Stavljanjem u skupštinsku proceduru prijedloga odluke o davanju saglasnosti na cjenovnik usluga Društva sa ograničenom odgovornošću „Parking servis“ Berane i povećanjem cijena za 30 odsto predstavlja još jedan pokušaj lokalne vlasti da svoje neuspjehe i neodgovornost prebaci na teret građana - saopšteno je iz Kluba odbornika Demokratske partije socijalista Berane.
Umjesto da se, kako navode, bavi organizacijom poslova sa ciljem smanjenja troškova i odgovornim upravljanjem, izvršni direktor Parking servisa pokušava da nadomjesti sopstvenu nesposobnost i to iz džepova Beranki i Beranaca.
- Podsjećamo da direktor Parking servisa nije podnio izvještaj o radu i finansijskom poslovanju za prethodnu godinu, niti je dostavio Plan i program rada sa finansijskim planom za 2025. godinu, iako je to zakonska obaveza prema SO kao osnivaču. Bez ikakve analize, bez uvida u finansijsko stanje i bez ikakve vizije razvoja izvršni direktor preduzeća traži drastično poskupljenje usluga - ističu u saopštenju.
Kao Klub odbornika DPS, kako dodaju, postavljaju jasno pitanje.
- Hoće li parlamentarna većina imati hrabrosti da se suprotstavi novom udaru na džep građana, ili će, ko i do sada, poslušno, uz neku ličnu trgovinu, podići ruku i glasati za ovu odluku - upitali su iz Kluba odbornika DPS-a.
Smatraju da povećanje cijena bez ikakvog opravdanja predstavlja bahatost i nepoštovanje prema građanima.&nbsp;
- U svakoj uređenoj lokalnoj samoupravi, prvo se polaže račun za već urađeno, kao i ono planirano za naredni period, pa tek onda razgovara o eventualnim korekcijama cijene. U Beranama se, nažalost, evidentno je, radi obrnuto – prvo se udara po džepu, a odgovornost se nikada ne preuzima - navode u saopštenju.
Pozivaju odbornike parlamentarne većine u susret sjutrašnjoj sjednici SO da, makar ovaj put, pokažu da im je interes građana iznad partijskih naloga.
- Građanke i građani Berana ne smiju biti taoci lošeg upravljanja i političkih trgovina - zaključili su u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Klub odbornika DPS Berane: Vlast namjerava da podigne cijene parkinga za 30 odsto

Inspektor i njegova supruga uhapšeni su zbog sumnje da su pronevjerili više od milion eura parking automata u malom njemačkom gradu.
Vjeruje se da je neimenovani opštinski inspektor u više navrata uzimao kovanice iz automata za parking u Kemptenu i stavljao ih na bankovne račune kojima je njegova supruga imala pristup, navodi se u saopćenju lokalne policije, piše BBC.
Inspektor se suočava s optužbama u vezi sa 720 incidenata krađe, dok se njegova supruga suočava s optužbama za pomaganje i podržavanje krađe, takođe u 720 slučajeva.
Gradonačelnik Kemptena Thomas Kiechle rekao je da je zapanjen i užasnut ovim događajem.
U oktobru je javno tužilaštvo u Kemptenu obaviješteno da je novac više puta polagan na nekoliko bankovnih računa.
Policija je potom pretresla poslovne prostorije te su u ranim jutarnjim satima 24. novembra uhapšeni 40-godišnji muškarac i 38-godišnja žena.
Sada se nalaze u odvojenim pritvorskim centrima.
Nije jasno koliko je vremena trebalo paru da sakupi tu sumu.
Kempten je jedno od najstarijih naselja u Njemačkoj. Smješten na jugu zemlje, podno brda Allgäua i ima oko 70.000 stanovnika.

Inspektor i njegova supruga iz automata za parking ukrali više od milion eura

Priča oko prodaje Hotela „Igalo“ koji je javnim nadmetanjem prodat po pravosnašnoj izvršnoj presudi, u februaru ove godine za 11,3 miliona eura za dužnika „Vektra Boku“ AD nije završena.
Postupajući po nepravosnažnoj presudi Osnovnog suda i Rješenju katastra, „Vektra Boka“ je sklopila aneks ugovora o zakupu parkinga Hotela Igalo sa dosadašnjim zakupcem, Radovanom Rajkovićem iz Podgorice, odnosno „Juventa PG“ DOO, potvrdila je Novskom portalu javna izvršiteljka, Jasminka Bajović.
Rajkoviću je istekao ugovor 1. novembra ove godine sa „Vektra Bokom“, čiji je direktor, bez odluke Odbora direktora, potpisao aneks ugovora sa njim za korišćenje parkinga još tri godine. Novi kupac Hotela „Igalo“, „Herc gradnja CG“ Herceg Novi DOO, to ne prihvata i od javne izvršiteljke očekuje da ga uvede u sopstevni posjed.
Izvršni direktor i vlasnik „Herc gradnje“, Bratislav Pidžula, odlučio je da bez naknade ustupi &nbsp;parking hotela „Igalo“ , hercegnovskom &nbsp;Društvu „Parking servis“, potvrdio nam je direktor „Parking servisa“, Miladin Bato Vidaković.
„Herceg gradnja“ je zvanično uveden u posjed 15. maja, ali parking dosadašnji zakupac „Vektra Boke“ nije napustio. Istekao mu je ugovor i 1. novembra je trebalo da se iseli. Javna izvršiteljka je juče sprovela izvršenje, uklonila rampe na ulazak u parking, preostalo je da s e ukloni kućica. Mi smo u međuvremenu 15. oktobra potpisali ugovor sa novim vlasnikom Hotela Igalo, „Herc gradnjom“ o ustpanju u zakup bez nadoknade parkinga hotela.&nbsp;
Uslov je da ga uredimo. Ali, mi još ne možemo da uđemo u posjed. Stari zakupac neće da izađe, tvrdi da je „Vektra Boka“ i dalje vlasnik, a nije, jer je država prodala javnom licitacijom hotel“, navodi Vidaković.
Jutros su se iz novskog „Parkinga servisa“ povukli, dok se ne riješi situacija, očekujući da javna izvršiteljka sprovede do kraja rješenje o uvođenju u posjed novog kupca „Herceg gradnju“
- Ustupajući parking opštinskom preduzeću besplatno, vlasnik kompanije Bratislav Pidžula napravio je gest dobre volje prema gradu kao budući investitor - kaže izvršiteljka Bajović.
Ona podsjeća da je nakon prodaje Hotela „Igalo“ u februaru obavijestila dužnika „Vektra Boku“ da više nije vlasnik Hotela „Igalo“. Zato &nbsp;nikako nije imala pravo da produžava ugovor o zakupu parkinga.
- Tu je očigledna krivična odgovornost direktora „Vektra Boke“ koji je potpisao ankes ugovora do 2028. godine. Podnijela sam juče i krivičnu prijavu protiv njega. Sve je doveo u zabludu - saopštila je Bajović.
Javna izvršiteljka je juče pokušavajući da uvede u posjed novog zakupca doživjela neprijatnsoti od predstavnika starog, podgoričke „Juvente“, pa je pozvala i policiju.

Parking bivšeg Hotela „Igalo“ u (ne)legalnom zakupu

Pacijenti će konačno lakše do Kliničkog centra Crne Gore. Nove pješačke staze i parking prostor za sanitetska vozila donacija je kompanije Bemax najvećoj zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori, prenosi Televizija E. Radovi su i dalje u toku, a do sada je urađeno 650 metara pješačkih staza. „Mi smo uočili nedostatak pješačkih staza, čime je direktno ugrožena bezbjedna cirkulacija pješaka oko Kliničko bolničkog centra i negdje smo se ponudili da mi odradimo donaciju i pomognemo ovu dobru ideju“, rekao je koordinator Bemax-a za inženjerske konstrukcije, Nikola Zejak.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250920190944_6812f1d57b5797c7ab8681459f8a4851a5b757bb9ac62703290e7740bf004b53.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250920190944_6812f1d57b5797c7ab8681459f8a4851a5b757bb9ac62703290e7740bf004b53" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Donacija Bemax-a Kliničkom centru"> <figcaption>Donacija Bemax-a Kliničkom centru(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  Da su pješačke staze i parking prostor za sanitetska vozila pravi pogodak, smatraju i građani koji su već koračali novim trotoarima. &nbsp;„Mislim da je ovo iskorak jedan. Mnogo je bolje da imate bolji pristup zdravstvenim ustanovama. Mislim da bi trebalo da se poradi za pristup osobama sa invaliditetom“, komentar je jednog građanina. „Što su uradili – super je urađeno. Svaka čast“, poruka je građanke.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250920190944_144385b7467c7e3ae36129bcee0dfb668843710ff9ed668eac44ca1a5a3926ed.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250920190944_144385b7467c7e3ae36129bcee0dfb668843710ff9ed668eac44ca1a5a3926ed" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Donacija Bemax-a Kliničkom centru"> <figcaption>Donacija Bemax-a Kliničkom centru(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  A da je rekonstrukcija dvorišta Kliničkog centra bila neophodna svjestan je i direktor te ustanove Aleksandar Radović. „Ono što smo primijetili u startu to je da je Klinički centar neuređen i nepristupačan bio u svom okruženju. Ne prčamo sada o medicini, o samoj zgradi, uređenju, pružanju zdravstvenih usluga, nego o tome kako naši pacijenti mogu da bolje i lakše dođu do nas“, rekao je Radović. Apelovao je na građane da prate postavljene znakove. „Na šta smo stavili poseban akcenat, to su pacijenti sa posebnim potrebama, pacijenti koji dolaze na fizikalu, gdje smo uradili posebna stajališta za njih, tako da se trudimo da taj dio bude rezervisan samo za njih. Postavili smo bilborde, označili smo kompletne saobraćajnice. Ovim putem apelujem, kako na zaposlene tako i na građane, da striktno poštuju ta mjesta, gdje je to ostavljeno za ljude kojima je neophodno da priđu samoj zgradi“, naglasio je direktor KCCG.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250920190948_1824a5db69f0e4f7055442d236cfd0c8596be6f8729b4085bf0994b2cda3d03c.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250920190948_1824a5db69f0e4f7055442d236cfd0c8596be6f8729b4085bf0994b2cda3d03c" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Radovi ispred Kliničkog centra"> <figcaption>Radovi ispred Kliničkog centra(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  Osim pješačkih staza, urađena su i nova mjesta za sanitetska vozila. „Kod Urgentnog centra je odrađeno proširenje za dodatna tri parking mjesta zbog bezbjednijeg i lakšeg okretanja ambulantnih vozila u kritičnim situacijama i pojačanoj aktivnosti te zone“, dodao je Zejak. <div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDO1VYX4DE0f%2F%3Figsh%3DMWtpYWg0NGZmZjdr&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Radovi u dvorištu Kliničkog centra se nastavljaju, a konačne rezultate, kako poručuju sagovornici TV E, vrijedi čekati.

Pacijenti od sada lakše do KCCG: Vrijedna donacija Bemax-a najvećoj zdravstvenoj ustanovi

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica uhapsili su V. D. (39) iz Podgorice zbog sumnje da je sugrađaninu (33), nakon svađe oko parkinga, zadao udarac kojim mu je nanio tešku tjelesnu povredu u predjelu glave, saopšteno je iz Uprave policije.
Građani su, kako se navodi u saopštenju, dežurnoj službi prijavili da je u naselju Kakaricka gora došlo do svađe i tuče više osoba.
- Policija je postupila po prijavi, izašla na teren i preduzela mjere i radnje kako bi se utvrdile činjenice u prijavljenom događaju. Osobe koje su imale verbalnu raspravu zatečene su na terenu, a među njima bio je i povrijeđeni muškarac (33). On je odvezen u Klinički centar Crne Gore, dok su ostali dovedeni u prostorije Odjeljenja bezbjednosti Podgorica - kazali su iz Uprave policije.
Povrijeđenom su ljekari specijalisti u Kliničkom centru Crne Gore konstatovali tešku tjelesnu povreda u predjelu glave, te je on zadržan radi opservacije.
- Policijskim mjerama i radnjama došlo se do sumnje da je V. D. zadao udarac oštećenom u predjelu lijeve strane lica. O događaju je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, koji se izjasnio da se u njegovim postupcima stiču bitni elementi krivičnog djela teška tjelesna povreda i koji je naložio da se on uhapsi - rekli su iz Uprave policije.
V. D. će uz krivičnu prijavu biti priveden državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, zbog sumnje da je počinio navedeno krivično djelo.
- Do verbalne rasprave, a potom i fizičkog napada osumnjičenog na oštećeno došlo je zbog toga što je oštećeni, koji je došao u posjetu prvim komšijama osumnjičenog, parkirao vozilo na mjesto u blizini kuće osumnjičenog, zbog čega se osumnjičeni prvo pobunio, a potom ušao u konflikt sa njim - navodi se u saopštenju.

Uhapšen Podgoričanin zbog sumnje da je teško povrijedio sugrađanina nakon rasprave oko parkinga

Uređaji za blokadu vozila nijesu obuhvaćeni odredbama Zakona o bezbjednosti saobraćaja, kao ni Pravilnikom o saobraćajnoj signalizaciji - &nbsp;rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, saobraćajni inženjer Boško Matović.
Primjena uređaja za blokadu vozila, takozvane kandže, ponovo je aktuelizovala pitanje njihove utemeljenosti, a nedoumice izaziva postavljanje stubića - što na pojedinim mjestima, ugrožava vozače i bicikliste. Tema otvora i pitanje koliko su ove mjere zaista u funkciji bezbjednosti i koliko su u skladu sa zakonom.&nbsp;
Uređaji za blokadu vozila, takozvane kandže, kaže Matović, u Podgorici se odnedavno primjenjuju ne za nepropisno parkirana vozila, već za propisno parkirana vozila za koje, kako kaže, vozači nijesu platili obavezu prema Parking servisu.
- Parking servis je donio odluku da praktično sankcioniše takve vozače, kako bi zaveo komunalni red u tom smislu. Što se tiče pravnih akata mi nemamo jasno utemeljenje zakonsko, ili u pravilniku kada su u pitanju ovi uređaji, jer su oni nešto što se implementira već duži niz godina, kao inženjerska mjera u borbi protiv nepropisnog parkiranja - rekao je Matović.
Zakon o bezbjednosti saobraćaja, podsjeća Matović, propisuje nepropisno parkiranje i zaustavljanje, a Pravilnik o saobraćajnoj signalizaciji ne prepoznaje, kako tvrdi, mjere kao što je primjena uređaja za blokadu vozila.
- Imamo i druge neke pravilnike koje se odnose na mjere smanjivanja brzina u saobraćaju, koji takođe propisuje neke druge inženjerske mjere, ali prema mom znanju ja nijesam uspio da pronađem odredbe koje se odnose na ovakve uređaje - istakao je Matović.
Stubići su, objašnjava Matović, druga inženjerska mjera i to je, kako tvrdi, mjera koja je prepoznata u Pravilniku o saobraćajnoj signalizaciji.&nbsp;
- Ona se generalno primjenjuje za kanalisanje saobraćajnih tokova, pa u krajnjem slučaju i u borbi protiv nepropisnog parkiranja. Mi nažalost imamo mali kapacitet policijskih službenika, pa se čini da Glavni grad nema drugi način da se izbori sa nepropisnim parkiranjem, nego da postavlja stubiće na mjestima na kojima možda i ne bi trebalo da ih imamo, ali čini se da je to jedini način - zaključio je Matović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Matović: Nijesam uspio da pronađem zakonske odredbe koje se odnose na primjenu uređaja za blokadu vozila

U Budilniku na Televiziji E analiziramo zašto Crna Gora uvozi skoro 13 puta više hrane nego što izvozi i što to znači za domaću privredu.
Saznajemo da li 24-satni rad kazina i automat klubova donosi ekonomski razvoj ili veće društvene rizike.
Provjeravamo da li se stubići i „kandže“ za blokadu vozila primjenjuju u skladu sa zakonom, a sumiramo i turističku sezonu u Bijelom Polju i govorimo o tome kakve rezultate je donijela lokalnoj zajednici.

Budilnik na TV E: Zašto Crna Gora uvozi skoro 13 puta više hrane nego što izvozi, donosi li 24-satni rad kazina veće rizike ili ekonomski razvoj

Nedostatak parking prostora jedan je od aktuelnih infrastrukturnih problema u Budvi, koji više nije karakterističan isključivo za ljetnju turističku sezonu, već se sve više osjeća tokom cijele godine. Ipak, u posljednjem periodu došlo je do proširenja kapaciteta, a nastavak sličnih projekata lokalna uprava planira i ubuduće. Vršiteljka dužnosti direktorice Parking servisa Budva Dragana Pima u razgovoru za Primorski portal navela je trenutni broj parking mjesta u gradu i ukazala na konkretne poteze koji su rezultirali poboljšanjima. - Ukupan broj parking mjesta u Budvi iznosi 2.427, od čega je 12 parkirališta u vlasništvu Opštine Budva dato na upravljanje Parking servisu, dok je devet parkinga pod zakupom. Novi menadžment Parking servisa je u vrlo kratkom roku, za ovu sezonu, obezbijedio oko 500 dodatnih mjesta kroz jednu garažu i parking u samom jezgru grada, zatim parking u naselju Rozino, kao i u Bečićima kod hotela ‘Naftagas’. Osim onog u Bečićima, parkirališta su sezonskog tipa - istakla je Pima. <h2>Zonsko parkiranje u pripremnoj fazi</h2> U najavi je i uvođenje zonskog parkiranja, što će, kako su ranije saopštili iz Opštine Budva, dodatno unaprijediti stanje u ovoj oblasti. Projekat je, prema riječima Pime, započet od strane Sekretarijata za komunalno-stambene poslove i za sada je u pripremnoj fazi. Nadležni, kako Pima ističe, imaju u vidu neophodnost da se građani i posjetioci naviknu na &nbsp;novi režim parkiranja i sistem naplate putem SMS poruke ili kupovinom karte u najbližoj trafici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909090928_48ea2a979ea7f3ee4e86733e8865e570b36576790ceb54de75ca32d0ad5df765.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250909090928_48ea2a979ea7f3ee4e86733e8865e570b36576790ceb54de75ca32d0ad5df765" data-rendition-name="original" width="719" height="697" loading="lazy" alt="Dragana Pima"> <figcaption>Dragana Pima(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  - Kontrolori svakodnevno marljivo rade i to u dvije smjene, obilaze lokacije koje su zonirane i daju informacije svim zainteresovanim licima. Ono što bih posebno &nbsp;istakla kada je zonsko parkiranje u pitanju jeste da će se kroz ovaj projekat &nbsp;obezbjediti oko 1.000 dodatnih mjesta za parkiranje, &nbsp;uz olakšice &nbsp;prije svega za &nbsp;lokalno stanovništvo koje će moći da kupi mjesečnu pretplatnu kartu po simboličnoj cijeni od 15 do 30 eura, u zavisnosti od zone, i sa jednom pretplatnom kartom, moći će da koriste svaki slobodan parking u okviru iste zone. Takođe, ovaj projekat će dovesti do rasterećenja saobraćaja u cijelom gradu, do komunalnog reda i uklanjanja starih vozila koja duži vremenski &nbsp;period zauzimaju parking mjesta kao i uklanjajnja taksi vozila i vozila raznih rent-a-car agencija, a koji nezakonito zauzimaju površine - pojasnila je vršiteljka dužnosti direktorice Parking servisa. <h2>Garaže kao prioritet</h2> S ozirom da je Budva grad koji se stalno razvija, što prati i rast broja stanovnika, prema njenim riječima, ono što je prijeko potrebno jeste izgradnja novih &nbsp;garaža i parkirališta. - Planirana je izgradnja novih garaža, prije svega u naselju Dubovica za koju je već raspisan javni konkurs za idejno rješenje, kao i garaže u naselju Rozino i na &nbsp;lokacijama koje su predviđene Planom i programom privremenih lokacija za period do 2028 godine. Taj dokument nedavno je usvojen u lokalnom parlamentu i predstavlja ključni akt za uređenje i unaprijeđenje grada - dodala je Pima. <h2>Izazovi sa propusnicama u Starom gradu</h2> Na čelnu poziciju u preduzeću „Parking servis“ Pima je imenovana početkom jula, a jedan od izazova sa kojima se novi menadžment susreo predstavlja, kako navodi, zloupotreba ovlašćenja u izdavanju besplatnih propusnica u prethodnom periodu. - U zoni Starog grada smo zatekli totalnu anarhiju i zloupotrebu ovlašćenja prethodnog menadžmenta, kojim će se, vrlo vjerovatno, u narednom periodu baviti i nadležne institucije. &nbsp;Sve nezakonito izdate &nbsp;besplatne propusnice, kojih je prema dostupnim podacima bilo preko 500, &nbsp;ukinute su &nbsp;i uz dobru saradnju i podršku Opštine Budva, kao i Sekretarijata za komunalno stambene poslove, te u koordinaciji sa službama koje se bave komunalnom djelatnošću, prije svega Komunalnom policijom i Komunalnom inspekcijom, već u ovim početnim mjesecima mog angažmana, šetalište je vidno &nbsp;uređenije za slobodno kretanje građana i posjetilaca. Kada je ova zona u pitanju, napominjem da smo svakodnevno u komunikaciji sa predstavnicima Mjesne zajednice „Stari grad“, ugostiteljima, kao i sa svim onima koji imaju potrebu da pristupe Starom gradu zbog djelatnosti kojima se bave, kako bismo u saradnji sa Opštinom našli najbolje rješenje kada dođe do totalne obustave saobraćaja za ovu zonu - kazala je Pima. U prethodna dva mjeseca, kako je sagovornica Primorskog navela, ostvareni prihodi preduzeća premašuju rezultate iz istog perioda prošle godine. Ona je takođe napomenula da se cjenovna politika neće mijenjati. Cijena parkiranja po satu, kako je pojasnila, u ljetnjem periodu kreću se od 0,80 do 2,00 , a u zimskom od 0,40 do 1,20 eura. Za turističke propusnice koje se izdaju tokom ljeta, kako je kazala, potrebno je izdvojiti od 8 do 15 eura dnevno.

Novi plan za parkiranje u Budvi: Više mjesta, zonski sistem i niže cijene za građane

Za tri dana od kada je Parking servis Podgorice uveo uređaj za blokadu nepropisno parkiranih vozila, popularno nazvane „kandže“, na parkiralištima kojima gazduju preduzeće je naplatilo preko 40.500 eura dugovanja koja su građani imali po osnovu neplaćanja kazni za parkiranje.
Ovaj servis startovao je 1. septembra.
Direktor gradskog preduzeća Parking servis Nikola Lazović, u razgovoru za „Dan“, nije krio da su zadovoljni učinkom novog servisa.
- Od 1. septembra smo počeli sprovođenje odluke o javnim parkiralištima na teritoriji Glavnog grada, a koju je 2019. godine usvojila Skupština Glavnog grada. Naši inkasanti su od 1. septembra na terenu i sprovode politiku postavljanja uređaja za blokadu točkova na automobilima - rekao je Lazović u izjavi za Dan..
Pojasnio je da se blokada točkova sprovodi u slučaju kada korisnik ima dugovanja prema Parking servisu po osnovu neplaćanja najmanje tri izdate parking karte, ali i kada je korisnik neidentifikovan.
- U poslednjem periodu imamo veliki broj prodavaca automobila koji uzurpiraju parking mjesta, ali imamo i korisnike koji rade na nekim lokacijama i skidaju tablice kako se ne bi identifikovalo vozilo. Bili smo prinuđe ni da postavljamo uređaje za blokadu. Ta odluka se ne odnosi na javne površine već isključivo na parkirališta - navodi Lazović.
Direktor Parking servisa dodaje da veliki broj građana dolazi u preduzeće kako bi sklopili sporazume o izmirenju dugovanja.
- Na ovaj način smo uspjeli da naplatimo veliki broj dugova koji nisu naplaćeni preko izvršitelja. Građani preduzeću Parking servis duguju između 150.000 i 200.000 eura. Mi smo za tri dana uspjeli da naplatimo preko 40.000 eura i to je zasluga naše nove mjere koju sprovodimo. Naši inkasanti na terenu koji pišu parking karte detektuju vozilo koje ima dugovanja prema preduzeću jer na uređaju kada unesu podatke vidi se ima li dugovanja - rekao je Lazović.
U tom trenutku, kaže, alarmiraju službu koja dođe i postavi uređaj za blokadu točkova na vozilu.
- Kada se postavi „kandža“, na vozačevom prozoru se postavi naljepnica sa svim informacijama, a ispod brisača obavještenje sa svim informacijama kome da se obrati, kako da izvrši uplatu i slično. Vlasnik vozila treba da izmiri sva dugovanja da bi se „kandže“ skinule. Po našem cjenovniku, blokiranje i deblokiranje automobila iznosi 30 eura, a od momenta kada su postavljene svaki sat se obračunava po dva i po eura - naveo je Lazović.
On ne vidi nijedan razlog da se bilo koja osoba može buniti.
- Građani moraju da shvate da moraju da vode računa gdje i kako se parkiraju - poručuje Lazović.
Priznaje da je bilo dosta negativnih reakcija prvog dana, ali tvrdi da su građani sad već promijenili mišljenje.

Direktor Parking servisa Podgorice: „Kandže“ za tri dana zaradile preko 40.000 eura

Građani Budve sve češće se javljaju redakciji RTV Budva sa pritužbama na nelegalno zauzimanje javnih površina i parking mjesta širom grada, prenosi taj medij. Prema navodima građana, u različitim djelovima Budve građani i privredni subjekti samoinicijativno postavljaju predmete poput trouglova, stolica, kanti ili čak boca kako bi “rezervisali” parking prostor.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903120920_75db511122f3aae5c3a0103431ee3840d10abafb596b963166a9c7f14a12fa88.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250903120920_75db511122f3aae5c3a0103431ee3840d10abafb596b963166a9c7f14a12fa88" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="Blokiranje parking mjesta"> <figcaption>Blokiranje parking mjesta(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  Jedan od čitalaca Portala RTV Budva skrenuo je pažnju na problem parkinga kod Crvenog krsta, iza ambulante, gdje je, kako tvrdi, postavljena rampa kojom je zauzet dio parking prostora. Kako navodi, nakon što je kontaktirao nadležne službe, dobio je odgovor da nijedna od njih nije nadležna za taj slučaj. Zbog pomenutih prigovora RTV Budva obratila se Komunalnoj policiji kako bi saznali njihove nadležnosti, te da li je bilo eventualnih kazni za ovakve slučajeve, kao i da pojasne situaciju vezanu za parking kod Doma zdravlja. Načelnik Komunalne policije Miloš Đurašević u odgovoru navodi da svakodnevno vrše nadzor nad javnim površinama gdje nesavjesni građani postavljaju predmete kako bi zauzeli parking. U slučaju nepostupanja po upozorenjima, izdaju i prekršajne naloge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903120920_f1f5d97c04e908da0c32917d6bd0823769978081170d2e6e239766d8637f1012.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250903120920_f1f5d97c04e908da0c32917d6bd0823769978081170d2e6e239766d8637f1012" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="Blokiranje parking mjesta"> <figcaption>Blokiranje parking mjesta(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  - Smatramo da tokom vršenja komunalnog nadzora uspijevamo da zavedemo red u većini slučajeva. U tekućoj godini ova služba je izrekla 264 prekršajna naloga po osnovu zauzimanja javnih površina - istakao je on. Kada je u pitanju konkretna lokacija kod Crvenog krsta, iz Komunalne policije objašnjavaju da je njihova inspektorka obavila nadzor i utvrdila da radove na postavljanju rampe izvodi Sekretarijat za komunalno-stambene poslove Opštine Budva.

Budva: "Rezervisanje" parking mjesta stolicama, kantama paletama, građani bijesni

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović premašio je planirane aktivnosti u prvih devet mjeseci ove godine, realizujući devet zvaničnih i četiri radne posjete, što zahtijeva dodatna izdvajanja iz budžeta.
Zbog toga je Služba predsjednika zatražila preusmjeravanje 123.488 eura kako bi se do kraja godine izmirile obaveze za službena putovanja, reprezentaciju i isplate po osnovu ugovora o djelu.&nbsp;
Kako se navodi u dopisu upućenom Vladi 27. oktobra, do povećanih troškova došlo je zbog znatno intenzivnijih međunarodnih aktivnosti predsjednika tokom ove godine.
Prema Informaciji o preusmjeravanju ostvarenih ušteda i obezbjeđenju nedostajućih sredstava kod određenih potrošačkih jedinica, koji je usvojila Vlada, u prvih devet mjeseci Milatović je relizovao devet zvaničnih i četiri radne posjete, što je, kako se naglašava, „značajno više od plana“.&nbsp;
Služba predsjednika istovremeno ističe da su unutar sopstvenog budžeta ostvarene uštede u identičnom iznosu, što otvara mogućnost da se sredstva preusmjere u skladu sa članom 45 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti.&nbsp;
Tim članom je propisano da Vlada može preraspodjelom obezbijediti do 10 odsto ukupnog budžeta potrošačke jedinice.
Pored zahtjeva predsjednika, Ministarstvo javnih radova takođe je zatražilo preusmjeravanje 67.500 eura do kraja godine za neto zarade, ostale naknade, zakup objekata, ostale usluge, tekuće održavanje opreme, izdatke za opremu i rashode za gorivo.
T.K.

Milatović premašio plan aktivnosti: Za putovanja, reprezentaciju i ugovore još 123.500 eura

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Anastazije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"><figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption></figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"><figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption></figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Kirije su odavno otišle u nebo, a podstanari su primorani da se odriču osnovnih životnih potreba kako bi obezbijedili krov nad glavom za sebe i svoju porodicu. Problem postaje sve ozbiljniji, dok država i nadležni i dalje ćute. Podstanari su praktično nevidljivi, kao da nijesu dio društva. Ako uzmemo za primjer četvoročlanu porodicu koja plaća kiriju od 600 eura, a dvoje zaposlenih donosi kući dvije plate – jednu od 600, a drugu od 800 eura – dolazimo do poraznog podatka da ta porodica živi sa svega 800 eura mjesečno. To znači samo jedno: preživljavanje. Kada se tome doda svakodnevni rast cijena u Crnoj Gori, slika postaje još dramatičnija. Ovo je samo jedan od primjera, a situacija na terenu pokazuje da ima i mnogo težih slučajeva, sa još manjim primanjima, gdje je svakodnevna borba pravi izazov. Da ne govorimo o samohranim roditeljima i njihovoj podstanarskoj borbi sa surovim uslovima. Šta je sa onima koji primaju samo socijalna davanja, onima koji zarađuju ispod minimalca, gdje radi samo jedan roditelj, ali i mnogim drugim ugroženim kategorijama koje svakog mjeseca plaćaju krov nad glavom? Zašto njihov glas niko od nadležnih ne čuje? Da je situacija alarmantna, potvrđuje za Portal ETV i Dragan Živković iz Udruženja podstanara Crne Gore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250414080436_88f1f645452a4353963dcf5d1a000967e3b46757265dab3a791d5d52b4ac5105.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250414080436_88f1f645452a4353963dcf5d1a000967e3b46757265dab3a791d5d52b4ac5105" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Dragan Živković"><figcaption>Dragan Živković(Photo: RTCG)</figcaption></figure>  Na pitanje Portala ETV da li je vlast do sada uradila bilo šta kako bi poboljšala položaj podstanara, odgovor je kratak i jasan – i, nažalost, negativan. „Do sada, nažalost, državne institucije nijesu preduzele suštinske mjere koje bi poboljšale položaj podstanara. Nemamo zakon o zakupu stanova, nemamo strategiju stanovanja, niti sistemsku kontrolu tržišta kirija. Većina problema ostavljena je bez institucionalnog odgovora.“ Kako kaže, pojedine opštine – poput Budve – pokazale su volju da naprave iskorak kroz subvencije, što je za pohvalu, ali to su izuzeci, a ne pravilo. Potrebna je državna stambena politika, a ne sporadične i nesistemske mjere. Na pitanje jesu li podstanari zbog finansijske situacije ozbiljno ugroženi, Živković odgovara bez dileme: apsolutno – podstanari su danas jedna od najugroženijih grupa u Crnoj Gori. „Cijene kirija su porasle i do 60 odsto, pa veliki broj porodica daje polovinu ili više svojih prihoda samo na stanarinu. To dovodi do prezaduženosti, odricanja od osnovnih potreba, a u nekim slučajevima i do iseljavanja iz zemlje". Dodaje da se može reći da je podstanarstvo postalo egzistencijalni problem, a ne samo ekonomski izazov. „Zbog toga hitno tražimo donošenje zakona i uvođenje mehanizama koji će obezbijediti priuštivo i sigurno stanovanje“, istakao je Živković za Portal ETV. Vjeruje se da u Crnoj Gori ima više od 30.000 podstanarskih porodica.

Za državu nevidljivi, egzistencijalno ugroženi – podstanarska muka je pregolema

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: parking