Papa Lav XIV primio je danas u Vatikanu liderku opozicije Venecuele i dobitnicu Nobelove nagrade za mir Mariju Korinu Mačado.
Ova privatna audijencija nije bila najavljena, a kasnije je upisana u dnevni bilten Vatikana, bez detalja.
Mačado putuje po Evropi i SAD od decembra, kada se ponovo pojavila u javnosti da bi preuzela Nobelovu nagradu za mir u Norveškoj.
Papa, prvi Amerikanac na toj funkciji, pozvao je da Venecuela ostane nezavisna zemlja, nakon što su američke snage zarobile bivšeg predsjednika Venecuele Nikolasa Madura iz njegovog kompleksa u Karakasu i odvele ga u Njujork da mu se sudi zbog navodne trgovine drogom i „narko-terorizma“.
Papa je izjavio da s „dubokom zabrinutošću“ prati događaje u Venecueli i tražio zaštitu ljudskih i građanskih prava njenih stanovnika.
Većina opozicionih lidera, uključujući Mačado, je u egzilu, a neki u zatvoru.
Mada je opozicija godinama isticala spremnost da smijeni Madura i obnovi demokratiju u naftom bogatoj Venecueli, američki predsjednik Donald Tramp je poslije zbacivanja Madura dopustio da ostane ista vlast – potpredsjednica Delsi Rodrigez je preuzela kontrolu, a SAD kažu da će ona raditi ono što Vašington zahtijeva.
Mačado je izjavila da bi željela da Nobelovu nagradu za mir za 2025. godinu prenese Trampu ili da je podijeli s njim, ali je Nobelov komitet saopštio da dobitnik ne može dati nagradu nekom drugom.
Pošto je to objavljeno, Mačado je tu nagradu „posvetila Trampu i narodu Venecuele“.
Tramp odavno tvrdi da on treba da dobije Nobelovu nagradu za mir i sam se otvoreno kandidovao za nju otkako se vratio na mjesto predsjednika.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Papa Lav XIV se sastao sa nobelovkom i liderkom opozicije Venecuele

Papa Lav XIV prvi put u svom pontifikatu poziva kardinale iz cijelog svijeta u Vatikan u srijedu i četvrtak, kao odgovor na zahtjeve za kolegijalnijim upravljanjem Katoličkom crkvom.
Sva 245 kardinala, bilo da borave u Rimu ili dolaze s nekog od pet kontinenata na kojima djeluju, pozvana su da učestvuju na ovom dvodnevnom zatvorenom sastanku.
Ovaj „vanredni konzistorij“ odgovor je na zahtjeve kardinala iznesene prije izbora Lava XIV u maju, da se uvede veća horizontalnost u upravljanje Crkvom, rekli su vatikanski izvori za AFP.
<h3>Novi stil upravljanja nakon pape Franja</h3>
Tokom svog dvanaestogodišnjeg pontifikata papa Franjo suočavao se s kritikama zbog načina upravljanja, koji se ponekad smatrao previše individualnim, pa čak i autoritarnim. Ovaj argentinski papa sazvao je samo jedan izvanredni konzistorij, dok se u ostalom periodu oslanjao na „Vijeće kardinala“, koje je brojalo svega desetak članova.
Godina 2025. bila je godina tranzicije papinstva, obilježena nastavkom velikih projekata koje je započeo njegov prethodnik. Posebno se to odnosi na Jubilej, odnosno „Svetu godinu“ Katoličke crkve, koja je završena u utorak, a ovaj konzistorij smatra se preuzimanjem direktnog upravljanja pape Lava XIV.
<h3>Zajedništvo i dijalog kao temelji novog pristupa</h3>
- Vijeće će obilježiti trenuci zajedništva i bratstva, kao i vrijeme posvećeno razmišljanju, dijeljenju i molitvi- naveo je Vatikan u decembru, ne otkrivajući teme koje će se naći na dnevnom redu.
Cilj ovih susreta biće podsticanje zajedničkog razlučivanja, kao i pružanje podrške i savjeta Svetom Ocu u obavljanju visoke i zahtjevne dužnosti na čelu univerzalne Crkve.
Poglavar Katoličke crkve ima ovlašćenje da saziva redovne javne konzistorije, čiji je osnovni cilj imenovanje novih kardinala, kao i izvanredne konzistorije — skupštine koje okupljaju cio Kardinalski zbor radi rasprave o pitanjima od posebnog značaja.

Papa Lav poziva sve kardinale svijeta na vanredni sastanak u Vatikan

Papa Lav XIV je u prvoj božićnoj propovijedi u četvrtak osudio uslove u kojima žive Palestinci u Pojasu Gaze, što predstavlja neuobičajeno direktnu poruku tokom svečane mise, kada hrišćani širom svijeta obilježavaju rođenje Isusa Hrista. Lav, prvi papa iz Sjedinjenih Američkih Država, kazao je da priča o Isusovom rođenju u štali pokazuje da je Bog „podigao svoj krhki šator“ među ljudima svijeta.
- Kako onda da ne mislimo na šatore u Gazi, koji su sedmicama izloženi kiši, vjetru i hladnoći - upitao je papa.
Lav, koji obilježava svoj prvi Božić otkako su ga svjetski kardinali u maju izabrali da naslijedi pokojnog papu Franja, ima diplomatskiji stil od svog prethodnika i u pravilu se uzdržava od političkih komentara u svojim propovijedima.
Ipak, novi papa je u više navrata u posljednje vrijeme izrazio zabrinutost zbog životnih uslova Palestinaca u Gazi, a novinarima je prošlog mjeseca poručio da rješenje višedecenijskih sukoba i patnje civila širom svijeta mora biti zasnovano na miru i pravdi.
Tokom mise u četvrtak, kojoj su prisustvovale hiljade vjernika u Bazilici Svetog Petra, Lav se osvrnuo i na uslove u kojima žive beskućnici širom svijeta, kao i na razaranja izazvana ratovima.
- Krhko je tijelo bespomoćnog stanovništva, izmučenog tolikim ratovima, onima koji su u toku ili su završeni, a koji za sobom ostavljaju ruševine i otvorene rane. Krhki su umovi i životi mladih ljudi prisiljenih da uzmu oružje u ruke, koji na ratištima osjećaju besmisao onoga što se od njih traži i neistine kojima su ispunjeni pompezni govori onih koji ih šalju u smrt - poručio je Papa Lav XIV.
Papa će kasnije u četvrtak uputiti tradicionalnu božićnu poruku i blagoslov „Urbi et Orbi“ (gradu i svijetu), koji se uobičajeno odnose na globalne sukobe i stanje u svijetu.

Papa Lav na božićnoj propovijedi: Kako da ne mislimo na šatore u Gazi?

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani zatražila je danas od pape Lava XIV da Vatikan zvanično prizna nezavisnost Kosova. 
 
Ona je, nakon sastanka održanog u subotu, u video-poruci objavljenoj na Fejsbuku, rekla da je to bio važan dan za odnose između Kosova i Vatikana.
Istakla je da je, osim susreta sa papom, razgovorala i sa državnim sekretarom Vatikana, kardinalom Pietrom Parolinom.
- Na sastanku sa njegovom svetošću iznijela sam nadu i vjeru cijelog naroda Kosova da će Vatikan konačno donijeti dugo očekivanu odluku o priznanju Republike Kosovo, priznajući i dugotrajna stradanja našeg naroda u nastojanju da živi slobodno i nezavisno- izjavila je Osmani.
Ona je naglasila da bi takva odluka imala pozitivan uticaj ne samo na Kosovo, već i na mir, stabilnost i blagostanje u regionu.
Osmani je takođe istakla istorijske veze Kosova sa hrišćanstvom, naglasivši da je „dardanska zemlja“ svijetu podarila istaknute ličnosti poput Đorđa Kastriota – Skenderbega, Svete Majke Tereze, cara Konstantina i Justinijana, kao i druge važne ličnosti za istoriju humanizma i evropske civilizacije.
U sjedištu Posebne misije Kosova pri Svetoj Stolici, Osmani će organizovati novogodišnji prijem za predstavnike Vatikana, diplomate i druge ličnosti.
Kako je saopšteno, kosovska predsjednica će tokom posjete realizovati i niz drugih aktivnosti, s ciljem produbljivanja odnosa Kosova i Svete Stolice.

Vjosa Osmani od pape zatražiila priznanje nezavisnosti Kosova

Papa Lav XIV pomolio se danas sa duhovnim poglavarom svjetskih pravoslavnih hrišćana, patrijarhom Vartolomejem, u patrijaršijskoj crkvi Svetog Đorđa u Istanbulu, tokom svoje prve inostrane posjete Turskoj.
U crkvi su zajedno izmolili doksologiju, himnu hvale i slave Bogu, i potpisali zajedničku deklaraciju u kojoj se obavezuju da će preduzeti hrabre korake na putu ka jedinstvu, uključujući i pronalaženje zajedničkog datuma za Uskrs.
Takođe su izrazili duboku zabrinutost zbog stanja u svijetu i odlučnost da ne izgube nadu.
Istočne i zapadne crkve razišle su se tokom Velikog raskola 1054. godine, podjele koja je u velikoj mjeri proistekla iz neslaganja oko primata pape.
Iako su odnosi otopljeni, podjele i dalje postoje, a formirani su i drugi raskoli.
- Naša je zajednička želja da nastavimo proces pronalaženja mogućeg rješenja za zajedničko obilježavanje Praznika nad praznicima svake godine - navodi se u zajedničkom saopštenju, misleći na Uskrs.
Lav je ukazao na narednu Svetu godinu koju će hrišćani obilježiti 2033, na godišnjicu Hristovog raspeća, i pozvao da krenu u Jerusalim na „putovanje koje vodi ka potpunom jedinstvu“.
Lavov posljednji događaj u Istanbulu bila je katolička misa u Volkswagen areni za katoličku zajednicu u Turskoj, koja broji 33.000 vjernika u zemlji od preko 85 miliona stanovnika, od kojih su većina sunitski muslimani.
Papa Lav je planirao da u nedjelju popodne iz Istanbula otputuje u Bejrut, Liban, na drugu etapu svoje inauguracione posjete kao poglavar Katoličke crkve.

Papa Lav i patrijarh Vartolomej potpisali deklaraciju o jedinstvu, uključujući pronalaženje zajedničkog datuma za Uskrs

Britanski kralj Čarls i papa Lav molili su se u četvrtak u vatikanskoj Sikstinskoj kapeli, u prvom zajedničkom bogoslužju engleskog monarha i katoličkog pape otkako se kralj Henrik VIII. odvojio od Rima 1534. godine.
Latinski napjevi i engleske molitve odjekivale su kapelom, gdje su katolički kardinali svijeta prije šest mjeseci izabrali Lava za prvog američkog papu ispred Mikelanđelovih freski koje prikazuju Hrista kako iznosi Posljednji sud.
Čarls, vrhovni upravitelj Engleske crkve, sjedio je s papine lijeve strane blizu oltara kapele dok su Lav i anglikanski nadbiskup Stiven Kotrel vodili službu u kojoj su učestvovali zbor Sikstinske kapele i dva kraljevska zbora.
Iako se Čarls susreo s posljednjom trojicom papa, a pape Ivan Pavao II. i Benedikt XVI. putovali su u Britaniju, njihovi prethodni susreti nikada nisu uključivali zajedničke molitve.
Kralj i kraljica Kamila nalaze se u državnoj posjeti Vatikanu obilježavajući bliže veze između Katoličke crkve i Anglikanske zajednice, pet vjekova nakon njihovog turbulentnog razdvajanja.
- Postoji snažan osjećaj da ovaj trenutak u izvanrednom okruženju Sikstinske kapele nudi svojevrsno iscjeljenje istorije. To bi bilo nemoguće prije samo jedne generacije. To predstavlja koliko su naše crkve napredovale u posljednjih 60 godina dijaloga - rekao je za Rojters anglikanski sveštenik Džejms Havki, kanonski teolog Vestminsterske opatije.
Kotrel, anglikanski nadbiskup Jorka, zamijenio je Saru Mulali na službi u Sikstinskoj kapeli. Nedavno je proglašena prvom ženom koja će služiti kao nadbiskup Kanterburija, duhovni poglavar Anglikanske zajednice, ali tu ulogu neće preuzeti do sljedeće godine.
Razdvajanje Katoličke crkve i Engleske crkve formalizirano je 1534. godine, nakon što je papa Klement VII. odbio poništiti brak kralja Henrika VIII. s Katarinom Aragonskom.
Henrikova želja za muškim nasljednikom i novom suprugom koja bi mu ga mogla pružiti, bila je neposredni katalizator, ali i drugi faktori bili su prisutni, uključujući zapljenu crkvene imovine od engleske krune i rast protestantskih ideja u Engleskoj.
Dok se Engleska kolebala između katoličanstva i protestantizma za vrijeme vladavine Henrikovih kćeri Marije I. i Elizabete I, stotine katolika i protestanata pogubljene su zbog svoje vjere, često spaljene na lomači.
Čarls i Kamila, koji su ranije ove godine posjetili Vatikan kako bi vidjeli papu Franju, takođe su u četvrtak ujutro imali privatni sastanak s Lavom. Kod kuće u Britaniji, Čarlsov osramoćeni brat, princ Endru, uhvaćen je u sve dublju krizu zbog optužbi za zlostavljanje i njegovih veza sa seksualnim prijestupnikom Džefrijem Epstinom.
Kralj će poslijepodne otputovati u rimsku baziliku sv. Pavla izvan zidina, jednu od četiri najpoštovanije crkve katoličanstva, gdje je Lav odobrio da mu se dodijeli nova titula "Kraljevski sufrater" ili brat, u povezanoj opatiji.
Karlu će takođr biti darovano posebno mjesto u apsidi bazilike. Drvena stolica, koja će u budućnosti biti rezervirana samo za britanske monarhe, ukrašena je kraljevskim grbom i ekumenskim geslom "Ut unum sint" (Da budu jedno).
Biskup Enthoni Bal, službeni anglikanski predstavnik u Vatikanu, rekao je da počasti "pokazuju predanost koju obje naše Crkve imaju radu na zajedničkoj budućnosti".
Bakingemska palača objavila je u četvrtak da je Čarls takođe odobrio dva britanska priznanja za Lava: imenovanje "Papinskim sufraterom" kapele sv. Jurja u dvorcu Vindzor i dodjeljivanje mu Viteškog velikog križa Reda kupelji.
Anglikanska crkva jedna je od 46 autonomnih crkava u oko 165 zemalja koje zajedno čine Anglikansku zajednicu.
Katolička crkva, koja ima 1,4 milijarde članova, i Anglikanska zajednica, s 85 miliona članova, poboljšavaju svoje veze od 1960-ih.
Učenja dviju tradicija slažu se u mnogim važnim pitanjima, ali Katolička crkva ne zaređuje žene i generalno ne dopušta sveštenicima da se žene.

Rimski papa i engleski monarh održali zajedničku molitvu nakon 500 godina

Papa Lav XIV susreo se u petak u Vatikanu sa grupom ruskih katoličkih hodočasnika, pohvalivši ih zbog njihovog putovanja u Rim.
- Vaše prisustvo ovdje svrstava vas među mnoge generacije ljudi koje su željele da dođu i posjete ova mjesta gdje kuca srce hrišćanske duše - rekao je papa Lav.
Rim je, kazao je poglavar Katoličke crkve, simbol samog ljudskog života – „mjesto gdje se ruševine prošlih iskustava, strepnji, nesigurnosti i briga prepliću sa vjerom“.
- Ali „čak i među ruševinama, uprkos grijehu i neprijateljstvima, Gospod može izgraditi obnovljeni život - poručio je papa Lav okupljenima.
Papa je blagoslovio i pomolio se sa hodočasnicima, prije nego što je sjeo sa njima da se fotografišu.
Susret pape Lava XIV sa ruskim katoličkim hodočasnicima poklopio se sa najavom da će se on sljedeće sedmice sastati sa britanskim kraljem Čarlsom III na zajedničkoj molitvi u Sikstinskoj kapeli.
Katolička crkva i Anglikanska crkva bile su podijeljene vijekovima zbog pitanja među kojima je i rukopoloženje žena za sveštenice, ali će sada napraviti istorijski korak ka jedinstvu.
Ekumenska molitva 23. oktobra, zasnovana na zajedničkoj brizi za očuvanje Božjeg stvaranja, označiće prvi put od reformacije prije oko 500 godina da se poglavari dvije hrišćanske crkve javno zajedno mole.
Bakingemska palata i Vatikan su u petak saopštili detalje dvodnevne posjete kralja Čarlsa i kraljice Kamilе, koja će se održati između 22. i 23. oktobra. Posjeta je prvobitno bila zakazana za april, ali je odložena nakon posljednje bolesti pape Franja, neposredno prije njegove smrti.

Papa Lav XIV primio ruske katoličke hodočasnike, najavio zajedničku molitvu sa kraljem Čarlsom III u Vatikanu

Papa Lav XIV sastao se u utorak u Rimu sa italijanskim predsjednikom Serđom Matarelom.
Lav je obavio obred koji prolazi svaki novi papa – putovanje kroz Rim do Kvirinalske palate, gdje je održao sastanak sa Matarelom.
U palatu je ušao u pratnji predsjedničke konjičke garde počasne straže.
Tokom sastanka, papa je zahvalio Italiji na naporima u borbi protiv trgovine ljudima, ali je pozvao zemlju da ostane otvorena za prihvatanje i integraciju migranata.
Desničarska vlada premijerke Đorđe Meloni proglasila je borbu protiv ilegalne migracije jednim od svojih prioriteta, uključujući vraćanje migranata u njihove zemlje i krivično gonjenje navodnih krijumčara ljudi.
Prije sastanka sa Matarelom, papa je pozdravio premijerku Meloni.
Na sastanku su razgovarali i o miru i saradnji između Katoličke crkve i italijanske države.

Papa Lav XIV pozvao Italiju da ostane otvorena prema migrantima

Papa Lav XIV izdao je dekret s novim pravilima koja se tiču finansijskih ulaganja Rimske kurije, poništivši uredbu svog prethodnika, pape Franje.
Vatikanska banka (IOR) izgubiće svoje isključivo pravo upravljanja vatikanskim finansijskim investicijama.
Novi dekret navodi da će Sveta stolica, kao opšte pravilo, i dalje koristiti IOR za upravljanje imovinom. Međutim, nadležna tijela mogu koristiti i finansijske posrednike iz drugih država ako procijene da je to efikasnije ili povoljnije.
Finansijski posrednici, na primjer, mogu biti banke ili hedž fondovi.
Ovaj potez se smatra značajnim korakom u reorganizaciji vatikanskih finansija.
Tokom ljeta 2022. godine, papa Franjo odredio je da IOR ima isključivu odgovornost za upravljanje imovinom i da je povjerenik ukupne finansijske imovine Svete stolice i povezanih institucija.
Novi dekret pape Lava XIV slijedio je preporuke stručnjaka.
IOR upravlja imovinom oko 12.000 klijenata, među kojima su katoličke institucije, vatikanski zaposleni i ambasadori Svete stolice.
Banka se suočava sa nizom optužbi za korupciju i pranje novca, a pravilno upravljanje njenim finansijama i ulaganjima i dalje je osjetljivo pitanje unutar Vatikana.

Papa Lav poništio uredbu svog prethodnika o Vatikanskoj banci

Administracija predsjednika SAD-a Donalda Trampa je ušla u verbalni sukob s papom Lavom XIV nakon njegovih komentara o odnosu prema migrantima u Americi.
Papa Lav, prvi lider Katoličke crkve iz SAD-a, rekao je da "nije uvjeren da se osobe koje se na takav način odnose prema migrantima mogu nazvati istinskim borcima protiv abortusa."
- Neko ko kaže da je protiv abortusa, ali je za smrtnu kaznu, zapravo nije istinski za život - dodao je papa Lav.
Papine izjave uslijedile su kao odgovor na pitanja novinara o planu nadbiskupije u Čikagu da dodijeli nagradu za životno djelo senatoru Diku Durbinu, demokrati koji podržava pravo na abortus i predstavlja saveznu državu Illinois, domovinu aktuelnog pape.
Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt je rekla da "odbacuje tvrdnje da je bilo nehumanog postupanja prema ilegalnim migrantima u SAD-u pod ovom administracijom", a zatim je kritikovala imigracione politike bivšeg predsjednika Džoa Bajdena i istakla neke od nasilnih zločina koje su počinili migranti bez dokumenata.
- Ova administracija pokušava provoditi zakone naše zemlje na što humaniji način i mi se pridržavamo zakona. To činimo u ime ljudi naše zemlje koji ovdje žive - rekla je tokom brifinga za novinare u srijedu
Sekretarka za medije, koja je odana katolkinja i redovno se moli sa svojim osobljem prije konferencija za novinare, nije direktno spomenula papu.
To nije prvi put da se Bijela kuća, koja je pokazala svoju religioznu, posebno kršćansku i katoličku, revnost kroz politiku,razišla sa Vatikanom.
Ranije ove godine, potpredsjednik JD Vance, takođe katolik, sukobio se s pokojnim papom Franjom oko tvrdih imigracionih politika administracije.

Bijela kuća u sukobu s papom Lavom zbog komentara o odnosu prema imigrantima u Americi

Sekretarijat Ujedinjenih nacija je zaključio da pravo naroda na samoopredjeljenje nije primjenljivo u slučaju Krima i Donbasa, izjavio je danas generalni sekretar UN Antonio Gutereš na konferenciji za novinare, odgovarajući na pitanje novinara agencije Tass.
- Nakon veoma pažljive provjere našeg pravnog odjeljenja, formirali smo stav da princip samoopredjeljenja nije primjenljiv u slučajevima Krima i Donbasa - rekao je Gutereš.
Prema njegovim riječima, Sekretarijat svjetske organizacije smatra da u pomenutim slučajevima „princip teritorijalnog integriteta preovlađuje“ nad pravom na samoopredjeljenje naroda.
Od 23. do 27. septembra 2022. godine u Donjeckoj i Luganskoj Narodnoj Republici, kao i u Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti, održani su referendumi o prisajedinjenju Rusiji i velika većina stanovnika glasala je za to.
Međunarodno pravo se u savremenom svijetu ignoriše, što dovodi do toga da prevladava vladavina sile, izjavio je Gutereš i dodao da bipolarni sistem koji predvode Vašington i Peking predstavlja rizik za stabilnost.
- Živimo u svijetu gdje akcije, a posebno one nepromišljene, izazivaju opasne reakcije koje su asimetrične i nepredvidive. Vladavina sile prevladava nad vladavinom prava, međunarodno pravo se krši, saradnja erodira, a multilateralne institucije su napadnute na mnogim frontovima - rekao je Gutereš.
Gutereš je naglasio da je trenutna kriza povjerenja pogoršana "epidemijom nekažnjivosti“, jer globalne institucije gube sposobnost da efikasno sprečavaju sukobe, a upozorio je da bez povratka poštovanju vladavine prava svijet rizikuje da upadne u haos, u kom će mehanizmi kolektivne bezbjednosti prestati da funkcionišu.

Gutereš: Pravo naroda na samoopredjeljenje nije primjenljivo u slučaju Krima i Donbasa

Izrael je u četvrtak predao tijela 15 Palestinaca, samo nekoliko dana nakon što je pronašao posmrtne ostatke posljednjeg izraelskog taoca, saopštio je zvaničnik Ministarstva zdravstva u Gazi.
Ovo označava posljednju razmjenu talaca i zatočenika između Izraela i Hamasa u okviru prve faze primirja, postignutog u oktobru uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država (SAD-a).
Međunarodni komitet Crvenog krsta saopštio je da je pomogao u facilitiranju povrata tijela. Ona su prebačena u bolnicu Šifa u gradu Gazi, rekao je Zaher al-Vahidi, portparol Ministarstva zdravstva.
Povratak svih preostalih talaca, živih ili mrtvih, bio je ključni dio prve faze primirja koje je zaustavilo rat.
Prema uslovima primirja, Izrael je pristao da vrati 15 palestinskih tijela za svakog pronađenog izraelskog taoca. Nije jasno da li su tijela vraćena u četvrtak posmrtni ostaci palestinskih zatočenika koji su umrli u izraelskim zatvorima ili tijela koja su izraelske trupe tokom rata odnijele iz Gaze.
Izrael je u okviru sporazuma o primirju oslobodio oko 2.000 palestinskih zatvorenika, od kojih su mnogi uhapšeni tokom dvogodišnjeg rata i držani bez podizanja optužnice. Takođe je vratio tijela 360 Palestinaca u Gazu, gdje se lokalne vlasti suočavaju s poteškoćama u njihovoj identifikaciji.
Ministarstvo zdravstva u Gazi, koje djeluje pod administracijom Hamasa, objavljuje fotografije poginulih kako bi ih porodice mogle prepoznati. Od tijela koja je Izrael do sada vratio, porodice su uspjele identifikovati oko 100, rekao je al-Vahidi.
U ponedjeljak je Izrael saopštio da je, nakon opsežne potrage na jednom groblju u sjevernoj Gazi, pronašao i identifikovao posmrtne ostatke posljednjeg izraelskog taoca, policajca Rana Gvilija.

Izrael vraća tijela Palestinaca, zvaničnik kaže da je ovo posljednja razmjena između Izraela i Hamasa

Makedonski prevoznici su objavili da od večeras u 20 časova više neće blokirati teretne delove graničnih prelaza.
Ta odluka sastanka Asocijacije “Makam-Trans” je donijeta, kako je objavljeno, jer je, po zvaničnom obavještenju ministra transporta Sjeverne Makedonije Aleksandra Nikoloskog, Evropska komisija odlučila da uvede novu strategiju izdavanja viza koja će riješiti problem profesionalnih vozača Zapadnog balkana o ograničenju boravka u Šengenskoj zoni na 90 dana tokom ukupno 180 dana.
- Pošto je dobijena potvrda koju smo očekivali za tu izmjenu, obavještavamo vas da će protest koji organizuje ‘Makam-trans’ na graničnim prelazima Deve Bair, Delčevo, Novo Selo, Dojran, Bogorodica, Medžitlija, Ćafasan, Blace, Blato i Stenje biti obustavljen od večeras u 20 časova za ulazak i izlazak iz zemlje - piše na fejsbuk stranci tog udruženja.
Vicepremijer Sjeverne Makedonije i ministar transporta Aleksandar Nikoloski je prethodno objavio da je “dobio odlične vijesti iz Brisela”.
- Naši stavovi su prihvaćeni. Vozači se prihvataju (u EU) kao profesionalci. To je ono što smo tražili. Nakon protesta i snažne ofanzive Brisel će usvojiti novu strategiju viza, koja će riješiti problem profesionalnih vozača. Hvala svim prijateljima Makedonije koji su pomogli u rješavanju ovog problema - napisao je Nikoloski na Fejsbuku.
Vozači kamiona iz Sjeverne Makedonije, Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine su 26. januara u podne počeli blokade graničnih prelaza smatrajući da ih novi sistem kontrola ulaska i izlaska (EES) u Šengen zonu diskriminiše u odnosu na prevoznike iz EU.
Udruženje prevoznika Crne Gore je danas u podne obustavilo granične blokade pošto je s Vladom postiglo dogovor o svojim domaćim zahtjevima.

Prevoznici iz Sjeverne Makedonije obustavljaju blokadu graničnih prelaza

Primarna odgovornost za lociranje Miloša Medenice leži na Upravi policije i sistemu bezbjednosti, koji su trebali locirati bjegunca i sprovesti presudu, saopštio je poslanik PES-a Vasilije Čarapić u specijalnoj emisiji „Akcenti“ na Prvom programu TVCG.
- Postoji odgovornost Uprave policije i sistema bezbjednosti da lociraju bjegunca Miloša i da tu presudu, nakon duže od tri godine, sprovedu. Primarna odgovornost je da se to lice locira i na to moramo fokus usmjeriti - rekao je Čarapić.
Kako kaže, još nije jasno kako smo dospjeli u ovu situaciju.
- Mora se sve posmatrati – on je bio jedno vrijeme u pritvoru, i onda je presuda sprovedena kada je bio u kućnom pritvoru. Nesporno je da je OB Podgorica trebao da obezbijedi Medenicu, a treba da budemo svjesni činjenice da je rizik od bjekstva bio veliki, već je bježao i strategija mu jeste bila bjekstvo. Obaveza suda je bila da dosnese presudu ranije, tri godine je trebalo da se presuda donese, ali sad imamo ovu situaciju - naveo je Čarapić.
On je rekao da je zakonodavni okvir takođe problem, jer nije prošao na Skupštini zakon koji je predlagan.
- Da je prošao zakon kojim bi se pritvor produžio sa tri na pet godina, on bi danas bio u pritvoru, osuđen. Nije prošao taj zakon, a drugo, mjere nadzora je sprovodila Uprava policije. Pitanje je kako se obezbjeđivao taj pritvor i na to se treba odgovoriti u budućem periodu - naveo je Čarapić.
Naglasio je da Uprava policije sigurno nije namjerno pustila bjegunca ali da su bili nadležni da ga čuvaju.
- On je iskoristio priliku da pobjegne. Imamo situaciju da mora da bude fokus na hvatanju, a onda da vidimo ko će snositi odgovornost zbog toga - istakao je Čarapić.
Poslanik Demokrata Duško Stjepović, kaže da odgovornost mora da se utvrdi da bi se snosila.
- Ja bih se vodio i uzorocima, a odgovornost mora da postoji ona može biti na nekome, i to iz suda iz policije i ANB-a - kazao je on.
Kako je naveo, sud je bio u obavezi da donese presudu u roku od tri godine, a to nije učinjeno i to je, navodi, odgovornost suda.
Smatra da je neko iz suda dojavljivao informacije Milošu Medenici.
- On je tvrdio da je nevin i trebalo je da čeka oslobađajuću presudu po tome. Njemu je bilo u interesu da sjedi kući, a imao je informaciju da će se kazniti preko tri godine i ko je mogao da mu da tu informaciju? Samo neko iz suda - tvrdi Stjepović.
Policija, podsjeća, ne može po zakonu nikoga da čuva 24 sata.
- Evo je trista lica pod mjerama nadzora i i ne možete da očekujete da ga neko čuva svo vrijeme. Nije policija ta koja će da ga drži za ruku. Zna se kako se prate ljudi, policajac dođe kod Medenice, provjeri da li je tu i to je to. Nema policija mogućnost da je cijelo vrijeme sa njim. Jedino ko ga tajno može posmatrati je ANB - navodi on.
Ivan Radulović iz Građanske alijanse kaže da sudovi nijesu bili efikasni.
- Postoji lanac odgovornosti. Vidjeli smo da je bilo sijaset izjava, pa prepucavanja na relaciji Viši sud i Uprava polciije i tu su i građani zbunjeni, a ni ljudi koji se bave ovom tematikom ne mogu da shvate čija je dogovornost. a odgovornost je svih - naveo je Radulović.
Ćarapić vjeruje da je Medenica očekivao osuđujuću presudu i da njegovo bjekstvo prouzrokovano time.
- Jako je važno da ne treba zbunjivati građane šta je čija nadležnosti. Uloga ANB-a je takva kakva jeste, i oni nemaju prevelike nadležnosti u krivičnom postupku. Uprava policije je do momenta bjekstva bila efikasna, oni su ga obezbjeđivali i imali su dokaze da je on bio tu. Imaju izvještaje da je on bio tu - navodi Čarapić.
Kako je kazao, nanogica je efikasno sredstvo praćenja tih lica ali zbog obima krivičnih postupaka ih je ponestalo.

Tag: papa-lav-xiv