Osobe s invaliditetom često nemaju podršku od svog okruženja da se ostvare kao roditelji, a uz podršku, informisanost, volju, kontinuirano unapređenje njihovog pristupa zdravstvenim uslugama, kao i podizanje svijesti o reproduktivnim pravima žena s invaliditetom sve je moguće.
To je poručeno na pres konferenciji koja je održana u okviru projekta „Reforma i podrška zdravstvenih prava za osobe s invaliditetom“, koji realizuje Savez udruženja paraplegičara Crne Gore u partnerstvu sa Udruženjem paraplegičara Bar.
Predsjednica Saveza udruženja paraplegičara Crne Gore Milijana Ćirković, predstavljajući sadržaj Informatora, koji je nastao u okviru projekta, je rekla da taj dokument pruža jasne i sveobuhvatne informacije o ostvarivanju prava na vantjelesnu oplodnju, neophodnoj dokumentaciji, pravnom okviru, pristupačnosti zdravstvenih usluga i postupcima žalbe.
Prema njenim riječima, ključno je da se edukuju ne samo osobe sa invaliditetom, već i medicinsko osoblje, jer su, kako je navela, istraživanja pokazala da osobe s invaliditetom često trpe diskriminaciju upravo od strane zdravstvenih radnika, “ne zbog loše namjere, već zbog nerazumijevanja njihovih potreba i prava”.
- Osobe s invaliditetom često nemaju podršku od svog okruženja da se ostvare kao roditelji, da započnu porodični život. Zato smo kroz izradu ovog informatora željeli da pošaljemo jasnu poruku, da je sve moguće uz podršku, informisanost i volju - poručila je Ćirković .
Prema njenim riječima, postupak vantjelesne oplodnje je složen i zahtjevan, potrebna je podrška , psihološka, institucionalna, ali i prijateljska, podrška zajednice i pozitivnog okruženja.
- Kada govorimo o zakonskim okvirima, iako su unaprijeđeni, smatramo da postoji prostor za dalji napredak. Trenutno su odobrene četiri vantjelesne oplodnje, što je premalo, jer znamo da je borba duga i teška, a mnoge žene prolaze i po desetak ili više ciklusa - rekla je Ćirković.
Zato, kako smatra, i lokalne samouprave bi trebalo da prepoznaju važnost ove oblasti i pruže dodatnu finansijsku podršku, te da se zakonska rješenja dalje unaprijede, jer gdje postoji volja i postoje mogućnosti.
Ćirković je pojasnila da je cilj projekta “Unapređenje pristupačnosti zdravstvenih usluga za osobe s invaliditetom, s posebnim akcentom na žene, kroz jačanje informisanosti o zdravstvenim pravima, zagovaranje za prioritetno zakazivanje osnovnih i specijalističkih pregleda u zdravstvenom sistemu, promociju savjetovališta za reproduktivno zdravlje, pružanje pravne podrške osobama s invaliditetom, kao i jačanje saradnje između civilnog i državnog sektora”.
- Tokom realizacije projekta sproveli smo više aktivnosti: rad pravne kancelarije kroz koju smo pružili oko 50 besplatnih pravnih usluga osobama s invaliditetom, medijsku kampanju koja je imala je za cilj podizanje svijesti javnosti o pravima osoba s invaliditetom u oblasti zdravstvene i reproduktivne zaštite - rekla je Ćirović.
Kako je kazala u okviru projekta organizovane su radionice u Savjetovalištu za reproduktivno zdravlje, u kojima je učestvovalo devet osoba s invaliditetom sedam žena i dva muškarca.
- Cilj radionica bio je unapređenje znanja, razmjena iskustava i pružanje podrške u oblasti reproduktivnog i mentalnog zdravlja osoba s invaliditetom. Stručnu i psihosocijalnu podršku pružili su dr Željka Stevović, specijalista ginekologije, i dr Marko Đurđić, psiholog - rekla je Ćirović.
Žana Mihajlović, doktorka ekonomskih nauka i predsjednica Fondacije “Budi mama” je rekla da se žene s invaliditetom često suočavaju sa dodatnim preprekama fizičkim, administrativnim i društvenim.
Upravo zato je, kako smatra, ovaj projekat izuzetno važan, jer donosi vidljivost tamo gdje je do sada postojala tišina.
- Ovaj informator nije samo brošura, on je alat za osvješćivanje i osnaživanje. Pokazuje da roditeljstvo ne smije zavisiti od invaliditeta, već od spremnosti i želje da se bude roditelj - rekla je Mihajlović.
Informator je, prema njenim riječima, nastao je iz potrebe da svaka žena koja razmišlja o vantjelesnoj oplodnji može jasno, bez straha i bez predrasuda, da dobije sve potrebne informacije na tom teškom putu do roditeljstva.
- Žena treba da zna svoja prava, kome treba da se obrati i koje korake da preduzme i upravo to donosi ovaj Informator - jasna je Mihajlović.
Dokument je, kaže, izrađen u skladu sa najnovijim zakonskim izmjenama, u čijem smo procesu i mi učestvovali zapravo, bili smo među inicijatorima.
- Po prvi put u Crnoj Gori dogodila se izmjena tako osjetljivog zakona koji reguliše prava osoba koje se suočavaju s neplodnošću i žele da ostvare potomstvo, uz podršku države - poručila je Mihajlović.
Najvažnije je, podvlači, da svaka osoba koja se suočava sa problemom ostvarivanja roditeljstva zna da nije sama.
- Da postojimo kao mreža podrške, kao jedna velika porodica - jasna je ona.
Mihajlović je naglasila da su uspjeli da omoguće i besplatnu „mikrotesta“ proceduru.
- Izuzetno skupu i važnu metodu za muškarce koji imaju problem sa neplodnošću. To je veliko dostignuće, jer se u Crnoj Gori sada može sprovesti bez troškova za pacijenta - kazala je ona.
Ona je poručila da se za sve detaljnije informacije, građani se mogu obratiti Fondaciji „Budi mama“ putem sajta, društvenih mreža ili telefona.
- Uvijek odgovaramo, jer smo mi bili inicijatori i kreatori mnogih zakonskih rješenja u ovoj oblasti - rekla je Mihajlović.
Prema njenim riječima ovaj projekat povezuje nauku, praksu i emociju. 
- Pokazuje da partnerstvo između civilnog sektora, institucija i zajednice može donijeti stvarne promjene. Ljudska prava nijesu privilegija ona su temelj našeg društva - jasna je Mihajlović.
Ona je zaključila da danas, kada govorimo o reformi zdravstvenih prava, moramo govoriti i o empatiji.
- Jer reforma bez empatije je samo procedura, a empatija bez akcije je samo osjećaj. Naša je dužnost da ih spojimo - zaključila je.
Projekat “Reforma i podrška zdravstvenih prava za OSI” je podržan u okviru programa Podržani =Osnaženi, koji realizuje Fond za aktivno građanstvo (FAKT) u partnersvu sa Zakladom za razvoj lokalne zajednice “Slagalica” iz Hrvatske, a finansira ga Evropska unija, uz sufinansiranje Ministarstva javne uprave Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Podrška, informisanost i volja ključni za ostvarivanje roditeljstva osoba s invaliditetom

Podaci o masovnim zloupotrebama subvencija za putovanja osoba sa invaliditetom, koji su ovih dana dospjeli u javnost, još jednom pokazuju koliko je postojeći zakon manjkav i podložan manipulacijama. Kada jedna opština, poput Rožaja, u jednom mjesecu prijavi preko 10.000 putovanja, uglavnom ka istoj destinaciji – Herceg Novom, jer je najudaljenija i za nju se refundira najveći iznos – jasno je da se ne radi o izolovanim slučajevima, već o sistemskom problemu koji ozbiljno pustoši državni budžet, kazao je Admir Mustajbašić iz Stranke evropskog progresa (SEP).
Stranka evropskog progresa izražava duboku zabrinutost zbog ovakve prakse, koja ne samo da narušava kredibilitet socijalne politike, već, kaže Mustajbašić, direktno šteti poštenim korisnicima koji ne učestvuju u manipulacijama.&nbsp;
- Trenutni sistem omogućava neprovjerljive isplate, dok stvarne potrebe osoba sa invaliditetom ostaju zanemarene - naveo je Mustajbašić.
Zbog toga su pozvali Vladu i Skupštinu Crne Gore da hitno pristupe izmjeni Zakona o povlastici na putovanje lica sa invaliditetom.
- Naš prijedlog je konkretan i jasan: Ukinuti postojeće subvencije za putovanja, koje se u velikom broju slučajeva zloupotrebljavaju, a ta sredstva preusmjeriti na povećanje dodatka za tuđu njegu i pomoć sa 97,69 eura na najmanje 150 eura mjesečno. Na taj način bi svi korisnici bili obuhvaćeni podjednako i pravedno, bez prostora za manipulacije, a država bi ostvarila efikasniju, odgovorniju i humaniju socijalnu politiku - istakao je Mustajbašić.
Prema njegovim riječima, ovakva promjena bi imala i praktične koristi za sistem – značajno bi se smanjio obim poslova u centrima za socijalni rad, koji su već hronično preopterećeni.
- Zaposleni u centrima svakodnevno se suočavaju sa nizom ozbiljnih izazova iz oblasti porodične, dječje i socijalne zaštite a uklanjanjem ovakvih administrativno zahtjevnih i često problematičnih procedura, stvorio bi se prostor da se njihov rad fokusira na suštinske potrebe korisnika i kvalitet pruženih usluga - istakao je Mustajbašić.
On podsjeća da je Crna Gora po Ustavu zemlja socijalne pravde i poručuje da ne smijemo dozvoliti da se pravo na pomoć zloupotrebljava, dok oni koji stvarno trebaju podršku ostaju uskraćeni.
- Stranka evropskog progresa ostaje posvećena borbi za socijalnu pravdu, zaštitu javnih sredstava i jednak tretman svih građana, a posebno ranjivih grupa i onih kojima je pomoć najpotrebnija - zaključio je Mustajbašić.

SEP: Stati na put malverzacijama, povećati dodatak za tuđu njegu i pomoć OSI

U Crnoj Gori gotovo svaka druga osoba sa invaliditetom (OSI) ne može koristiti javni prevoz zbog nepristupačne infrastrukture, posebno u ruralnim područjima gdje gotovo da ne postoje nikakva prilagođavanja, pokazuju rezultati istraživanja Udruženja mladih sa hendikepom (UMHCG). 
 
Ta nevladina organizacije (NVO) je sprovela istraživanje „Na putu prepreka“ u okviru projekta „Mobilnost bez barijera!“, uz finansijsku podršku Ministarstva saobraćaja. 
 
Iz UMHCG su kazali da je istraživanje sprovedeno na uzorku od 96 OSI, korišćenjem kombinovane metodologije – terenskog anketiranja i fokus grupe, sa ciljem da se sagledaju stvarna iskustva, percepcije i potrebe korisnika sistema. 
 
- Uprkos postojećim zakonima i podzakonskim aktima, javni prevoz u Crnoj Gori i dalje ostaje nepristupačan za većinu OSI- kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da fizičke barijere, poput visokih trotoara, nefunkcionalnih rampi, nedostatka zvučnih i taktilnih oznaka, kao i nepristupačnih stajališta i vozila, svakodnevno onemogućavaju kretanje OSI. 
 
Iz UMHCG su istakli da su zakonima propisane obaveze u vezi s pristupačnošću, ali da je njihova primjena na terenu i dalje nedosljedna. 
 
- Iako tehničke mjere postoje, jasno definisane Pravilnikom o bližim uslovima i načinu prilagođavanja objekata za pristup i kretanje osoba smanjene pokretljivosti i OSI, njihova realizacija je ograničena i sporadična, dok nadzor gotovo da izostaje- kazali su iz UMHCG. 
 
Kako su naveli, istraživanje pokazuje i da se OSI u velikoj mjeri oslanjaju na privatne automobile, što dodatno produbljuje socijalnu isključenost onih koji ne posjeduju lična vozila. 
 
Iz UMHCG su upozorili da nedostatak funkcionalnog sistema javnog prevoza ograničava mobilnost, samostalnost i učešće u društvu OSI, što u osnovi predstavlja kršenje osnovnih ljudskih prava. 
 
- Pored fizičkih prepreka, zabilježen je i ozbiljan nedostatak pristupačnih informacija – vozila i stajališta najčešće nemaju zvučne najave niti kontrastne natpise, dok digitalne aplikacije ne funkcionišu ili nijesu prilagođene OSI- rekli su iz te NVO. 
 
Oni su naglasili da je poseban problem nedovoljna edukacija zaposlenih u sektoru javnog prevoza. 
 
Iz UMHCG su kazali da više od dvije trećine OSI navodi da osoblje, prije svega vozači i dispečeri, ne znaju kako da im pruže potrebnu podršku. 
 
To, kako su dodali, često dovodi do nepristojnog i neprofesionalnog ponašanja, zbog čega korisnici osjećaju dodatnu isključenost i nesigurnost. 
 
Iz UMHCG su ocijenili da se takav odnos ne može ispraviti samo tehničkim rješenjima, navodeći da su ljudi ključni faktor inkluzije. 
 
- Stoga je neophodno uvesti kontinuiranu edukaciju i praktičnu obuku o pristupu osobama s invaliditetom, kao i uspostaviti mehanizme prijavljivanja nepravilnosti u ponašanju zaposlenih- rekli su iz te NVO. 
 
Kako su naveli, iako tehnologija nudi značajne mogućnosti za unapređenje dostupnosti, ona se u praksi rijetko koristi ili se koristi selektivno. 
 
- Zvučne najave često ne rade, taktilne staze su neredovno postavljene, a digitalne platforme nisu univerzalno dizajnirane- kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da ispitanici najčešće ističu da je potrebno poboljšanje opreme kao što su rampe, liftovi, zvučna signalizacija i tehnička pomagala. 
 
- Posebno se ukazuje na važnost razvijanja digitalnih alata koji omogućavaju praćenje linija i dolazaka vozila u realnom vremenu, kao i potrebu za edukacijom samih korisnika o korišćenju dostupnih tehnologija- dodaje se u saopštenju. 
 
Iz UMHCG su kazali da je, pored fizičke i komunikacijske nepristupačnosti, istraživanje pokazalo i zabrinjavajući nivo neinformisanosti o postojećim pravima i olakšicama. 
 
Kako su naveli, iako određeni broj osoba koristi povlastice u javnom prevozu, čak 30,5 odsto ne zna da ima pravo na oslobađanje od određenih naknada, dok više od 70 odsto ispitanih nikada nije polagalo vozački ispit pod prilagođenim uslovima. 
 
- Dostupnost vozila za obuku i polaganje trenutno zavisi od dobre volje privatnih auto-škola, umjesto da bude sistemski regulisana i zagarantovana od strane Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija- naglasili su iz UMHCG. 
 
Oni su naveli da je nedostatak odgovornosti takođe vidljiv u oblasti parkiranja. 
 
Kako su rekli iz UMHCG, OSI se svakodnevno suočavaju s time da su mjesta rezervisana za njih zauzeli nesavjesni vozači, dok komunalna policija rijetko interveniše. 
 
Prema njihovim riječima, kontrola u izdavanju oznaka za povlašćeni parking gotovo da ne postoji, što otvara prostor za brojne zloupotrebe. 
 
- Stoga je neophodno uvesti strožu kontrolu i razviti jednostavne mehanizme, uključujući digitalne platforme, za prijavljivanje nepravilnosti- smatraju u UMHCG. 
 
Oni su rekli da sveobuhvatni nalazi istraživanja upućuju na duboko ukorijenjenu zapuštenost sistema, odsustvo institucionalne odgovornosti i nepostojanje centralnog tijela koje bi koordinisalo politiku pristupačnosti. 
 
- Neujednačena i neefikasna implementacija mjera pokazuje da Crnoj Gori nedostaje jasna, međusektorski usklađena Strategija pristupačnosti, kao i institucija koja bi nadgledala njeno sprovođenje, pratila napredak i objavljivala redovne izvještaje- poručuje se u saopštenju.

UMHCG: Javni prevoz i dalje nepristupačan za većinu OSI

Mreža za evropske politike MASTER uspješno je realizovala okrugli sto i premijeru dokumentarnog filma „Inkluzivni dizajn: Uklanjanje prepreka, stvaranje prilika“, održane 23. jula 2025. u Naučno-tehnološkom parku u Podgorici. Događaj je okupio predstavnike institucija, organizacija civilnog društva, struke i zajednice –one koji svojim znanjem, položajem i iskustvom mogu doprinijeti stvaranju Crne Gore u kojoj su prostor, usluge i informacije dostupni svima.
U uvodnom dijelu, prisutnima su se obratile Irena Rakočević, generalna direktorica Direktorata za zaštitu i jednakost lica sa invaliditetom pri Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, i mr Andrea Popović, izvršna direktorica organizacije MASTER. Njihove poruke su bile snažan poziv na zajedničku odgovornost u stvaranju društva koje prepoznaje i poštuje raznolikost, te uklanja prepreke koje osobe s invaliditetom svakodnevno ograničavaju.
<h2>Rezultati projekta: vidljivi pomaci, ali i alarmantni podaci</h2>
Pored edukativnih aktivnosti, u okviru projekta izrađena je detaljna analiza stanja pristupačnosti objekata u javnoj upotrebi, s fokusom na objekte gdje se nalaze ministarstva i lokalne samouprave. Analiza je pokazala da:
- veliki broj javnih objekata u Crnoj Gori i dalje nije pristupačan za osobe s invaliditetom,
- zgrade u kojima se nalaze ključne državne institucije – poput ministarstava i opštinskih organa – u većini slučajeva ne zadovoljavaju ni osnovne standarde pristupačnosti,
- pristupne rampe, taktilne staze, liftovi i jasno označene pristupne tačke najčešće izostaju, ili ne funkcionišu.
Uz analizu, izrađen je i terenski izvještaj o mapiranju fizičkih barijera, kao i set preporuka za unapređenje zakonodavnog i institucionalnog okvira, koji su dostupni na sajtu MASTER-a. Projekat je pružio i primjere dobre prakse iz EU, koji pokazuju da su promjene moguće – ali samo uz jasnu političku volju i ulaganja. Link do istraživanja: https://master-mne.me/master-analiza-i-istrazivanje-o-pristupacnosti-objekata-osi/
<h2>Film koji daje glas onima koji se svakodnevno suočavaju s preprekama</h2>
Poseban segment događaja bila je premijera dokumentarnog filma „Inkluzivni dizajn: Uklanjanje prepreka, stvaranje prilika“, koji je kroz lična svjedočenja i primjere iz prakse na autentičan način prikazao svakodnevne izazove s kojima se osobe s invaliditetom suočavaju. Film je realizovan s ciljem da osnaži razumijevanje, empatiju i spremnost na promjenu, kako na institucionalnom, tako i na društvenom nivou. Film je dostupan na YouTube kanalu MASTER-a. https://www.youtube.com/watch?v=3q9RKeJymDc
<h2>Panel diskusija: Struka, iskustvo i odgovornost – pristupačnost kao zajednička obaveza</h2>
Panel diskusija pod nazivom „Jednak pristup za sve: izazovi i rješenja u oblasti pristupačnosti“ okupila je relevantne sagovornice iz oblasti institucija, arhitekture, pravne zaštite i aktivizma, koje su iz različitih uglova rasvijetlile kompleksnost pristupačnosti u Crnoj Gori.
Učesnice panela bile su:
Irena Rakočević, generalna direktorica Direktorata za zaštitu i jednakost lica sa invaliditetom pri Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, istakla je da pristupačnost mora biti prioritet svih institucija, ne samo kroz projekte, već kroz sistemske mjere i budžetska izdvajanja. Naglasila je važnost partnerskog odnosa sa civilnim sektorom i lokalnim samoupravama u implementaciji politika pristupačnosti.
Valentina Pantović, diplomirana inženjerka arhitekture i autorka mapiranja pristupačnosti javnih objekata u okviru projekta, podijelila je nalaze iz terenskog rada, ukazujući na zabrinjavajuće stanje nepristupačnosti objekata ključnih institucija – ministarstava i opština. Istakla je da fizičke barijere nijesu samo pitanje dizajna, već direktno utiču na ostvarivanje osnovnih prava građana.
Milena Krsmanović-Iković, savjetnica Ombudsmana – Institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, govorila je o institucionalnoj zaštiti prava osoba s invaliditetom, broju pritužbi koje se odnose na nepristupačnost i ulozi Ombudsmana u ukazivanju na sistemske propuste. Posebno je naglasila potrebu za jačanjem nadzora nad sprovođenjem propisa i praćenjem realizacije preporuka.
Anđela Miličić, aktivistkinja za prava osoba s invaliditetom, kroz lične i profesionalne uvide predstavila je svakodnevne izazove s kojima se osobe s invaliditetom suočavaju, od fizičkih barijera do institucionalnih ograničenja. Naglasila je koliko nepristupačno okruženje utiče na samostalnost, zapošljivost i socijalnu uključenost OSI.
Ana Andrijašević, pravnica MASTER-u, govorila je o postojećem zakonodavnom okviru, mehanizmima sankcionisanja nepristupačnosti i primjeni standarda EU. Posebno je istakla pozitivne primjere evropskih gradova koji su, zahvaljujući strateškom pristupu i lokalnoj odgovornosti, postigli visok nivo pristupačnosti za sve građane.
Panel je zaključio da je vrijeme za izgovore prošlo – i da pristupačnost mora postati obavezni standard, a ne povremeni projektni zadatak. Jedinstvena poruka svih učesnica bila je da su promjene moguće samo ako se objedine znanje, politička volja i odgovornost institucija prema građanima.
<h2>Put ka inkluziji je otvoren – ali prepreke traže hitnu akciju</h2>
Događaj je još jednom pokazao da promjene nijesu nedostižne – ali zahtijevaju odlučnost, odgovornost i hitnu reakciju. Dok god zgrade ministarstava, opština, sudova, fakulteta i zdravstvenih ustanova ostaju nepristupačne, govoriti o jednakosti i demokratskom društvu ostaje fraza bez pokrića.
- Ovo nije pitanje luksuza, već pitanje osnovnih ljudskih prava. Zato pozivamo donosioce odluka na svim nivoima – od lokalnih samouprava do najviših državnih institucija – da se bez odlaganja pozabave pitanjem pristupačnosti. Vrijeme za simbolične poteze je prošlo – potrebni su konkretni koraci, politička volja i institucionalna posvećenost. Mreža za evropske politike MASTER će i dalje ukazivati na nepravde koje prepreke stvaraju, osnaživati građane i povezivati aktere koji mogu donijeti promjene. Inkluzivno društvo ne nastaje samo po sebi – ono se gradi odvažnim odlukama i jasnim prioritetima. A pristupačnost mora biti jedan od njih. MASTER-ov projekat „Inkluzivni dizajn: Uklanjanje prepreka, stvaranje prilika“ realizovao se uz podršku Ministarstva za ljudska i manjinska prava Crne Gore - navodi se u saopštenju MASTER-a.

1250x600

Pristupačnost objekata OSI – Pokrenute promjene, ali prepreke i dalje stoje ispred najvažnijih institucija

Protiv knjigovodstvene agencije C.F. iz Bijelog Polja i izvršnog direktora B.M. (46) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje na falsifikovanje isprava i lažni bilans u produženom trajanju.
- Sumnja se da je B.M. izvršio krivična djela na način što je, postupajući u svoje ime i za svoj račun, kao i u ime i za račun prijavljenog pravnog lica “C.F.” d.o.o. Bijelo Polje, u svojstvu izvršnog direktora, kontinuirano od 2019., do 2025. godine (zaključno sa istom), u cilju sticanja protivpravne imovinske koristi, za sebe i pomenuto pravno lice, dostavljao Zavodu za zapošljavanje Crne Gore - Fondu za profesionalnu rehabilitaciju, falsifikovane izvode banke o navodno isplaćenim ličnim dohocima za pet zaposlenih lica, kako bi im na ime subvencija za osobe sa invaliditetom, bili izvršeni prenosi novčanih sredstava sa računa Glavnog državnog trezora, na račun pomenutog pravnog lica, iako fiktivno zaposlena lica nijesu obavljala privrednu djelatnost - naveli su u policiji pojašnjavajući da je sačinjavao lažne godišnje finansijske izvještaje, odnosno bilanse uspjeha za 2021., 2022., 2023. i 2024. godinu kako bi prikrio finansijske dobiti.
Time je, kako su naglasili, na štetu budžeta Crne Gore ostvario protivpravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 183.970 eura.
I protiv pravnog lica “K.S.” d.o.o. Bijelo Polje, izvršnog direktora Lj.K. (46) i knjigovođe B.M. (44) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje na prevaru u obavljanju privredne djelatnosti i falsifikovanje isprava u produženom trajanju.
- Sumnja se da su ova lica krivična djela koja im se stavljaju na teret počinila na način što su postupajući u svoje ime i za svoj račun, kao i u ime i za račun pravnog lica “K.S” doo Bijelo Polje i to Lj.K. u svojstvu osnivača i izvršnog direktora, a B.M. kao računovođa pomenutog pravnog lica, kontinuirano tokom 2022., 2023. i 2024. godine, u cilju sticanja protivpravne imovinske koristi, za sebe i osumnjičeno pravno lice, dostavljali Zavodu za zapošljavanje Crne Gore - Fondu za profesionalnu rehabilitaciju falsifikovane izvode banke o navodno isplaćenim ličnim dohocima za tri zaposlena lica, kako bi im na ime subvencija za lica sa invaliditetom, bili izvršeni prenosi novčanih sredstava sa računa Glavnog državnog trezora, na račun prijavljenog pravnog lica, iako prijavljeno pravno lice, kao i tri fiktivno zaposlena lica nijesu obavljala privrednu djelatnost, čime su prijavljeni ostvarili protipravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 108.362 eura, a na štetu budžeta Crne Gore - kazali su u policiji.
Treća krivična prijava je podnijeta je protiv pravnog lica “L.C.” d.o.o. Bijelo Polje i izvršnog direktora S.R. (40) iz Podgorice i knjigovođe B.M. (44), iz Bijelog Polja, takođe zbog sumnje da na prevaru u obavljanju privredne djelatnosti i falsifikovanje isprave u produženom trajanju.
- Policija je došla do sumnje da su prijavljena lica krivična djela počinila na način što su postupajući u svoje ime i za svoj račun, kao i u ime i za račun prijavljenog pravnog lica “L.C.” d.o.o. Bijelo Polje i to S.R. u svojstvu osnivača i izvršnog direktora, a B.M. kao knjigovođa ovog pravnog lica, kontinuirano tokom 2023. i 2024. godine, u cilju sticanja protivpravne imovinske koristi, za sebe i to pravno lice, dostavljali Zavodu za zapošljavanje Crne Gore – Fondu za profesionalnu rehabilitaciju, falsifikovane izvode banke o navodno isplaćenim ličnim dohocima za tri zaposlena lica, kako bi im na ime subvencija za lica sa invaliditetom, bili izvršeni prenosi novčanih sredstava sa računa Glavnog državnog trezora, na račun prijavljenog pravnog lica, iako prijavljeno pravno lice, kao i tri fiktivno zaposlena lica nisu obavljala privrednu djelatnost, čime su osumnjičeni ostvarili protivpravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 60.870 eura, a na štetu budžeta Crne Gore - naveli su u policiji.
Kontrolom Sektora za borbu protiv kriminala - Odsjeka za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i sprovođenje finansijskih istraga, utvrđeno je da je isključivi cilj snivanja prijavljenih pravnih lica “K.S.” d.o.o. Bijelo Polje i “L.C.” d.o.o. Bijelo Polje, bio fiktivno zapošljavanje osoba sa invaliditetom i ostvarivanje prava na subvencije kod Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, ali ne po osnovu obavljanja privredne djelatnosti, već &nbsp;po osnovu fiktivnih poslova.
- U odnosu na protivpravne radnje osumnjičenih lica, po osnovu protivpravne isplate subvencija za ukupno 11 osoba sa invaliditetom, budžetu Crne Gore pričinjena je materijalna šteta u ukupnom iznosu od 353.203 eura - istakli su u policiji.

Bijelo Polje: Tri krivične prijave zbog fiktivnog zapošljavanja osoba sa invaliditetom i lažnih bilansa

Subvencije za asistente osoba sa invaliditetom (OSI) povećane su, pa će se, umjesto dosadašnih 40 odsto, obračunavati do visine od 60 odsto prosječne mjesečne bruto zarade - saopšteno je iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga. 
 
Navodi se da je taj Vladin resor donio Pravilnik o izmjeni Pravilnika o uslovima, kriterijumima i postupku ostvarivanja prava na subvencije, kojim se uvodi značajno povećanje subvencija za pomagače u radu OSI kod poslodavca koji ih zapošljavaju. 
 
- Novom odredbom povećan je iznos subvencije koja se odnosi na učešće u finansiranju ličnih troškova asistenta OSI. Umjesto dosadašnjih 40, subvencija će se obračunavati do visine 60 odsto prosječne mjesečne bruto zarade ostvarene u prethodnoj godini po zaposlenom - kazali su oni. 
 
Zarada se, kako su pojasnili iz Ministarstva, obračunava prema podacima nadležnog organa za statistiku, a u zavisnosti od vremena provedenog na radu. 
 
- Ova mjera predstavlja još jedan korak ka jačanju inkluzivnosti na tržištu rada - dodali su oni.
Prema njihovim riječima, subvencija koja se odnosi na učešće u finansiranju ličnih troškova asistenta OSI je jedna od subvencija koju može ostvariti poslodavac koji zapošljava OSI, a u skladu sa Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom.

Povećane subvencije za asistente osoba sa invaliditetom

Protest organizacije koje se bore za prava osoba sa invaliditetom (OSI) biće održana danas ispred Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, jer taj resor nije odgovorio na njihove inicijative u vezi izmjena i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju OSI. 
 
Predsjednica Saveza udruženja paraplegičara Crne Gore Milijana Ćirković kazala je agenciji MINA da se predloženim izmjenama direktno ugrožavaju dostojanstvo i prava OSI. 
 
- Ne dozvolimo da se naše stečene subvencije smanje! Pokažimo solidarnost i borimo se za pravedan zakon - poručila je Ćirković. 
 
Ona je rekla da izmjenama, umjesto da se prošire subvencije kako bi se dodatno podstaklo zapošljavanje OSI, Vlada pokušava da smanji obim podrške i na taj način ugrozi egzistenciju OSI koje su već uključene u proces rada. 
 
Ćirković je istakla da će te mjere neminovno dovesti do otpuštanja većine zaposlenih OSI, smanjenja njihovih zarada, pogoršanja ekonomske situacije te populacije i dodatne socijalne isključenosti. 
 
Savez udruženja paraplegičara pozvao je svoje članice, organizacije OSI, kao i sve građane koji podržavaju njihova prava, da se pridruže protestu na Rimskom trgu. 
 
Protest organizuju organizacije Udruženje mladih sa hendikepom, Savez slijepih, Savez udruženja paraplegičara, Savez gluvih i nagluvih, nevladina organizacija (NVO) Mozaik, Udruženje za podršku osobama sa invaliditetom, Udruženje za afirmaciju i podršku ženama sa invaliditetom „Nova žena“. 
 
Organizatori su i Udruženje roditelja djece sa teškoćama u razvoju „Zračak nade“, Nova šansa u Novom, NVO Brain i Paraolimpijski komitet Crne Gore.

„Mi smo stvarnost, a vi mit“: Danas protest organizacija OSI na Rimskom trgu

Organizacije osoba s invaliditetom (OSI) najavile su proteste ukoliko Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga do srijede ne odgovori pozitivno na njihove inicijative u vezi sa izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju OSI, navodi se u saopštenju za javnost ovih organizacija. 
 
Organizacije OSI i druge &nbsp;koje rade na unapređenju njihovog položaja, kao inicijatori povlačenja Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, su pozvale nadležno ministarstvo da se pozitivno odredi prema inicijativama prispjelim u proteklih 20 dana i na njih odgovori najkasnije do srijede. 
 
- U slučaju da Ministarstvo to ne učini, najavljujemo protest ispred tog Vladinog resora do konačnog ispunjenja zahtjeva, za šta ćemo zatražili i širu društvenu podršku koju smo i dobijali proteklih dana- navodi se u zajedničkom saopštenju. 
 
Grupa organizacija je istakla da od Ministarstva nijesu dobili nijedan uvjerljiv argument za izmjene Zakona. 
 
- Nijesmo dobili nijedan uvjerljiv argument da su, za adekvatniju primjenu Zakona, i u dijelu kontrole uplate posebnih doprinosa i subvencija poslodavcima, potrebne njegove izmjen., a ne efikasniji rad nadležnih službi koji izostaje cijelo vrijeme, od usvajanja prvog teksta iz 2008. godine- zaključuje se u saopštenju.

Organizacije OSI: Organizovaćemo proteste ako Ministarstvo pozitivno ne odgovori na zahtjeve

Centar za građansko obrazovanje (CGO) izražava punu podršku Udruženju mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) i drugim organizacijama koje zagovaraju prava osoba s invaliditetom (OSI), prepoznajući njihove primjedbe na Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom kao potpuno opravdane, kazala je saradnica na programima Centra za građansko obrazovanje (CGO) Ivana Matanović.&nbsp;
Ona smatra neprihvatljivim da se ovako važne izmjene zakona donose bez adekvatnih analiza i konsultacija sa organizacijama koje najbolje razumiju stvarne potrebe OSI.
- Dijelimo zabrinutost organizacija OSI da predložene izmjene ozbiljno ugrožavaju njihova prava. Posebno je problematično što nacrt predviđa smanjenje subvencija poslodavcima koji ih zapošljavaju, čime se direktno destimuliše zapošljavanje OSI i ignoriše duh zakona. Podaci Zavoda za zapošljavanje ukazuju da OSI čine skoro 30 odsto ukupnog broja nezapošljenih. Usvajanje ovih izmjena dodatno bi povećalo stopu nezapošljenosti OSI i produbilo njihovu socijalnu isključenost i ekonomsku nesigurnost - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Unaprijeđenje sistema podrške za integraciju na tržište rada izostaje jer, kako navodi, Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga pogrešno problematizuje porast broja poslodavaca koji koriste subvencije.
- Sa tog krivog polazišta izmjenama zakona nastoji smanjiti ove “rashode”, umjesto da riješi eventualne zloupotrebe kroz bolje mehanizme kontrole i adekvatno sankcionisanje - kazala je Matanović.&nbsp;
Posebno brine, kako je navela, kako se ove izmjene donose - proces nije inkluzivan, transparentan niti zasnovan na relevantnim podacima i analizama.&nbsp;
- Javna rasprava je organizovana u najkraćem mogućem roku, uz ozbiljna ograničenja u pristupačnosti materijala i informacija za OSI, a što je rezultiralo isključivanjem ključnog aktera iz procesa - dodala je Matanović.&nbsp;
CGO poziva Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga da povuče ovaj nacrt iz procedure i otvori kvalitetan dijalog sa organizacijama OSI, uz stavljanje van snage Pravilnika o uslovima, kriterijumima i postupku ostvarivanja prava na subvencije, koji je donešen bez konsultacija sa relevantnim akterima i u suprotnosti je s principima socijalne pravde.
- Država ne smije donositi zakonska rješenja koja ugrožavaju dostojanstvo i prava osoba s invaliditetom, već mora preduzimati konkretne korake ka njihovoj stvarnoj inkluziji i jednakim mogućnostima na tržištu rada. Kao potpisnica Konvencije UN o pravima osoba s invaliditetom, država ima obavezu da progresivno unaprijeđuje socijalna, ekonomska i kulturna prava ove populacije, a ne da ih ograničava. Samo činjenica da su organizacije OSI bile neadekvatno uključene u proces izrade izmjena zakona dovoljna je da ih učini spornim, jer se time zanemaruju glasovi onih koji najbolje razumiju prepreke u zapošljavanju i kako kreirati &nbsp;stvarna i primjenjiva rješenja za njihovo prevladavanje - zaključuje Matanović.&nbsp;

Matanović: Zašto država umanjuje prava OSI umjesto da ih štiti?

Pomoć osobama sa invaliditetom (OSI) prioritet je Vlade, koja je opredijeljena za unapređenje zakonskog okvira i implementaciju novih programa koji će doprinijeti većoj zaštiti i podršci tih osoba, poručio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić. 
 
On je to rekao na sastanku sa predstavnicima organizacija koje se bave zaštitom OSI, na kojem je razgovarano o izmjenama normativnog okvira u kontekstu unapređenja njihovog položaja i statusa. 
 
Predstavnici nevladinih organizacija su, kako je saopšteno iz Minisatrstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, istakli da je važno stvaranje inkluzivnog društva u kojem su svi građani, bez obzira na fizičke ili mentalne izazove, u potpunosti uključeni u sve sfere života. 
 
Gutić je naglasio da je Vlada opredijeljena za unaprjeđenje zakonskog okvira i implementaciju novih programa koji će doprinijeti većoj zaštiti i podršci OSI. 
 
On je istakao da je važna međusektorska saradnja kako bi se poboljšali uslovi života OSI, uključujući pristup obrazovanju, zapošljavanju, zdravstvu i javnim uslugama.
- Pomoć OSI je prioritet ove Vlade, a naš cilj je da stvorimo društvo u kojem svi građani imaju jednake šanse. Nastavićemo da radimo na reformama koje će doprineti njihovoj ravnopravnosti i potpunoj integraciji u društvo - rekao je Gutić. 
 
On je naveo da Ministarstvo u saradnji sa UNDP-em realizuje projekat „Reforma sistema utvrđivanja invaliditeta” i da je u okviru ovog projekta planirano donošenje Zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta, čiji je Nacrt izrađen i poslat Sekretarijatu za zakonodavstvo na mišljenje. 
 
- Reforma će uvesti novu metodologijuza vještačenje invaliditeta zasnovanu na modelu ljudskih prava i doprinijeti uspostavljanju pravednijeg, ravnopravnijeg i jednostavnijeg pristupa pravima na novčanu podršku i uslugama namijenjenih OSI - rekao je Gutić. 
 
Kako je kazao, jedinstveno vještačenje invaliditeta će sprovoditi Zavod, putem komisija za vještačenje, u skladu sa novom metodologijom. 
 
Gutić je rekao da je planirano i donošenje novog Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti. 
 
Tim zakonom će se, kako je dodao, unaprijediti kvalitet života pojedinaca i porodice na način što će se unaprijediti materijalna davanja i usluge u oblasti socijalne i dječje zaštite, između ostalog i usluga personalne asistencije. 
 
Gutić je naveo da će time biti unaprijeđeni i kapaciteti centara za socijalni rad i nadzor nad stručnim radom u sistemu socijalne i dječije zaštite. 
 
Navodi se da su predstavnici organizacija koje se bave zaštitom OSI pohvalili neke od napora Ministarstva. 
 
Oni su ukazali da je potrebno dalje usklađivanje zakonodavstva sa međunarodnim standardima i jačanje institucionalnih kapaciteta za pružanje podrške osobama sa invaliditetom. 
 
- Dogovorena je i jača saradnja između Ministarstva i nevladinih organizacija u cilju stalnog praćenja napretka i usklađivanja politika sa potrebama korisnika - navodi se u saopštenju. 
 
Poručuje se da će Ministarstvo nastaviti sa poboljšanjem uslova života i omogućavanjem jednakih prava za sve građane, sa posebnim fokusom na OSI.

Gutić: Pomoć OSI je prioritet Vlade

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Anastazije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"><figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption></figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"><figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption></figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Kirije su odavno otišle u nebo, a podstanari su primorani da se odriču osnovnih životnih potreba kako bi obezbijedili krov nad glavom za sebe i svoju porodicu. Problem postaje sve ozbiljniji, dok država i nadležni i dalje ćute. Podstanari su praktično nevidljivi, kao da nijesu dio društva. Ako uzmemo za primjer četvoročlanu porodicu koja plaća kiriju od 600 eura, a dvoje zaposlenih donosi kući dvije plate – jednu od 600, a drugu od 800 eura – dolazimo do poraznog podatka da ta porodica živi sa svega 800 eura mjesečno. To znači samo jedno: preživljavanje. Kada se tome doda svakodnevni rast cijena u Crnoj Gori, slika postaje još dramatičnija. Ovo je samo jedan od primjera, a situacija na terenu pokazuje da ima i mnogo težih slučajeva, sa još manjim primanjima, gdje je svakodnevna borba pravi izazov. Da ne govorimo o samohranim roditeljima i njihovoj podstanarskoj borbi sa surovim uslovima. Šta je sa onima koji primaju samo socijalna davanja, onima koji zarađuju ispod minimalca, gdje radi samo jedan roditelj, ali i mnogim drugim ugroženim kategorijama koje svakog mjeseca plaćaju krov nad glavom? Zašto njihov glas niko od nadležnih ne čuje? Da je situacija alarmantna, potvrđuje za Portal ETV i Dragan Živković iz Udruženja podstanara Crne Gore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250414080436_88f1f645452a4353963dcf5d1a000967e3b46757265dab3a791d5d52b4ac5105.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250414080436_88f1f645452a4353963dcf5d1a000967e3b46757265dab3a791d5d52b4ac5105" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Dragan Živković"><figcaption>Dragan Živković(Photo: RTCG)</figcaption></figure>  Na pitanje Portala ETV da li je vlast do sada uradila bilo šta kako bi poboljšala položaj podstanara, odgovor je kratak i jasan – i, nažalost, negativan. „Do sada, nažalost, državne institucije nijesu preduzele suštinske mjere koje bi poboljšale položaj podstanara. Nemamo zakon o zakupu stanova, nemamo strategiju stanovanja, niti sistemsku kontrolu tržišta kirija. Većina problema ostavljena je bez institucionalnog odgovora.“ Kako kaže, pojedine opštine – poput Budve – pokazale su volju da naprave iskorak kroz subvencije, što je za pohvalu, ali to su izuzeci, a ne pravilo. Potrebna je državna stambena politika, a ne sporadične i nesistemske mjere. Na pitanje jesu li podstanari zbog finansijske situacije ozbiljno ugroženi, Živković odgovara bez dileme: apsolutno – podstanari su danas jedna od najugroženijih grupa u Crnoj Gori. „Cijene kirija su porasle i do 60 odsto, pa veliki broj porodica daje polovinu ili više svojih prihoda samo na stanarinu. To dovodi do prezaduženosti, odricanja od osnovnih potreba, a u nekim slučajevima i do iseljavanja iz zemlje". Dodaje da se može reći da je podstanarstvo postalo egzistencijalni problem, a ne samo ekonomski izazov. „Zbog toga hitno tražimo donošenje zakona i uvođenje mehanizama koji će obezbijediti priuštivo i sigurno stanovanje“, istakao je Živković za Portal ETV. Vjeruje se da u Crnoj Gori ima više od 30.000 podstanarskih porodica.

Za državu nevidljivi, egzistencijalno ugroženi – podstanarska muka je pregolema

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: osi