Osnovno državno tužilaštvo dopunilo je optužni prijedlog protiv Danila Mandića koji se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija – navodi se u odgovorima Nađe Pešić savjetnice za odnose sa javnošću u Osnovnom sudu na upit Portala ETV.
-Postupak se nalazi u fazi ispitavnja optužnog prijedloga. Ovaj predmet protiv Danila Mandića spojen je sa predmetom koji je protiv njega formiran i zbog krivičnog djela oduzimanje vozila. Sprovešće se jedinstveni postupak i donijeti jedna presuda - saopštili su nam iz Osnovnog suda.
Danilo Mandić je bratanić Andrije Mandića, predsjednika Skupštine, i bio je njegovo privatno - nelegalnog obezbjeđenje.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako je tada saopšteno iz policije, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene svih dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo, jer kako su obrazložili optuženi nije „imao namjeru da ubije Perovića i Turkovića“.
U međuvremnu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zbog moguće zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tužilaštvo dopunilo optužni prijedlog protiv Danila Mandića, biće vođen jedan postupak - zbog krađe skupštinskog vozila i nanošenja povreda Peroviću

Srpski državljani Veljko Marković, &nbsp;Milan Marković, Dejan Jovanović, Vladimir Erić ali i crnogorski državljani Predrag Mirotić, Nikola Milačić, Katarina Baćović i Marjan Vuljaj oslobođeni su optužbi da su odgovorni za obijanje sudskog depoa Višeg suda u septembru 2023. godine.
Oslobađajuću odluku u slučaju Tunel donio je sudija Osnovnog suda Borko Lončar.
On je u obrazloženju naveo da nije bilo dokaza da su optuženi izvršili krivično djelo kriminalno udruživanje i teška krađa.
Prema stavu sudije nijesu dokazani navodi optužnice da je osam osoba tokom &nbsp;jula 2023. postali članovi grupe koja je odgovorna za obijanje i pljačku depoa Višeg suda 11. septembra.
- Sud je oslobađajuću odluku donio zbog nedostatka dokaza da su optuženi bili pripadnici kriminalne &nbsp;grupe, kao i zbog nedostatka dokaza da su izvršili krivično djelo teška krađa, jer u postupku nije &nbsp;utvrđeno prisustvo DNK tragova ni na jednom izuzetom tragu iz tunela, stana koji je iznajmljen, &nbsp;podruma, niti deopa Višeg suda u Podgorici. Nije utvrđeno da je bilo ko od optuženih ulazio u &nbsp;iznajmljeni stan, u podrum tog stana, tunel, kao i arhivu Višeg suda u Podgorici. Nije utvrđeno ni &nbsp;ko je kopao tunel, kao i na koji način - navodi se u obrazloženju odluke. Sudija je objasnio da u odnosu na optužene Veljka Markovića, Milana Markovića, &nbsp;Jovanovića i Erića, &nbsp;utvrđeno je da su bili u Crnoj Gori i da su Milan i Veljko Marković i Jovanović &nbsp;napustili Crnu Goru 11.09.2023. godine, a &nbsp;Erić 6. septembra 2023. te da je Erić &nbsp;8.septembra bio u policijskoj stanici Loznica, kada mu se po optužnici stavlja na teret da je &nbsp;kopao tunel.&nbsp;
Takođe, utvrđeno je da je Veljko Marković iznajmio stan 09.08.2023. godine, u &nbsp;Podgorici. Drugih dokaza u odnosu na ove optužene nije bilo. U odnosu na optuženog Predraga Mirotića nije utvrđeno da je on lice koje je upravljalo vozilom &nbsp;reno klio te da je navodno navodio zeleni kombi od centra grada prema Botunu, jer se na &nbsp;video snimcima zbog lošeg kvaliteta nije moglo utvrditi registarska oznaka vozila, kao ni to ko &nbsp;upravlja istim i koliko osoba se nalazi u vozilu. Kako je ovo jedina radnja koja se optuženom &nbsp;Mirotiću stavlja na teret, a kako nije dokazana, to ni u odnosu na ovog optuženog nije bilo dokaza &nbsp;za krivična djela koja mu se stavljaju na teret - navodi se u obrazloženju presude. Takođe, u odnosu na optuženog Nikolu Milačića nije utvrđena ni jedna činjenica koja dokazuje njegovo &nbsp;učešće u događajima. Postoji samo odbrana optužene Baćović da je angažovao &nbsp;radi zakupa stana, koji ugovor je zaključen 24. jula 2023. godine, nakon čega nema nikakvih dokaza &nbsp;o daljim aktivnostima optuženog Nikole Milačića.&nbsp;
- Samo na odbrani optužene Baćović ne može se &nbsp;zasnivati odgovornost optuženog Milačića, koji negira izvršenje krivičih djela. &nbsp;U odnosu na optuženu Katarinu Baćović, takođe nije utvrđeno da je izvršila predmetna krivična &nbsp;djela, a iz njene odbrane proizilazi da je zbog uvjerenja da je radi otvaranja salona vjenčanica &nbsp;potrebno da iznajmi stan, a po nagovoru optuženog Milačića, što je i učinila, nakon čega nema &nbsp;nikakvih aktivnosti u vezi sa predmetnim događajem. U odnosu na optuženu Katarinu Baćović &nbsp;sud je našao da nema dokaza ni da je izvršila krivično djelo falsifikovanje isprave, jer navodna &nbsp;lažna lična karta nije pronađena u materijalnom obliku, a u spisima predmeta postoji samo &nbsp;fotografija slike iz telefonske prepiske. Kako obična fotografija lične karte nema status javne &nbsp;isprave, to ista nije podobna da se koristi u pravnom saobraćaju, pa samim tim ne predstavlja &nbsp;javnu ispravu u smislu krivičnog zakonodavstva - navodi se u obrazloženju presude. U odnosu na optuženog Marijana Vuljaja, sud je našao da nema dokaza da je izvršio krivično djelo &nbsp;pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela, jer je optužena Katarina Baćović oslobođena &nbsp;krivične odgovornosti, a iz odbrana ovih optuženih proizilazi da optuženi Vuljaj nije imao ni svijest &nbsp;da je optužena Baćović izvršila krivično djelo koje se odnosi na kopanje tunela.
Prema navodim optužnog akta, iz depoa je nestalo 19 komada vatrenog oružja, 11 telefona i manje količine kokaina, heroina i marihune.
Optužnica je podignuta dva dana uoči godišnjice nezapamćenog skandala, 9. septembra prošle godine, da bi tužilac tri dana kasnije obustavio istragu protiv Veljka i Milana Markovića, Jovanovića, Erića, Mirotića, Baćović i Milačić za krivično djelo sprječavanje dokazivanja, koje im je bilo stavljeno na teret.
Iako je optužni akt napisan na 40 strana u ovom slučaju javnost je ostala uskraćena za odgovore na brojna pitanja, jer istražitelji nijesu uspjeli da rasvijetle ključne detalje nezapamćenog skandala kada je u centru grada više od mjesec kopan tunel, dug 30 metara, iz podruma susjedne zgrade.
Zgrada sudova u Njegoševoj ulici smještena je u najzaštićenijoj gradskoj zoni, gdje se u prečniku od nekoliko stotina metara nalaze najvažnije državne institucije - od Centralne banke. Skupštine, Vlade, zgrade predsjednika, do zgrade sudova i Ustavnog suda.
Nema odgovora ko je i sa kojim motivom organizovao obijanje sudskog depoa. Afera „Tunel“ bjelodano je pokazala u kakvom je rasulu crnogorski bezbjednosni sektor.
Rekonstrukcija događaja je nemoguća, jer je tadašnja Vlada premijera Dritana Abazovića nakon mjesec naložila betoniranje tunela i time zakopala eventualne tragove ili dokaze koji bi pomogli za rasvjetljavanje ovog slučaja.
U jeku uviđaja, dok su forenzičari tragali za bilo kakvim dokazom koji bi istragu doveo do počinilaca, u iznenadnu posjetu „tunelu“, 13. septembra, stigao je Abazović sa tadašnjim ministrima Filipom Adžićem i Markom Kovačem, te čelnicima policije.
Oni su uspjeli da dokaze kontaminiraju a potom i „efikasno“ &nbsp;zabetoniraju tunel.

SLUČAJ TUNEL: Svi oslobođeni optužbi

Nekadašnji glavni i odgovori urednik i izvršni direktor Nove Pobjede, danas glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović juče je u Osnovnom sudu u Podgorici kazao da 27 tekstova koje je napisao sa novinarkom Kaćušom Krsmanović o stanju u Agenciji za nacionalnu bezbjednost tokom 2022. i 2023. godine, a koji su dijelom povezani i sa aktivnostima generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost Artana Kurtija, ne mogu se nazvati kampanjom, niti ličnim obračunom sa njim, kako on to predstavlja u tužbi. Naprotiv, riječ je istraživačkom novinarstvu o temi koja jeste od javnog značaja, interesa: politički uticaj u izboru kadra za najznačajnije funkcije u bezbjednosnom sektoru.&nbsp;
Kurti je tužio Novu Pobjedu, Đuranovića i Krsmanović zbog, kako navodi, povrede prava ličnosti i pretrpljenih duševnih bolova nastalih „usljed objavljivanja neistininih i uvrjedljivih informacija u tekstovima“.
Đuranović je kazao da tokom 35 godina novinarske karijere nikada nije osuđivan za neistinitu informaciju ili da je povrijedio nečiji lični integritet objavljivanjem netačnih informacija.
- Pisanje o imenovanjima i namještanjima u Agenciji za nacionalnu bezbjednost je par ekselans pitanje od javnog značaja i zato smo koleginica Krsmanović i ja pisali o tim temama. Prije svega, oslanjali smo se na dobre i pouzdane izvore iz ANB i što se pokazalo u dešavanjima nakon objave naših tekstova. Pisanje o tužiocu da, kolokvijalno rečeno, nije dostojan da obnaša značajnu funkciju u ANB-u nije bilo motivisano nikakvim ličnim razlozima, već je to upravo bila tema od javnog značaja - rekao je Đuranović.
Naglasio je i da se ne može govoriti da su on i Krsmanović vodili lični rat protiv Kurtija kada su objavljivali tačne informacije o njegovoj kaznenoj evidenciji – krivičnim djelima iz perioda kada je bio maloljetan i punoljetan.
- Mi nijesmo objavljivali detalje presuda, ali jesmo govorili o aktivnostima Kurtija, o brisanju iz kaznene evidencije tih djela da bi mogao da konkuriše na tu značajnu funkciju u sektoru bezbjednosti. Nije nam bila namjera, i to se vidi iz tekstova, da tužioca lično targetiramo, već da ustanemo protiv prakse političkog postavljenja osoba koje nemaju uslove da obavljaju te značajne javne funkcije. Naglašavam, da za 27 tekstova koje smo pisali nije nikada poslata ispravka, demanti ili zahtjev za objavu teksta ne samo od tužioca, nego i od ostalih ličnosti koje su pominjane u tekstovima – rekao je Đuranović.
Nikada, kako je naveo, on i Krsmanović u tekstovima nijesu dovodilili u pitanje Kurtijevo građansko pravo na radni angažman u institucijama Crne Gore koje odgovaraju njegovom profesionalnom integritetu.
Prema riječima Đuranovića, da su u tekstovima htjeli da budu lični i da vode kampanju, mogli su da navedu detalje iz negativne bezbjednosne provjere koja je, pored ostalog, rađena na osnovu informacija koje se operativno skladište u Odjeljenju bezbjednosti Ulcinj. On ih, kako je kazao, u sudnici neće iznositi, ali ukoliko sud smatra za potrebno može tražiti takozvanu operativnu dokumentaciju iz MUP-a, koja će pokazati da Kurti nije bio podoban za rad u bezbjednosnsom sektoru.&nbsp;
Đuranović je istakao da su sa dužnom pažnjom i odgovorno pisali o Agenciji za nacionalnu bezbjednost kao jednoj od najznačajnih institucija bezbjednosnog sektora.
- U karijeri kada bih pogriješio, a bilo je slučajeva, javno sam napisao izvinjenje ne krijući se iza institucije, već imenom i prezimenom, kao što nikada nijesam objavio tekst koji nije potpisan. Nikada ne bih prihvatio da budem dio zakulisne igre kojom bi se lično blatio pojedinac ili grupa i zato smatram da je tužba pokušaj ućutkivanja slobodne riječi, da je motivisana činjenicom što je razvoj događaja potvrdio sve teze i informacije iz tekstova koje smo objavljivali. Nakon promjena u ANB-u i postavljenja tužioca za generalnog inspektora za nacionalnu bezbjednost, pokazalo se što je stvarno istina. Jer, tužilac je u jeku pisanja naših tekstova izabran na tu poziciju, a smijenjen je nakon političkih promjena, odnosno odlaska sa pozicije premijera, njegovog prijatelja Dritana Abazovića – kazao je Đuranović.
On je dodao i da je Kurti tek dvije i po godine nakon što su objavljeni tekstovi podnio tužbu. Smatra da je riječ o pokušaju lične osvete iz povrijeđenosti, a ne isključuje ni finansijski motiv, istakavši da odštetni zahtjev od 10.000 eura smatra klasičnim obrascem „slap“ tužbe.
Đuranović je na pitanje advokatice Milje Đuranović, koja zastupa njega i Krsmanović, kazao da u istraživačkim tekstovima koje su objavili nijesu prekršili novinarski kodeks i da su svojim istraživačkim radom poremetili ili razotkrili planove vezane za pokušaje kontrole Agencije za nacionalnu bezbjednost.
Kurti je pred sudom kazao da ga tekstovi koje su objavili Đuranović i Krsmanović nijesu ostavili ravnodušnim i izazvali su nervozu, strah i nepovjerenje porodice i prijatelja.
- Zbog tih tekstova nijesam imao miran san u profesionalnom smislu i vrlo su negativno uticali na moj stručni kredibiliteti i s obzirom da je to trajalo duže vrijeme trpio sam jake duševne bolove – kazao je Kurti.
Suđenje će biti nastavljeno 17. novembra kada će pred sutkinjom Vesnom Banjević iskaz dati Krsmanović, koja je sada novinarka Portala ETV.

Đuranović: Sve što smo pisali o Kurtiju pokazalo se da je bilo tačno

Završnim riječima okončano je suđenje optuženima u slučaju Tunel. Epilog će biti poznat 3. oktobra, kada će sudija Osnovnog suda Borko Lončar izreći presudu. Zastupnik optužnice tražio je osuđujuću presudu, dok odbrana smatra da nema dokaza protiv njihovih klijenata. Na optužnici je osam osoba koje se terete da su u julu 2023. postali članovi grupe koja je odgovorna za obijanje i pljačku depoa Višeg suda 11. septembra. Optuženi su srpski državljani Veljko i Milan Marković, Dejan Jovanović, Vladimir Erić, zatim crnogorski državljani Marjan Vuljaj, Predrag Mirotić, Nikola Milačić i Katarina Baćović. Prema navodim optužnog akta, iz depoa je nestalo 19 komada vatrenog oružja, 11 telefona i manje količine kokaina, heroina i marihune. Zastupnik optužnice, tužilac Marko Mugoša u završnoj riječi kazao je da ni nakon dvije godine ne zna se kompletna istina o slučaju koji je poznat kao Tunel. - Jedno vrijeme policija je radila danonoćno na tom slučaju. Međutim, nakon određenog vremena je to stalo - kazao je tužilac Mugoša. Moguće je, kako je naveo, da je politička situacija dovela do toga da istraga u jednom dijelu stane i da se ne otkriju sve činjenice. Postojale su, kako je istakao, opstrukcije u ovom slučaju što je uticalo da se slučaj ne rasvijetli do kraja. Ipak, neke činjenice su nesporno utvrđene. - Svi dokazi idu u pravcu da je namjera bila da se iznese veće količine stvari i droge za koju su mislili da se nalazi u arhivi - kazao je tužilac. Prema njegovom mišljenju, sve što je navedeno u optužnici je dokazano. Jasno je, kako kaže, da su svi optuženi imali svoje uloge. Tužilac je ukazao da istražitelji nijesu uspjeli identifikovati sve osobe u ovom slučaju - nalogodavce, finansijere. On je zatražio da sud izrekne visoke kazne zatvora optuženima s obzirom na težinu djela. Sa druge strane advokat Stefan Jovanović kazao je da nema dovoljno dokaza da je Veljko Marković počinio krivično djelo. - On se optužnicom tereti za kopanje Tunela, a za to ne postoji nijedan dokaz. Nema njegovih DNK tragova - kazao je Jovanović.&nbsp; I za Erića je, kako je naveo, nema dokaza da je počinio krivično djelo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250925100940_a6ca005346fcb654c6b83abc163feabf8c0ec1225d2ffd172c33dbfff5b8c6cd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250925100940_a6ca005346fcb654c6b83abc163feabf8c0ec1225d2ffd172c33dbfff5b8c6cd" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Advokati Turković i Jovanović i optuženi Erić"> <figcaption>Advokati Radović i Jovanović i optuženi Erić(Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption> </figure>  On je ukazao da se optužbe protiv Erića temelje na snimku na kojem se vide četiri NN osoba. - Optužbe protiv njega su paušalne - rekao je advokat Jovanović. On je ukazao da je Osnovni sud nakon tri mjeseca Eriću ukinuo pritvor jer, kako su obrazložili, nema osnovane sumnje da je počinio krivično djelo. - Ovaj postupak je specifičan. Ovo što se desila je najveća sramota bezbjednosnog sektora, ali zbog toga ne treba nevini ljudi da leže. Za vrijeme trajanje uviđaja trećina Vlade je bila tamo, to se nije smjelo desiti - kazao je Jovanović. Erić se pridružio završnoj riječi svog advokata. Branilac Mirotića, advokat Nikola Ivanović kazao je da očekuje da će sud donijeti oslobađajuću odluku jer nema nijedan dokaz protiv &nbsp;njegovog klijenta. Optuženi Mirotić je u završnoj riječi kazao da se nije otkrila istina u ovom slučaju. On smatra da je postupak protiv njega pokrenut zbog političkog pritiska tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića, vršioca dužnosti direktora policije Nikole Terzića i bivšeg premijera Dritana Abazovića. - Oni su vršili pritisak na nečasne pojedince u policiji - kazao je Mirotić. On je ponovio da su ga te tri osobe među kojima je, kako je rekao, nebitni bivši premijer Abazović smjestili u ovaj postupak. Advokat Branko Anđelić, branilac Milačića, ukazao je da je tadašnji premijer Dritan Abazović došao na uviđaj i da je to žalosno. - To je bio cirkus - smatra advokat Anđelić. On je ukazao da je nedopustivo da ovakav predmet bude tako rađen i da bude ostavljen samo jednom tužiocu.

Presuda u slučaju Tunel 3. oktobra

Poštovanje institucija i pravnog poretka se ogleda u korišćenju svih raspoloživih redovnih i vanrednih pravnih lijekova protiv sudskih odluka sa kojima postoji neslaganje, a ne u ličnom napadu usmjerenom na diskreditaciju sudije koji je donio odluku, kojim se uz to podstiče nepovjerenje građana u pravosudni sistem, poručili su iz Sudskog savjeta, komentarišući izjavu direktora RTCG-a Borisa Raonića da je jučerašnja presuda Osnovnog suda "sramotna" i "skandalozna.
Osnovni sud juče je proglasio krivim predsjednika i dio članova Savjeta Radio-televizije Crne Gore (RTCG) za zlupotrebu službenog položaja prilikom ponovnog izbora Borisa Raonića na mjesto generalnog direktora RTCG-a i pored presude Višeg suda kojom je utvrđeno da on ne može obavljati tu funkciju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fdrljevic-lazovic-muric-i-zoric-proglaseni-krivim-za-zloupotrebu-sluzbenog-polozaja-prilikom-ponovnog-izbora-raonica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Oni su osuđeni na uslovnu kaznu u trajanju od sedam mjeseci, koja se neće izvršiti ukoliko optuženi ne počine novo krivično djelo.&nbsp;
Nakon toga reagovao je Raonić, koji je kazao da &nbsp;presuda sramotna, pravno neodrživa i opasna za pravni poredak Crne Gore.
Sudski savjet pozvao je na uzdržanost od uvredljivih i populističkih izjava koje su, kako su rekli, usmjerene na diskreditaciju nosilaca sudijske funkcije.
- "Poštovanje institucija i pravnog poretka za mene nije fraza, već princip", izjava je dostojna svakog odgovornog nosioca javne funkcije, koji na profesionalan način i sa integritetom promoviše one društvene vrijednosti na kojima se temelji pravna država. Iza ove medijske izjave objavljene 17. jula ove godine, makar nominalno stoji Boris Raonić, direktor RTCG - medijskog javnog servisa Crne Gore. Svako ko ovaj princip iskreno doživljava i istom je posvećen, ne bi sebi dozvolio da prvostepenu presudu suda, u slučaju za koji je lično zainteresovan, nazove "sramotnom" i "skandaloznom", a još manje da u ličnom napadu na sudiju na neprimjeren način pominje i najbližeg pretka tog sudije, koji je takođe bio sudija i koji više nije među živima - navedeno je u saopštenju Sudskog savjeta.
To, kako su istakli, nije poštovanje institucija niti pravnog poretka, "a svakako nije dobronamjerna, legitimna i pravno utemeljena kritika koja ima za cilj unaprijeđenje sudske prase i razvoj vladavine prava".
- Nažalost, i ispod ovih kvalifikacija je potpis Borisa Raonića. I to samo nakon nešto više od dva mjeseca od prve izjave - naglašeno je u saopštenju.
Podsjećaju da je Sudski savjet u prethodnom periodu više puta osuđivao brojne izjave najistaknutijih javnih ličnosti kojima se ugrožava nezavisnost sudija i bez osnova direktno podstiče nepovjerenje građana u pravosudni sistem.
- Čini se da sva ta reagovanja ne dopiru do onih kojima su upućena, jer smo ponovo svjedoci lamenta nad sudskim odlukama kojem se pridružuju i političari željni jeftinih političkih poena i pravni "analitičari" u borbi da zasijaju na medijskom nebu pod pokroviteljstvom javnog servisa. Bez obzira na to, zbog digniteta pravosudnog sistema i kulture nenasilnog dijaloga nastavićemo svoju misiju zaštite nezavisnosti sudija i podizanja javne svijesti o temama koje su krucijalne za razvoj demokratskih principa u našem društvu - dodaje se u saopštenju.
U Sudskom savjetu ukazuju da je kritikovanje sudskih presuda legitimno i prihvatljivo, ali jedino ako je stručno, činjenično i pravno argumentovano, a ne ako je lično i emotivno obojeno.&nbsp;
- Kritika je poželjna ako doprinosi javnoj raspravi o radu sudova i poboljšanju pravosudnog sistema, a ne kada je uvredljiva, populistička i usmjerena na diskreditaciju nosilaca pravosudnih funkcija u onim slučajevima kada ne donesu "naručene" odluke u skladu sa očekivanjima onih koji upućuju kritiku. Dozvoljeno je da se kritika iznosi profesionalno, stručno i u skladu sa etikom, od strane istaknutih pravnika, analitičara i medija, a ne kada je očigledno da se radi o namjernom uticaju na principe pravičnog suđenja i stvaranju pritiska na sud. I na kraju, u ovom slučaju posebno bitno, javnoj kritici su podložne pravosnažne presude, a ne one koje se mogu preispitati u postupku po žalbi i na taj način otkloniti svi eventualni nedostaci. Ovo iz razloga što bi u slučaju da prvostepena odluka bude ukinuta, javnosti bila plasirana druga teza, odnosno da ni takva odluka nije posljedica stručnosti već neprimjerenog pritisika i straha sudija, koji su kalkulisali sa pravdom da bi sačuvali sebe kako ne bi bili medijski "žigosani" kao nedostojni sprovođenja pravde. Sigurno je i da takva teza ne bi doprinijela procesu ozdravljenja pravosuđa - pojašnjeno je u saopštenju.
Kako kažu, ni jučerašnja zapanjujuća izjava Borisa Raonića, koja nema nijednu od pobrojanih karakteristika legitimne kritike, nije mogla da zaobiđe veting u prijetećem kontekstu.&nbsp;
- Izdvaja se po tome što krajnje "kreativno" veting poistovjećuje sa "metlom" za ljude nedostojne sprovođenja pravde. Zato ćemo je iskoristiti da ponovimo naš stav da nosioce pravosudnih funkcija nije strah od vetinga i da naglasimo da ga većinski podržavaju - ističe se u obraćanju Sudskog savjeta.
Ocjenjuju da ovakve izjave ne doprinose usaglašavanju donosioca odluka o obliku, načinu i samoj suštini sprovođenja procesa vetinga. Naprotiv, kako kažu, podgrijavaju skepticizam o tome šta nas može očekivati nakon tog procesa.
- Da li smo konačno kao društvo sazreli da se izborimo sa štetnom pojavom da javne ličnosti kada su nezadovoljne pravnim stanovištem koje je iznio i elaborirao sudija u nekoj odluci koja se lično tiče upravo tih javnih ličnosti, uzmu sebi za pravo da izazivaju pravnu histeriju, predstavljajući svoje tumačenje kao jedinu mjeru objektivnog, logičnog, koherentnog i ispravnog? Da li ćemo dozvoliti sudijama da rade svoj posao, da sude i presuđuju? Po našem mišljenju, to je imperativ. Na kraju, ipak bi napomenuli da vrijeđanje i omalovažavanje sudija ne spada u slobodu govora - zaključuju u Sudskom savjetu.

Portal ETV

Sudski savjet: Ponovo smo svjedoci lamenta nad sudskim odlukama, Raonićev lični napad na sudiju nije zaobišao ni najbližeg pretka

U Osnovnom sudu u Podgoirci formirano je više predmeta protiv nezakonitog izbora generalnog direktora RTCG Borisa Raonića – saopštili su za Portal ETV protivkandidati Raonića na konkursu za izbor generalnog direktora od prošle godine.&nbsp;
Prema našim saznanjima, svi protivkandidati sa prošlogodišnjeg izbora za generalnog direktora podnijeli su tužbe zbog nezakonitog izbora Raonića.
Portal ETV objavljuje ažuriranu informaciju, a na osnovu naknadnog pojašnjenja Osnovnog suda da su prethodno napravili grešku kada su saopštili da su tri predmeta forimrana zbog nezakonitog izbora Raonića a sudije (Nina Ojdanić, Valentina Vuković, Arsenije Gatolin) čija su imena navedena vode druge sporove protiv Borisa Raonića ili RTCG po drugim osnovama.
Nedavno, 17. jula, Osnovni sud je donio prvostepenu presudu kojom se poništava odluka Savjeta RTCG o izboru Raonića koja je donijeta 2. septembra prošle godine. Tužbu u tom slučaju podnijeli su Andrijana Kadija i Žarko Božović - dvoje kandidata na konkursu za generalnog direktora.
Osim Kadije i Božovića, protivkandidati Raoniću bili su i Srđan Čović, Časlav Vujotić, Snežana Burzan, Slaven Knezović, Sabrija Vulić i Vladimir Maraš.
Sud je ocijenio da u konkretnom slučaju ne može se priznati iskustvo koje je stečeno volontiranjem, radom na privremenim i povremenim poslovima, već je neophodno radno iskustvo koje je izabrani kandidat imao na rukovodećim poslovima, a koje je zakonito stečeno.
Boris Raonić je tri puta biran za generalnog direktora RTCG - prvi put 2021, drugi put 2023. i treći put osporenom odlukom iz 2024. godine.&nbsp;
Sud je istakao da je time prekršen zakon, jer „isto lice može biti imenovano najviše dva puta“, što, kako se navodi u presudi, onemogućava njegovo ponovno imenovanje.
Slučajem nezakonitog izbora Borisa Raonića bavi se i Osnovno državno tužilaštvo, ali ni nakon dvije godine i dva mjeseca nije okončana istraga u tom slučaju.
Našem Portalu je saopšteno da je izviđaj u toku. Osnovno državno tužilaštvo 22. novembra 2024. godine podizanjem optužnog prijedloga protiv predsjednika i četiri člana Savjeta Radio Televizije Crne Gore, zbog nesprovođenja sudske odluke, nije stavilo tačku na slučaj nezakonitih izbora generalnog direktora te medijske kuće Borisa Raonića, već se provjeravaju navodi iz svih do sada podnešenih prijava. Prva prijava zbog nezakonitog izbora podnijeta je 3. juna 2023. godine.
Optužni prijedlog je 22. novembra prošle godine podnijet protiv predsjednika i članova Savjeta Veselina Drljevića, Filipa Lazovića, Amine Murić, Naoda Zorića i Predraga Miranovića - zbog osnovane sumnje da su predsjednik Savjeta i četiri člana postupali nezakonito. U ovom slučaju naredno ročište je zakazano za 19. septembar. Tužilac je, na ročištu 7. jula odustao od gonjenja Miranovića jer, kako je obrazložio, nije imao namjeru da zloupotrijebi službena ovlašćena „pogotovo što je predao prazni listić tokom glasanja za izbor generalnog direktora RTCG“.&nbsp;
U oktobru prošle godine osmoro kandidata za generalnog direktora Javnog servisa, koji se zbog netransparentnog procesa nijesu pojavili 31. avgusta na intervjuima, podnijeli su novu krivičnu prijavu protiv odgovornih u toj kući zbog osnovane sumnje za „koruptivno ponašanje, zloupotrebu službenog položaja, te kršenje ljudskih i radnih prava, uz diskriminaciju“.
Krivičnu prijavu potpisali su Srđan Čović, Časlav Vujotić, Snežana Burzan, Slaven Knezović, Andrijana Kadija, Žarko Božović, Sabrija Vulić i Vladimir Maraš.
Oni su krivičnu prijavu podnijeli protiv Borisa Raonića - generalnog direktora RTCG, Veselina Drljevića - predsjednika Savjeta RTCG, Željka Mićovića - rukovodioca Pravne službe RTCG, te članova i članica Savjeta Naoda Zorića, Filipa Lazovića, Amine Murić, Milice Špajak i Vladimira Drekalovića, kao &nbsp;i advokatice RTCG Zorice Đukanović.

Pred sudom više predmeta protiv nezakonitog izbora Borisa Raonića

U vezi sa predmetom okrivljenog Danila Mandića, Osnovni sud u Podgorici oglasio se saopštenjem, navodeći da nije tačno da je od suda traženo da donese naredbu za noćni pretres, te da su policijski službenici, po zakonu, imali ovlašćenje da pretresu pristupe i bez sudske naredbe, ukoliko se radilo o hitnom slučaju.
Sud pojašnjava da član 83 stav 1 Zakonika o krivičnom postupku eksplicitno ovlašćuje policijske službenike da uđu u tuđi stan i izvrše pretresanje i bez naredbe suda, u slučaju kada je neophodno neposredno uhvatiti učinioca krivičnog djela.
- Zahtjev za donošenje naredbe tužilaštvo je sudu podnijelo 19. aprila 2025. godine u 20:30 časova, dakle svega pola sata prije zakonskog roka do kojeg se pretresanje može vršiti (do 21 čas). Odmah po prijemu, sud je postupio po zahtjevu – zahtjev je administrativno zaveden u 20:32 časa, a nakon unošenja u upisnike, predat je sudiji za istragu koji je hitno postupio - navodi se u saopštenju Službe za odnose s javnošću Osnovnog suda.
Sudija za istragu je, kako se navodi, nakon pregleda spisa, u najkraćem mogućem roku donio dvije naredbe o pretresanju – u 20:50 i 20:58 časova. Policijski službenici su preuzeli naredbe u 21:00 čas.
Kako se naglašava u saopštenju, u zahtjevu tužilaštva nije bilo pomena da se pretresanje treba izvršiti noću, niti da postoji bilo kakva opasnost od odlaganja. Naprotiv, kako se dodaje, tužilac je naznačio da se pretresanju pristupi odmah po prijemu naredbe, a najkasnije u roku od 24 časa.&nbsp;
- Ovaj rok jasno implicira odsustvo hitnosti - dodaje se.
Sud ističe da nije mogao donijeti naredbu za noćni pretres kada takav zahtjev nije ni postavljen.&nbsp;
Takođe, demantuje se tvrdnja da je zahtjev predat u 19:58 časova, već se navodi da je isti stigao u 20:30.
- Sudija za istragu se te večeri nalazio u sudu kao dežurni od 14:00 časova, jer mu je državna tužiteljka još oko 16:00 časova najavila, bez ulaženja u detalje, mogućnost podnošenja zahtjeva za pretres, kada za to dobije inicijativu od policije - saopšteno je iz Osnovnog suda.
Zašto je policijska inicijativa dostavljena tužilaštvu relativno kasno i zbog čega je zahtjev sudu podnijet tek u 20:30 časova, iz suda navode da ne mogu komentarisati, ali ističu da javnost može sama procijeniti da li je u tom slučaju zaista postojala takva hitnost koja bi ukazivala na opasnost od odlaganja.
Na kraju, iz Osnovnog suda naglašavaju da, ukoliko je bilo potrebno neposredno uhapsiti počinioca krivičnog djela, policiji uopšte nije bila potrebna naredba sudije za istragu i da su u tom slučaju imali pravo da pretres obave i noću.
Podsjećamo, Šćepanović je danas na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu rekao da jedan od najproblematičnijih trenutaka u postupku bio pokušaj da se sprovede pretres objekta Danila Mandića u večernjim satima, što je ograničeno članom 83 Zakona o krivičnom postupku. Taj član predviđa da se pretres može vršiti između 6 i 21 sat, osim ako sud ne odredi drugačije zbog opasnosti od odlaganja.
Policija je, kako je naveo, već u 18.55 časova uputila zahtjev tužilaštvu za hitnu mjeru, koje je „veoma brzo reagovalo“ i dostavilo prijedlog sudu. Međutim, kada je naredba izdata u 20.54 časova, u njoj nije bilo navedeno da se pretres može obaviti i nakon 21.00, što je onemogućilo pravovremeno djelovanje policije.
- Policijski službenici su čekali ispred suda. Tražili smo da se u naredbi eksplicitno navede da se pretres može vršiti i nakon 21 čas, ali sud to nije omogućio. Poštovali smo zakon i pretres obavili narednog jutra - rekao je Šćepanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzirojevic-skandalozan-pristup-vdt-markovica-u-parlamentu-se-pojavljuje-samo-kada-se-radi-o-njegovim-varijabilama&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Osnovni sud demantuje Šćepanovića: Policija je mogla da pretresa stan Danilu Mandiću i bez naredbe

Generalni direktor Javnog medijskog servisa Crne Gore Boris Raonić oglasio se povodom prvostepene presude Osnovnog suda u Podgorici kojom je poništena Odluka Savjeta RTCG od 2. septembra 2024. godine o njegovom izboru za generalnog direktora nacionalnog emitera.
- Poštovanje institucija i pravnog poretka za mene nije fraza, već princip. Svaku konačnu odluku nadležnog organa prihvatiću odgovorno i u skladu sa zakonom, odnosno u slučaju pravosnažnosti ovakve presude moj mandat na čelu RTCG je završen, ponosan na sve što smo postigli do sada - kazao je Raonić. 
Prema njegovim riječima, pretpostavlja da slijedi žalbeni postupak. Do tada će, ističe, kao i do sada, svoju dužnost obavljati savjesno, profesionalno i s integritetom.
- Vjerujem da ova presuda ne može postati pravosnažna, jer očekujem da žalbeni postupak uvaži argumente i sudsku praksu, uključujući slučajeve iz same RTCG, gdje je faktičko obavljanje dužnosti priznavano kao relevantno iskustvo. RTCG mora ostati snažan, nezavisan i profesionalan javni servis, posvećen istini, javnom interesu i razvoju društva. Institucija mora biti važnija od funkcije, a princip od trenutka – to je jedini put naprijed - istakao je Raonić. 
Podsjećamo, Osnovni sud u Podgorici donio je prvostepenu presudu kojom se poništava odluka Savjeta Radio i Televizije Crne Gore (RTCG) o izboru Borisa Raonića za generalnog direktora koja je donijeta 2. septembra 2024. godine - uz ocjenu da je nezakonita.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjos-jedna-presuda-osnovni-sud-ocijenio-da-je-raonic-i-treci-put-nezakonito-imenovan&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Raonić: RTCG važnija od funkcije, do konačne odluke radiću savjesno i profesionalno

Osnovni sud u Podgorici donio je prvostepenu presudu kojom se poništava odluka Savjeta Radio i Televizije Crne Gore (RTCG) o izboru Borisa Raonića za generalnog direktora koja je donijeta 2. septembra 2024. godine - uz ocjenu da je nezakonita.
Tužbu su podnijeli Andrijana Kadija i Žarko Božović - dvoje kandidata na konkursu za generalnog direktora.
Sud u obrazloženju presude konstatuje da je sporna odluka Savjeta RTCG nezakonita zbog radnog iskustva koje je izabrani kandidat stekao nezakonitim imenovanjem za Generalnog direktora, a koje je bilo odlučujući kriterijum koji je izdvojio izabranog kandidata u odnosu na sve ostale kandidate koji su bili učesnici po predmetnom konkursu.
- Naime, shodno čl. 5. tač. 8 Zakona o radu, radno iskustvo podrazumijeva vrijeme provedeno u radnom odnosu i stručnom osposobljavanju u skladu sa zakonom, u kvalifikaciji nivoa obrazovanja, odnosno u stručnoj kvalifikaciji. Dakle, shodno naprijed citiranoj zakonskoj odredbi jasno proizilazi da radno iskustvo može da bude samo zakonito radno iskustvo - navodi se u obrazloženju.&nbsp;
Sud je eksplicitan u ocjeni da sev u konkretnom slučaju ne može priznati iskustvo koje je stečeno putem volontiranja, radom na privremenim i povremenim poslovima, već je neophodno radno iskustvo koje je izabrani kandidat imao na rukovodećim poslovima, a koje je zakonito stečeno.
- &nbsp;Kako je izabrani kandidat izabran za generalnog direktora bio imenovan kandidat Boris Raonić, u sudskim postupcima poništene kao nezakonite, pa je u periodu od 09.08.2021. godine do jula 2024. godine, izabrani kandidat nije bio u radnom odnosu kod tuženog, jer nije zaključio ugovor o radu, a niti status ugovora o radu je osnovan zaključujući, pa kako se nezakonito zasnovan radni odnos ne može se ozakoniti, to po nalaženju ovog suda tuženi prilikom odlučivanja po predmetnom konkursu nije mogao da cijeni radno iskustvo koje je izabrani kandidat stekao na nezakonit način, a ovo s razloga što je izabranom kandidatu bilo moguće zbog nezakonitog postupanja tuženog bilo omogućeno da obavlja poslove generalnog direktora, te da je upravo to radno iskustvo izabranog kandidata tuženi posebno cijenio u postupku - navodi se u obrazloženju suda.
Ovo je treći put da Boris Raonić bude izabran za ovu funkciju - prvi put 2021, drugi put 2023. i treći put osporenom odlukom iz 2024. godine.&nbsp;
Sud je istakao da je time prekršen zakon, jer “isto lice može biti imenovano najviše dva puta”, što, kako se navodi u presudi, onemogućava njegovo ponovno imenovanje.
Savjet RTCG je obavezan da u roku od osam dana od pravosnažnosti presude donese novu odluku o imenovanju, u skladu sa zakonom i uslovima konkursa.

Još jedna presuda: Osnovni sud ocijenio da je Raonić i treći put nezakonito imenovan

Jelena Radonjić (44) iz Podgorice ostaće u Istražnom zatvoru u narednih 30 dana zbog opasnosti da bi, ukoliko bi se našla na slobodi, mogla doći u posjed automobila i ponoviti krivično djelo protiv opšte sigurnosti odnosno izazvati novi incident sa mogućnošću da više osoba bude povrijeđeno. Ovo je za Pobjedu potvrdio njen advokat Mladen Tomović, koji je kazao da je vanraspravno vijeće Osnovnog suda odbilo njegovu žalbu na rješenje o određivanju pritvora.
Radonjić je uhapšena nakon što je 30. juna, oko 21:30 sati automobilom „sitroen C4“ probila rampu i zaletjela se prema ulazu Sabornog hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici, pri čemu je teško povrijeđena državljanka Turske, a lakše jedna Podgoričanka.
- Iako odbrana smatra da nema dokaza da bi Radonjić mogla ponoviti krivično djelo, vanraspravno vijeće je potvrdilo odluku sudije za istragu o određivanju pritvora do 30 dana - kazao je advokat Tomović.
On je kazao da nalaz vještaka o tome da li je Radonjić bila uračunljiva u vrijeme izvršenja krivičnog djela koji će odrediti dalji tok istrage, odnosno da li će krivično pravno odgovarati ili ne, još nije gotov.
On je ranije za Pobjedu kazao da je Radonjić pritvor određen pod pretpostavkom da je u trenutku izvršenja krivičnog djela bila uračunljiva.
Prema navodima policije, u trenutku incidenta ona je bila dezorijentisana i nije bila svjesna šta se događa.
Advokat ističe da je prilikom saslušanja pred tužiocem bila u stanju potpune konfuzije, nesvjesna vremena i prostora.
Radonjić je prošlog ponedjeljka, prema izjavama očevidaca, više puta obilazila prostor ispred vjerskog objekta i pokazivala znakove neobičnog ponašanja.
U jednom trenutku je probila rampu, velikom brzinom se uputila ka stepeništu Hrama i udarila dvije žene sleđa – državljanku Turske (44), koja je zadobila teške tjelesne povrede i zadržana je na intenzivnoj njezi, i Podgoričanku (22), koja je prošla sa lakšim povredama.
Radonjić nije bila pod dejstvom alkohola, a naloženo je i testiranje na prisustvo narkotika, čiji rezultati još nijesu saopšteni javnosti.
Policija je isključila mogućnost da je riječ o terorističkom aktu. Događaj je izazvao burne reakcije javnosti, a društvene mreže preplavile su različite teorije i komentari – od poziva na razumijevanje do govora mržnje i širenja dezinformacija. Sveštenik Hrama, protojerej Nikola Pejović, pozvao je građane na uzdržanost i saosjećanje, piše Pobjeda.
Policija je takođe apelovala na građane da izbjegavaju širenje netačnih informacija, naglašavajući osjetljivost lokacije i okolnosti u kojima se incident dogodio. Istraga je u toku, a ključna za dalji tok postupka biće odluka vještaka psihijatrijske struke o uračunljivosti Jelene Radonjić u trenutku počinjenja djela.

Odbijena žalba advokata, Jelena Radonjić ostaje u Istražnom zatvoru

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Anastazije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"><figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption></figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"><figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption></figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Kirije su odavno otišle u nebo, a podstanari su primorani da se odriču osnovnih životnih potreba kako bi obezbijedili krov nad glavom za sebe i svoju porodicu. Problem postaje sve ozbiljniji, dok država i nadležni i dalje ćute. Podstanari su praktično nevidljivi, kao da nijesu dio društva. Ako uzmemo za primjer četvoročlanu porodicu koja plaća kiriju od 600 eura, a dvoje zaposlenih donosi kući dvije plate – jednu od 600, a drugu od 800 eura – dolazimo do poraznog podatka da ta porodica živi sa svega 800 eura mjesečno. To znači samo jedno: preživljavanje. Kada se tome doda svakodnevni rast cijena u Crnoj Gori, slika postaje još dramatičnija. Ovo je samo jedan od primjera, a situacija na terenu pokazuje da ima i mnogo težih slučajeva, sa još manjim primanjima, gdje je svakodnevna borba pravi izazov. Da ne govorimo o samohranim roditeljima i njihovoj podstanarskoj borbi sa surovim uslovima. Šta je sa onima koji primaju samo socijalna davanja, onima koji zarađuju ispod minimalca, gdje radi samo jedan roditelj, ali i mnogim drugim ugroženim kategorijama koje svakog mjeseca plaćaju krov nad glavom? Zašto njihov glas niko od nadležnih ne čuje? Da je situacija alarmantna, potvrđuje za Portal ETV i Dragan Živković iz Udruženja podstanara Crne Gore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250414080436_88f1f645452a4353963dcf5d1a000967e3b46757265dab3a791d5d52b4ac5105.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250414080436_88f1f645452a4353963dcf5d1a000967e3b46757265dab3a791d5d52b4ac5105" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Dragan Živković"><figcaption>Dragan Živković(Photo: RTCG)</figcaption></figure>  Na pitanje Portala ETV da li je vlast do sada uradila bilo šta kako bi poboljšala položaj podstanara, odgovor je kratak i jasan – i, nažalost, negativan. „Do sada, nažalost, državne institucije nijesu preduzele suštinske mjere koje bi poboljšale položaj podstanara. Nemamo zakon o zakupu stanova, nemamo strategiju stanovanja, niti sistemsku kontrolu tržišta kirija. Većina problema ostavljena je bez institucionalnog odgovora.“ Kako kaže, pojedine opštine – poput Budve – pokazale su volju da naprave iskorak kroz subvencije, što je za pohvalu, ali to su izuzeci, a ne pravilo. Potrebna je državna stambena politika, a ne sporadične i nesistemske mjere. Na pitanje jesu li podstanari zbog finansijske situacije ozbiljno ugroženi, Živković odgovara bez dileme: apsolutno – podstanari su danas jedna od najugroženijih grupa u Crnoj Gori. „Cijene kirija su porasle i do 60 odsto, pa veliki broj porodica daje polovinu ili više svojih prihoda samo na stanarinu. To dovodi do prezaduženosti, odricanja od osnovnih potreba, a u nekim slučajevima i do iseljavanja iz zemlje". Dodaje da se može reći da je podstanarstvo postalo egzistencijalni problem, a ne samo ekonomski izazov. „Zbog toga hitno tražimo donošenje zakona i uvođenje mehanizama koji će obezbijediti priuštivo i sigurno stanovanje“, istakao je Živković za Portal ETV. Vjeruje se da u Crnoj Gori ima više od 30.000 podstanarskih porodica.

Za državu nevidljivi, egzistencijalno ugroženi – podstanarska muka je pregolema

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: osnovni-sud-podgorica