Glavna i odgovorna urednica M portala, Danica Nikolić, u emisiji 24 sata na Televiziji E istakla je da je u najnovijem izvještaju Evropske unije o Crnoj Gori, prvi put u Poglavlju 24 - koje se odnosi na pravdu, slobodu i bezbjednost korišćen termin „nazadovanje“.
- Ono što je karakteristično, a što vlast ne pominje jer im nije u interesu, jeste da se u poglavlju koje se bavi ključnim pregovaračkim pitanjima prvi put koristi ovaj termin. Izvještaji, ne samo ovaj, nego svi koji budu slijedili do članstva Crne Gore u punopravnom članstvu EU, biće sve oštriji. Retorika EU se zaoštrava i, iako zadržava diplomatski ton, upozorenja postaju sve konkretnija,“ rekla je Nikolić.
Posebnu pažnju, podsjeća Nikolić, izvještaj obraća na sektor bezbjednosti i pritiske na medije.
- U dijelu koji se odnosi na medije, nalaze se otvorene kritike upućene čelnicima sektora bezbjednosti zbog pritiska na medije. Kada čitate taj izvještaj, tu su portretisani čelni ljudi sektora bezbjednosti i Demokrata. Govorim konkretno o ministru Draganu Krapoviću i šefu poslaničkog kluba Demokrata Borisu Bogdanoviću. Ne pominju im se imena i neće ni biti pomenuta, ali oni su portretisani kroz taj izvještaj zbog retorike koju su koristili kada su mediji u pitanju i zbog pritisaka koje su vršili na medije u prethodnom periodu - istakla je Nikolić.&nbsp;
<h2>Proces članstva Crne Gore u EU - realni rokovi i izazovi</h2>
Nikolić je naglasila da je trenutna retorika vlasti o punopravnom članstvu 2028. godine preuranjena.
- &nbsp;To je proces koji može da potraje jako dugo, na koji može da utiče svaka država pojedinačno - kao što je bio slučaj kada je Hrvatska ulazila u EU, čiji je prvi susjed Slovenija dosta držala na stendbaju njihovo punopravno članstvo. Naravno, stvari su se na kraju riješile, ali takođe moram podsjetiti da je Hrvatska u EU ušla pod mnogo lakšim pregovaračkim uslovima nego što je to slučaj sa Crnom Gorom i ostalim državama kandidatkinjama koje su danas u opticaju za punopravno članstvo - objasnila je Nikolić.
Prema njenim riječima, administrativni i zakonodavni uslovi - uključujući usvajanje zakona, uredbi i prilagođavanje evropskom zakonodavnom sistemu mogu biti ispunjeni do 2028. godine, ali to ne garantuje automatsko članstvo.&nbsp;
Više pažnje, naglašava Nikolić, mora biti posvećeno benefitima članstva za građane Crne Gore, umjesto da se fokus stavlja isključivo na formalno ispunjavanje uslova.
- Nijesam sigurna, ali administrativni uslovi - usvajanje zakona, uredbi, prilagođavanje evropskom sistemu, zakonodavnom okviru itd. – moguće je da budu ispunjeni do 2028. uz veliko insistiranje EU, jer je Briselu jako stalo da u ovom trenutku pokaže da proces pridruživanja nije mrtav. Oni priželjkuju, kako ja volim da kažem, da Evropa pokaže da su Crna Gora i dalje poželjno društvo za članstvo. Što se tiče benefita, meni se čini da se mnogo više mora govoriti o benefitima iz pozicije građanina, iz pozicije svih onih koji žive u Crnoj Gori – šta će oni dobiti članstvom u EU, nego o tome da li je sama država ispunila uslove. Ona će ih ispuniti; pod pritiskom Brisela moraće da ispuni te uslove, i sada smo već preduboko u tom procesu da bismo mogli da se vratimo nazad - dodala je Nikolić.&nbsp;
<h2>Bečićevo "nijesam ništa učinio"&nbsp;</h2>
Nikolić je govorila o izjavi potpredsjednika Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Alekse Bečića za jedan hrvatski medij.
- Jasno je iz pitanja, tek kad pročitate i Bečićeve odgovore da je taj intervju dogovoren unaprijed. Ne znam da li je plaćen, ali je definitivno urađen onako kako je Bečićeva partija priželjkivala -sveden na mjeru marketinga. Jer imate u odgovoru na prvo pitanje koje se tiče statusa non grata da on ništa nije učinio. Ne, nije on učinio, jesu ljudi iz partije na čijem je on čelu, jesu ljudi iz vlade čiji je on potpredsjednik i ono gdje su počeli svi problemi sa Hrvatskom je bilo usvajanje Deklaracije o genocidu u Jasenovcu, Bečićeva partija je tada glasala za tu deklaraciju - pojasnila je Nikolić.&nbsp;
Nije tačno, ističe Nikolić, da nije ništa uradio, vrlo je aktivno doprinosio pogoršanju odnosa, ne izjavama i direktnim djelovanjem, nego prećutkivanjem stvari koje su radili njegovi partijski drugovi.&nbsp;
- U prvom redu Krapović, pa za njim i svi ostali. On kao potpredsjednik Vlade, i kao bivši predsjednik Skupštine, jedna od najodgovornijih osoba u ovoj državi - makar bi trebalo tako da bude - ne može na takva pitanja da odgovara rečenicama „nijesam ja ništa uradio“ - ukazuje Nikolić.&nbsp;
Prema njenim riječima, uopšte nije u pitanju on personalno, nije ni Hrvatska njemu uvela status nepoželjne osobe zbog njega lično.
- Dakle, nije u pitanju on lično, nego on kao personifikacija politike koju on predstavlja. To je ono što se u budućem članstvu CG u EU ne može dešavati. Takve politike jednostavno nijesu prihvatljive kada je u pitanju zaoštravanje odnosa sa susjedima - navela je Nikolić.&nbsp;
<h2>Vlast odsječena od realnosti&nbsp;</h2>
Glavna i odgovorna urednica M portala osvrnula se i na ponašanje poslanika u vezi sa socijalnim pitanjima, ističući kontradiktorne odluke vlasti.
- Podsjetiću vas, istoga dana kada se nije glasalo za povećanje dječijih dodataka, ti isti poslanici koji nijesu digli ruke za povećanje dječijih dodataka digli su ruke da sami sebi povećaju plate za 600 eura, u prosjeku – nekom manje, nekom više - kazala je Nikolić.
Ona je dodala da takva odluka pokazuje bahatost, elementarno nevaspitanje i odsječenost od realnosti svijeta u kojem živimo.
Nikolić je naglasila i važnost kontakta političara s građanima.
- Ko god se bavi bilo kojom vrstom posla koja podrazumijeva kontekst s ljudima, kao što je novinarstvo ili politika, mora imati kontakt sa građanima svih slojeva kako bi stekao realnu predstavu o tome kako građani žive. Građani žive izuzetno loše, ne samo oni sa najnižeg sloja - najsiromašniji su uvijek najugroženiji, dodatno pogođeni inflacijom i divljanjem cijena, dok vlast ne preduzima ništa da im olakša položaj - istakla je Nikolić.&nbsp;
Urednica je posebno istakla situaciju penzionera gdje naglašava da shvata penzionere koji su zadovoljni nekim povećanjima koja je Vlada Spajića na početku mandata dala.&nbsp;
- Ali bilo bi dobro da razmisle gdje to povećanje odlazi - u ovom trenutku odlazi na ono što je za tu kategoriju stanovništva prioritet - zdravstvo. Nemamo više doprinose koji idu u Fond za zdravstvo, vidimo da postoje razni problemi, uključujući smjenu direktora, i sve više novca odvajamo od svojih primanja jer nemamo ono što nam je država donedavno garantovala - dobru ili prosječno dobru zdravstvenu zaštitu - zaključila je Nikolić.&nbsp;

Vjera Ljuljđuraj

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Nikolić: Čelni ljudi sektora bezbjednosti i Demokrata portretisani u izvještaju EU zbog pritisaka na medije

Specijalna savjetnica ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordana Grlića Radmana, Vanda Babić Galić, komentarisala je za portal Standard intervju potpredsjednika Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, Alekse Bečića, za hrvatski Večernji list, a na koji su mnogi zvaničnici Hrvatske imali oštre komentare.
Babić Galić je u izjavi za portal Standard kazala da je Republika Hrvatska sve rekla stavljanjem na popis nepoženih osoba.
Ona je navela da smo svjedoci provokacija ministra odbrane Crne Gore, Dragana Krapovića, iz redova Demokrata, koji, kako je navela, ,,u pravilu radi na narušavanju odnosa“.
- Da je potpredsjedniku Vlade stalo, u dogovoru sa svojim stranačkim kolegama doprinio bi rješavanju otvorenih pitanja koje opterećuju dvije zemlje - istakla je specijalna savjetnica ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordana Grlića Radmana, Vanda Babić Galić.
Babić Galić je zaključila da je Republika Hrvatska zagovaratelj evropskog puta Crne Gore, te da traju razgovori o rješavanju otvorenih pitanja između dvije države.

Portal ETV

Babić-Galić: Da je Bečiću stalo, u dogovoru sa svojim stranačkim kolegama doprinio bi rješavanju otvorenih pitanja

Osoba proglašena nepoželjnom u Hrvatskoj docira o bilateralnim odnosima i ne odstupa ni milimetra od dosadašnje politike - poručio je hrvatski europoslanik Tomislav Sokol reagujući na intervju potpredsjednika Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku i lidera Demokrata Alekse Bečića Večernjem listu.
Bečić je, između ostalog, poručio da je Crnu Goru mafija okupirala, ali da je čisti, te da ćemo postati članica Evropske unije 2028. godine.
- Crna Gora neće postati bastion velikosrpstva na Jadranu, shvatiće to prije ili kasnije - poručio je Sokol u objavi na mreži Iks (bivši Tivter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FTomislavSokol%2Fstatus%2F1987492986821677380%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1987492986821677380%7Ctwgr%5Eb5207d34f92ce22d8a1600d95bc081c0df1e39bd%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Za Antenu M komentar je dao i Andro Krstulović Opara, HDZ-ov zastupnik i predsjednik Odbora za vanjsku politiku u hrvatskom Saboru.
- Današnji Večernji list je uredno objavio plaćeni intervju s potpredsjednikom Vlade Crne Gore u kojoj promiče četničku, dominantnu politiku u balkanskoj Bjelorusiji. Pa nije ga GGR slučajno proglasio persona non grata. Aleksa danas pegla svoj imidž i soli nam pamet. Naravno, ne priznaje razgraničenje, stoji čvrsto uz Deklaraciju o Jasenovcu, ima proputinovska i provučićeva stajališta o ruskoj agresiji na Ukrajinu - komentar je Andra Krstulovića Opare.
Bečić u intervju, između ostalog, dovodi u pitanje i to što mu je zabranjen ulazak u Hrvatsku.
- Građanski sam, evropski i zapadno orijentisan, a uvijek sam dobrodošao i u Brisel i u Vašington, što se moglo vidjeti i proteklih mjeseci. Zašto su pojedinci u Hrvatskoj donijeli odluku o zabrani mog ulaska, a nikada, na primjer, prema bivšim crnogorskim funkcionerima koji su učestvovali u ratovima devedesetih - naveo je Bečić.

1250x600

1084x550

Sokol o Bečićevom intervjuu: Osoba proglašena nepoželjnom u Hrvatskoj ne odstupa milimetra od dosadašnje politike

Bez obzira na različite političke stavove, smatram da politika proglašavanja persona non grata naših političara i građana u okviru regiona nije put saradnje i dijaloga - kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović nakon sastanka lidera Brdo - Brioni procesa u Albaniji.
On je kazao da je ovu važnu poruku podijelio i tokom sastanka, dodajući da je imao "određene teške trenutke".
- Znate da se ne slažem sa predsjednikom Skupštine oko brojnih stvari, ali sam pozvao predsjednika Republike Hrvatske da da i svoj doprinos da se proglašavanje persona non grata od te države, i kad je u pitanju predsjednik Skupštine i potpredsjednik Vlade i lider jedne parlamentarne stranke, na neki način ukine. Mislim da je to bila važna poruka sa moje strane - kazao je Milatović.
Smatra da je na njemu bilo to da kaže, te dodaje da "instrumenti" za ukidanje takve odluke nijesu kod Zorana Milanovića, već kod Vlade Hrvatske.
- Ali mislim da je kod njega riječ. Ovdje se ne radi o tome da su neki naši političari proglašeni u Hrvatskoj personama non grata. Imate situaciju da je predsjednica Slovenije persona non grata u Republici Srpskoj, da je Milorad Dodik persona non grata u Sloveniji. Mislim da ta politika ne doprinosi dijalogu i na meni je to bilo danas da kažem - naveo je Milatović.
Volio bi, kako dodaje, da su svi razumjeli tu poruku.
- Crna Gora je turistička zemlja. Mi se graničimo sa zemljama Brdo - Brioni procesa. Upućeni smo na region i možda je na nama najveći teret da u svakom trenutku, i kad je teško, budemo konstruktivniji u odnosu na ostale. I to je politika za koju smatram da je ispravna za Crnu Goru - poručio je Milatović.
Crna Gora je, kako je rekao, posvećena regionalnoj saradnji i svaki njegov nastup kao predsjednika Crne Gore je da šalje poruke o našoj državi kao dobrom susjedu.
On je dodao da je to posebno nakon današnjeg teškog sastanka na određene trenutke, bila dobra poruka.
- Mi ne možemo da govorimo u ime drugih. Važno je da uvijek budem konstruktivni i promoter dodatno snažnije regionalne saradnje - istakao je Milatović.
Razgovorali su o konkretnim načinima kako bi proces Brdo - Brioni učinili dodatno efikasnijim.
- Predložio sam da narednog puta pozovemo članove naših vlada, posebno ministre zadužene za infrastrukturu i trgovinu, kako bismo dodatno i praktično razgovarali o nekim ključnim zajedničkim projektima koji nas spajaju, o kojima nema dileme iz bilo koje perspektive - rekao je Milatović.
Predložio je, kako dodaje, da i mi kao region preuzmemo inicijative u kontekstu rješavanja određenih biletaralnih i regionalnih sporova.
- Na način što bismo imali jedno tijelo poput savjeta, koje bi mi napravili kao region, a koje bi se u savjetodavnom smislu bavilo rješavanjem određenih bilateralnih sporova u regiji. Mislim da bi na taj način pokazali političku i demokratsku zrelost naše regije - ocijenio je Milatović.
Zaključuje da je sastanak bio težak u određenim momentima, ali su usvojili rezoluciju i misli da je to važna poruka.
<h2>Spomenik</h2>
Milatović je kazao da je na marginama samita razgovarao sa predsjednikom Albanije Bajramom Begajem o važnoj temi za Crnu Goru.
- Naredne godine se obilježava 110 godina od pogibije skoro 400 dobrovoljaca koji su dolazili brodom iz Amerike kako bi se borili za slobodu Crne Gore u Prvom svjetskom ratu. Mislim da bismo naredne godine u blizini luke Medova trebalo da napravimo simbolično jedno spomen-obilježje, jednu ploču, kako bismo se odužili tim ljudima koji su dali svoje živote za Crnu Goru - rekao je Milatović.
Misli da je ova inicijativa dobro prihvaćena u Albaniji, odnosno kod domaćina, te da očekuje da se intenzivira priča kako bi se uoči obilježavanja 110 godina od pogibije ovih ljudi uradila jedna dobra stvar.
J. B.

Milatović: Politika proglašavanja persona non grata u regionu nije put saradnje, to ne doprinosi dijalogu

Lider Demokrata i potpredsjednik Vlade Crne Gore Aleksa Bečić pokušava da preko hrvatskih diplomata u Crnoj Gori dogovori sa hrvatskim vlastima ukidanje statusa persone non grata za sebe u toj državi, a zauzvrat nudi da on bude inicijator i „čovjek odluke“ za promjenu imena bazena u Kotoru koji sada nosi ime Zorana Džimija Gopčevića, saznaje M portal iz diplomatskih izvora.
U Zagrebu će danas biti održan sastanak na nivou državnih sekretara Crne Gore i Hrvatske o deset uslova koje je Hrvatska postavila Crnoj Gori za njihovu podršku ulasku naše zemlje u Evropsku Uniju, a jedan od njih je upravo promjena imena bazena u Kotoru, rekli su izvori M portala.
&nbsp;„Non paper“ sa deset stvari koje Crna Gora mora riješiti kako bi računala na apsolutnu podršku Hrvatske u priključenju EU stigao je u Podgoricu krajem prošle godine, a potom je Hrvatska blokirala Crnoj Gori zatvaranje pregovaračkog poglavlja 31 koje se odnosi na vanjsku, sugurnosnu i odbrambenu politiku.
Zbog današnjeg sastanka u Zagrebu, Aleksa Bečić je prethodnih dana intenzivirao susrete i pregovore sa hrvatskim diplomatama kako bi ponudio da lično riješi jedan od deset hrvatskih uslova - promjenu imena kotorskog bazena, a da zauzvrat više ne bude nepoželjan gost u Hrvatskoj.&nbsp;
Bečić bi takvu inicijativu mogao da sprovede preko predsjednika Opštine Kotor Vladimira Jokića koji dolazi iz njegove partije, ali je pitanje da li lider Demokrata više ima ikakav uticaj na Jokića i kotorske Demokrate, koje već nekoliko godina prilično samostalno i uspješno sprovode politiku, ne obazirući se previše na podgoričku centralu.
Bazen u Kotoru je do 2021. godine nosio ime Nikša Bućin, po kotorskom partizanu i antifašisti, jednom od organizatora ustanka u Boki i fudbaleru „Bokelja“, koji je poginuo u borbi protiv četnika 1944. godine.
Kotorska vlast koju predvode upravo Bečićeve Demokrate na čelu sa Vladimirom Jokićem, inicirala je 2021. godine promjenu imena gradskog bazena u „Zoran Džimi Gopčević“ u čast poznatog crnogorskog vaterpoliste, a za taj prijedlog glasalo je 22 od ukupno 23 odbornika u kotorskoj Skupštini opštine.&nbsp;
Republika Hrvatska je brzo reagovala, njihovo Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova je osudilo ovakvu odluku SO Kotor: „Krajnje je neprihvatljivo da se javni objekat naziva po imenu čuvara zloglasnog logora Morinj 1991. godine. Takva odluka nije u duhu dobrosusjedskih odnosa koje gradimo s Crnom Gorom, te će zasigurno imati posljedice na naše buduće odnose“, naveli su oni tada.&nbsp;
Iz Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore su tada naveli da je više logoraša iz Morinja u svojim ispovijestima navelo ime Zorana Džimija Gopčevića u negativnom kontekstu, kao komandira straže u tom logoru. Ipak, kotorski odbornici i lokalna zajednica se ne slažu - za njih je Zoran Gopčević vrhunski proslavljeni sportista i sigurni su da nije učestvovao ni u kakvim zlodjelima u Morinju.
Promjena imena bazena se tako našla među 10 uslova koje je Hrvatska postavila Crnoj Gori kako bi pregovori sa EU tekli neometano. Tu su, osim bazena, vraćanje školskog broda „Jadran“, pravedna i dostojna naknada svima koji su bili zatočeni u logorima u Crnoj Gori tokom Domovinskog rata, osiguranje zaštite i očuvanje identiteta hrvatske manjine u Crnoj Gori, rješavanje pitanja granice na moru, potom procesuiranje ratnih zločina, obilježvanje mjesta stradanja u logoru Morinj, onemogućavanje posezanja za identitetom i iskrivljavanje istorije...
U krajnjem, odluka će ponovo biti na kotorskim odbornicima i opštinskom rukovodstvu - da li će odustati od slavnog sugrađanina kojeg su toliko branili ili će pristati da i oni i on postanu predmet Bečićevog potkusurivanja i trgovine zbog ličnih interesa.&nbsp;

Bečić bi preko bazena do Hrvatske

Hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol u Drugačijoj radio vezi kaže da potpredsjednik Vlade CG za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović juče, na sjednici Odbora za vanjske poslove EP, zaista jeste bio vidno nervozan, naročito zbog pitanja o "mafijaškoj pucnjavi" u kojoj je, navodno, učestvovao sinovac predsjednika Skupštine i izjavi srpskog patrijarha u Moskvi, u kojoj se bavi geopolitičkim pozicioniranjem Crne Gore.
- Mnogi u sadašnjoj crnogorskoj vlasti imaju lice i naličje. U Briselu i uopšte na Zapadu govore o evropskom putu i evropskim vrijednostima, a na drugim mjestima oni ili njihovi politički sponzori govore drugačije. Moji komentari i pitanja išli su upravo u smjeru da se te stvari raščiste. Dakle, da se gospodin Ivanović jasno, bez fige u džepu opredijeli i kaže koji su njegovi stavovi - kazao je Sokol.&nbsp;
<h2>Slučaj Mandićevog sinovca je stvar vladavine prava, a ona je ključna za EU integracije</h2>
Podsjetimo, odgovarajući na pitanja Tomislava Sokola, potpredsjednik Vlade CG kazao je da sada smatra da je članstvo u NATO dobro za Crnu Goru i da je Rusija agresor na Ukrajinu. No, o "slučaju" Danila Mandića i izjavi srpskog patrijarha u Moskvi izbjegao je jasan odgovor. Ivanović je pitao zašto se uopšte u EP poteže slučaj sinovca predsjednika Skupštine.
- Ja mislim da, ako se radi o čovjeku koji je šef glavnog koalicionog partnera u većini i koji je predsjednik Skupštine, ako se događaju neke stvari koje su po mnogo čemu upitne, ako je korišćeno službeno vozilo... to jeste nešto o čemu treba razgovarati. Jer nije baš pretjerano pohvalno u smislu vladavine prava. A vladavina prava je najvažniji kriterij za ulazak u Evropsku uniju - ističe Sokol.&nbsp;
Sokol kaže da su se neke stvari "konačno ogolile" i da i u PES postoje ljudi koji u Briselu pokazuju lice "koje nije ono što oni zbilja jesu". Na pitanje da li su u Briselu taj fenomen napokon počeli da razumiju i oni koji ne dolaze iz regiona, hrvatski europarlamentarac kaže da to "lagano nadolazi" ali i da je neophodno razumjeti kontekst koji je nastao nakon agresije Rusije na Ukrajinu.
- Nakon ulaska Hrvatske u EU, kad smo mi ulovili posljednji voz, proširenje je bila marginalna tema. Niko se njome nije ozbiljno bavio. Upravo u tom periodu je Vučić zasjeo na vlast i počeo širiti uticaj na okolne zemlje. Kad je počeo rat u Ukrajini, stvari su se promijenile - zbog pitanja ulaska Ukrajine i ruskog geopolitičkog uticaja u EU opet se počelo ozbiljno govoriti o proširenju na jugoistočnu Evropu. U tom kontekstu Briselu treba neka uspješna priča. Neka zemlja koja će ući u EU i pokazati da cijeli proces ima smisla. BiH je zemlja protektorat, koja je i sinoć pokazala da nema monopol sile na polovini svoje teritorije. Srbija je potpuna diktatura sa izuzetno jakim ruskim uticajem, koja pokušava sjedjeti na više stolica i koja nema nikakve veze sa vladavinom prava i evropskim standardima. I još služi kao destabilizirajući faktor u okruženju. Sjeverna Makedonija ima mnoge neriješene probleme... Praktično, jedina zemlja koja može biti ta 'uspješna priča' je Crna Gora. Koja već ima niz komparativnih prednosti: članica je NATO, koristi Euro, izlazi na Mediteran i sa dovoljno malo stanovnika da svojim ulaskom ne bi poremetila ravnotežu evropskih institucija, pošto zbog njenih šest poslanika u EP ne bi morali mijenjati osnivačke ugovore... - kazao je Sokol.&nbsp;
<h2>DF će pojesti PES ako ostanu sa njima</h2>
Suštinsko pitanje koje se nameće je karakter aktuelne vlasti u Crnoj Gori: da li je ona istinski prozapadna ili EU koristi kao "bankomat" a u srcu drži srpski svet i Rusiju. Na primjeru rezultata na izborima u Nikšiću, Sokol izvlači sljedeći zaključak:
- Imamo situaciju da će PES, ako nešto ne promijeni, biti pojeden od DF-a. Teza da oni moraju ići sa Mandićem i Kneževićem je potpuno pogrešna. Istina je sasvim suprotna. Ako ostanu sa njima ne piše im se baš dobro. To je kontekst u kojem mi sada jesmo. Biračko tijelo PES je dominantno procrnogorsko a u Skupštini i Vladi imate i ljude koji su više DF od DF-a - naglasio je hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu.
<h2>Srbiju interesuje slaba Crna Gora, Hrvatsku jaka, suverenistička Crna Gora u EU</h2>
Tomislav Sokol naglašava važnost razumijevanja pozicije Hrvatske u odnosu na Crnu Goru.
Upozorava da Knežević i Mandić žele stvoriti sliku da je Hrvatska protiv Crne Gore i njenog ulaska u Evropsku uniju.
- Istina je potpuno suprotna! Ako je nekoj zemlji u interesu jaka, suverenistička Crna Gora - to je Hrvatska! I tu su fundamentalni interesi Srbije i Hrvatske u Crnoj Gori dijametralno suprotni! Jako je važno razumjeti da hrvatsko i srpsko djelovanje u Crnoj Gori nije isto. Srbiju interesuje slaba Crna Gora, koju oni mogu staviti pod svoju kontrolu. A Hrvatsku, upravo suprotno, interesuje jaka, samostalna Crna Gora u EU, koja ispunjava evropske standarde i živi evropske vrijednosti. I koja neće biti ničije 'drugo oko u glavi'. Jer Hrvatska nema nikakvih pretenzija na Crnu Goru i bilo bi suludo da ih ima. Hrvata u Crnoj Gori je manje od jedan odsto i ideja da želimo stvarati nekakvu veliku Hrvatsku nema veze s vezom - navodi Sokol u DRI.&nbsp;
Sokol napominje da je Hrvatska mogla zaustaviti zatvaranje više poglavlja ali je blokadom samo jednog poslala poruku da želi Crnu Goru u EU. No, ne sa notorno antievropskim, pororuskim i prosrpskim snagama u vlasti. To tako ne može ići, kaže gost DRV i poručuje:
- Ja uopšte ne mogu zamisliti da Andrija Mandić sudjeluje u nekakvoj ceremoniji ulaska Crne Gore u EU. Meni je to, jednostavno, neprirodno, a mislim da je to neprirodno i Mandiću i njegovom biračkom tijelu. Samo što je on očito dobro instruiran da se pravi fin, ali zato ima onog Kneževića koji izigrava radikala. Ali, mislim da je to sve u 'pet deka', da su oni isti. Ponavljam, Hrvatskoj je u interesu jaka, suverenistička, samostalna Crna Gora u EU. Ali to se ne može realizovati dok u vlasti imate ove koji pričaju o Evropi a ponašaju se potpuno drugačije."
<h2>Proglašenje Bečića za personu non grata pokazuje da Hrvatska nije naivna</h2>
Na pitanje kako će sasvim izvjesna koalicija PES sa prosrpskim i proruskim DF u Nikšiću uticati na odnos Zagreba prema predstojećim odlukama o zatvaranju pregovaračkih poglavlja, Sokol upozorava da "reduciranje" očekivanog broja (Maida Gorčević najavila je juče "najmanje šest" iako se svojevremeno govorilo o devet već u junu) pokazuje da u Bruiselu postoji svijest o karakteru vlasti u Crnoj Gori.
- Što se tiče Hrvatske, u Hrvatskoj je svima sve jasno. Ili barem nama iz vladajuće koalicije. Ali, mi moramo voditi računa o situaciji u kojoj jesmo. Moramo održavati bilateralne kontakte sa onom vladom koja je. I zbog hrvatske manjine i zbog otvorenih pitanja... mi moramo razgovarati sa vladajućom koalicijom. A pošto u njoj imate PES, DF i Demokrate logično je da razgovaramo sa PES. I, naravno, sa predstavnicima manjina - rekao je Sokol.&nbsp;
Sokol dodaje da oni na taj način komuniciraju.&nbsp;
- Ali, mi razumijemo situaciju, mi na taj način komuniciramo. Hrvatska prati kako se razvijaju stvari u Crnoj Gori i u skladu sa tim će djelovati. Važno je da se tu uspostavi fini balans, da ne ispadne kako se Hrvatska želi miješati u unutrašnje stvari Crne Gore na način kako to radi Srbija. Moramo jako voditi računa da se isticanjem problema koji postoje ne stvori nekakav otpor prema Hrvatskoj kod suverenističkih snaga - istakao je Sokol.
Isto tako, dodaje da njima nije u interesu da Crna Gora trajno ostane izvan EU, kao dio srpskog sveta.&nbsp;
- Mi, dakle, šaljemo jasnu poruku da podržavamo Crnu Goru ali da su problem neke političke snage u njoj. Zato je Hrvatska i proglasila za persone non grata Mandića, Kneževića i Bečića...To što je Bečić stavljen na tu listu pokazuje da Hrvatska nije naivna, da jako dobro zna šta se zbiva i da ćemo djelovati na način koji je racionalan, uravnotežen i neće dovesti do kontraefekatau samoj Crnoj Gori - zaključio je Sokol.&nbsp;

Sokol: Nezamislivo je da Andrija Mandić učestvuje u ceremoniji povodom ulaska Crne Gore u EU, Ivanović bio vidno nervozan naročito zbog pitanja o Danilu Mandiću

Na zboru koji je održan večeras u Čačku predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsjednica Skupštine Ana Brnabić proglašeni su za "nepoželjne osobe" u tom gradu. Bivšem predsjedniku Srbije Tomislavu Nikoliću, takođe na zboru, oduzeta je titula počasnog grđanina koja mu je dodijeljena 2015. godine.
- Mi smo samo produžili ono što smo pre 20 dana započeli, kada smo na zboru razvlastili predsjednika opštine i predsjednika Skupštine grada Čačka. Večeras smo Aleksandra Vučića proglasili za nepoželjnu osobu, kao i Anu Brnabić, a Tomislavu Nikoliću smo oduzeli počasnu titulu grada Čačka koju je nezasluženo dobio 2015. godine - rekao je za N1 Dragan Savković, odbornik u Skupštini grada Čačka.
On je naveo da razloga za proglašavanje Vučića i Brnabić personama non grata ima mnogo.
- Vučić, na stranu to što je uvrijedio sve Čačane, ali ovo što je učinio Srbiji… Srbiju je pretvorio u ludnicu, posvađao je i podijelio narod i vodi u građanski rat, razbio je ekonomski zemlju i ne znam čime je srpski narod zaslužio tako lošeg predsjednika. Ne znam šta još treba da se desi da on shvati da treba da ode i ostavi nas na miru da živimo. Svi treba da istraju i ostanu uporni u ovoj borbi. Čačak je grad koji se suprostavlja svakom zlu i tako će i nastaviti - naveo je Savković.
Ana Brnabić, kako je obrazloženo na zboru građana u čačku, proglašena je personom non grata zbog lobiranja za iskopavanje litijuma i zbog toga što je bila zagovornik izgradnje staklenog vidikovca na vrhu Kablara.

Vučić i Brnabić proglašeni „nepoželjnim osobama“ u Čačku, Tomislavu Nikoliću oduzeta titula počasnog građanina

Hrvatska pomno prati i analizira i događaje i političku situaciju u Crnoj Gori i mogla bi, ako tako bude procijenjeno, proširiti listu crnogorskih zvaničnika koji su u toj državi proglašeni nepoželjnima, rečeno je Standardu više izvora u Hrvatskoj.
Status persona non grata u Republici Hrvatskoj, od 25. jula ove godine imaju Andrija Mandić, Milan Knežević i Aleksa Bečić. Odluka je zvanično obrazložena njihovim postupcima koji su ocijenjeni kao „sustavno djelovanje na narušavanju dobrosusjedskih odnosa“ i „kontinuirano zloupotrebljavanje Republike Hrvatske u unutarnje političke svrhe“.
Događaji proteklih dana u vezi sa spomen pločom na mjestu nekadašnjeg logora u Morinju gdje su 1991. i 1992. dovoženi i mučeni Hrvati, prijete da isprovociraju novo pogoršanje odnose i konkretan potez Zagreba.
Europoslanik Tomislav Sokol, član Hrvatske demokratske zajednice, vodeće stranke vladajuće koalicije u Hrvatskoj, u ponedjeljak je objavom na društvenoj mreži X da velikosrbi u Crnoj Gori relativizuju ratne zločine. Nekoliko dana ranije objavio je da Andrija Mandić pokušava da izazove nestabilnost ali da je „zadatak drugih lidera dokazati da su zaista lojalni partneri na EU putu, a ne Mandićev smokvin list“.
Ministar odbrane Dragan Krapović je, kako su objavile Vijesti 29. decembra, na osnovu odgovora Ministarstva, donio odluku da Vojska, koja obezbjeđuje objekat u Morinju, ubuduće neće sprečavati nadležne organe da uklone spomen ploču.
Krapović je i prije godinu, 26. decembra prošle godine na sjednici parlamentarnog Odbora za bezbjednost i odbranu ocijenio da je postavljanjem spomen ploče „napravljena velika greška“.
Dan nakon objavljivanja teksta u Vijestima, CDM je objavio kako „saznaje“ da je premijer Milojko Spajić „preinačio“ odluku ministra odbrane „i odlučio da će Vojska i dalje čuvati spomen ploču“ da događaji u nekadašnjem logoru Morinj nijesu posljedica velikosrpske agresije nego ratova vođenih na području Jugoslavije.
Standard je juče uputio Ljubici Milićević, jednoj od savjetnica predsjednika Vlade za medije, pitanje za razjašnjenje ove situacije. Odgovor nijesmo dobili.

Prijeti li i drugim crnogorskim zvaničnicima status persona non grata u Hrvatskoj?

Na inicijativu Demokratske partije socijalista (DPS) lokalni parlament Prijestonice Cetinje jednoglasno je danas donio zaključke u kojima se, između ostalog, navodi da predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić nije dobrodošao u njihov grad. U zaključcima koje su usvojili svi subjekti lokalnog parlamenta jasno piše da Mandić nije dobrodošao na Cetinje sve dok se javno ne izvini zbog izjava i stavova kojima se vrijeđa njihovo dostojanstvo, ugled i čast. - Skupština Prijestonice Cetinje snažno osuđuje i protestuje zbog izjava i stavova predsjedenika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića kojima je javno u više navrata grubo povrijedio dostojanstvo, ugled i čast Prijestonice Cetinje i njenih građana - ističe se u zaključcima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241107191156_f06c43aea0499a57cbab0c92d21de04fa2b2e0dc563962a2f5175df79a6a8d0e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241107191156_f06c43aea0499a57cbab0c92d21de04fa2b2e0dc563962a2f5175df79a6a8d0e" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Andrija Mandić nepoželjan"> </figure>  Oni su pozvali i nadležne institucije da, u skladu sa zakonom, sprovedu radnje i aktivnosti i cilju zaštite prava i sloboda građana Cetinja. - Skupština Prijestonice Cetinje poziva nadležne institucije da, u skladu sa zakonom, sprovedu radnje i aktivnosti u cilju zaštite prava i slobode građana Prijestonice Cetinje i da pokrenu odgovarajuće postupke u cilju utvrđivanja da li u izjavama i stavovima predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića ima elemenata prekršajne ili neke druge odgovornosti - dodaje se u dokumentu koji je danas jednoglasno usvojen u cetinjskom parlamentu. <h2>Hronologija ponižavanja i uvreda</h2> Predlagač ove inicijative u ime Opštinskog odbora DPS-a Oskar Huter ranije je ukazao da se Ustavom Crne Gore u članu 28 jemči dostojanstvo i sigurnost čovjeka, te da je zabranjeno ponižavajuće postupanje. - Dok je članom 47 propisano da se pravo na slobodu izražavanja može ograničiti samo pravom drugoga na dostojanstvo, ugled i čast i ako se ugrožava javni moral - konstatovao je Huter. Ustavom je, kako je dodao, u članu 22 utvrđeno pravo na lokalnu samoupravu, te da je članovima 73 stav 1 tačka 2, i članu 76 Statuta Prijestonice propisano da Skupština Prijestonice donosi pravne akte iz svoje nadležnosti. - Cijeneći da je imenovani Andrija Mandić, koji obnaša funkciju predsjednika Skupštine Crne Gore, u više navrata javno, svjestan značenja svojih izjava i stavova - vrijeđao i ponižavao, te nastavio sa ponižavanjem Prijestonice Cetinje i svih njenih građana, smatramo nedopustivim takvu vrstu narativa kojom se podstiče netrpeljivost i koja može biti uzrok neželjenih posljedica - naglasio je Huter u prijedlogu ove inicijative. On je podvukao da ponižavanje vjekovne Prijestonice, koja je kolijevka državnosti i nezavisnosti Crne Gore, nije samo incident. - Već se radi o kontinuiranim beskrupuloznim atacima na dostojanstvo, ugled i čast građana Prijestonice kojim svjedoče brojni javni istupi Andrije Mandića - istakao je Huter. On je podsjetio i da se u saopštenju Mandićeve Nove srpske demokratije od 31. maja 2019. godine navodi da „među Cetinjanima ima ljudske sitneži, moralne bijede i sirotinje“. Mandić, kako je ustvrdio Huter, sa takvom retorikom nastavlja i 24. aprila 2020. kada izgovara da je Cetinje „malo, zabito i nebitno selo tamo negdje ispod Lovćena, značajno samo zbog toga što se u njemu rodio Aleksandar Karađorđević“. - Pa 2. maja 2022. uskraćuje pravo na status Prijestonice kada kaže, između ostalog, „Cetinje ne zaslužuje da bude Prijestonica“. Devetog oktobra 2024. se izruguje novim logom Skupštine Crne Gore mijenjajući postojeći logo bez ikakvih konsultacija i znanja poslanika, kako opozicije, tako i parlamentarne većine, zloupotrebljavajući funkciju predsjednika parlamenta, do posljednje izjave 29. oktobra kada građane Cetinja i Crne Gore naziva zečevima - naveo je Huter. Od sazdanja Cetinja do danas mnoge su, poručuje Huter, vojske i okupatori atakovali na crnogorsku Prijestonicu. - Od Numan paše Ćuprilića i Omer paše latasa, do generala Kajpera i Birolija, kao i ideoloških prethodnika Andrije Mandića, Stojana Popovića i majora Kecmanovića - ali niko u toj burnoj polumilenijumskoj istoriji nije Cetinjane i Crnogorce tako ponizio kao trenutni predsjednik državnog parlamenta - jasan je Huter. On je u prijedlogu inicijative poručio da ovom odlukom predstavnici građana Cetinja u Skupštini Prijestonice jasno i nedvosmisleno staju u njihovu zaštitu.

Anja Ivanović

Parlament Prijestonice jednoglasno: Andrija Mandić nije dobrodošao na Cetinje dok se javno ne izvini za sporne izjave i stavove

Odbor Demokratske partije socijalista Prijestonice Cetinje će na predstojećoj sjednici lokalnog parlamenta, zakazanoj za 7. novembar, pokrenuti inicijativu da se Andrija Mandić proglasi personom non grata u Prijestonici Cetinje-
To je u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter) saopštio je poslanik te partije Oskar Huter.
- Od sazdanja Cetinja do danas mnoge su vojske i okupatori atakovali na crnogorsku prijestonicu, od Numan paše Ćuprilića i Omer paše Latasa, do generala Kajpera i Birolija, kao i ideoloskih prethodnika Andrije Mandića, Stojana Popovića i majora Kecmanovića, ali niko u toj burnoj polumilenijumskoj istoriji nije Cetinjane i Crnogorce tako ponizio kao trenutni predsjednik državnog parlamenta - podvukao je Huter.

Huter: Pokrenućemo inicijativu da Andrija Mandić bude proglašen za personu non grata na Cetinju

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Opštinska izborna komisija (OIK) Kotor je na današnjoj sjednici utvrdila rezultate glasanja na lokalnim izborima koji su održani 29. septembra prošle godine.
Prema podacima iz zvaničnog izvještaja, najviše glasova osvojila je lista "Kotor prije svega! DPS – Nedeljko Moškov" (2.834 glasa), koja ima deset mandata, kao i koalicija "Vladimir Jokić – Dobar glas – Demokrate – PES" (2.583 glasa).
Sa po tri mandata slijede: "Za budućnost Kotora – Grad svih nas" (937 glasova), "Grbaljska lista – Tvoja, moja, naša" (908), te "Demokratska alternativa – dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita" (888).
Lista "Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor" osvojila je dva mandata (525 glasova), a po jedan mandat Hrvatska građanska inicijativa (452) i lista "Kotorski pokret – Siniša Kovačević" (306).
Ispod cenzusa su bile liste "U akciju – Budi svoj! Biraj CGA!" sa 170 glasova, "Čuvari grada – lista građana" (167), "Socijalistička narodna partija (SNP) – Demokratska srpska stranka (DSS) – Odgovorno" (163) i lista "Za Kotor" (71 glas).
Tokom razmatranja izvještaja, članovi OIK-a nisu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.
Ustavni sud juče je odbio žalbu kotorskog odbora DPS-a, podnijetu prošle jeseni, da se ponovi glasanje na dva birališta u Kotoru, čime su se stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fustavni-sud-odbio-zalbu-dps-a-nema-ponovnog-glasanja-u-prcanju-i-mircu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: persona-non-grata