Privremeni problem sa viškom mliječnih proizvoda i kod proizvođača, prerađivača i trgovaca biće riješen tako što će u trgovinama narednih dana biti smanjene cijene domaćih proizvoda, na štetu prerađivača i trgovaca, dok će jedan dio pokušati da izvezu, prenosi Mina business.
&nbsp;Dugoročnog rješenja o povećanju subvencija i ukidanju ili smanjenju poreza poljoprivrednicima, po ugledu na zemlje regiona i EU, i dalje nema, pa će oni još par dana čekati odgovore ministarstava poljoprivrede i finansija, kao i Kabineta premijera, prije nego što krenu na protest pred zgradu Vlade, pišu Vijesti.
&nbsp;To su rezultati pregovora koji su protekla dva dana vođeni između poljoprivrednih proizvođača, prerađivača - mljekara, trgovačkih lanaca i Ministarstva poljoprivrede.
&nbsp;Predsjednik Odbora poljoprivrede i prehrambene industrije u Privrednoj komori, Milutin Đuranović, kazao je Vijestima da su zaključili da se trenutni višak mliječnih proizvoda na tržištu najlakše može riješiti kroz veću prodaju kiselo-mliječnih prerađevina, odnosno jogurta.
&nbsp;- Sa trgovačkim lancima, od čega je Voli već počeo da primjenjuje, dogovorili smo da litar domaćeg jogurta košta 99 centi, a pakovanje od litar i po 1,39 EUR. Mljekare su svoj dio prihoda smanjile 50 odsto, takođe i trgovci svoju maržu za toliko. Ove cijene bi trebalo da traju do kraja oktobra i vjerujem da ćemo u tom periodu riješiti pitanje trenutnog viška mliječnih proizvoda i normalizovati otkup mlijeka od farmera- rekao je Đuranović.
&nbsp;On je naveo da se višak mliječnih proizvoda dominantno pojavio kod jedne mljekare, koja je na nekoliko dana obustavila otkup mlijeka od farmera, dok je kod drugih mljekara bilo manjeg viška. Oni su, kako je objašnjeno ili malo smanjili otkup ili nijesu uopšte.
&nbsp;Đuranović je saopštio da se višak domaćih mliječnih proizvoda na tržištu pojavio usljed povećanja uvoza, nemogućnosti da domaći proizvodi budu konkurentni pred uvoznim, ali i sezonskog povećanja proizvodnje mlijeka kod dijela farmera.
&nbsp;Podaci Monstat pokazuju da je Crna Gora u periodu januar - avgust uvezla mliječne proizvode vrijedne 72 miliona EUR, što je šest miliona ili 9,4 odsto više nego u istom periodu prošle godine.
&nbsp;Ukupne premije za proizvodnju mlijeka u agrobudžetu Vlade za ovu godinu iznose 4,5 miliona EUR, odnosno za najbolji kvalitet i količinu farmer u najboljem slučaju može da dobije najviše 20 centi po litru kao podršku države.
&nbsp;Đuranović je naveo da je količinski uvoz mliječnih proizvoda 8,1 odsto veći nego prošle godine.
&nbsp;Na pitanje da li je tačno da proizvođači iz regiona imaju podršku država za izvoz mlijeka zbog čega im može biti jeftinije, Đuraković je odgovorio da je to teško dokazati. On je dodao i da je činjenica da su neki od tih uvoznih proizvoda jeftiniji u Crnoj Gori nego u maloprodaji država iz kojih dolaze.
&nbsp;- Ne može proizvođač u Crnoj Gori, zbog prirodnih karakteristika, da bude konkurentan proizvođaču iz Vojvodine ili Šumadije, jer ima veće troškove zbog teže proizvodnje stočne hrane. Smatram da su opravdani zahtjevi farmera da im se povećaju subvencije i druge vrste pomoći, koje već imaju farmeri u regionu, bez toga ne mogu biti konkurentni- rekao je Đuranović.
&nbsp;On je poručio i da u slučaju veće pomoći države, cijene domaćeg proizvoda mogu biti niže i parirati uvoznim.&nbsp;
&nbsp;- Na primjer, uvoz hrane je milijardu EUR, a direktne subvencije poljoprivrednim proizvođačima iznose 30 miliona. Ne može na taj način smanjiti deficit- kazao je Đuranović.
&nbsp;On je naveo da CEFTA daje mogućnost državama da u slučaju vanrednih okolnosti kroz četiri mjere ograniče uvoz prehrambenih proizvoda, uvedu zaštitne carine ili odobre dodatnu podršku kako bi zaštitili domaću proizvodnju, ali da Crna Gora za proteklih 19 godina to nijednom nije iskoristila.
&nbsp;- Svježi primjeri su da je Moldavija ograničila uvoz šećera da bi zaštitila domaće proizvođače. Srbija je nekoliko puta donosila slične mjere, a u maju je ograničila i uvoz mliječnih proizvoda. Dakle, takve mogućnosti postoje kada imate ovakve vanredne situacije i poremećaje na tržištu, ali ih mi ne koristimo. Svuda u regionu i članicama EU država je ta koja rješava probleme sa viškovima poljoprivrednih proizvoda- objasnio je Đuranović.
&nbsp;Predsjednik Poljoprivrednog klastera, Boško Miličić, kazao je da su sa predstavnicima Ministarstva poljoprivrede razgovarali o zahtjevu za povećanje premija za poljoprivredu, ukidanje akciza na gorivo koje se koristi u poljoprivredi, povećanju povrata PDV-a, kao i oslobođenju ili umanjenju raznih drugih dažbina.
&nbsp;- Sve je to ono što poljoprivrednici imaju u susjednim ili zemljama EU. Kako da naši proizvodi uz to budu konkurentni sa njihovim? Mi smo zbog toga organizovali protest upozorenja u Nikšiću i najavili protest pred Vladom. Odgovor iz Ministarstva poljoprivrede je da oni u načelu podržavaju naše zahtjeve, ali da na njih ne mogu odgovoriti, jer količina novca za agrobudžet zavisi od Ministarstva finansija- rekao je Miličić.
&nbsp;On je dodao da su pisali i ministru finansija, ali da nijesu dobili odgovore.&nbsp;
&nbsp;- Još od prošle godine tražimo sastanak sa premijerom, nijesu nam odgovorili- kazao je Miličić.
&nbsp;On smatra da su statistički podaci o poljoprivredi porazni i da će biti još gori ako ne bude značajnije podrške države.
&nbsp;- Ništa što tražimo nije nerealno, svi u okruženju to imaju. Na primjer, za potrebe moje farme platim preko četiri hiljade EUR samo za PDV, dok su subvencije znatno manje. Crnogorska poljoprivreda se nalazi u jednoj prelomnoj fazi i jednostavno nam treba odluka države da li oni žele da imamo domaću proizvodnju hrane ili ne. Ne koristimo mjere iz CEFTA koje možemo da imamo za pomaganje svoje proizvodnje. Predlog budžeta za narednu godinu se sada pravi. Ako se u narednih nekoliko dana ništa ne desi u vezi s ispunjenjem naših zahtjeva, sigurno nećemo odustati od našeg protesta pred zgradom Vlade- poručio je Miličić.
Predsjednik Unije stočara sjevera Crne Gore, Milko Živković, ocijenio je da je situacija u stočarstvu na sjeveru veoma loša i da mučenje traje već 30 godina.
&nbsp;- Ako se ovako nastavi, ostaćemo i bez ovo malo proizvodnje što sada imamo i bez crnogorskih sela. Uvozni lobiji nas guše i bez značajnije podrške države ne možemo biti konkurentni tim cijenama. Ne može podrška od manje od jedan odsto budžeta da se nosi sa podrškama od pet odsto budžeta. Udruženi smo u klaster poljoprivrede i još par dana ćemo četi odgovor iz Vlade. Ostavljeni smo pred izbor da odustanemo od bavljenja ovim poslom ili da se radikalno borimo za svoja prava- kazao je Živković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Privremeno rješenje za višak mliječnih proizvoda u smanjenju cijena i izvozu

Ministarstvo poljoprivrede Crne Gore obezbijedilo je da se nastavi otkup mlijeka i mliječnih prerađevina kroz izvoz u zemlje regiona i prodaju preko domaćih trgovina, čime je zaustavljeno uništavanje viška proizvoda, na koji su crnogorski farmeri bili prinuđeni jer su mljekare obustavile otkup.
- Cjelokupnu količinu otkupljenog mlijeka prerađivači će imati priliku da izvezu u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, sa čijim institucijama i kompanijama smo postigli dogovor, a tržišne viškove finalnog proizvoda kroz trgovačke lance u Crnoj Gori - objavilo je Ministarstvo.
Problem je nastao kada je dio prerađivača saopštio stočarima, da obustavljaju otkup mlijeka zbog tržišnog viška izazvanog neograničenim uvozom.
Tako je farmerska porodica Dumnić iz Nikšića bila primorana 12. oktobra da prospe tri i po tone sirovog mlijeka jer nije imala gdje da ga skladišti.
- Mljekara nije mogla plasira naš domaći proizvod na tržište zbog ogromnog uvoza gotovih proizvoda. I obavijestili su nas da ne mogu da otkupe mlijeko. Tako smo morali da prospemo mlijeko - kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Marko Dumnić.
On je jedan od najvećih proizvođača mlijeka u Crnoj Gori.
<h2>Otkup mlijeka "čuva" farmere</h2>
Da i drugi farmeri imaju veliki problem sa otkupom mlijeka potvrđuje Goran Mugoša iz Podgorice koji dnevno proizvodi 350 litara mlijeka.
Kako navodi za RSE, potrošači više kupuju uvozno mlijeko od domaćeg, jer je bolje plasirano u trgovinama. On sumnja da je posrijedi i interes uvozničkog lobija.
- Njih interesuje da više uvoze jer imaju višu zaradu nego kad prodaju naše domaće mlijeko. A od države tražimo samo da nam kaže da li da držimo krave ili da ih prodajemo - kaže Mugoša.
Ukoliko ne bude otkupa mlijeka, Mugoša je najavio da će svoj proizvod dijeliti zainteresovanim građanima i njime hraniti druge domaće životinje:
- To mlijeko će popiti telad, a daćemo i poklonićemo narodu - dodaje Mugoša.
A prema riječima Marka Dumnića, nemaju samo problem proizvođači već i mljekare koje ga otkupljuju i prerađuju:
- Meni su iz mljekare rekli da će je ugasiti ako država nešto ne preduzme. Oni traže od države da oslobodi tržište od uvoza, odnosno da se dâ prostora domaćem proizvodu. Takođe traže i dozvolu za izvoz sirovog mlijeka - rekao je Dumnić.
<h2>Privremeno ili trajno rješenje?</h2>
Dogovorom Ministarstva sa domaćim trgovcima i inostranim kompanijama o otkupu, problem je trenutno riješen, ali država treba da traži sistemsko rješenje, ocjenjuje za RSE Milutin Đuranović, predsjednik Odbora poljoprivrede Privredne komore.
- Treba nam dugoročno rješenje za situaciju kada uvoz mlijeka raste, a otkup u Crnoj Gori pada. Moramo tražiti veća budžetska sredstva jer je u ovom trenutku ta podrška ispod jedan posto - kaže Đuranović.
Dodaje da je za prvih osam mjeseci uvoz mlijeka porastao za 8,2 posto.
Istovremeno u prvih pola godine, otkup je pao za 3,8 posto.
On navodi da je doprinos poljoprivrede u bruto društvenom proizvodu države između osam i deset posto, a da država u poljoprivredu vraća mnogo manje.
"EU daje i preko 40 posto zajedničkog budžeta za poljoprivredu", kaže Đuranović.
<h2>Opozicija kritikuje Vladu</h2>
Opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS)je kritikovala odnos Ministarstva prema proizvođačima mlijeka.
- Uvoz hrane raste svakodnevno, dok domaći prerađivači ne mogu da prodaju sopstvene zalihe. Postavlja se pitanje šta radi Ministarstvo - saopštili su iz DPS.
A opozicioni Pokret URA je pozvao Vladu da zaštiti domaće proizvođače uvođenjem dodatnih taksi na uvoznu robu:
- Crna Gora mora da ima strategiju kako da zaštiti domaću proizvodnju, koja tone usljed trgovinskog disbalansa. Na sve to imamo letargičan odnose Vlade Crne Gore prema farmerima i domaćoj proizvodnji - naveli su iz GP URA.
<h2>Svake godine novi problem farmera</h2>
U aprilu ove godine formirana je Radna grupa za sistemsko rješavanje problema u sektoru mljekarstva.
Tada je definisano da će se raditi na problemu sa ograničenim pristupom tržištu domaćih proizvođača i sa damping (ispod tržišnih) cijenama proizvoda iz uvoza.
Problem sa otkupom je samo jedan u nizu s kojim su se suočili proizvođači mlijeka. Tokom prošle godine sektor stočarstva je bio na udaru Kju groznice koji je pogodio farme na području Nikšića i Danilovgrada.
Ranije su proizvođači protestovali zbog niske otkupne cijene, kada su ispred Ministarstva poljoprivrede ostavili bidone sa mlijekom.
U pregovaračkom procesu za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji, Poglavlje 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj - koje je otvoreno 2016 još uvijek nije zatvoreno.
Vlada se nada da će ga privremeno zatvoriti do kraja 2025. godine.
Crna Gora je usvojila Plan implementacije za uspostavljanje Agencije za plaćanja i Integrisani administrativni i kontrolni sistem jula ove godine , što je jedno od ključnih mjerila za Poglavlje 11.
Istovremeno parlament je usvojio zakon koji uređuje mjere podrške poljoprivredne politike, ruralnog razvoja i politike ribarstva.

Mugoša: Od države tražimo samo da nam kaže da li da držimo krave ili da ih prodajemo

Menadžment Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede će pozvati tgovačke lance da u skladu sa svojim mogućnostima stvore prostor za hitni otkup domaćih viškova, a biće kontaktirani i veliki prerađivači iz Srbije i Bosne i Hercegovine sa upitom za otkup naših mliječnih proizvoda.
Ovo je saopšteno nakon hitnog sastanka sa predstavnicima mljekara, prerađivača mlijeka, kooperantima, Poljoprivrednog klastera i Unije stočara razmatrana je mogućnost prevazilaženja nastale situacije i normalizacija procesa otkupa i prodaje mlijeka.
- Prema priječima prerađivača i kooperanata, najkritičnije su zalihe jogurta, fermentisanih proizvoda i sireva. Kako dodaju, u narednim danima biće viška zaliha oko 80 tona mlijeka - istaknuto je u saopštenju.
Oni su tražili i hitan sastanak sa ministrom Vladimirom Jokovićem, ministrom ekonomskog razvoja Nikom Đeljošajem i premijerom Milojkom Spajićem.
- Nakon prevazilaženja trenutne krize sa viškom zaliha, dogovoreno je da će aktuelni menadžment, u saradnji sa drugim Vladinim resorima, pokušati da pronađu dugoročno rješenje - kazali su iz resora za poljoprivredu.
Kako je dogovoreno, mljekari će ostati u konstantnom kontaktu sa Ministarstvom dok se ne riješi nastala situacija.
- Sastanku su ispred Ministarstva prisustvovali državni sekretar Krsto Rađenović, direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vladimir Đaković i načelnik službe za inspekcijske poslove u Direktoratu za poljoprivredu Ranko Bogavac - precizirano je u saopštenju.

MPŠV: Pozvaćemo trgovačke lance da stvore prostor za hitni otkup viškova, kontaktiraćemo i velike prerađivače iz BiH i Srbije

Iz medija smo u saznanju da je došlo već do prekida otkupa mlijeka, u subotu - 11. oktobra, bez ranijeg obavještenja i upozorenja - saopštili su iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Udruženje prerađivača mlijeka je ranije, kažu oni, dopisom Ministarstvu, upozorilo na nemogućnost daljeg otkupa zbog stvaranja velikih zaliha i nemogućnosti plasmana na tržište, ali nije preciziralo kada će otkup biti prekinut.
- Tržište Crne Gore je slobodno tržište, u skladu sa potpisanim sporazumima: CEFTA i dr. Ministarstvo poljoprivrede nema instrumente za striktni prekid ulaska gotovih mljekarskih proizvoda na naše tržište - naveli su oni.
S obzirom da smo svi dovedeni u delikatnu situaciju, zbog prekida otkupa u nekim djelovima Crne Gore, hitno su, kažu, kontaktirali najveće mljekare i tražili relevantne informacije u vezi sa novonastalom situacijom.
- Na osnovu dobijenih informacija od strane prerađivača i sa terena, Ministarstvo će razmotriti situaciju i u skladu sa svojim nadležnostima učiniti sve da se ova situacija prevaziđe - poručili su u ovom resoru.

MPŠV: Do prekida otkupa mlijeka došlo u subotu - bez preciznog upozorenja i obavještenja o datumu

Crna Gora jeste lijepa, kada se na nju gleda izdaleka. Jedan mladi Argentinac, treća generacija Crnogoraca iz te južnoameričke države, naučio je da čita poslanicu Petra I Petrovića. &nbsp; ,,CRNOGORCI, O CRNOGORCI...” Pa je onda naučio napamet kako se izgovara - i očito ne zna crngorski – čita sa ushićenjem, sa razumijevanjem koje dolazi iz srca, iz duše koja se nadahnula pričama o onoj, maloj, velikoj Crnoj Gori, koja ,,ne haje ni za Nemanje, ni za Murate...” &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126190124_49e5aace30fd199d614923b91797d7d7ff763d51516fa001818f35fcdf64c145.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260126190124_49e5aace30fd199d614923b91797d7d7ff763d51516fa001818f35fcdf64c145" data-rendition-name="original" width="577" height="561" loading="lazy" alt="IZ DALEKA CRNOJ GORI, S LJUBAVLJU: Erik, treća generacija Crnogoraca u Argentini "> <figcaption>IZ DALEKA CRNOJ GORI, S LJUBAVLJU: Erik, treća generacija Crnogoraca u Argentini(Photo: Screenshot Etnoistorija Crne Gore )</figcaption> </figure>  -Crnogorci, o Crnogorci! &nbsp;Tako vi svega što vam je najmilije, tako vi ovoga i onoga svijeta, tako vi duše i obraza, tako vi jučerašnjice i śutrašnjice, tako vi dana današnjega...”. &nbsp; Tako Poslanicu deklamuje Erik, noseći ponosno crnogorsku kapu, dok se iza njega, u pozadini, naslonjena na kamin, postavljena crnogorska državna zastava. Ovaj momak, čiji snimak se može pogledati na Fejsbuku, živi u 12.000 kilometara udaljenom gradu Tandilu, u pokrajini Buenos Aires. &nbsp; I djeluje da nosi Crnu Goru u svom srcu. &nbsp; Eh, daleko je Argentina, odatle se ne vidi dobro - današnja Crna Gora je drugačija, ne slavi ona istinske heroje. &nbsp; ...SVUD SU STRAŽE ĐENERALA DRAŽE... Sve je to bjelodano pokazano i dokazano prije nekoliko dana u Podgorici, na Sastavcima, povodom plivanja za takozvani časni krst, manifestacije koju je oranizovala Crkva Srbije i koju je – iako je zovu tradicionalnom – ustoličio mitroplit Amfilohije tek januara 2003. godine. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126190124_a97c282d20fb474300becb929a32fab083c68775828f80229e521c78660f57b1.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260126190124_a97c282d20fb474300becb929a32fab083c68775828f80229e521c78660f57b1" data-rendition-name="original" width="768" height="517" loading="lazy" alt="VELIČANJE RATNOG ZLOČINCA: Mitropolit Crkve Srbije u Crnoj Gori Joanikije Mićović"> <figcaption>VELIČANJE RATNOG ZLOČINCA: Mitropolit Crkve Srbije u Crnoj Gori Joanikije Mićović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I koja je, od prvog dana, postala mehanizam za reviziju istorije i glorifikaciju četništva. Kako juče, tako i danas. I sve pod okriljem Crkve Srbije. &nbsp; &nbsp;Masa mladih okupljena na Sastavcima 19. januara, obučenih samo u kupaće gaće i spremnih za plivanje u Moraču složno je zapjevala, sve na mig popa Šćepanovića i mitropolita Joanikija: ,,... sve su straže, sve su straže đenerala Draže, a patrole, a patrole Kalabić Nikole...“ Pjevalo se još i Kosovu i Srbiji, odnosno o Kosovu da bude opet u Srbiji. &nbsp; Zastrašujuće je da mladi ljudi, koji su pjevali ove pjesme, ne znaju istoriju, ne znaju da su četnici bili saveznici fašista. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126190128_0fbbe10256f5abda251d43179d8d78d6566066d704740c1447ed66c29285f797.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260126190128_0fbbe10256f5abda251d43179d8d78d6566066d704740c1447ed66c29285f797" data-rendition-name="original" width="1320" height="1168" loading="lazy" alt="NAGRADA ZA IZDAJU DOMOVINE: Objava da je Hitler odlikovao Đurišića željeznim krstom "> <figcaption>NAGRADA ZA IZDAJU DOMOVINE: Objava da je Hitler odlikovao Đurišića željeznim krstom(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Pa, recimo, ako baš hoće da plivaju za krst, onda bi mogli da plivaju za onim željeznim krstom kojim je Adolf Hitler nagradio Pavla Đurišića, za izdaju vlastitog naroda i države. &nbsp; A kad smo već kod izdaje, momci koji su pjevali ode Nikoli Kalabiću, očito ne znaju još jedan bitan detalj iz istorije: upravo je Kalabić, taj o čijim patrolama pojaju mladi plivači za časnim krstom, prihvatio ponudu partizana Slobodana Penezića Krcuna i – u razmjenu za vlastitu slobodu – izdao marta 1946, svog komandanta Dražu Mihailovića. &nbsp; Tako se u Crnoj Gori ponavlja revizija istorije, govor mržnje, glorifikacija fašizma... I sve to – nekažnjeno. &nbsp;&nbsp; MARKOVIĆEVO (NE)OBAVEZUJUČE UPUTSTVO A sjećate li se onog famoznog obavezujućeg uputstva Vrhovnog državnog tužioca? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126190128_c7e5e96ca2e7c335961bca63f1ba583b130ebeb044fbb4224257473e693d7d4c.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260126190128_c7e5e96ca2e7c335961bca63f1ba583b130ebeb044fbb4224257473e693d7d4c" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="UPUTSTVO KOJEG NIJE IKOGA OBAVEZALO: Vrhovni državni tužilac Milorad Marković"> <figcaption>UPUTSTVO KOJEG NIJE IKOGA OBAVEZALO: Vrhovni državni tužilac Milorad Marković(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Onog iz prvih dana maja prošle godinama kada je VDT Milorad Marković naložio svim tužilaštvima da brzo reaguju u slučajevima govora mržnje, rasizma, ksenofobije, fašizma, antisemitizma i netolerancije... E, pa: nije bilo brze reakcije. Ni kada je koji dan kasnije u Lijevče polju, Joanikije, prvoustoličeni mitropolit Crkve Srbije u Crnoj Gori, četničkog fašistu Pavla Đurišića proglasio – bez zazora ili stida - ,,velikim junakom nepobjedivog karaktera“. &nbsp; SPOMENIK ZLOČINU Nije bilo reakcije i kada je u avgustu drugoustoličeni mitropolit srpske crkve, padobranac Metodije Ostojić, ponosno otkrio u selu Gornje Zaosto spomenik Pavlu Đurišiću. &nbsp; &nbsp;-Nikad ga neće moći srušiti. Jer što vrijeme više prolazi sve je veće ime i slava i generala Dragoljuba i generala Pavla – poručio je sveštenik Srpske pravoslaven crkve, okružen ljudima u četničkim uniformama u . &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126190132_7d3b919eeffa23d1893cbbde6c9d3db80ddf561a75dd99beefc9c73cb31583fb.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260126190132_7d3b919eeffa23d1893cbbde6c9d3db80ddf561a75dd99beefc9c73cb31583fb" data-rendition-name="original" width="1080" height="675" loading="lazy" alt="KAD CRKVA VELIČA RATNOG ZLOČINA: Mitropolit Metodije otvara spomenik Pavlu Đurišiću "> <figcaption>KAD CRKVA VELIČA RATNOG ZLOČINA: Mitropolit Metodije otvara spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Ne samo što država nije srušila spomenik četničkom koljaču, već policija i dan-danas ne može ili neće da pronađe lutajući spomenik zločincu. &nbsp; DIJABOLIČNI MOZAIK CRNOGORSKE DANAŠNJICE U međuvremenu, tužilaštvo i sudovi – nastavljaju da tihuju. I tako izranja sumorna slika: nijesu jedini problem savremene Crne Gore ljudi koji, pod patronatom Crkve Srbije, slave kolaborante, pjevaju fašistima i koljačima i zalažu se za reviziju istorije. I koji tako krše zakone Crne Gore. &nbsp; Za današnju Crnu Goru najgore je uporno ćutanje crnogorskih tužlaca, šutnja crnogogorske države. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126190136_02cfdbcb2f8183aa0ae53df12252ba3bc4f8db476897e836303a1f53e8c8fe9c.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20260126190136_02cfdbcb2f8183aa0ae53df12252ba3bc4f8db476897e836303a1f53e8c8fe9c" data-rendition-name="original" width="835" height="576" loading="lazy" alt="ĆUTANJE INSTITUCIJA: Zgarda u kojoj su tri tužilaštva smještena "> <figcaption>ĆUTANJE INSTITUCIJA: Zgarda u kojoj su tri tužilaštva smještena(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Kako u maju, tako u avgustu, tako i čitave prošle godine. I baš tako i početkom ove godine. Uprkos obavezujućem uputstvu VDT-a Markovića, uprkos tome što im je posao da gone počinioce, tužilaštva ćute dok se diže glas u slavu fašizma, dok se poje ratnim zloičincima. &nbsp; Sve je ovđe jasno: Crkva Srbije je zaštićena organizacija, organizacija koja je, litijama avgusta 2020. godine, dovela sadašnju vlast na državne jasle. &nbsp; I onda sve ide nekim dijaboličnim redom, slaže se politički i moralni iskrivljena društvena slagalica u kojoj istorijske laži se plasiraju kao istine, u kojoj zločinci prijavljuju kao heroji. I sve to ide iz vrha vlasti, iz vrha Crkve Srbije. &nbsp; Naravno, sve nekažnjeno: &nbsp;upravo je ta instalirana, prosrpska i proruska vlast, izglasala izbor svih aktuelnih tužilaca, uključujući i Markovića i specijalnog Novovića. &nbsp; Zato su, ne samo Vrhovno, već i sva tužilaštva u Crnoj Gori vrlo obzirna prema ljudima koji su na vlasti ili su miljenici sveštenika Crkve Srbije. I vrlo bezobzirna prema onima koji ne odgovaraju režimu. &nbsp; I upravo zato Specijalno tužilaštvo na čijem je čelu Vladimir Novović – kojeg je takođe izabrala postavgustovska vlast – nalaže progon kritičkih medija. Ne zato što ima nekih dokaza, nekih indicija, već zato – što su kritički prema vlasti?! I sve se to dešava u današnjoj ,,oslobođenoj“ Crnoj Gori. U kojoj su neki, u aktuelnoj vlasti ili neki čelnici Crkve Srbije, kao u onoj Orvelovoj knjizi - jednakiji od ostalih. &nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp;

Zašto nema kazni za glorifikaciju fašizma, ratnih zločinaca i ponižavanje građanske Crne Gore?

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute poručio je u ponedjeljak da Evropa nije sposobna da se odbrani bez vojne podrške Sjedinjenih Američkih Država te da bi morala više nego udvostručiti sadašnje ciljeve izdvajanja za odbranu da bi to mogla učiniti samostalno.
- Ako ovdje iko misli da se Evropska unija ili Evropa u cjelini može braniti bez SAD-a, neka nastavi da sanja. Ne može“, rekao je Rute poslanicima Evropskog parlamenta u Briselu. Evropa i Sjedinjene Američke Države „trebaju jedni druge - dodao je.
Tenzije unutar NATO-a tinjaju zbog novih prijetnji američkog predsjednika Donalda Trampa posljednjih sedmica da će anektirati Grenland, koji je poluautonomna teritorija članice NATO-a, Danske.
Tramp je takođe kazao da će uvesti nove carine evropskim saveznicima zbog Grenlanda, ali je kasnije odustao od prijetnji nakon što je, uz Ruteovu pomoć, postignut „okvirni“ sporazum o bogatom mineralnom ostrvu. Malo detalja o tom dogovoru je objavljeno.
Vojni savez od 32 države povezan je klauzulom o zajedničkoj odbrani, Članom 5 osnivačkog Vašingtonskog sporazuma NATO-a, koji obavezuje svaku članicu da pritekne u pomoć savezniku čiji je teritorij pod prijetnjom.
Na samitu NATO-a u Hagu u julu, evropski saveznici, s izuzetkom Španije, kao i Kanada, pristali su na Trampov zahtjev da u roku od jedne decenije za odbranu izdvajaju isti procenat svog ekonomskog učinka kao i Sjedinjene Američke Države.
Obavezali su se da će do 2035. godine trošiti 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda na ključne odbrambene potrebe, te dodatnih 1,5 odsto na infrastrukturu povezanu sa bezbjednošću, ukupno 5 odsto BDP-a.
- Ako zaista želite da idete sami - rekao je Rute, „zaboravite da to možete postići s pet odsto. Biće potrebno deset odsto. Morate izgraditi sopstvene nuklearne kapacitete. To košta milijarde i milijarde eura.“
Francuska je predvodila pozive da Evropa izgradi svoju „stratešku autonomiju“, a podrška tom stavu porasla je otkako je Trampova administracija prošle godine upozorila da su njeni bezbjednosni prioriteti drugdje i da će se Evropljani morati sami snalaziti.
Rute je poslanicima poručio da bi Evropa, bez Sjedinjenih Američkih Država, „izgubila ultimativnog garanta naše slobode, a to je američki nuklearni kišobran. Pa eto, srećno!“

Rute: Evropa se ne može odbraniti bez SAD-a, pogotovo od nuklearnog napada

Evropska komisija objavila je da je zvanično označila Metinu platformu Vocap (WhatsApp) kao vrlo veliku internet platformu prema Aktu o digitalnim uslugama (DSA) Evropske unije, čime je učinila odgovornijom za suzbijanje nezakonitog i štetnog sadržaja.
Komisija je ranije ovog mjeseca najavila da razmatra takav potez, budući da je Vocap u prvih šest mjeseci 2025. imao prosječno 51,7 miliona aktivnih mjesečnih korisnika svojih kanala u Evropskoj uniji, što je iznad praga od 45 miliona korisnika utvrđenog DSA-om.
DSA zahtijeva od takvih velikih platformi da učine više u borbi protiv nezakonitog i štetnog sadržaja.
Metini Facebook i Instagram, Guglov YouTube, TikTok, Temu i Majkrosoftov LinkedIn neke su od kompanija koje su prema DSA-u označene kao vrlo velike internet platforme i koje samim tim podliježu toj obavezi.
- Nakon ovog označavanja, Meta, kao pružalac usluge Vocapa, ima četiri mjeseca, odnosno do sredine maja 2026. godine, da obezbijedi da WhatsApp bude usklađen s dodatnim obavezama DSA-a za vrlo velike internet platforme - navodi se u saopštenju Evropske komisije.

EU traži od Vocapa da suzbija štetni sadržaj

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano ili malo do umjereno oblačno.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru se ujutru ili prijepodne očekuje mjestimično magla i niska oblačnost.
Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha od minus tri do sedam, najviša dnevna od tri do 16 stepeni.&nbsp;

Tag: otkup-mlijeka