Ustavni sud Crne Gore će kroz svoje odluke nastaviti da demonstrira nultu toleranciju na slučajeve zlostavljanja, posebno u odnosu na lica gdje postoji sumnja da se nad njima sprovodi mučenje i drugo nečovječno ili ponižavajuće postupanje, a koja se nalaze pod kontrolom države, kao što su zatvorene ustanove, poručila je predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko na predstavljanju izvještaja “Monitoring suđenja slučajeva torture i rodno-zasnovanog nasilja u organizaciji Akcije za ljudska prava i Centra za ženska prava.
Predsjednica Ustavnog suda, kako se navodi u saopštenju, podsjetila je da se godinama unazad Ustavni sud kroz više poznatih slučajeva bavio efikasnošću postupanja državnih organa koji se tiču torture poput slučaja Zlatarske ulice, prebijanja Milorada Mija Martinovića i slučaja Milić i Nikezić koji su dobili svoj epilog i pred Evropskim sudom za ljudska prava.
Kako se ističe, u analizi HRA i CŽP obuhvaćene su četiri odluke Ustavnog suda koje su se ticale mučenja. Armenko je navela da joj predstavlja zadovoljstvo što je Akcija za ljudska prava prepoznala da praksa Ustavnog suda u protekle tri godine predstavlja važan korektiv institucionalnih propusta u postupanju policije, državnih tužilaštava i sudova.
- Kao što ste i sami primijetili, važan doprinos Ustavnog suda ogleda se u predmetu koji se odnosi na neadekvatnu kaznenu politiku u skladu sa najnovijim standardima Evropskog suda za ljudska prava u slučaju mučenja u UIKS-u. Upravo je ovaj predmet predstavljao prekretnicu u dosadašnjoj praksi Ustavnog suda u ovim najosjetljivijim predmetima, važnim za zaštitu prava ovih lica kako na nacionalnom nivou ali i za reputaciju države na međunarodnom nivou. Naš doprinos je dakle bio da naglasimo i uspostavimo standard da nije dovoljno da se ishoduje osuđujuća presuda, već i da kaznena politika bude takva da odvraća takvo postupanje, a posebno onih koji su upravo zaduženi za zaštitu lica pod čijom se kontrolom nalaze, daleko od očiju javnosti - istakla je Armenko.
Nakon što je Ustavni sud usvojio ustavne žalbe ovih zlostavljanih lica, navela je Armenko, oni su pokrenuli parnične postupke zbog pretrpljenih duševnih bolova.
- Sada su na potezu sudovi da poučeni našom praksom, na adekvatan način sagledaju i primijene standarde iz odluka Ustavnog suda kako se ne bi povrede ponavljale odnosno kako bi se adekvatno obeštetili na nacionalnom nivou. Podsjetiću da na poštovanje odluka Ustavnog suda u kontinuitetu pozivaju i Evropski sud za ljudska prava, i u to u najnovijoj odluci “Lipa protiv Crne Gore”, kao i Evropska komisija - kazala je Armenko.
Ona je dodala da je Ustavni sud posljednji branik zaštite ljudskih prava na nacionalnom nivou i stoga je aktivni i krajnji sudionik u sudskim postupcima sa aspekta zaštite ljudskih prava i sloboda.
- Kada Evropski sud za ljudska prava utvrdi povredu, prethodno ocijeni da li je tu povredu Ustavni sud prepoznao. Dakle, nadležnost zaštite ljudskih prava na nacionalnom nivou ali i najveća odgovornost jeste na Ustavnom sudu. Sa druge strane, primarnu zaštitu subjektivnih i osnovnih ljudskih prava i sloboda, pružaju redovni i specijalizovani sudovi jer sudeći u predmetima, zapravo sude o ljudskim pravima - istakla je Armenko. 
Armenko je navela da je potpuno opravdano zapažanje u analizi da su podnosioci ustavnih žalbi u analiziranim predmetima mučenja u kojima je Ustavni sud odlučivao, svoju pravdu čekali i do tri godine. Upravo zbog toga je, kaže, važno što je pravilnom organizacijom rada i zalaganjem stručnog kadra, Sud došao do toga da danas nema u radu ustavne žalbe starije od dvije godine.
- Međutim bez obzira na broj ustavnih žalbi koje se nalaze pred Ustavnim sudom i opterećenost predmetima, ustavne žalbe povodom navodne kršenje prava na zabranu mučenja za Ustavni sud će uvijek biti prioritet - dodala je ona. 
Armenko je upozorila da se pred Ustavnim sudom javlja sve veći broj složenih i izazovnih predmeta koji zahtijevaju ozbiljnu analizu i obučeni kadar koji će u potpunosti primjenjivati evropske standarde kako bi građani dobili pravdu pred domaćim organima, ne čekajući odlazak pred Evropski sud gdje se takođe čeka na odlučivanje po nekoliko godina. 
- Brzo, efikasno ali nadasve kvalitetno rješavanje ovih predmeta, nije moguće bez ulaganja države a to prije svega traži donošenje novog Zakona o Ustavnom sudu jer primjenom postojećeg koji već jedanaest godina egzistira u pravnom poretku, prepoznali smo brojna pitanja koja su zrele za promjene kako bi se trajno riješilo pitanje njegovog statusa, nezavisnosti i samostalnosti po uzoru na ustavne sudove razvijenih zemalja Evropske unije čije standarde slijedimo - zaključila je Armenko.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Armenko: Osuđujuće presude za zlostavljanje nijesu dovoljne, potrebne adekvatne kazne

Poslanica Socijalističke narodne partije (SNP) Slađana Kaluđerović podnijela je krivičnu prijavu protiv Dragana Maslovara iz Kotora, za krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje.
U saopštenju SNP-a navodi se da je Maslovar prijetio Kaluđerović zbog političkog stava da srpski jezik treba da bude službeni jezik, koji je kao svoj i stav SNP-a iznijela na Televiziji "Vijesti".
U prijavi Kaluđerović navodi se da je Maslovar, 3. februara na svom Facebook profilu, reagujući na izjave Kaluđerović, između ostalog, kazao "Ili ćete sjedjeti s mirom i poštovati državu Crnu Goru ili tutanj, pa pričajte srpski u Srbiji".&nbsp;
Maslovar takvom objavom, kako se navodi, podstiče na nasilje i mržnju prema onima koji se od njega razlikuju po religiji, porijeklu, jeziku, državnoj ili nacionalnoj pripadnosti.
- Čime je kod oštećene, ali i kod većeg broja građana koji se nacionalno, etnički, religiozno i lingvistički osjećaju kao i oštećena, izazvao strah, uznemirenost, šok, i zabrinutost za svoju budućnost i bezbjednost - kaže se u prijavi.
Maslovar je, kako se navodi, iznio niz prijetećih, uznemirujućih, uvredljivih, mizoginih i šovinističkih uvreda na račun Kaluđerović, ali i na račun cijele nacionalne srpske zajednice.

Kaluđerović podnijela krivičnu prijavu zbog prijetnji i uvreda na društvenim mrežama

Rusija je predstavila prototip bespilotnog kopnenog vozila (UGV) opremljen neuobičajenim mehaničkim sistemom zaštite od ukrajinskih FPV dronova, koji bi mogao predstavljati novi odgovor Moskve na sve sofisticiranije prijetnje na ratištu.
Riječ je o sistemu koji koristi rotirajuće sajle montirane na snažne motore ili ventilatore, čime se oko vozila stvara svojevrsna "vrtložna barijera". Njena svrha je fizičko presretanje dronova prije nego što dođu u kontakt s oklopom vozila.
Za razliku od klasičnih sistema elektroničkog ratovanja, koji djeluju ometanjem signala, ovaj koncept oslanja se isključivo na mehaničko uništavanje. Brzorotirajuće sajle djeluju poput sjekača, oštećujući propelere i konstrukciju FPV dronova u samoj završnici napada.
Poseban naglasak stavljen je na borbu protiv dronova vođenih optičkim vlaknima, koji su u posljednje vrijeme sve češći na ukrajinskom ratištu. Takvi dronovi otporni su na elektroničko ometanje, što je i bio jedan od ključnih razloga za razvoj ovog sistema.
Prema dostupnim informacijama, sistem se trenutno testira na manjim, daljinski upravljanim gusjeničnim i točkaškim platformama. Njihova namjena je pružanje podrške jurišnim jedinicama, bez direktnog izlaganja ljudstva neprijateljskoj vatri.
Ovakav pristup predstavlja evoluciju u odnosu na ranije improvizirane mjere zaštite, poput tzv. "cope cage" kaveza i čeličnih prepreka, koje su značajno ograničavale pokretljivost tenkova, a nudile tek djelimičnu zaštitu od preciznih udara dronova.
Slične niskotehnološke, ali praktične metode koristi i Ukrajina. Među njima su i rotirajuće prepreke od bodljikave žice, osmišljene da presijeku tanke optičke kablove ruskih dronova i onesposobe ih prije udara.
Za sada nije poznato hoće li ruski sistem ući u širu operativnu upotrebu, niti na kojim će tačno modelima UGV-ova biti implementiran, ali prvi snimci s testiranja već su izazvali pažnju vojnih analitičara.

Rusija predstavila novo oružje protiv ukrajinskih dronova: Izgleda kao kosilica

Evropska komisija (EK) smatra da hapšenje i krivično gonjenje državljanina Kosova od srpskih vlasti predstavlja još jedno kršenje obaveza Srbije prema Sporazumu o dijalogu i pravosuđu iz 2015. godine.
- Prema tom sporazumu, Srbija se obavezala da neće pokretati krivične istrage niti krivično gonjenje za navodne zločine počinjene na Kosovu, osim ako to ne zatraže kosovske vlasti. Nadležnost za navode o ratnim zločinima i drugim teškim krivičnim djelima je u nadležnosti kosovskih institucija - rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) portparol Evropske komisije, pozvavši Srbiju da poštuje preuzete obaveze.
U jutarnjim satima 5. februara jedan državljanin Kosova uhapšen je u Srbiji. Riječ je o bivšem pripadniku Oslobodilačke vojske Kosova (OVK).
Zamjenik predsjednika Organizacije veterana rata OVK, Gazmend Sila, rekao je za Radio Slobodna Evropa da je uhapšen na granici između Srbije i Hrvatske, te da mu je tokom kontrole u džepu pronađena članska iskaznica veterana OVK.
Policija Srbije je istog dana potvrdila da je uhapsila osobu iz Peći na Kosovu zbog sumnje da je počinila ratni zločin protiv civilnog stanovništva.
Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić saopštio je da je M. L. (1980) uhapšen na graničnom prelazu Batrovci, između Srbije i Hrvatske, te da mu je određeno zadržavanje do 48 sati, nakon čega će, uz krivičnu prijavu, biti priveden Tužilaštvu za ratne zločine.
U saopštenju policije navodi se da se M. L. "sumnjiči da je tokom 1998. i 1999. godine, kao pripadnik Oslobodilačke vojske Kosova, prošao selektivnu obuku, a potom učestvovao u napadima na pripadnike Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije i Vojske Jugoslavije".
Srbija već duže vrijeme privodi državljane Kosova pod optužbama za ratne zločine počinjene na Kosovu tokom 1998–1999. godine, a samo tokom 2025. zabilježeno je više takvih hapšenja.
Tokom devedesetih godina Srbija je Oslobodilačku vojsku Kosova karakterisala kao terorističku organizaciju, dok je za Kosovo OVK organizacija koja je branila lokalno stanovništvo od represije jugoslovenskih oružanih snaga.

EU poručuje: Srbija krši sporazum iz 2015. hapšenjem državljana Kosova

Ženska pionirska reprezentacija porazom je počela nastup na Mediteranskom prvenstvu u Prištini.
Generacija igračica koju predvodi trener Anđela Bulatović izgubila je od Turske 19:18 i osvojila 1,5 od mogućih pet bodova - za dobijenu posljednju i remi u drugoj trećini.
Vasilisa Savić je bila najefikasnija sa četiri gola, dok su po tri puta mrežu rivala zatresle Nikolija Nikić, Dunja Lalović, Anđela Stanišić i Petra Čađenović.
Crna Gora u utorak će igrati protiv Španije.
Rivali u grupi su još &nbsp;Rumunija, Kosovo i &nbsp;Bugarska.

Crnogorske rukometašice startovale porazom

Hronika

Otvoreno pismo Lidije Mitrović: Ne idem na izdržavanje kazne za djelo koje nijesam počinila, Novović "pokrio" i kontroliše Viši i Apelacioni sud

Društvo

(VIDEO) Kad Šćepanović tumači pravo: „Bože dragi“ i „e moj direktore“

Tag: osudujuce-presude-za-zlostavljanje

Armenko: Osuđujuće presude za zlostavljanje nijesu dovoljne, potrebne adekvatne kazne

Kaluđerović podnijela krivičnu prijavu zbog prijetnji i uvreda na društvenim mrežama

Rusija predstavila novo oružje protiv ukrajinskih dronova: Izgleda kao kosilica

EU poručuje: Srbija krši sporazum iz 2015. hapšenjem državljana Kosova

Crnogorske rukometašice startovale porazom

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO