Danas je u JU OŠ ,,Vladimir Nazor“ u Podgorici svečano otkrivena ploča novog objekta škole, koja svjedoči o uspješnoj saradnji naše države i Evropske investicione banke, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI).&nbsp;
Tom prilikom školu su, kako se navodi, posjetili Robert De Grot, potredsjednik Evropske investicione banke, Bernard Brunet, predstavnik Delegacije EU u Crnoj Gori, Tatjana Ćalasan, državna sekretarka Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i Marko Jokić, državni sekretar Ministarstva javnih radova.
Kako je saopšteno iz Ministarstva prosvjete, tokom posjete, gosti su imali priliku da se upoznaju sa radom škole, njenim programima i projektima koji se sprovode u cilju unapređenja obrazovanja.
Potpredsjednik EIB-a De Grot istakao je važnost ulaganja u obrazovanje kao ključno sredstvo za razvoj društva i ekonomije.
- Evropska investiciona banka će nastaviti da podržava projekte koji doprinose poboljšanju obrazovnog sistema u regionu - naglasio je De Grot.
Bernard Brunet, predstavnik Delegacije EU, pohvalio je trud i posvećenost nastavnog osoblja i učenika, naglašavajući da je obrazovanje temelj evropskih vrijednosti i prosperiteta. On je takođe ukazao na važnost saradnje između EU i Crne Gore u oblasti obrazovanja i inovacija.
Tatjana Ćalasan, državna sekretarka Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija je naglasila da je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija posvećeno unapređenju obrazovnog sistema i stvaranju boljih uslova za učenike i nastavnike.
,- Kroz Program unapređenja crnogorskog obrazovanja, koji Vlada Crne Gore realizuje u saradnji sa EIB i uz podršku Evropske unije, stvaramo nova i bolja mjesta za učenje, druženje i razvoj. Ovaj projekat je važan ne samo zbog svoje finansijske vrijednosti, već i zbog njegove suštine – jer ulaže u najvrijednije što imamo, u našu djecu i njihovu budućnost - rekla je Ćalasan i izrazila zahvalnost EIB-u i EU, partnerima i svima koji su doprinijeli realizaciji ovog projekta.
Marko Jokić, državni sekretar Ministarstva javnih radova je naglasio da se realizacijom ovog projekta pokazalo da su obrazovanje i razvoj mladih, vrijednosti koje povezuju institucije, partnere i zajednicu, ali i jedan od ključnih prioriteta ove Vlade.
- Ovo nije samo infrastrukturni poduhvat, već simbol zajedničke vizije i opredjeljenja države – da svako dijete u Crnoj Gori ima pravo na savremene uslove za učenje i napredak. Jer samo znanjem i obrazovanjem gradimo održivu i evropsku budućnost naše zemlje - istakao je Jokić.
Ljiljana Marković, direktorica JU OŠ ,,Vladimir Nazor“ je zahvalila svima koji su pomogli da škola ,,Vladimir Nazor“ nastavi da bude simbol znanja, zajedništva i odrastanja mnogih generacija, sada moderna, savremena i na ponos svih koji su njen dio.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Svečano otkrivena ploča novog objekta škole ,,Vladimir Nazor“ u Podgorici

Osnovna škola ,,Vladimir Nazor” ugostila je grupu od 18 novinara iz država članica Evropske unije, koja boravi u Crnoj Gori od 22. do 26. septembra 2025. godine.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI), ovu posjetu je organizovala Evropska komisija na inicijativu Ministarstva evropskih poslova.
- Od ključnog je značaja za pružanje uvida u širi značaj ulaganja Evropske unije u sektor obrazovanja - ocijenili su u MPNI.
Novinarima su se obratili Marko Vukašinović, generalni direktor za međunarodnu saradnju, evropske integracije i EU fondove u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija i Ljiljana Marković, direktorica OŠ ,,Vladimir Nazor”. Događaju je prisustvovala i Lizelot Isakson iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.
- Vukašinović je predstavio obrazovni sistem u Crnoj Gori, strateški i zakonodavni okvir, kao i dosadašnja i buduća ulaganja u insfrastrukturu i opremanje obrazovnih ustanova. Poseban osvrt je napravio na ulaganja iz EU sredstava i drugim finansijskim aranžmanima u cilju unapređenja uslova za učenje i rad u školama u svim djelovima Crne Gore - kazali su u MPNI.
Marković je, prema njihovim riječima, govorila o novom školskom objektu, vrijednom 7.2 miliona eura i njegovom značaju za djecu, roditelje, nastavnike i cijelu zajednicu
- &nbsp;Izgradnja je finansirana 63 odsto iz kredita Evropske investicione banke (EIB), 30 odsto iz granta sredstava iz Zapadno-balkanskog investicionog okvira (WBIF) i bilateralnih donatora i sedam odsto nacionalnog budžeta. Ima kapacitet za 1200 učenika, sa 29 savremeno opremljenih učionica, bibliotekom, multimedijalnom učionicom i rekonstruisanom fiskulturnom salom - naveli su u MPNI.
Nakon razgovora sa novinarima koji je, ističu oni, protekao i prijatnoj i prijateljskoj atmosferi, gosti su u pratnji domaćima obišli školu i uvjerili se da nova školska zgrada pruža idealne uslove za rad i predstavlja idealno mjesto za učenike i nastavnike da ostvare svoj puni potencijal.
- Posjeta je dio šireg napora Evropske komisije da privuče interesovanje medija i poveća svijest javnosti u državama članicama EU o značaju procesa proširenja. Cilj je da se novinarima omogući dublje razumijevanje puta Crne Gore ka članstvu u EU i tekućih reformi u zemlji, kako bi mogli da, po povratku u svoju zemlju, prenesu relevantne informacije i utiske svojim sugrađanima - zaključili su u MPNI.

Grupa stranih novinara posjetila OŠ „Vladimir Nazor“ u Podgorici: Uvid u širi značaj ulaganja EU u sektor obrazovanja

Nakon otvaranja novog objekta Osnovne škole “Vladimir Nazor” u Podgorici, učenici i roditelji suočavaju se s neočekivanim problemom – dio školskog dvorišta je ograđen, a da niko ne zna ko je to uradio niti za koju namjenu, dok prostor za igru i slobodne aktivnosti djece ostaje ograničen, prenosi Gradska RTV.
U dvorištu OŠ “Vladimir Nazor” postavljena ograda trajno ograničava prostor za igru i slobodne aktivnosti djece. Nadležne institucije još nijesu odgovorile na pitanja o namjeni tog dijela zemljišta, a Savjet roditelja, školski odbor i lokalna zajednica, kako kažu, nisu bili konsultovani.
- Prilikom otvaranja škole ukapirali smo da je taj dio zapravo oduzet našoj djeci i tu nastaje problem. Mi smo postavili određena pitanja, to su tri pitanja, zašto je zemljište oduzeto, ko ga je oduzeo i za koje namjene. Ali, nažalost, nikad odgovor nismo dobili. Razočarani smo zato što prilikom namjene tog zemljišta nije konsultovan ni Savjet roditelja, ni školski odbor, ni uprava škole, a ni lokalna zajednica. To, smatram, je veliki problem jer niti znamo zbog čega je neko oduzeo, a to su pitanja koje smo postavili nadležnom ministarstvu - kazala je predsjednica Savjeta roditelja OŠ “Vladimir Nazor”, Jelena Milošević.
Djeca iz naselja Masline sada nemaju gdje da provode slobodno vrijeme, jer prostor školskog dvorišta gotovo ne postoji. Ranije generacije učenika imale su dovoljno mjesta za igru, vannastavne aktivnosti i fizičko vaspitanje, što sada više nije slučaj, pa roditelji planiraju dalje korake pred početak nove školske godine, najavljuje Milošević.
- Pedagoškim standardima postoje okviri i zna se tačno koliko kvadratnih metara ide po učeniku. Tačnije, smatram da to u ovoj situaciji nije ispoštovano, uzimajući u obzir da je ova škola predviđena za 1.200 učenika. Ovako mali prostor sigurno nije za toliki broj đaka. Djeca u Maslinama, nažalost, nemaju gdje da provode slobodno vrijeme. Imali smo generacije djece koje su ovdje imali jedno veliko dvorište gdje su mogli da provode to vrijeme, dok je bilo tu gradilište i sama izgradnja objekta - navodi Milošević.
Nažalost, kako dodaje, uskraćeni su skoro pet godina za to, ali sada i nakon izgradnje škole vide da nije ostavljen prostor za ono što su očekivali.
- Takođe moram da kažem da djeca u Maslinama su primorana da provode vrijeme na ulicama, nažalost, jer nemaju gdje da provode vrijeme - istakla je Milošević.
Roditelji djece koja pohađaju školu “Vladimir Nazor” obratili su se za pomoć, u nadi da će uspostaviti komunikaciju s nadležnim ministarstvima i institucijama kako bi dobili odgovore o ograđenom dijelu školskog dvorišta.
Ovaj medij prenio je njihove zahtjeve i uputio ih nadležnim organima, a u međuvremenu su stigla i prva pojašnjenja.
- Kada se 2021. godine rušio objekat škole, jedinstvena katastraska parcela na kojoj se nalazila stara škola “Vladimir Nazor”, podijeljena je na dvije urbanističke parcele, onu na kojoj je napravljena škola koja je u okviru svih parametara potrebnih za površinu te škole i dodatnu urbanističku parcelu površine oko 5,5 hiljada kvadrata koja je odvojena iz urbanističke parcele škole ali je i dalje katastarski vlasništvo škole “Vladimir Nazor”. Prilikom gradnje nove škole projekat i sve ostalo je rađeno na novoj urbanističkoj parceli koja je dovoljna za potrebe škole pa je samim tim i ograda škole u okviru urbanističke parcele, a ne katastarske što u suštini znači da uz dvorište škole “Vladimir Nazor” sada škola i država Crna Gora raspolažu placem od više od pet hiljada kvadratnih metara prostora, čija će se najbolja svrha utvrditi u narednom periodu u skladu sa potrebama ovog dijela grada, a čija namjena je u skladu sa važećom planskom dokumentacijom, svakako obrazovanje - navodi se u odgovoru Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Oni su dalje uputili na Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj.
- Shodno članu 143 stav 4 Zakona o uređenju prostora, za prostor u granicama lokalnog planskog dokumenta, izvod iz plana izdaje organ lokalne uprave, dok je Ministarstvo nadležno za izdavanje izvoda za prostor u granicama državnog planskog dokumenta. Imajući u vidu da se u konkretnom slučaju radi o lokalnom planskom dokumentu, upućujemo Vas na Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj – Glavnog grada Podgorica - stoji u odgovoru.
Savjet roditelja škole “Vladimir Nazor” upozorava da nadležni izbjegavaju odgovore o ograđenom dijelu školskog dvorišta.
Jelena Milošević poručuje da neće odustati i podsjeća da su već platili visoku cijenu da bi dobili novi školski objekat.

Ograđen dio dvorišta u školi “Vladimir Nazor”, niko ne zna za koju namjenu

Novi objekat JU OŠ „Vladimir Nazor“, vrijedan 7,2 miliona eura, otvoren je svečano danas u Podgorici. Školu su otvorili predsjednik Vlade Milojko Spajić, ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović, šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, ambasador Johan Satler i direktorica škole Ljiljana Marković. Nakon nekoliko godina, đaci iz ovog dijela grada imaće na raspolaganju novu školu kapaciteta za 1.200 učenika, sa 29 savremeno opremljenih učionica, bibliotekom, multimedijalnom učionicom i rekonstruisanom fiskulturnom salom. Jakšić-Stojanović je istakla da je izgradnja ove škole najbolji pokazatelj da samo zajedno možemo uraditi velike stvari. - Neka nova škola bude mjesto na kojem će se rađati nove ideje koje će oblikovati budućnost nekih novih generacija, mjesto gdje će naši mladi ljudi izrasti u lidere, naučnike i inovatore budućnosti - rekla je ona. Ambasador Satler je istakao značaj zajedničkih napora i dugoročnog ulaganja u obrazovanje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250414170456_eee31bfae787466f47d5c0ec3a13584c7c7098411f3af4178c32e284e2bf3245.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250414170456_eee31bfae787466f47d5c0ec3a13584c7c7098411f3af4178c32e284e2bf3245" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="OŠ Vladimir Nazor"> </figure>  - Ova prelijepa nova škola dokaz je koliko možemo postići kada radimo zajedno – i izraz je naše iskrene posvećenosti djeci, prosvjetnim radnicima i cijeloj zajednici. Evropska unija je obezbijedila više od polovine sredstava za izgradnju ove škole, a dodatna podrška stigla je kao poklon – donacija od evropskih zemalja. Ponosni smo što ulažemo u prostor u kojem raste znanje, djeca napreduju i rađaju se nove prilike - kazala je Jakšić-Stojanović.I Direktorica Ljiljana Marković zahvalila je učenicima, roditeljima i kolektivu škole na strpljenju i istrajnosti u zajedničkom prevazileženju izazova u organizaciji nastave. - Od ovog trenutka okrećemo se novoj etapi u istoriji postojanja škole koja datira od 1958. godine - kazala je Markovič Predsjednica Savjeta roditelja, Jelena Milošević, poručila je da ovaj objekat treba da bude mjesto gdje se znanje uči, ali i gdje se ljubav, poštovanje i solidarnost njeguju. - Neka ovo bude simbol pobjede i zajedništva - poručila je Milošević. Novi školski objekat je finansiran 63 odsto iz kredita Evropske investicione banke (EIB), 30 odsto iz granta sredstava iz Zapadno-balkanskog investicionog okvira (WBIF) i bilateralnih donatora i sedam odsto nacionalnog budžeta. Izgradnja škole počela je 2023. godine, nakon što je stari objekat srušen iz bezbjednosnih razloga. Od 2021. godine učenici su nastavu pohađali u JU OŠ ,,Marko Miljanov” na Koniku, Gimnaziji „Luča“ u Doljanima i JU OŠ ,,Novka Ubović” u Tološima.”

Otvoren novi objekat OŠ "Vladimir Nazor"

Speleolozi slovenačkog kluba "Kostanjevica na Krki" nakon punih 60 godina traganja uspjeli su da dođu do velikog otkrića - probili su se do podzemnog toka rijeke Studene i otkrili veliki sistem jama sa pećinskim nakitom i dvoranama visokim više desetina metara.
Brane Čuk, sekretar kluba, za slovenačke medije je rekao da novootkrivene pećine imaju komore koje su visoke nekoliko desetina metara i dugačke oko 50 metara, dok se najveći speleotem (pećinski ukrasi) poklapa sa najvećim u Kostanjevičkoj pećini.
Kako je istakao, pećinski sistem je najvjerovatnije povezan sa Kostanjevičkom pećinom jer rijeka Studena teče dva kilometra od ulaza u pećinu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FKJKostanjevicanaKrki%2Fposts%2F908488194849077%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovo su bili snovi više generacija speleologa - dodali su iz kluba koji aktivno djeluje još od 1964. godine
Članovi su decenijama fokusirali napore na istraživanje 2,5 kilometra duge Kostanjevičke pećine, ali su ih u daljem napredovanju zaustavljala duboka jezera i sifoni.
Zbog toga su donijeli odluku da u sistem pokušaju ući sa vrha, preko provalija na planini Gorjanci.
Ključni trenutak dogodio se prije četiri godine, kada su u snijegu uočili rupu iz koje je izbijao topli vazduh. Jamu su nazvali "Gorjanc" i postepeno je istraživali, ali su prije dvije godine ostali bez prolaza za dalje napredovanje.
Nova nada pojavila se 17. januara ove godine kada su u nastavku jame otkrili velike dvorane, a samo sedmicu dana kasnije uslijedio je najveći uspjeh - pronalazak kanjona rijeke Studene na dubini od 305 metara, ispunjenog slapovima i bočnim kanalima.
Čuk procjenjuje da je novootkriveni sistem vjerovatno duži od same Kostanjevičke pećine i da predstavlja najveći jamski kompleks u najdubljem dijelu Dolenjske.

(FOTO) Veliki podzemni kompleks u Sloveniji: Dvorane visoke desetine metara i spektakularni pećinski nakit

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da neće dozvoliti obnovu Gaze prije potpune demilitarizacije, niti će pristati na uspostavljanje palestinske države, ističući da će politički i bezbjednosni interesi Izraela biti ispunjeni.
Netanjahu je govorio povodom druge faze plana američkog predsjednika Donalda Trampa za Gazu, naglašavajući da će izraelski politički i bezbjednosni interesi biti u potpunosti zadovoljeni.
- Sada smo fokusirani na završetak dvije preostale misije: zaplijenu oružja Hamasa i potpunu demilitarizaciju Gaze, uključujući uklanjanje oružja i tunela - rekao je Netanjahu.
U nastavku je odbacio ideju o prisustvu međunarodnih snaga u Pojasu Gaze.
- Čujem da se pominje dovođenje turskih i katarskih vojnika u Gazu. Ni to se neće desiti. Kako sam se dogovorio s predsjednikom Trampom, postoje samo dvije mogućnosti: ili će se to ostvariti na lakši ili na teži način, ali u svakom slučaju – to će se dogoditi - poručio je Netanjahu.
Dodao je da neće prihvatiti rješenje koje podrazumijeva palestinsku državnost, navodeći da se „to nije dogodilo i da se neće dogoditi“.
- Mislim da svi znate da sam ja osoba koja je, zajedno sa svojim kolegama u vladama koje sam predvodio, više puta spriječila uspostavljanje palestinske države. Ni danas ni sjutra to nećemo dozvoliti - zaključio je Netanjahu.

Netanjahu: Nema obnove Gaze prije razoružanja, niti prihvatanja palestinske države

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani granice u slučaju najgoreg scenarija, odnosno potpunog kolapsa vlasti u Teheranu, objavio je Middle East Eye (MEE).
Prema navodima MEE-a, visoki zvaničnici turskog Ministarstva vanjskih poslova su u četvrtak, na zatvorenom sastanku u parlamentu, informisali poslanike da Ankara priprema više mogućih scenarija u vezi s Iranom. Te informacije su ovom portalu prenijela dvojica učesnika sastanka.
<h2>„Tampon-zona“</h2>
Jedan od izvora naveo je da su turski zvaničnici koristili termin „tampon-zona“ kako bi opisali namjeru Ankare da učini sve što je moguće da spriječi novi talas izbjeglica da uđe u zemlju.
Drugi učesnik sastanka, međutim, istakao je da taj izraz nije eksplicitno korišćen, iako je izražena spremnost da se preduzmu mjere izvan uobičajenih procedura.
– U suštini, kazali su da smatraju kako sve moguće mjere na iranskoj strani granice treba preduzeti kako bi oni koji bi eventualno krenuli tokom migracija tamo i ostali – rekao je drugi izvor.
Tursko Ministarstvo odbrane je ranije ovog mjeseca saopštilo da je Ankara dodatno ojačala bezbjednost duž granice s Iranom, duge 560 kilometara, kroz tehnološki unaprijeđen sistem fizičkih barijera.
Mjere uključuju 203 elektrooptičke kule, 43 kule s liftovima, modularni betonski zid u dužini od 380 kilometara, kao i 553 kilometra odbrambenih kanala.
Ministarstvo je navelo i da su pogranična područja pod stalnim nadzorom izviđačkih i nadzornih sistema, uključujući dronove i avione.
Jedan turski medij objavio je da su tokom istog sastanka zvaničnici obavijestili poslanike da je tokom nedavnih krvavih protesta protiv vlasti u Iranu poginulo oko 4.000 ljudi, dok je više od 20.000 ranjeno.
Protesti su izbili zbog naglog rasta inflacije i snažnog pada vrijednosti iranske valute, a zatim su se brzo proširili širom zemlje. Iako je bilo nasilnih incidenata od strane dijela demonstranata, više istraga i snimaka ukazuje na to da su vlasti u Teheranu koristile nesrazmjernu silu kako bi ugušile proteste. Istovremeno je uvedena i blokada interneta.
<h2>Američko vojno jačanje u regionu</h2>
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je u petak za televiziju da se Ankara protivi bilo kakvoj stranoj intervenciji u Iranu i pozvao američku administraciju da krizu rješava diplomatskim putem.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp u početku je zaprijetio Teheranu zbog nasilnog gušenja protesta, ali je kasnije poručio da je otvoren za razgovore s iranskim rukovodstvom.
Ipak, Vašington razmatra mogućnost preciznih udara na „visokorangirane“ iranske zvaničnike i vojne komandante koje smatra odgovornima za smrt demonstranata, rekao je za MEE jedan zvaničnik iz Zaliva upoznat s internim razgovorima.
Tokom posljednjih dana Sjedinjene Američke Države rasporedile su borbene avione, sisteme protivvazdušne odbrane i ratne brodove u regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, čime je Donaldu Trampu data opcija napada na visoke iranske zvaničnike.
Jačanje vojne prisutnosti, kako se čini, dostiže vrhunac. U ponedjeljak je nosač aviona USS Abraham Lincoln uplovio u vode Bliskog istoka.
<h2>Moguće posljedice</h2>
Turske vlasti su svjesne posljedica operacija promjene režima i ratova, imajući u vidu destabilizujuće efekte američke invazije na Irak 2003. godine, kao i, u novije vrijeme, građanskog rata u Siriji od 2011. do 2024. godine.
Ti sukobi doveli su do dolaska stotina hiljada izbjeglica u Tursku, što je dodatno opteretilo ključne sektore poput energetike i trgovine.
Tursko društvo ostaje izrazito osjetljivo na prisustvo izbjeglica, naročito oko 2,7 miliona Sirijaca, od kojih se mnogi sada vraćaju u Siriju nakon pada režima Bašara al-Asada.
Middle East Eye je u junu izvijestio da turski zvaničnici procjenjuju kako bi potpuni rat između Izraela i Irana mogao gurnuti i do milion iranskih izbjeglica ka turskoj granici.
Izvori su tada naveli da je malo vjerovatno da bi Ankara prihvatila bilo kakve izbjeglice, osim onih kojima je neophodna hitna humanitarna pomoć.
MEE je takođe objavio da Turska više neće primjenjivati politiku „otvorenih vrata“ prema susjednim državama u slučaju novih izbjegličkih talasa. Iranski državljani trenutno mogu ulaziti u Tursku bez vize.
Dodatni problem koji komplikuje ove planove jeste prisustvo azerbejdžanskih Turaka u Iranu, kojih prema procjenama ima najmanje 12 miliona.
Još nije jasno kako bi Ankara reagovala u slučaju masovnog dolaska pripadnika ove zajednice na granicu, što bi moglo izazvati snažan unutrašnji pritisak da im se omogući ulazak u zemlju.

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani

Kuba će "propasti" u bliskoj budućnosti, jer ova karipska zemlja više ne dobija naftu iz Venecuele, izjavio je predsjednik SAD Donald Tramp.
- Kuba će uskoro propasti. Kuba je zaista zemlja koja je veoma blizu propasti. Znate da su dobijali novac od Venecuele. Dobijali su naftu od Venecuele. Više je ne dobijaju - rekao je Tramp novinarima, prenosi Srna.
Portal Politico pisao je prošle sedmice da Trampova administracija razmatra uvođenje potpune blokade uvoza nafte na Kubu da bi podstakla promjenu vlasti u toj zemlji.
Tramp je ranije ovog mjeseca rekao da će zaustaviti dotok nafte i novca iz Venecuele na Kubu.

Tag: os-vladimir-nazor