Iranske vlasti osudile su danas napad na vojnog komandanta Hezbolaha, šiitske grupe saveznice Teherana, koji je ubijen u nedjelju u izraelskom vazdušnom napadu u južnim predgrađima Bejruta.
- Iransko Ministarstvo spoljnih poslova najoštrije osuđuje kukavički atentat na velikog komandanta Libanskog islamskog otpora, mučenika Hajtama Alija Tabatabaija - navedeno je u saopštenju.
Tabatabai, kojeg je Izrael opisao kao “šefa štaba Hezbolaha”, najviši je vođa libanskog pokreta koji je ubijen od prekida vatre koji je stupio na snagu prije skoro godinu dana, ali uprkos tome Izrael nastavlja svoje vazdušne napade u Libanu.
Hezbolah, koji je osnovao i finansirao Iran, ozbiljno je oslabljen posljednjim ratom sa Izraelom i padom svog saveznika Bašara el Asada u Siriji u decembru.
Iransko ministarstvo dodalo je da atentat na Tabatabaija “predstavlja flagrantno kršenje primirja sklopljenog u novembru 2024. i brutalan napad na nacionalni suverenitet Libana”.
Tabatai je unaprijeđen u vojnog komandanta Hezbolaha poslije smrti najviših vojnih lidera pokreta tokom rata sa Izraelom.
Iran je takođe pogođen izraelskim i američkim vazdušnim napadima na njegova nuklearna postrojenja tokom 12-dnevnog rata sa Izraelom koji je počeo izraelskim napadom u junu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Iran osudio ubistvo komandanta Hezbolaha

„Prekid trudnoće je za svaku ženu teško iskustvo - ne samo fizički, već i emotivno i psihički. Važno je da se o tome govori bez stigme i osude, uz puno poštovanje prava žene da donosi odluke o sopstvenom životu“, istakla je dr Emilija Delević, specijalista ginekologije i akušerstva.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDNctrZLoC2g%2F%3Figsh%3DZTQ5MDg2djdleHRk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

O prekidu trudnoće važno govoriti bez stigme i osude

Everin Čekić iz Bošnjačkog demokratakog pokreta (BDP) pitao je da li je današnje podizanje spomenika ozloglašenom četniku i fašisti Pavlu Đurišiću, krvniku bošnjačkog naroda, samo kompenzacija za glasove i mandate Bošnjačke stranke na posljednjim lokalnim izborima u Beranama?
- Čovjek bi pomislio da je Kenana daltonista – ne vidi dalje od zelene boje, pa joj je i "crvena linija" postala nedokučiva. Važno je da Draža Ibrahimović izađe u medije i osudi događaj – pro forme – na isti način na koji se poigrao sa rezolucijom o Šahovićima - kazao je Čekić.&nbsp;
Šta drugo očekivati od ljudi koji su spremni da doprinesu genocidu u Gazi – koje ni ne smiju da osude- naoružavajući Izrael da bi mogao nesmetano ubijati nevinu djecu i civile?
- Sve ovo smo predvidjeli još u trenutku kada je nastajala ova pročetnička vlada – vlada stvorena kao izraz velikosrpske ideje, sa jasnom namjerom da uruši sve civilizacijske vrijednosti i baci Crnu Goru na koljena. Vlada kojoj podršku i legitimitet daju vazali iz manjinskih naroda, čija se politika temelji isključivo na ličnim interesima i udobnim foteljama - poručio je funkcioner BDP-a.&nbsp;
Zato ovim putem poručujemo i našim sunarodnicima i svim slobodnomislećim građanima Crne Gore, koji baštine civilizacijske i antifašističke vrijednosti: "Sloboda i pravda se ne dobijaju – one se osvajaju!"
- Vrijeme je da se što prije krene u borbu protiv četnika i njihovih vazala – svim legitimnim sredstvima - zaključio je Čekić.

Čekić poručio: Vrijeme je da se što prije krene u borbu protiv četnika i njihovih vazala iz manjinskih partija

Evropski parlament danas je odao počast žrtvama genocida u Srebrenici, poručivši Srbiji da se mora suočiti sa svojom ulogom, a Evropskoj uniji da mora spriječiti da se tako nešto ponovi.
Nekoliko evropskih čelnika i ministara 11. jula putuju u Srebrenicu gdje će obilježiti 30. godišnjicu genocida u kojem je 1995. ubijeno više od osam hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka, nakon pada enklave koja je bila pod zaštitom Ujedinjenih nacija.
<h2>"Mržnja vodi prema novim sukobima i patnjama"</h2>
Evropski parlament na početku plenarne sjednice odao je počast tim žrtvama, a njegova predsjednica Roberta Mecola pozdravila dvoje preživjelih, prisutnih u Strasburu – Almasu Salihović i Almira Salihovića.
- Almasa je protjerana iz svoje zajednice i tek je kasnije saznala da je njen stariji brat Abdulah pogubljen. A, Almir je šest dana lutao šumom kako bi izbjegao smrt. Almasa i Almir, hvala vam što ste ovdje. Podsjećate nas da iza svakog imena i broja stoji osoba. Porodica - rekla je Mecola.
U ime evropskog naroda (EPP) govorio je Čeh Ondrej Kolar, ujedno i izvjestilac Parlamenta za Bosnu i Hercegovinu, koji je upozorio da Evropa 30 godina govori da se tragedije poput Srebrenice ne smiju ponavljati, a to se ipak događa.
- Srebrenica nas svakodnevno mora podsjećati da mržnja samo vodi prema novim sukobima i patnjama, da nije dovoljno samo “suditi zločincima”, nego i “pronaći hrabrost” i spriječiti da se takvi zločini ponavljaju - kazao je on.
Bosna i Hercegovina je “dovoljno propatila u prošlosti”, a sada je na EU-u da pomogne njenim građanima kako bi živjeli u miru i blagostanju, zaključio je Kolar, prenijela je Hina.
Slovenački poslanik socijalista i demokrata (S&amp;D) Matjaž Nemec rekao je da je genocid u Srebrenici “počeo sličnom retorikom koju nacionalisti koriste i danas”.
- Evropa se danas ponovo pravi nevina, dok stradaju Palestinci - rekao je Nemec, pa poručio da sprječavanje genocida ne smije biti samo “mrtvo slovo na papiru”.
<h2>Najmračniji dan u modernoj istoriji Evrope</h2>
Finski konzervativac Sebastijan Tinkinen govorio je o “nezamislivim strahotama vojnika bosanskih Srba koji su planski pogubljivali civile”, prozvavši to “najmračnijim danom u modernoj istoriji Evrope” i “podsjetnikom” više ne smije dopuštati takve zločine.
Austrijski liberal Helmut Brendstater se u Srebrenicu uvjerio “kolika bol postoji u očima porodica ubijenih”. Pozvao je srpski narod “da se suoči sa žrtvama genocida”, te prihvati istinu.
- I mi Austrijanci smo teško prihvatali ulogu Austrije u holokaustu. No, bitno je to priznati, tu bolnu istinu - kazao je on.
Holandska poslanica zelenih Tineke Strik govorila je o neuspjehu vojnika UN-a, mahom njenih sunarodnika, da zaštite bošnjačko stanovništvo.
Upozorila je da „etnonacionalistička retorika i negiranje genocida” u Bosni i Hercegovini i dalje drže “mržnju živom”.
Bez preuzimanja odgovornosti za genocid neće biti stabilne Bosne i Hercegovine, zaključila je.

EP odao počast žrtvama genocida u Srebrenici: Srbija da preuzme odgovornost, EU da spriječi da se nešto slično ponovi

Nakon ovakvog saopštenja PES-a pozivam Ministarstvo pravde da osudi neprimjeren pritisak na sudije koje, zbog donijete odluke, partija premijera i Ministra pravde optužuje za “podrivanje napretka u poglavljima 23 i 24 i štetu evropskoj integraciji Crne Gore - naveo je na mreži X potpredsjednik SDP i predstavnik Evropskog saveza Bojan Zeković.&nbsp;
Navodi da vjeruje da ministar ćutanjem neće poručiti da mu je partija važnija od sudstva. &nbsp;
Zeković očekuje i da će Sudski savjet stati u zaštitu sudija, kao u januaru 2023, kada je, povodom sličnog napada bivšeg ministra, saopštio da “politički napad Kovača sudstvu nanosi nesagledivu štetu”
- Reforma pravosuđa ne smije biti realizacija prijetnji izvršne vlasti, zbog nezadovoljstva pojedinačnom sudskom odlukom. Kada premijer, uz poziv Višem sudu da “adekvatno pravno cijeni dokaze”, pominje “reforme”, to nijesu reforme, već prijetnja izvršne vlasti upućena sudskoj - &nbsp;zaključio je Zeković.&nbsp;

Zeković: Ministarstvo pravde da osudi neprimjeren pritisak na sudije

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević pozvala je nadležne institucije da bez odlaganja istraže sve okolnosti napada na novinarku Pobjede Anu Raičković.
- Nedopustivo je da bilo ko, zbog pisanih ili izgovorenih riječi, koristi nasilje prema novinarima - navela je Gorčević ja mreži X.
Taj incident je, kako je kazala, napad ne samo na slobodu medija, koja je jedan od ključnih temelja demokratskog društva, već i na dostojanstvo žene i novinarske profesije.
- Svako nasilje nad novinarima mora biti oštro osuđeno i adekvatno sankcionisano, kako bi se zaštitila sloboda izražavanja i očuvala bezbjednost svih medijskih radnika - poručila je Gorčević.

Gorčević: Nadležni da istraže sve okolnosti napada na Raičković

Akcija za ljudska prava i Centar za ženska prava osudili su napad na novinarku Anu Raičković i članove njene porodice, ističući da je ovaj čin nasilja apsolutno neprihvatljiv.
- Raičković, urednica crne hronike u Pobjedi, sinoć je u Podgorici napadnuta, kako je objavljeno, od strane biznismena Zorana Ćoća Bećirovića i njegovog obezbjeđenja ispred restorana Gurman. Ona je prvo verbalno napadnuta, a zatim su, kako je saopštila Uprava policije, i ona i dva člana njene porodice dobili više udaraca u glavu i tijelo. Napadači su novinarki zatim oštetili i automobil. Motiv napada je novinarski rad Raičković i njeni komentari u emisijama, objavili su Pobjeda i TV E - navedeno je u saopštenju HRA i Centra ua ženska prava.
Te NVO osudile su napad na slobodu izražavanja, a posebno i nasilje prema ženi i to na javnom mjestu.
- Razmjere agresije i pomjeranje svih civilizacijskih granica u rješavanju konflikata u našoj zemlji vrlo je zabrinjavajuće. Pohvaljujemo efikasnu reakciju policije, očekujemo da odgovorni budu hitno procesuirani i da se i na taj i na druge načine osigura bezbjednost zaposlenih u medijima. Pružamo punu podršku Ani Raičković i svim drugim novinarkama i novinarima koji se suočavaju s neprimjerenim komentarima i prijetnjama - poručeno je u saopštenju.

HRA i CŽP osudili napad na Raičković: Apsolutno neprihvatljiv čin nasilja

Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da Crna Gora osuđuje napad na rezidenciju ambasadora Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) u Kartumu, glavnom gradu Sudana.
- Svaki oblik nasilja i napada na diplomatsku imovinu je neprihvatljiv i predstavlja jasno kršenje diplomatskih normi i Bečke konvencije o diplomatskim odnosima - navedeno je na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMFA_MNE%2Fstatus%2F1841793412900561173%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1841793412900561173%7Ctwgr%5E67fc04dfed28da0d08e47dde5e779d89fecdf4b1%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Crna Gora osudila napad na ambasadu UAE u Kartumu

Kada je 27. februara predsjednik entiteta Bosne i Hercegovine – Republika Srpska Milorad Dodik stigao u posjetu predsjedniku Skupštine Crne Gore Andriji Mandiću dočekao ga je građanski protest pred zgradom parlamenta, a na jednom od transparenata je pisalo „Soko sivi, a ne kukavica. Crnogorac, a ne posrbica“, zbog čega je već sjutradan uslijedila reakcija tužilaštva – odakle su najavili da će formirati predmet kako bi utvrdili da li je sadržaj transparenta govor mržnje. Samo nešto duže od pola godine kasnije Više tužilaštvo u Podgorici, u slučaju očiglednog govora mržnje, koji je žestoko uzburkao crnogorsku javnu scenu, saopštava kako će javnost biti blagovremeno obaviještena ako odluče da formiraju predmet povodom <a href="https://etv.me/drustvo/fasistoidni-uradak-juce-osvanuo-na-prosrpskim-portalima-uklonjen-nakon-burnih-reakcija-u-javnosti">teksta „Koncert za Nermina: Islamizacija Podgorice?“</a>, objavljenom u srijedu na Portalu „Srpska24“, a koji je potom prenio i Portal „Borba“?! - Više državno tužilaštvo u Podgorici, u okviru svoje nadležnosti prati i ocjenjuje da li u tekstovima, izjavama, kao i radnjama bilo kojeg lica postoje bitna obilježja krivičnog djela iz nadležnosti ovog tužilaštva, tako da ukoliko ocijeni da je potrebno formirati predmet povodom bilo kojeg slučaja, javnost će biti blagovremeno obaviještena – saopštila je Portalu ETV rukovoditeljka Višeg državnog tužilaštva u Podgorici Lepa Medenica.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240905220912_0368cfd3088fdad780edf6f4c2c1b22f13e2d51b9259b505d32a3814d2c153f4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240905220912_0368cfd3088fdad780edf6f4c2c1b22f13e2d51b9259b505d32a3814d2c153f4" data-rendition-name="original" width="720" height="601" loading="lazy" alt="srpska 24"> <figcaption>Objavljeni tekst na portalu "Srpska 24"(Photo: Srpska 24 - stop kadar)</figcaption> </figure>  <h2>Fašistički uradak</h2> Oba portala, u međuvremenu su uklonila sporni tekst, s tim što se „Borba“ i izvinila i ogradiila od stavova autora, ali zastrašujuće riječi Ivana Miloševića i dalje zloglasno paraju javni prostor.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240905220912_f3549645dcd1b7e1b9444eccc2c3962f07be6cfc38b40d481da2e88234732e6a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240905220912_f3549645dcd1b7e1b9444eccc2c3962f07be6cfc38b40d481da2e88234732e6a" data-rendition-name="original" width="867" height="1600" loading="lazy" alt="Srpska t24"> <figcaption>Tekst sa portala "Srpska 24" uklonjen nakon burnih reakcija u javnosti(Photo: Srpska 24 - stop kadar)</figcaption> </figure>  - U nekom izvrnutom smislu, večerašnji koncert je zapravo pokušaj islamizacije Podgorice i utapanje njene tradicije u muslimanske okvire i muslimanske barjake. Pjevače raznih profila, posebno nacionalnih i religioznih, na jednom koncertu je okupio Nermin i kao da je skriveno poručio da je baš on taj koji može pod svoju kapu da sabere i sačuva sve podgoričke raznolikosti - napisao je, pored ostalog, Milošević u svom tekstu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240905220912_db2e2cc7b5bca5a50593d3b351af3949cb841a60a38077d113276d65e38c08a2.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20240905220912_db2e2cc7b5bca5a50593d3b351af3949cb841a60a38077d113276d65e38c08a2" data-rendition-name="original" width="1000" height="720" loading="lazy" alt="Borba"> <figcaption>Uklonjen tekst sa portala "Borba"(Photo: Borba - stop kadar)</figcaption> </figure>  Jezive poruke, kao ni burna reakcija javnosti na njih, međutim, nije ponukala ni Ministarstvo kulture i medija na čijem je čelu Tamara Vujović da se oglase?! S obzirom na to da bi prva adresa sa koje je morala da stigne reakcija na širenje govora mržnje i fašizam preko medija, trebalo da bude upravo ovaj resor, nijesmo im se obratili i zatražili komentar. Njihovo ćutanje, jasano pokazuje i njihov stav. - Kad nepristojno, nepravedno i nefunkcionalno društvo, kakvo vrlo namjerno, a ne iz neznanja kreiraju političari, začine nazovi novinari koji truju javni prostor izlivima fašizma, netrpeljivosti i govorom mržnje - dobijamo kao posljedicu društveni haos čije su posljedice pogubne – upozorio je u izjavi za Portal E TV komunikolog Miodrag Strugar.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024090522090_09ca0f9d89c480a62ab99c0227056647cfd3bde6f0f3400721b91923155a6507.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2024090522090_09ca0f9d89c480a62ab99c0227056647cfd3bde6f0f3400721b91923155a6507" data-rendition-name="original" width="1166" height="1166" loading="lazy" alt="Miško Strugar"> <figcaption>Miodrag Strugar(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  Kategoričan je da „i opskurni portali koji su objavili taj fašistički uradak i političari koji stoje iza njih znaju što čine“. - Pa naknadno izvinjenje, brisanje tog teksta i mlaka osuda ne mogu neutralisati otrov koji su prosuli. Cilj su postigli, korak po korak normalizuju nenormalno, jer u takvom blatu najbolje plivaju – naglašava naš sagovornik. Upozorava da je „od takvih tekstova, od fašizma u riječima do Štrbaca i/ili prijedorskih bijelih traka, samo korak - i to mali“. <h2>Izlivi otrova</h2> A da autor teksta nije daleko od ideje „bijelih traka“ nedvosmisleno se da zaključiti iz njegovog uratka.&nbsp; - Klicalo se Podgorici i podgoričkim sokacima i Sastavcima, starim i novim ljubavima, Ribnici, Sitnici i Morači, Gorici i Ljuboviću, Zeti i Plavnici, Brijegu od Morače i Sat kuli... I jasno je poručeno da sve to pod svoje i na okupu drži Nermin Abdić, a svi ostali su nepoželjni i nemaju pravo da svojataju i smatraju svojim podgoričke znamenitosti – napisao je on, između ostalog. U otrovu koji je izlio u javni prostor, dalje konstatuje da je „Nermin – ipak Nermin“. - Pa i neka je DPS-ovac hiljadu puta, ali ipak on pripada religioznoj i nacionalnoj manjini i teško može da pod svoje skute objedini ono što je Podgorica bila, a i danas je. Ipak, ovaj grad je naselje pravoslavnih stanovnika i njihova tradicija, posebno pjesma, je i ova koja se večeras raspojasala ispod Sat kule i koja je upućena jednom Nerminu i njegovoj stranci! U nekom izvrnutom smislu, večerašnji koncert je zapravo pokušaj islamizacije Podgorice i utapanje njene tradicije u muslimanske okvire i muslimanske barjake. Pjevače raznih profila, posebno nacionalnih i religioznih, na jednom koncertu je okupio Nermin i kao da je skriveno poručio da je baš on taj koji može pod svoju kapu da sabere i sačuva sve podgoričke raznolikosti. Ostali su kolateralna šteta i treba je izbjegavati i za nju, naravno, ne treba glasati! – zaključio je Milošević. Šef Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović smatra da se radi o još jednom primjeru pokušaja radikalizacije crnogorskog društva. - Bojim se da ćemo u narednom periodu imati više ovakvih izliva otrova, najviše preko medija sa ekstremnim radikalnim stavovima. Medijskim sadržajima dodatno će pokušati da unesu razdor, da zaoštre sve moguće ekstreme u Crnoj Gori, a krajnji cilj je urušavanje građanskog koncepta države – kaže Vujović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024090522094_a3ac42a3fd4b61973c7bdf53a231898882edf76ae74ece3a9ae7eb9b65c7fcc9.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024090522094_a3ac42a3fd4b61973c7bdf53a231898882edf76ae74ece3a9ae7eb9b65c7fcc9" data-rendition-name="original" width="750" height="500" loading="lazy" alt="Ranko Vujović"> <figcaption>Ranko Vujović(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Ističe da bi bilo „veoma loše emotivno reagovati na ovakve pokušaje trovanja Crne Gore“. - Oni žele da zaustave evropski put naše zemlje, svjesni da taj put urušavaju upravo ovakvi narativi, kao što su govor mržnje i fašizacija društva – dodaje naš sagovornik. Za njega nije iznenađenje što tužilaštvo još ne reaguje na ovaj događaj. - Toliko se prethodnih nekoliko godina dogodilo nezakonitih situacija, radnji, odluka pa nijesu reagovali. Ćutali su i na govor mržnje – podsjeća Vujović. Pribojava se da je upravo tolika pasivnost tužilaštva najbolji signal i ohrabrenje svima koji žele da radikalizuju crnogorsko društvo da nastave. <h2>Burne reakcije</h2> Interesantno je da se ombudsman Siniša Bjeković, koji rijetko reaguje na fašizaciju i klerikalizaciju crnogorskog društva koja je u zamahu posljednjih godina, već juče oglasio i upozorio na neprihvatljive i uvrjedljive segmente Miloševićevog teksta koji, kako je konstatovao, duboko podrivaju temelje multikonfesionalne, multinacionalne, kulturne različitosti i suživota. - Na ovaj način podstiče se nacionalna i vjerska netrpeljivost. Upravo kazivanje i u samom tekstu da je koncert okupio pjevače raznih profila, nacionalnih i religioznih, najveći je demant suštine objavljenog, te pokazatelj da se duh različitosti, slobode i suživota ne može i ne treba sputati – saopštio je, pored ostalog, Bjeković. On je upozorio da je „ovdje riječ o još jednoj opasnoj pojavi, a to je stigmatizacija i targetiranje drugog i drugačijeg“.&nbsp; - Uključujući i ekstremizaciju u odnosu na vjerska, jezička i kulturna obilježja jednog dijela našeg društva – istakao je on. Oglasio se i reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić koji je upozorio da je Miloševićeva objava fašizam. To je konstatovao i poslanik DPS-a Ivan Vuković, dok je poslanik Pokreta Evropa sad Miodrag Laković da tekst predstavlja „primjer segregacije i širenja vjerske i nacionalne mržnje“.&nbsp; Član Građanske inicijative „21. maj“ i samostalni odbornik u Skupštini Glavnog grada Aleksandar Saša Zeković pozvao je predsjednicu Skupštine Glavnog grada Jelenu Borovinić - Bojović i sve odborničke klubove da zajednički reaguju na islamofobiju ispoljenu prema Nerminu Abdiću.&nbsp; Osnivač Bošnjačkog demokratskog pokreta Anis Šabotić osudio je fašistički napad ističući da ovaj islamofobični tekst najbolje pokazuje stanje društva u kom se nalazimo i vladajuće elite za koju više ne postoji građanska Crna Gora. Iz Digitalnog forenzičkog centra juče su podsjetili da su u studiji „Neraskidive veze ili geopolitička strategija – Uticaj Srbije u Crne Gore“ ukazali na djelovanje Ivana Miloševića i njegovog portala „Srpska24“ – kao jednog od kanala za širenje manipulacija informacijama i stranog malignog uticaja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024090522094_8be11a99c0ba3c9e13f7a9e172fc32f48e72f3640ebcbfd1ae2d56af6dbbfe2e.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2024090522094_8be11a99c0ba3c9e13f7a9e172fc32f48e72f3640ebcbfd1ae2d56af6dbbfe2e" data-rendition-name="original" width="300" height="227" loading="lazy" alt="Ivan Milošević"> <figcaption>Ivan Milošević(Photo: Srpska RTV - print skrin)</figcaption> </figure>  Milošević je, kako su naveli, zagovornik četničkog pokreta i lika i djela četničkog komandanta Draže Mihailovića, zajedno sa vojvodom Miletom Pavićevićem, predsjednikom Ujedinjenog ravnogorskog pokreta Crne Gore.&nbsp; Pavićević je 2007. godine u istoj grupi sa Andrijom Mandićem, sadašnjim predsjednikom parlamenta Crne Gore dobio titulu četničkog vojvode. - Portal Srpska 24 koji je osnovan 2019. godine zalaže se za projekat koji podrazumijeva srpsku nacionalnu ideju, odnosno monarhiju kao prirodnu praksu Srba. Portal zagovara povratak vojnika Jugoslovenske vojske u otadžbini i generala Draže Mihailovića u srpske udžbenike i u porodice njihovih potomaka i jasno duhovno opredjeljenje koje u Crnoj Gori vjekovima čuva Mitropolija crnogorsko primorska – saopštili su iz DFC-a. Mandić je juče u Skupštini, u polemici sa poslanicima, rekao kako osuđuje tekst, ali i istakao da se portal „Borba“ izvinio. Ivan Milošević je generalni sekretar Udruženja novinara Crne Gore i vlasnik i glavni i odgovorni urednik portala „Srpska24“. Iz ovog novinarskog udruženja nijesu reagovali na njegov govor mržnje, ali jesu iz Društva profesionalnih novinara Crne Gore. Oni su najoštrije osudili „svaki govor mržnje i huškanje medija na neteoleranciju“. Mediji bi, upozorili su oni, morali da znaju da sloboda govora nije zaštićena u slučajevima sijanja mržnje, i da ovakve kolumne predstavljaju zloupotrebu slobode izražavanja

Kaćuša Krsmanović

Strugar: Od fašizma u riječima do Štrbaca i/ili prijedorskih bijelih traka, samo je korak

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović premašio je planirane aktivnosti u prvih devet mjeseci ove godine, realizujući devet zvaničnih i četiri radne posjete, što zahtijeva dodatna izdvajanja iz budžeta.
Zbog toga je Služba predsjednika zatražila preusmjeravanje 123.488 eura kako bi se do kraja godine izmirile obaveze za službena putovanja, reprezentaciju i isplate po osnovu ugovora o djelu.&nbsp;
Kako se navodi u dopisu upućenom Vladi 27. oktobra, do povećanih troškova došlo je zbog znatno intenzivnijih međunarodnih aktivnosti predsjednika tokom ove godine.
Prema Informaciji o preusmjeravanju ostvarenih ušteda i obezbjeđenju nedostajućih sredstava kod određenih potrošačkih jedinica, koji je usvojila Vlada, u prvih devet mjeseci Milatović je relizovao devet zvaničnih i četiri radne posjete, što je, kako se naglašava, „značajno više od plana“.&nbsp;
Služba predsjednika istovremeno ističe da su unutar sopstvenog budžeta ostvarene uštede u identičnom iznosu, što otvara mogućnost da se sredstva preusmjere u skladu sa članom 45 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti.&nbsp;
Tim članom je propisano da Vlada može preraspodjelom obezbijediti do 10 odsto ukupnog budžeta potrošačke jedinice.
Pored zahtjeva predsjednika, Ministarstvo javnih radova takođe je zatražilo preusmjeravanje 67.500 eura do kraja godine za neto zarade, ostale naknade, zakup objekata, ostale usluge, tekuće održavanje opreme, izdatke za opremu i rashode za gorivo.
T.K.

Milatović premašio plan aktivnosti: Za putovanja, reprezentaciju i ugovore još 123.500 eura

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Anastazije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"><figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption></figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"><figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption></figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Kirije su odavno otišle u nebo, a podstanari su primorani da se odriču osnovnih životnih potreba kako bi obezbijedili krov nad glavom za sebe i svoju porodicu. Problem postaje sve ozbiljniji, dok država i nadležni i dalje ćute. Podstanari su praktično nevidljivi, kao da nijesu dio društva. Ako uzmemo za primjer četvoročlanu porodicu koja plaća kiriju od 600 eura, a dvoje zaposlenih donosi kući dvije plate – jednu od 600, a drugu od 800 eura – dolazimo do poraznog podatka da ta porodica živi sa svega 800 eura mjesečno. To znači samo jedno: preživljavanje. Kada se tome doda svakodnevni rast cijena u Crnoj Gori, slika postaje još dramatičnija. Ovo je samo jedan od primjera, a situacija na terenu pokazuje da ima i mnogo težih slučajeva, sa još manjim primanjima, gdje je svakodnevna borba pravi izazov. Da ne govorimo o samohranim roditeljima i njihovoj podstanarskoj borbi sa surovim uslovima. Šta je sa onima koji primaju samo socijalna davanja, onima koji zarađuju ispod minimalca, gdje radi samo jedan roditelj, ali i mnogim drugim ugroženim kategorijama koje svakog mjeseca plaćaju krov nad glavom? Zašto njihov glas niko od nadležnih ne čuje? Da je situacija alarmantna, potvrđuje za Portal ETV i Dragan Živković iz Udruženja podstanara Crne Gore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250414080436_88f1f645452a4353963dcf5d1a000967e3b46757265dab3a791d5d52b4ac5105.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250414080436_88f1f645452a4353963dcf5d1a000967e3b46757265dab3a791d5d52b4ac5105" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Dragan Živković"><figcaption>Dragan Živković(Photo: RTCG)</figcaption></figure>  Na pitanje Portala ETV da li je vlast do sada uradila bilo šta kako bi poboljšala položaj podstanara, odgovor je kratak i jasan – i, nažalost, negativan. „Do sada, nažalost, državne institucije nijesu preduzele suštinske mjere koje bi poboljšale položaj podstanara. Nemamo zakon o zakupu stanova, nemamo strategiju stanovanja, niti sistemsku kontrolu tržišta kirija. Većina problema ostavljena je bez institucionalnog odgovora.“ Kako kaže, pojedine opštine – poput Budve – pokazale su volju da naprave iskorak kroz subvencije, što je za pohvalu, ali to su izuzeci, a ne pravilo. Potrebna je državna stambena politika, a ne sporadične i nesistemske mjere. Na pitanje jesu li podstanari zbog finansijske situacije ozbiljno ugroženi, Živković odgovara bez dileme: apsolutno – podstanari su danas jedna od najugroženijih grupa u Crnoj Gori. „Cijene kirija su porasle i do 60 odsto, pa veliki broj porodica daje polovinu ili više svojih prihoda samo na stanarinu. To dovodi do prezaduženosti, odricanja od osnovnih potreba, a u nekim slučajevima i do iseljavanja iz zemlje". Dodaje da se može reći da je podstanarstvo postalo egzistencijalni problem, a ne samo ekonomski izazov. „Zbog toga hitno tražimo donošenje zakona i uvođenje mehanizama koji će obezbijediti priuštivo i sigurno stanovanje“, istakao je Živković za Portal ETV. Vjeruje se da u Crnoj Gori ima više od 30.000 podstanarskih porodica.

Za državu nevidljivi, egzistencijalno ugroženi – podstanarska muka je pregolema

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: osuda