Sad se i ambasadorka ograđuje izjavom da Francuska i Crna Gora nemaju iste pravne okvire - poručio je admiral u penziji i nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Dragan Samardžić osvrnuvši se na odgovore An Mari Maske na pitanja o kupovini patrolnih brodova&nbsp;
Na pitanje kako komentariše činjenicu da je Vlada Crne Gore dala tumačenje da su pravni osnov za zaključenje ugovora o kupovini brodova: Sporazum o saradnji u oblasti odbrane sa Francuskom i Tehnički aranžman - a da nijedan od ovih dokumenata nije imao pravnu snagu prilikom potpisivanja Ugovora - Maske je poručila da obje zemlje podliježu svom nacionalnom zakondavstvu, i da svaka za ovaj ugovor ima svoj poseban okvir.
- Polako stvari izlaze na čistac. Džaba svo “podmetanje” od Ministarstva odbrane i Vlade Crne Gore i usvajanje u Skupštini kad Tehnički aranžman nije međunarodni ugovor iz člana 9. Ustava i nema primat nad domaćim zakonodavstvom &nbsp;- istakao je Samardžić osvrnuvši se na njen <a href="https://etv.me/politika/maske-evropski-put-crne-gore-zahtijeva-dosljednost-izmedu-rijeci-i-djela">odgovor</a>.
Vlada i Ministarstvo odbrane, poručuje Samardžić, moraju javnosti odgovoriti na osnovu kog pravnog okvira je zaključen ugovor sa privatnom kompanijom bez tendera i građani kreditno zaduženi skoro 150 miliona eura - s obzirom na to da je odavno potpuno jasno da brodovi nijesu kupljeni putem međudržavnog sporazuma.
- Tvrdim, a još niko me nije faktima demantovao: Crna Gora nije imala pravni okvir za zaključenje Ugovora i brodovi su nabavljeni nezakonito - suprotno pravnoj regulativi EU i Crne Gore, kao i da je čitav posao nezakonito oslobođen obaveze plaćanja PDV-a, od cca 27 miliona eura - dodao je Samardžić.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Samardžić: Sad se i francuska ambasadorka ograđuje da nemamo iste pravne okvire, brodovi su nabavljeni nezakonito

Jedini način da izađete iz ovog pravnog galimatijasa kojeg ste sami kreirali, jeste da Vlada Crne Gore predloži Skupštini da usvoji Zakon o kupovini dva patrolna broda, kojim bi abolirali sve već učinjene i buduće nezakonitosti i njihove autore, poručio je admiral u penziji Dragan Samardžić ministru odbrane Draganu Krapoviću, komenatišući njegovu izjavu za TV Prva o nabavci brodova iz Francuske. 
Krapović je kazao da je potpisan ugovor na osnovu sporazuma između Crne Gore i Francuske. 
- Međudržavni sporazum je nama omogućio da zaobiđemo Zakon o javnim nabavkama, Zakon o PDV-u i Carinski zakon - kazao je Krapović. 
Samardžić je tim povodom uputio nekoliko pitanja Krapoviću.
- Sve i da je tačno da je ovo pravni osnov za “zaobilaženje” tendera, a dokazao sam ranije da nije, kako ste mogli potpisati Komercijalni ugovor a da u tom trenutku čak ni vaš izmišljeni “pravni osnov” nije bio na snazi? Na osnovu čega ste onda potpisali Ugovor - pitao je Samardžić Krapovića. 
On pita ministra i da li je upoznat sa činjenicom da u Francuskoj sve ovakve Sporazume o saradnji u oblasti odbrane potvrđuje (ratifikuje) Parlament kroz zakon?
- Da li ste upoznati sa činjenicom da još ni Vlada Francuske nije uputila Predlog zakona Parlamentu, te da je dug put do njegovog stupanja na snagu? Da li su Vas pravnici upozorili na član 14 koji decidno definiše kad Sporazum stupa na snagu i da li je Sekretarijat za zakonodavstvo o ovom pravnom faktu upozorio Vladu prije davanja saglasnosti za potpisivanje Komercijalnog ugovora? Da li ste svjesni da, premijerov i vaš, čak i izmišljeni pravni osnov za potpisivanje Komercijalnog ugovora sa prvatnom kompanijom bez tendera, nije bio na snazu kada ste isti zaključili, pa nijeste imali ama bas nikakav pravni osnov da, kako vi kažete,“zaobiđete” naše zakone - naveo je Samardžić na mreži X.
On podsjeća da se Krapović poziva da je Tehnički aranžman.
- Koji ste uz Sporazum “podmetnuli” Skupštini da ga usvoji kroz zakon, pravni osnov za “zaobilaženje” zakona o porezu i carini, jer ima snagu međudržavnog ugovora. Podsjetiću vas da ovaj Tehnički aranžman, nije predviđen da se ratifikuje i da ga francuska strana neće ratifikovati (potvrditi). Glede toga, pitam vas i Vladu Crne Gore da li ste sigurni da TA ima snagu međudržavnog sporazuma iz član 9 Ustava koji mu daje primat nad domaćim zakonodavstvom, ako ga potvrđuje samo jedna strana - pita Samardžić. 
Priznati međunarodni pravnici koje je, kako navodi Samardžić, konsultovao tvrde da, sporazum koji nisu potvrdile (ratifikovale) obje strane nema snagu međudržavnog ugovora iz člana 9 Ustava CG i nema primat nad domaćim zakonodavstvom.
Pita što ćemo sad sa carinom i 25 miliona eura poreza.
- Da se ne bi opet pozivali na francusku stranu, da jasno naglasim, država Francuska nema ama baš nikakve veze sa našim unutrašnjim procedurama, već je isključivo crnogorska strana odgovorna za zakonitost postupka kupovine brodova od privatne kompanije bez tendera. Jedini način da izađete iz ovog pravnog galimatijasa kojeg ste sami kreirali, jeste da Vlada Crne Gore predloži Skupštini da usvoji Zakon o kupovini dva patrolna broda, kojim bi abolirali sve već učinjene i buduće nezakonitosti i njihove autore - zaključio je Saamrdžić.

Samardžić Krapoviću: Usvajanje Zakona o kupovini patrolnih brodova jedini način da izađete iz pravnog galimatijasa

Ministar odbrane Dragan Krapović, na poziv ministra odbrane Republike Francuske Sebastijena Lekornija, učestvuje na Sajmu pomorske odbrambene industrije „EURONAVAL“, od 4. do 7. novembra u Parizu, a kako je saopšteno iz njegovog resora, upriličena je i protokolarna razmjena potpisa Komercijalnog ugovora sa kompanijom „Kership“ o nabavci patrolnih brodova.&nbsp;
- Ova nabavka predstavlja važan korak za dalju modernizaciju nacionalnih mornaričkih kapaciteta i do sada najveći projekat u okviru saradnje Crne Gore i Francuske na polju odbrane - kazali su u njegovom resoru.
Kako je saopšteno iz Ministarstva, posjeta sajmu bila je prilika za susret sa francuskim kolegom, Sebastijenom Lekornijem, sa kojim je ministar Krapovic razgovarao o bilateralnoj saradnji Crne Gore i R. Francuske u domenu odbrane i modalitetima za njeno dalje unapređivanje.
Krapović i Lekorni razgovarali su o daljim planovima za modernizaciju Vojske Crne Gore, aktuelnoj bezbjednosnoj situaciji, kao i o doprinosu Crne Gore i Francuske kolektivnom sistemu bezbjednosti.
- Ministri odbrane Crne Gore i Francuske su izrazili zadovoljstvo susretom i zaključili da Crna Gora i Francuska njeguju kvalitetnu bilateralnu odbrambenu saradnju, koja se bazira na uzajamnoj podršci među saveznicima, što predstavlja odličnu osnovu za pružanje adekvatnog odgovora na bezbjednosne izazove sa kojima se međunarodna zajednica suočava - poručuju iz Ministarstva.
„EURONAVAL“ je, kako navode, jedan od globalno najznačajnijih događaja u domenu pomorske odbrane, koji okuplja evropske i internacionalne kompanije u čijem fokusu su tehnološke inovacije i modernizacija mornaričke i pomorske opreme.
Tokom posjete Sajmu, Krapović se upoznao sa ponudama međunarodnih izlagača i liderima u proizvodnji visokotehnološke opreme u pomorskoj industriji, namijenjene zaštiti pomorskih područja i očuvanju bezbjednosti na moru.

Potpisan Komercijalni ugovor za nabavku dva patrolna broda

Posao sa kupovinom dva patrolna broda od francuskog brodogradilišta Keršip odrađen je na „neobjašnjiv i poludivlji“ način, poručio je admiral u penziji Dragan Samardžić u emsiji „Drugačija radio veza“ podgoričke Antene M.&nbsp;
Glasovima 43 poslanika juče je u Skupštini usvojen Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Francuske o saradnji u domenu odbrane sa Tehničkim aranžmanom između Ministarstva odbrane Crne Gore i ministra odbrane Francuske, o nabavci dva patrolna broda u vrijednosti od 120 miliona eura.
Samardžić poručuje da je ministar odbrane Dragan Krapović juče priznao ono što admiral danima tvrdi, da je ugovor komercijalni&nbsp;
- A kako možemo komercijalni ugovor sklopiti po proceduri za G2G ugovor (između dvije Vlade), to nikome nije jasno - ukazuje Samardžić.&nbsp;
Samardžić potvrđuje da je ovakvo usvajanje u parlamentu bilo potrebno da bi se stvorio pravni osnov da se izbjegne tender za kupovinu brodova.&nbsp;
- Formalno pravno je stvoren samo pravni osnov znate za šta - samo za oslobađanje od 25 miliona eura poreza - objašnjava Samardžić.&nbsp;
Kaže da je na osnovu prijedloga o saradnji u oblasti odbrane potpisan tehnički aranžman koji se tiče samo ministra odbrane i koji neće razmatrati francuska Vlada ni parlament.&nbsp;
- Juče je ministar pročitao jedan član zakona o potvrđivanju međunarodnih ugovora, ali nije drugi, jer drugi govori o tehničkim dokumentima u koje spada i ovaj. Takođe je dodao da ima informaciju da će sporazum biti ratifikovan u francuskom parlamentu. Sporazum hoće, ali tehnički aranžman neće, jer taj tehnički aranžman je samo dogovor o implementaciji da agencija Ministarstva odbrane Francuske pomaže nama u implementaciji komercijalnog ugovora - naglašava admiral u penziji.&nbsp;
Samardžić je govorio i o polemici koju je vodio sa ministrom odbrane Draganom Krapovićem putem medija, naglašavajući da nijednog trenutka nije optužio MO ni ministra Krapovića za bilo kakvi vid korupcije već je, kako kaže, potencirao sporne pravne aspekte prilikom sklapanja ugovora za francuskom firmom.
On kaže da su finansijski aspekt tehničkog aranžmana ugovarali predstavnici Ministarstva finansija.
Na pitanje zašto je Ministarstvu odbrane bilo bitno da se u parlamentu usvoji pomenuti Zakon, Samardžić odgovara:
- Postoje dva načina za kupovinu vojne opreme. Jedan je po međunarodnom ugovoru, to je tzv. G2G sporazum između dvije vlade, takav sporazum je oslobođen tendera. Međutim, kada država sklopi takav ugovor, neophodno je da o tome obavijesti i Evropsku komisiju - kaže Samardžić.
On je dodao da postoji i drugi način,odnosno komercijalni ugovor za što mora da postoji tender prema zakonu o javnim nabavkama u kome postoji nekoliko postupaka, koji su tačno definisani.&nbsp;
- Mi nijesmo izabrali nijedan postupak, nije bilo tendera, predstavili smo da je to međunarodni sporazum a sad na kraju vidimo da nije nego komercijalni što je ministar Krapović juče u parlamentu decidno priznao. Usvajanjem zakona ništa se nije dobilo po pitanju toga da imamo pravni osnov za zaključivanje komercijalnog ugovora. Imamo samo pravni osnov za oslobađanje čitavog posla od PDV - akcentuje sagovornik Antene M.
Ministar kompromitovan čitav sistem komandovanja&nbsp;
Samardžić je komentarisao i odluku ministra odbrane Dragana Krapovića da okonča aktivnu službu načelnika Generalštaba, generala Zorana Lazarevića, dok je on još na čelu VCG.&nbsp;
Samardžić navodi da je ministar Krapović donošenjem odluke o razrješenju Lazarevića, doveo u nezgodnu situaciju i samog predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.&nbsp;
Poručuje da Krapović nije sačuvao ni svoje, ni dostojanstvo generala Lazarevića, te da je kompromitovan čitav sistem komandovanja.&nbsp;
Ukazuje da je neprihvatljiv način na koji ministar Krapović govori o generalu Lazareviću.
- Vi kao ministar svako aktuelno vojno lice morate da štitite, posebno prvog saradnika - kazao je Samardžić.&nbsp;
On navodi kako ga je strah od zalaganja Andrije Mandića da se odluke na Savjetu za odbranu i bezbjednost više ne donose konsenzusom nego preglasavanjem i podsjeća na situaciju iz 2020. godine kada je Aleksa Bečić, tadašnji predsjednik Skupštine, zaprijetio da će u parlamentu biti izmijenjen zakon baš u tom dijelu, ukoliko ostali članovi Savjeta ne prihvate njegov ultimatum da na čelo GŠ dođe novi čovjek.&nbsp;
Admiral Samardžić bio je tada na službi u Briselu i otkriva da su ga tadašnji čelnici izvršne vlasti pitali za mišljenje o najboljem rješenju za čelo Vojske CG. Kaže da je i tada isticao da je general Lazarević „najbolji vojnik“ i najspremniji kojeg Crna Gora ima za načelnika Generalštaba.&nbsp;
- Imali smo tada sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost, tada je predsjednik Milo Đukanović izašao sa prijedlogom da načelnik Generalštaba bude Lazarević. Međutim, Demokrate su izašle sa drugim prijedlogom, postavile su uslov, da njihov kandidat general Đurović mora biti izabran za načelnika Generalštaba i znate čime su prijetili? Pa neka me demantuju. Da će ići na donošenje zakona o Savjetu za odbranu i bezbjednost i da će zakonom precizirati da se glasa u Savjetu većinom! Sada se ponovo inicira da se to zakonski riješi, da se eliminiše predsjednik – navodi Samardžić
Vojska još uvijek najzdraviji dio bezbjednosnog sistema
Samardžić, uprkos posljednjim dešavanjima, smatra da je Vojska još uvijek najzdraviji dio bezbjednosnog sistema. Ukazuje, međutim, i da neki od najsposobnijih ljudi nijesu angažovani.&nbsp;
- Proći će dugo godina da ponovo izaberemo sistem vrijednosti koji smo mi izgradili za vrijeme nekadašnje ministarke odbrane Milice Pejanović Đurišić. Niko u školu nije otišao ko nije zaslužio, niko u misiju nije otišao ko nije zaslužio. Danas imamo da Ministarstvom odbrane upravlja jedna stranka, da se saopštenja šalju na odobrenje u centralu stranke, pa se onda puštaju u javnost. Ugled vojske i Ministarstva je srozan u očima javnosti - upozorava nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore.

Samardžić: Zakon je samo pravni osnov da se ne plati PDV

Admiral u penziji Dragan Samardžić kazao je da niko ne dovodi u pitanje Sporazum o saradnji sa Francuskom i Tehnički aranžman, o nabavci patrolnih brodoba, ali napominje da je ambasadorka Francuske An Mari Maske izbjegla da odgovori na suštinsko pitanje - da li je Ugovor između Ministarstva odbrane Crne Gore i Kershipa, za Francusku, međudržavni (G2G) ili komercijalni.
Ambasadorka Francuske u Crnoj Gori An Mari Maske je za TVCG kazala da joj je žao što je ovaj projekat saradnje, kako je rekla, predmet instrumentalizacije zarad unutrašnje politike.&nbsp;
- Čini se, nažalost, da partijske svađe imaju prevagu nad opštim interesom u trenutku kada evro-atlanske integracije Crne Gore predstavljaju strateški cilj zemlje, za koji se istovremeno zalažu i članovi vladajuće koalicije (što je navedeno u kolacionom sporazumu) i predstavnici opozicije. U osnovi, čitav proces koji se odnosi na ovaj projekat je u skladu sa francuskim i crnogorskim pravnim okvirima. Za Francusku, svi elementi sporazuma su transparentni i opravdani i u skladu sa pravilima koja se primjenjuju u ovakvim predmetima. U ovom sporazumu nema mjesta improvizaciji ili odsustvu profesionalnosti, niti prostora za manevrisanje čime bi se opravdale optužbe koje se čuju poslednjih dana (pa čak i sedmica) - navela je ona, između ostalog.
Samardžić je kazao da niko ne dovodi u pitanje Sporazum o saradnji sa Francuskom i Tehnički aranžman.
- Ambasadorka R.Francuske je izbjegla da odgovori na suštinsko pitanje , da li je Ugovor između MO CG i Kershipa, za Francusku, međudržavni (G2G) ili komercijalni - naveo je Samardžić na mreži X.

Samardžić: Ambasadorka Francuske izbjegla da odgovori na suštinsko pitanje - da li je ugovor za brodove međudržavni ili komercijalni?

Ministar odbrane Dragan Krapović je kazao da je Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Francuske o saradnji u domenu odbrane sa Tehničkim aranžmanom između Ministarstva odbrane dvije zemlje o nabavci dva patrolna broda u skladu sa Ustavom i Zakonom Crne Gore.
Krapović je to saopštio na sjednici Zakonodavnog odbora koji je prihvatio &nbsp;Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o nabavci dva patrolna broda.
- Sva procedura da bi se Zakon usvojio je ispoštovan, imamo sva potrebna mišljenja koja su neophodna, između ostalih, Ministarstva finansija, Ministarstva vanjskih poslova kao i ministarstva evropskih poslova. Želim da zaključim da je ovaj predlog u skladu sa Ustavom i Zakonom Crne Gore - kazao je Krapović na današnjoj sjednici Zakonodavnog odbora.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter upitao je da li je ustaljena praksa da se na Zakonodavnom odboru potvrđuje tehnički Sporazum između Vlade i Vlade Francuske.
Krapović tvrdi da je nabavka patrolnih brodova najtransparentnija nabavka Ministarstva odbrane ikad.

Tamara Klikovac

Krapović: Nabavka patrolnih brodova u skladu je sa Ustavom i Zakonom

PV portal objavio je informaciju da je, na prijedlog episkopa mileševskog Atanasija Sveti Sinod Srpske pravoslavne crkve izabrao u eparhijski savjet mitropolije mileševske tri nova člana. To su Dario Vraneš predsjednia opštine Pljevlja, Dragoljub Krezović, predsjednik odbora direktora AD Rudnik Uglja Pljevlja i Milinko Gazdić predsjednik crkvenog odbora hrama na Gukama.
Mandat novoizabranih članova traje pet godina.&nbsp;
Novoizabrani članovi savjeta obećali su Atanasiju da će uložiti maksimalne napore da unaprijede odnose Opštine Pljevlja i Srpske pravoslavne crkve, prenosi Antena M.

U eparhijski savjet Mitropolije mileševske izabrani predsjednik opštine Pljevlja i predsjednik Odbora direktora Rudnika uglja

Francuski predsjednik Emanueal Makron kazao je da bi ta zemlja u junu mogla da prizna Palestinu, a da bi zauzvrat neke bliskoistočne države mgole da priznaju Izrael.
- Moramo da krenemo prema priznavanju (palestinske države). I tokom sljedećih nekoliko mjeseci ćemo to učiniti. Ne radim to da bih nekome udovoljio. Učiniću to jer će u nekom trenutku to biti pravično- rekao je Makron na televiziji France 5.
Dodao je da želi da sudjeluje u kolektivnoj dinamici, što bi takođe omogućilo onima koji brane Palestinu da zauzvrat priznaju Izrael, nešto što mnogi od njih ne čine- dodao je Makron.
Iako je Palestinu priznalo skoro 150 zemalja, većina zapadnih sila to nije učinila, uključujući SAD, Veliku Britaniju, Francusku, Njemačku i Japan. Među zemljama koje ne priznaju Izrael su Iran, Sirija, Jemen i Saudijska Arabija.
- Naš je cilj da u junu, zajedno sa Saudijskom Arabijom, predsjedavamo konferencijom na kojoj bi mogli finalizovati plan recipročnog priznavanja- rekao je Makron.

Markon: Francuska bi u junu mogla da prizna Palestinu

Kvalitet vazduha u Evropi se značajno poboljšao tokom posljednjih nekoliko decenija, ali još postoje mjesta širom EU gdje koncentracija zagađivača premašuje trenutne standarde EU i još strože vrijednosti koje preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija, saopštila je danas Evropska agencija za životnu sredinu (EEA).
Nivoi nekih od najvećih zagađivača su, prema podacima za 2023. i 2024. godinu, bili ispod godišnjih granica koje trenutno propisuje Evropska unija.
EEA je istakla da će biti potrebne dodatne mjere, posebno u gradovima, da bi se u potpunosti dostigli standardi kvaliteta vazduha koji moraju da budu ispunjeni do 2030.
Standardi za nivoe finih čestica PM2,5 ispunjeni su na 99 odsto mjernih stanica, a za nivoe azot-dioksida na 98 odsto, navodi se u ovogodišnjem izvještaju EEA o kvalitetu vazduha.
Međutim, nivoi koje preporučuje SZO nijesu u velikoj mjeri ispunjeni i zagađenje vazduha ostaje najveći ekološki rizik po zdravlje u Evropi, izazivajući bolesti, snižavajući kvalitet života i dovodeći do smrti koje se mogu spriječiti.

Kvalitet vazduha u Evropi značajno poboljšan, ali potrebne dodatne mjere da se popravi standard

Ambasador Izraela u Etiopiji Avram Niguse izbačen je ove nedjelje sa jednog sastanka pod okriljem Afričke unije, potvrdio je danas jedan izraelski zvaničnik, a to je prethodno rekao i sam ambasador. 
 
Sastanak je bio posvećen obilježavanju genocida u Ruandi, a do izbacivanja izraelskog ambasadora došlo je na inicijativu predsjedavajućeg Komisije Afričke unije Mahmuda Jusuga, rekao je AP-u zvaničnik jevrejske države koji je tražio da ostane anoniman jer nema odobrenje da daje izjave novinarima.
- Novi predsjedavajući Komisije Afričke unije odlučio je da uvede antiizraelske političke elemente- rekao je juče ambasador Niguse preko društvenih mreža i dodao da to „otkriva fundamentalno nerazumijevanje istorija ruandanskog i jevrejskog naroda“.
Niguse je napisao da ga je na konferenciju pozvala Ruanda.
Jedan diplomata Afričke unije rekao je danas da je izraelski ambasador izbačen jer jevrejska država više nema status posmatrača u ovoj panafričkoj organizacijiu sa sjedištem u Adis Abebi, glavnom gradu Etiiopije. I ovaj zvaničnik je tražio anonimnost jer nema dozvolu da daje izjave novinarima.

Ambasador Izraela izbačen sa skupa koji je posvećen genocidu u Ruandi

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Tag: patrolni-brodovi