asada.
Middle East Eye je u junu izvijestio da turski zvaničnici procjenjuju kako bi potpuni rat između Izraela i Irana mogao gurnuti i do milion iranskih izbjeglica ka turskoj granici.
Izvori su tada naveli da je malo vjerovatno da bi Ankara prihvatila bilo kakve izbjeglice, osim onih kojima je neophodna hitna humanitarna pomoć.
MEE je takođe objavio da Turska više neće primjenjivati politiku „otvorenih vrata“ prema susjednim državama u slučaju novih izbjegličkih talasa. Iranski državljani trenutno mogu ulaziti u Tursku bez vize.
Dodatni problem koji komplikuje ove planove jeste prisustvo azerbejdžanskih Turaka u Iranu, kojih prema procjenama ima najmanje 12 miliona.
Još nije jasno kako bi Ankara reagovala u slučaju masovnog dolaska pripadnika ove zajednice na granicu, što bi moglo izazvati snažan unutrašnji pritisak da im se omogući ulazak u zemlju.

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani

Kuba će "propasti" u bliskoj budućnosti, jer ova karipska zemlja više ne dobija naftu iz Venecuele, izjavio je predsjednik SAD Donald Tramp.
- Kuba će uskoro propasti. Kuba je zaista zemlja koja je veoma blizu propasti. Znate da su dobijali novac od Venecuele. Dobijali su naftu od Venecuele. Više je ne dobijaju - rekao je Tramp novinarima, prenosi Srna.
Portal Politico pisao je prošle sedmice da Trampova administracija razmatra uvođenje potpune blokade uvoza nafte na Kubu da bi podstakla promjenu vlasti u toj zemlji.
Tramp je ranije ovog mjeseca rekao da će zaustaviti dotok nafte i novca iz Venecuele na Kubu.

Tag: petar-dukanovic