Papa Lav XIV primio je danas u Vatikanu liderku opozicije Venecuele i dobitnicu Nobelove nagrade za mir Mariju Korinu Mačado.
Ova privatna audijencija nije bila najavljena, a kasnije je upisana u dnevni bilten Vatikana, bez detalja.
Mačado putuje po Evropi i SAD od decembra, kada se ponovo pojavila u javnosti da bi preuzela Nobelovu nagradu za mir u Norveškoj.
Papa, prvi Amerikanac na toj funkciji, pozvao je da Venecuela ostane nezavisna zemlja, nakon što su američke snage zarobile bivšeg predsjednika Venecuele Nikolasa Madura iz njegovog kompleksa u Karakasu i odvele ga u Njujork da mu se sudi zbog navodne trgovine drogom i „narko-terorizma“.
Papa je izjavio da s „dubokom zabrinutošću“ prati događaje u Venecueli i tražio zaštitu ljudskih i građanskih prava njenih stanovnika.
Većina opozicionih lidera, uključujući Mačado, je u egzilu, a neki u zatvoru.
Mada je opozicija godinama isticala spremnost da smijeni Madura i obnovi demokratiju u naftom bogatoj Venecueli, američki predsjednik Donald Tramp je poslije zbacivanja Madura dopustio da ostane ista vlast – potpredsjednica Delsi Rodrigez je preuzela kontrolu, a SAD kažu da će ona raditi ono što Vašington zahtijeva.
Mačado je izjavila da bi željela da Nobelovu nagradu za mir za 2025. godinu prenese Trampu ili da je podijeli s njim, ali je Nobelov komitet saopštio da dobitnik ne može dati nagradu nekom drugom.
Pošto je to objavljeno, Mačado je tu nagradu „posvetila Trampu i narodu Venecuele“.
Tramp odavno tvrdi da on treba da dobije Nobelovu nagradu za mir i sam se otvoreno kandidovao za nju otkako se vratio na mjesto predsjednika.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Papa Lav XIV se sastao sa nobelovkom i liderkom opozicije Venecuele

Papa Lav XIV prvi put u svom pontifikatu poziva kardinale iz cijelog svijeta u Vatikan u srijedu i četvrtak, kao odgovor na zahtjeve za kolegijalnijim upravljanjem Katoličkom crkvom.
Sva 245 kardinala, bilo da borave u Rimu ili dolaze s nekog od pet kontinenata na kojima djeluju, pozvana su da učestvuju na ovom dvodnevnom zatvorenom sastanku.
Ovaj „vanredni konzistorij“ odgovor je na zahtjeve kardinala iznesene prije izbora Lava XIV u maju, da se uvede veća horizontalnost u upravljanje Crkvom, rekli su vatikanski izvori za AFP.
<h3>Novi stil upravljanja nakon pape Franja</h3>
Tokom svog dvanaestogodišnjeg pontifikata papa Franjo suočavao se s kritikama zbog načina upravljanja, koji se ponekad smatrao previše individualnim, pa čak i autoritarnim. Ovaj argentinski papa sazvao je samo jedan izvanredni konzistorij, dok se u ostalom periodu oslanjao na „Vijeće kardinala“, koje je brojalo svega desetak članova.
Godina 2025. bila je godina tranzicije papinstva, obilježena nastavkom velikih projekata koje je započeo njegov prethodnik. Posebno se to odnosi na Jubilej, odnosno „Svetu godinu“ Katoličke crkve, koja je završena u utorak, a ovaj konzistorij smatra se preuzimanjem direktnog upravljanja pape Lava XIV.
<h3>Zajedništvo i dijalog kao temelji novog pristupa</h3>
- Vijeće će obilježiti trenuci zajedništva i bratstva, kao i vrijeme posvećeno razmišljanju, dijeljenju i molitvi- naveo je Vatikan u decembru, ne otkrivajući teme koje će se naći na dnevnom redu.
Cilj ovih susreta biće podsticanje zajedničkog razlučivanja, kao i pružanje podrške i savjeta Svetom Ocu u obavljanju visoke i zahtjevne dužnosti na čelu univerzalne Crkve.
Poglavar Katoličke crkve ima ovlašćenje da saziva redovne javne konzistorije, čiji je osnovni cilj imenovanje novih kardinala, kao i izvanredne konzistorije — skupštine koje okupljaju cio Kardinalski zbor radi rasprave o pitanjima od posebnog značaja.

Papa Lav poziva sve kardinale svijeta na vanredni sastanak u Vatikan

Papa Lav XIV je u prvoj božićnoj propovijedi u četvrtak osudio uslove u kojima žive Palestinci u Pojasu Gaze, što predstavlja neuobičajeno direktnu poruku tokom svečane mise, kada hrišćani širom svijeta obilježavaju rođenje Isusa Hrista. Lav, prvi papa iz Sjedinjenih Američkih Država, kazao je da priča o Isusovom rođenju u štali pokazuje da je Bog „podigao svoj krhki šator“ među ljudima svijeta.
- Kako onda da ne mislimo na šatore u Gazi, koji su sedmicama izloženi kiši, vjetru i hladnoći - upitao je papa.
Lav, koji obilježava svoj prvi Božić otkako su ga svjetski kardinali u maju izabrali da naslijedi pokojnog papu Franja, ima diplomatskiji stil od svog prethodnika i u pravilu se uzdržava od političkih komentara u svojim propovijedima.
Ipak, novi papa je u više navrata u posljednje vrijeme izrazio zabrinutost zbog životnih uslova Palestinaca u Gazi, a novinarima je prošlog mjeseca poručio da rješenje višedecenijskih sukoba i patnje civila širom svijeta mora biti zasnovano na miru i pravdi.
Tokom mise u četvrtak, kojoj su prisustvovale hiljade vjernika u Bazilici Svetog Petra, Lav se osvrnuo i na uslove u kojima žive beskućnici širom svijeta, kao i na razaranja izazvana ratovima.
- Krhko je tijelo bespomoćnog stanovništva, izmučenog tolikim ratovima, onima koji su u toku ili su završeni, a koji za sobom ostavljaju ruševine i otvorene rane. Krhki su umovi i životi mladih ljudi prisiljenih da uzmu oružje u ruke, koji na ratištima osjećaju besmisao onoga što se od njih traži i neistine kojima su ispunjeni pompezni govori onih koji ih šalju u smrt - poručio je Papa Lav XIV.
Papa će kasnije u četvrtak uputiti tradicionalnu božićnu poruku i blagoslov „Urbi et Orbi“ (gradu i svijetu), koji se uobičajeno odnose na globalne sukobe i stanje u svijetu.

Papa Lav na božićnoj propovijedi: Kako da ne mislimo na šatore u Gazi?

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani zatražila je danas od pape Lava XIV da Vatikan zvanično prizna nezavisnost Kosova. 
 
Ona je, nakon sastanka održanog u subotu, u video-poruci objavljenoj na Fejsbuku, rekla da je to bio važan dan za odnose između Kosova i Vatikana.
Istakla je da je, osim susreta sa papom, razgovorala i sa državnim sekretarom Vatikana, kardinalom Pietrom Parolinom.
- Na sastanku sa njegovom svetošću iznijela sam nadu i vjeru cijelog naroda Kosova da će Vatikan konačno donijeti dugo očekivanu odluku o priznanju Republike Kosovo, priznajući i dugotrajna stradanja našeg naroda u nastojanju da živi slobodno i nezavisno- izjavila je Osmani.
Ona je naglasila da bi takva odluka imala pozitivan uticaj ne samo na Kosovo, već i na mir, stabilnost i blagostanje u regionu.
Osmani je takođe istakla istorijske veze Kosova sa hrišćanstvom, naglasivši da je „dardanska zemlja“ svijetu podarila istaknute ličnosti poput Đorđa Kastriota – Skenderbega, Svete Majke Tereze, cara Konstantina i Justinijana, kao i druge važne ličnosti za istoriju humanizma i evropske civilizacije.
U sjedištu Posebne misije Kosova pri Svetoj Stolici, Osmani će organizovati novogodišnji prijem za predstavnike Vatikana, diplomate i druge ličnosti.
Kako je saopšteno, kosovska predsjednica će tokom posjete realizovati i niz drugih aktivnosti, s ciljem produbljivanja odnosa Kosova i Svete Stolice.

Vjosa Osmani od pape zatražiila priznanje nezavisnosti Kosova

Papa Lav XIV pomolio se danas sa duhovnim poglavarom svjetskih pravoslavnih hrišćana, patrijarhom Vartolomejem, u patrijaršijskoj crkvi Svetog Đorđa u Istanbulu, tokom svoje prve inostrane posjete Turskoj.
U crkvi su zajedno izmolili doksologiju, himnu hvale i slave Bogu, i potpisali zajedničku deklaraciju u kojoj se obavezuju da će preduzeti hrabre korake na putu ka jedinstvu, uključujući i pronalaženje zajedničkog datuma za Uskrs.
Takođe su izrazili duboku zabrinutost zbog stanja u svijetu i odlučnost da ne izgube nadu.
Istočne i zapadne crkve razišle su se tokom Velikog raskola 1054. godine, podjele koja je u velikoj mjeri proistekla iz neslaganja oko primata pape.
Iako su odnosi otopljeni, podjele i dalje postoje, a formirani su i drugi raskoli.
- Naša je zajednička želja da nastavimo proces pronalaženja mogućeg rješenja za zajedničko obilježavanje Praznika nad praznicima svake godine - navodi se u zajedničkom saopštenju, misleći na Uskrs.
Lav je ukazao na narednu Svetu godinu koju će hrišćani obilježiti 2033, na godišnjicu Hristovog raspeća, i pozvao da krenu u Jerusalim na „putovanje koje vodi ka potpunom jedinstvu“.
Lavov posljednji događaj u Istanbulu bila je katolička misa u Volkswagen areni za katoličku zajednicu u Turskoj, koja broji 33.000 vjernika u zemlji od preko 85 miliona stanovnika, od kojih su većina sunitski muslimani.
Papa Lav je planirao da u nedjelju popodne iz Istanbula otputuje u Bejrut, Liban, na drugu etapu svoje inauguracione posjete kao poglavar Katoličke crkve.

Papa Lav i patrijarh Vartolomej potpisali deklaraciju o jedinstvu, uključujući pronalaženje zajedničkog datuma za Uskrs

Britanski kralj Čarls i papa Lav molili su se u četvrtak u vatikanskoj Sikstinskoj kapeli, u prvom zajedničkom bogoslužju engleskog monarha i katoličkog pape otkako se kralj Henrik VIII. odvojio od Rima 1534. godine.
Latinski napjevi i engleske molitve odjekivale su kapelom, gdje su katolički kardinali svijeta prije šest mjeseci izabrali Lava za prvog američkog papu ispred Mikelanđelovih freski koje prikazuju Hrista kako iznosi Posljednji sud.
Čarls, vrhovni upravitelj Engleske crkve, sjedio je s papine lijeve strane blizu oltara kapele dok su Lav i anglikanski nadbiskup Stiven Kotrel vodili službu u kojoj su učestvovali zbor Sikstinske kapele i dva kraljevska zbora.
Iako se Čarls susreo s posljednjom trojicom papa, a pape Ivan Pavao II. i Benedikt XVI. putovali su u Britaniju, njihovi prethodni susreti nikada nisu uključivali zajedničke molitve.
Kralj i kraljica Kamila nalaze se u državnoj posjeti Vatikanu obilježavajući bliže veze između Katoličke crkve i Anglikanske zajednice, pet vjekova nakon njihovog turbulentnog razdvajanja.
- Postoji snažan osjećaj da ovaj trenutak u izvanrednom okruženju Sikstinske kapele nudi svojevrsno iscjeljenje istorije. To bi bilo nemoguće prije samo jedne generacije. To predstavlja koliko su naše crkve napredovale u posljednjih 60 godina dijaloga - rekao je za Rojters anglikanski sveštenik Džejms Havki, kanonski teolog Vestminsterske opatije.
Kotrel, anglikanski nadbiskup Jorka, zamijenio je Saru Mulali na službi u Sikstinskoj kapeli. Nedavno je proglašena prvom ženom koja će služiti kao nadbiskup Kanterburija, duhovni poglavar Anglikanske zajednice, ali tu ulogu neće preuzeti do sljedeće godine.
Razdvajanje Katoličke crkve i Engleske crkve formalizirano je 1534. godine, nakon što je papa Klement VII. odbio poništiti brak kralja Henrika VIII. s Katarinom Aragonskom.
Henrikova želja za muškim nasljednikom i novom suprugom koja bi mu ga mogla pružiti, bila je neposredni katalizator, ali i drugi faktori bili su prisutni, uključujući zapljenu crkvene imovine od engleske krune i rast protestantskih ideja u Engleskoj.
Dok se Engleska kolebala između katoličanstva i protestantizma za vrijeme vladavine Henrikovih kćeri Marije I. i Elizabete I, stotine katolika i protestanata pogubljene su zbog svoje vjere, često spaljene na lomači.
Čarls i Kamila, koji su ranije ove godine posjetili Vatikan kako bi vidjeli papu Franju, takođe su u četvrtak ujutro imali privatni sastanak s Lavom. Kod kuće u Britaniji, Čarlsov osramoćeni brat, princ Endru, uhvaćen je u sve dublju krizu zbog optužbi za zlostavljanje i njegovih veza sa seksualnim prijestupnikom Džefrijem Epstinom.
Kralj će poslijepodne otputovati u rimsku baziliku sv. Pavla izvan zidina, jednu od četiri najpoštovanije crkve katoličanstva, gdje je Lav odobrio da mu se dodijeli nova titula "Kraljevski sufrater" ili brat, u povezanoj opatiji.
Karlu će takođr biti darovano posebno mjesto u apsidi bazilike. Drvena stolica, koja će u budućnosti biti rezervirana samo za britanske monarhe, ukrašena je kraljevskim grbom i ekumenskim geslom "Ut unum sint" (Da budu jedno).
Biskup Enthoni Bal, službeni anglikanski predstavnik u Vatikanu, rekao je da počasti "pokazuju predanost koju obje naše Crkve imaju radu na zajedničkoj budućnosti".
Bakingemska palača objavila je u četvrtak da je Čarls takođe odobrio dva britanska priznanja za Lava: imenovanje "Papinskim sufraterom" kapele sv. Jurja u dvorcu Vindzor i dodjeljivanje mu Viteškog velikog križa Reda kupelji.
Anglikanska crkva jedna je od 46 autonomnih crkava u oko 165 zemalja koje zajedno čine Anglikansku zajednicu.
Katolička crkva, koja ima 1,4 milijarde članova, i Anglikanska zajednica, s 85 miliona članova, poboljšavaju svoje veze od 1960-ih.
Učenja dviju tradicija slažu se u mnogim važnim pitanjima, ali Katolička crkva ne zaređuje žene i generalno ne dopušta sveštenicima da se žene.

Rimski papa i engleski monarh održali zajedničku molitvu nakon 500 godina

Papa Lav XIV susreo se u petak u Vatikanu sa grupom ruskih katoličkih hodočasnika, pohvalivši ih zbog njihovog putovanja u Rim.
- Vaše prisustvo ovdje svrstava vas među mnoge generacije ljudi koje su željele da dođu i posjete ova mjesta gdje kuca srce hrišćanske duše - rekao je papa Lav.
Rim je, kazao je poglavar Katoličke crkve, simbol samog ljudskog života – „mjesto gdje se ruševine prošlih iskustava, strepnji, nesigurnosti i briga prepliću sa vjerom“.
- Ali „čak i među ruševinama, uprkos grijehu i neprijateljstvima, Gospod može izgraditi obnovljeni život - poručio je papa Lav okupljenima.
Papa je blagoslovio i pomolio se sa hodočasnicima, prije nego što je sjeo sa njima da se fotografišu.
Susret pape Lava XIV sa ruskim katoličkim hodočasnicima poklopio se sa najavom da će se on sljedeće sedmice sastati sa britanskim kraljem Čarlsom III na zajedničkoj molitvi u Sikstinskoj kapeli.
Katolička crkva i Anglikanska crkva bile su podijeljene vijekovima zbog pitanja među kojima je i rukopoloženje žena za sveštenice, ali će sada napraviti istorijski korak ka jedinstvu.
Ekumenska molitva 23. oktobra, zasnovana na zajedničkoj brizi za očuvanje Božjeg stvaranja, označiće prvi put od reformacije prije oko 500 godina da se poglavari dvije hrišćanske crkve javno zajedno mole.
Bakingemska palata i Vatikan su u petak saopštili detalje dvodnevne posjete kralja Čarlsa i kraljice Kamilе, koja će se održati između 22. i 23. oktobra. Posjeta je prvobitno bila zakazana za april, ali je odložena nakon posljednje bolesti pape Franja, neposredno prije njegove smrti.

Papa Lav XIV primio ruske katoličke hodočasnike, najavio zajedničku molitvu sa kraljem Čarlsom III u Vatikanu

Papa Lav XIV sastao se u utorak u Rimu sa italijanskim predsjednikom Serđom Matarelom.
Lav je obavio obred koji prolazi svaki novi papa – putovanje kroz Rim do Kvirinalske palate, gdje je održao sastanak sa Matarelom.
U palatu je ušao u pratnji predsjedničke konjičke garde počasne straže.
Tokom sastanka, papa je zahvalio Italiji na naporima u borbi protiv trgovine ljudima, ali je pozvao zemlju da ostane otvorena za prihvatanje i integraciju migranata.
Desničarska vlada premijerke Đorđe Meloni proglasila je borbu protiv ilegalne migracije jednim od svojih prioriteta, uključujući vraćanje migranata u njihove zemlje i krivično gonjenje navodnih krijumčara ljudi.
Prije sastanka sa Matarelom, papa je pozdravio premijerku Meloni.
Na sastanku su razgovarali i o miru i saradnji između Katoličke crkve i italijanske države.

Papa Lav XIV pozvao Italiju da ostane otvorena prema migrantima

Papa Lav XIV izdao je dekret s novim pravilima koja se tiču finansijskih ulaganja Rimske kurije, poništivši uredbu svog prethodnika, pape Franje.
Vatikanska banka (IOR) izgubiće svoje isključivo pravo upravljanja vatikanskim finansijskim investicijama.
Novi dekret navodi da će Sveta stolica, kao opšte pravilo, i dalje koristiti IOR za upravljanje imovinom. Međutim, nadležna tijela mogu koristiti i finansijske posrednike iz drugih država ako procijene da je to efikasnije ili povoljnije.
Finansijski posrednici, na primjer, mogu biti banke ili hedž fondovi.
Ovaj potez se smatra značajnim korakom u reorganizaciji vatikanskih finansija.
Tokom ljeta 2022. godine, papa Franjo odredio je da IOR ima isključivu odgovornost za upravljanje imovinom i da je povjerenik ukupne finansijske imovine Svete stolice i povezanih institucija.
Novi dekret pape Lava XIV slijedio je preporuke stručnjaka.
IOR upravlja imovinom oko 12.000 klijenata, među kojima su katoličke institucije, vatikanski zaposleni i ambasadori Svete stolice.
Banka se suočava sa nizom optužbi za korupciju i pranje novca, a pravilno upravljanje njenim finansijama i ulaganjima i dalje je osjetljivo pitanje unutar Vatikana.

Papa Lav poništio uredbu svog prethodnika o Vatikanskoj banci

Administracija predsjednika SAD-a Donalda Trampa je ušla u verbalni sukob s papom Lavom XIV nakon njegovih komentara o odnosu prema migrantima u Americi.
Papa Lav, prvi lider Katoličke crkve iz SAD-a, rekao je da "nije uvjeren da se osobe koje se na takav način odnose prema migrantima mogu nazvati istinskim borcima protiv abortusa."
- Neko ko kaže da je protiv abortusa, ali je za smrtnu kaznu, zapravo nije istinski za život - dodao je papa Lav.
Papine izjave uslijedile su kao odgovor na pitanja novinara o planu nadbiskupije u Čikagu da dodijeli nagradu za životno djelo senatoru Diku Durbinu, demokrati koji podržava pravo na abortus i predstavlja saveznu državu Illinois, domovinu aktuelnog pape.
Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt je rekla da "odbacuje tvrdnje da je bilo nehumanog postupanja prema ilegalnim migrantima u SAD-u pod ovom administracijom", a zatim je kritikovala imigracione politike bivšeg predsjednika Džoa Bajdena i istakla neke od nasilnih zločina koje su počinili migranti bez dokumenata.
- Ova administracija pokušava provoditi zakone naše zemlje na što humaniji način i mi se pridržavamo zakona. To činimo u ime ljudi naše zemlje koji ovdje žive - rekla je tokom brifinga za novinare u srijedu
Sekretarka za medije, koja je odana katolkinja i redovno se moli sa svojim osobljem prije konferencija za novinare, nije direktno spomenula papu.
To nije prvi put da se Bijela kuća, koja je pokazala svoju religioznu, posebno kršćansku i katoličku, revnost kroz politiku,razišla sa Vatikanom.
Ranije ove godine, potpredsjednik JD Vance, takođe katolik, sukobio se s pokojnim papom Franjom oko tvrdih imigracionih politika administracije.

Bijela kuća u sukobu s papom Lavom zbog komentara o odnosu prema imigrantima u Americi

Služenje obaveznog vojnog roka u Srbiji će početi ili u decembru 2026. ili u martu 2027. godine.
To je, između ostalog, najavio predsjednik ove zemlje Aleksandar Vučić, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).&nbsp;
Naveo je da odluka o početku vojnog roka zavisi od spremnosti kapaciteta i vojnih objekata.
- Tu odluku ćemo uskoro donijeti, u narednih mjesec ili dva, i ići pred Skupštinu i krenuti sa evidentiranjem vojnih obveznika - rekao je on danas nakon sastanka sa vojnim čelnicima o stanju i analizi sposobnosti Vojske Srbije za 2025. godinu.
Vojni rok će, napominje Vučić, trajati 75 dana.
- Moramo da spremimo sve objekte. Imamo dovoljno pušaka i čizama ali postoje neke stvari koje još nisu potpuno spremne - kazao je on.
Prema njegovom mišljenju, Srbija mora da obnovi regrutne centre, unaprijedi i obnov ambulante...
- To su važna pitanja jer želimo da to spremno dočekamo i da ti mladi ljudi vojsku provedu u najboljim uslovima. Da steknu potrebnu odgovornost i ozbiljnost, kao i odnos prema patriotizmu - izjavio je on.
Uvođenje obaveznog vojnog roka mora da izglasa parlament donošenjem zakona. Predstavnici tamošnjih vlasti su proteklih godina u više navrata najavljivali vraćanje vojnog roka. Ideja je konkretizovana u januaru 2024. Tada je Generalštab Vojske Srbije pokrenuo inicijativu i predložio predsjedniku uvođenje vojnog roka.
Vučić je potom, u septembru iste godine, potpisao saglasnost da se u Srbiju vrati obavezni vojni rok. Od njegovog ukidanja, 1. januara 2011. godine, u vojsku se ide samo dobrovoljno.
Vraćanje obaveznog vojnog roka je u oktobru 2025. izglasala je i susjedna Hrvatska.
Među zemljama koje nisu ukidale obavezan vojni rok su: Švajcarska, Norveška, Danska, Finska, Austrija, Turska, Estonija, Grčka, Kipar, Ukrajina, Rusija i Belorusija.

Vučić: Obavezni vojni rok od decembra 2026. ili marta 2027.

Njemački automobili su statusni simbol i za 1,45 milijardi Indijaca. Zato su njemački proizvođači s nestrpljenjem dočekali trgovinski sporazum sa Indijom i drastično niže carine. Ipak, ni Indija nije lako tržište.
Indija je najmnogoljudnija država na svijetu. U proteklim godinama ostvarila je impresivan ekonomski rast od prosječno šest do sedam odsto godišnje, stope rasta o kojima druge države mogu samo sanjati, piše Dojče vele (DW).
U Indiji postoji sve brojnija srednja klasa i mlado stanovništvo koje postaje sve imućnije.
„Zbog toga je novi sporazum o slobodnoj trgovini sa EU za njemačku automobilsku industriju sigurno prilika da otvori novi pristup tržištu“, smatra Konstantin Gal, savjetnik u firmi EY Parthenon.
„Indiji su potrebni terenci“
U prvoj fazi, carine na određene uvozne automobile, koje sada iznose i do 110 odsto, trebalo bi da se smanje na 40, a kasnije i na deset odsto. To bi se trebalo odnositi na kvotu od 250.000 vozila godišnje. Na auto-dijelove carine bi trebalo potpuno da se ukinu nakon pet do deset godina.
Frank Švope s Visoke škole za menadžment u Kelnu smatra da je to važna osnova za njemačke proizvođače automobila kada je riječ o otvaranju novih tržišta i pronalaženju kupaca.
„SUV vozila u Indiji su potrebna, kao i robusniji automobili, jer putevi u Indiji su daleko od evropskih standarda“, naveo je Švope.
Šta sa fabrikama u samoj Indiji?
Indija je već odavno važno tržište za svjetsku automobilsku industriju. Potražnja je ogromna, a zemlja bi sve više mogla da postane tržište poput SAD ili Kine.
Stručnjak za automobilsku industriju Kristof Štirmer oprezniji je: po njemu, za njemačke proizvođače to je „dvosekli mač“ – novim trgovinskim sporazumom može se podstaći direktan izvoz u Indiju.
„S druge strane, kompanije poput Audija već su otvorile fabrike u Indiji koje čekaju proširenje. To opet postavlja pitanje smisla uvoza vozila iz Evrope“, kazao je Štirmer.
I Indijci sve više voze „na struju“
Elektromobilnost u Indiji danas ima veliku ulogu, jer je zagađenje vazduha u nekim gradovima ozbiljan problem.
„Indija počinje sa sektorima koji su najvažniji za saobraćaj, dakle sa malom i mikromobilnošću“, kaže Štirmer.
To uključuje skutere, motocikle i brojne trokolice „tuk-tuk“ koje se koriste širom zemlje. I autobusi voze na struju.
„U nekim gradovima već su u potpunosti prešli na električne autobuse. Slediće ih i drugi. To je u Indiji centralna strategija“, dodao je.
Država to podstiče, postoje poreske olakšice i subvencije.
Mnoštvo domaćih vozila i „Japanaca“
Teško je procijeniti u kojoj mjeri njemački proizvođači mogu profitirati od rasta tržišta u Indiji. U novom sporazumu o slobodnoj trgovini ne spominju se poreske olakšice za uvezena električna vozila.
Domaći i japanski proizvođači dominiraju tržištem. Suzuki i Honda u Indiji imaju velike pogone, ulažu milijarde u nove fabrike i razvoj modela. Snažno napreduju i južnokorejski proizvođači poput Hjundaija i Kije.
Vlada, s druge strane, podstiče domaće proizvođače:
„Vlada želi da ti proizvođači prvi udovolje potrebama mladog i rastućeg tržišta“, objašnjava Gal.
Frank Švope ipak ostaje optimista:
„Smatram da ima dovoljno prostora i za njemačke proizvođače.“
Sporazum je prilika da se ponovo pozicioniraju na tržištu koje postaje sve zahtjevnije. S tim se slaže i Gal:
„U predstojećim godinama to će za njemačke proizvođače sigurno biti tržište koje ne smiju izgubiti iz vida.“

Njemački automobili pojeftinjuju nakon sporazuma EU–Indija

Premijer Velike Britanije Kir Starmer sastao se danas u Pekingu sa kineskim liderom Si Đinpingom, gdje su dogovorili više sporazuma - a među njima i onaj prema kom će građani Ujedinjenog Kraljevstva koji idu u Kinu poslovno ili kao turisti, moći da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana.
Starmer je rekao da je sastanak, koji je trajao sat i 20 minuta, bio produktivan i da je donio „stvarne, konkretne rezultate“.
Građani Ujedinjenog Kraljevstva koji putuju u Kinu poslovno ili kao turisti moći će da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana. Time se UK usklađuje sa drugim zemljama, uključujući Francusku, Njemačku i Austriju.
Nije naveden datum kada će ovaj bezvizni režim stupiti na snagu, ali se vlada nada da će se to desiti što je prije moguće, prenosi BBC.

Postignut dogovor: Državljani Velike Britanije putovaće bezvizno u Kinu

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski zahvalio je danas američkom predsjedniku Donaldu Trampu na mogućnosti obezbjeđivanja bezbjednosti Kijeva i drugih ukrajinskih gradova tokom ekstremnog zimskog perioda.
- Snabdijevanje električnom energijom je temelj života. Cijenimo napore naših partnera da nam pomognu da zaštitimo živote. Hvala vam, predsjedniče Tramp. Naši timovi su o tome razgovarali u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Očekujemo da će sporazumi biti sprovedeni. Koraci deeskalacije doprinose stvarnom napretku ka okončanju rata - rekao je Zelenski u objavi na društvenoj mreži Iks.
Ranije danas, predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin pristao da tokom sedam dana ne izvodi napade na Kijev i druge ukrajinske gradove zbog, kako je naveo, ekstremno niskih temperatura u regionu.
- Lično sam zamolio predsjednika Putina da nedjelju dana ne gađa Kijev i druge gradove, i on je na to pristao - rekao je Tramp na sastanku kabineta u Bijeloj kući, navodeći "izuzetno hladno vrijeme" kao razlog za taj zahtjev, prenosi Gardijan.
On je dodao da su ga pojedini savjetovali da "ne troši poziv", jer, kako su rekli, neće dobiti takav ustupak, ali da je ruski predsjednik ipak pristao.
Ukrajinski ministar energetike Denis Šmihalj rekao je juče da je zbog nestašice struje usled ruskog granatiranja u Kijevu 610.000 potrošača ostalo bez struje.
Najveći ukrajinski proizvođač električne energije DTEK grupa objavio je prethodno da Kijev prelazi sa vanrednog na privremeni režim isključenja struje.

Tag: papa-lav-xiv