Danas je u JU OŠ ,,Vladimir Nazor“ u Podgorici svečano otkrivena ploča novog objekta škole, koja svjedoči o uspješnoj saradnji naše države i Evropske investicione banke, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI).&nbsp;
Tom prilikom školu su, kako se navodi, posjetili Robert De Grot, potredsjednik Evropske investicione banke, Bernard Brunet, predstavnik Delegacije EU u Crnoj Gori, Tatjana Ćalasan, državna sekretarka Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i Marko Jokić, državni sekretar Ministarstva javnih radova.
Kako je saopšteno iz Ministarstva prosvjete, tokom posjete, gosti su imali priliku da se upoznaju sa radom škole, njenim programima i projektima koji se sprovode u cilju unapređenja obrazovanja.
Potpredsjednik EIB-a De Grot istakao je važnost ulaganja u obrazovanje kao ključno sredstvo za razvoj društva i ekonomije.
- Evropska investiciona banka će nastaviti da podržava projekte koji doprinose poboljšanju obrazovnog sistema u regionu - naglasio je De Grot.
Bernard Brunet, predstavnik Delegacije EU, pohvalio je trud i posvećenost nastavnog osoblja i učenika, naglašavajući da je obrazovanje temelj evropskih vrijednosti i prosperiteta. On je takođe ukazao na važnost saradnje između EU i Crne Gore u oblasti obrazovanja i inovacija.
Tatjana Ćalasan, državna sekretarka Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija je naglasila da je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija posvećeno unapređenju obrazovnog sistema i stvaranju boljih uslova za učenike i nastavnike.
,- Kroz Program unapređenja crnogorskog obrazovanja, koji Vlada Crne Gore realizuje u saradnji sa EIB i uz podršku Evropske unije, stvaramo nova i bolja mjesta za učenje, druženje i razvoj. Ovaj projekat je važan ne samo zbog svoje finansijske vrijednosti, već i zbog njegove suštine – jer ulaže u najvrijednije što imamo, u našu djecu i njihovu budućnost - rekla je Ćalasan i izrazila zahvalnost EIB-u i EU, partnerima i svima koji su doprinijeli realizaciji ovog projekta.
Marko Jokić, državni sekretar Ministarstva javnih radova je naglasio da se realizacijom ovog projekta pokazalo da su obrazovanje i razvoj mladih, vrijednosti koje povezuju institucije, partnere i zajednicu, ali i jedan od ključnih prioriteta ove Vlade.
- Ovo nije samo infrastrukturni poduhvat, već simbol zajedničke vizije i opredjeljenja države – da svako dijete u Crnoj Gori ima pravo na savremene uslove za učenje i napredak. Jer samo znanjem i obrazovanjem gradimo održivu i evropsku budućnost naše zemlje - istakao je Jokić.
Ljiljana Marković, direktorica JU OŠ ,,Vladimir Nazor“ je zahvalila svima koji su pomogli da škola ,,Vladimir Nazor“ nastavi da bude simbol znanja, zajedništva i odrastanja mnogih generacija, sada moderna, savremena i na ponos svih koji su njen dio.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Svečano otkrivena ploča novog objekta škole ,,Vladimir Nazor“ u Podgorici

Osnovna škola ,,Vladimir Nazor” ugostila je grupu od 18 novinara iz država članica Evropske unije, koja boravi u Crnoj Gori od 22. do 26. septembra 2025. godine.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI), ovu posjetu je organizovala Evropska komisija na inicijativu Ministarstva evropskih poslova.
- Od ključnog je značaja za pružanje uvida u širi značaj ulaganja Evropske unije u sektor obrazovanja - ocijenili su u MPNI.
Novinarima su se obratili Marko Vukašinović, generalni direktor za međunarodnu saradnju, evropske integracije i EU fondove u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija i Ljiljana Marković, direktorica OŠ ,,Vladimir Nazor”. Događaju je prisustvovala i Lizelot Isakson iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.
- Vukašinović je predstavio obrazovni sistem u Crnoj Gori, strateški i zakonodavni okvir, kao i dosadašnja i buduća ulaganja u insfrastrukturu i opremanje obrazovnih ustanova. Poseban osvrt je napravio na ulaganja iz EU sredstava i drugim finansijskim aranžmanima u cilju unapređenja uslova za učenje i rad u školama u svim djelovima Crne Gore - kazali su u MPNI.
Marković je, prema njihovim riječima, govorila o novom školskom objektu, vrijednom 7.2 miliona eura i njegovom značaju za djecu, roditelje, nastavnike i cijelu zajednicu
- &nbsp;Izgradnja je finansirana 63 odsto iz kredita Evropske investicione banke (EIB), 30 odsto iz granta sredstava iz Zapadno-balkanskog investicionog okvira (WBIF) i bilateralnih donatora i sedam odsto nacionalnog budžeta. Ima kapacitet za 1200 učenika, sa 29 savremeno opremljenih učionica, bibliotekom, multimedijalnom učionicom i rekonstruisanom fiskulturnom salom - naveli su u MPNI.
Nakon razgovora sa novinarima koji je, ističu oni, protekao i prijatnoj i prijateljskoj atmosferi, gosti su u pratnji domaćima obišli školu i uvjerili se da nova školska zgrada pruža idealne uslove za rad i predstavlja idealno mjesto za učenike i nastavnike da ostvare svoj puni potencijal.
- Posjeta je dio šireg napora Evropske komisije da privuče interesovanje medija i poveća svijest javnosti u državama članicama EU o značaju procesa proširenja. Cilj je da se novinarima omogući dublje razumijevanje puta Crne Gore ka članstvu u EU i tekućih reformi u zemlji, kako bi mogli da, po povratku u svoju zemlju, prenesu relevantne informacije i utiske svojim sugrađanima - zaključili su u MPNI.

Grupa stranih novinara posjetila OŠ „Vladimir Nazor“ u Podgorici: Uvid u širi značaj ulaganja EU u sektor obrazovanja

Nakon otvaranja novog objekta Osnovne škole “Vladimir Nazor” u Podgorici, učenici i roditelji suočavaju se s neočekivanim problemom – dio školskog dvorišta je ograđen, a da niko ne zna ko je to uradio niti za koju namjenu, dok prostor za igru i slobodne aktivnosti djece ostaje ograničen, prenosi Gradska RTV.
U dvorištu OŠ “Vladimir Nazor” postavljena ograda trajno ograničava prostor za igru i slobodne aktivnosti djece. Nadležne institucije još nijesu odgovorile na pitanja o namjeni tog dijela zemljišta, a Savjet roditelja, školski odbor i lokalna zajednica, kako kažu, nisu bili konsultovani.
- Prilikom otvaranja škole ukapirali smo da je taj dio zapravo oduzet našoj djeci i tu nastaje problem. Mi smo postavili određena pitanja, to su tri pitanja, zašto je zemljište oduzeto, ko ga je oduzeo i za koje namjene. Ali, nažalost, nikad odgovor nismo dobili. Razočarani smo zato što prilikom namjene tog zemljišta nije konsultovan ni Savjet roditelja, ni školski odbor, ni uprava škole, a ni lokalna zajednica. To, smatram, je veliki problem jer niti znamo zbog čega je neko oduzeo, a to su pitanja koje smo postavili nadležnom ministarstvu - kazala je predsjednica Savjeta roditelja OŠ “Vladimir Nazor”, Jelena Milošević.
Djeca iz naselja Masline sada nemaju gdje da provode slobodno vrijeme, jer prostor školskog dvorišta gotovo ne postoji. Ranije generacije učenika imale su dovoljno mjesta za igru, vannastavne aktivnosti i fizičko vaspitanje, što sada više nije slučaj, pa roditelji planiraju dalje korake pred početak nove školske godine, najavljuje Milošević.
- Pedagoškim standardima postoje okviri i zna se tačno koliko kvadratnih metara ide po učeniku. Tačnije, smatram da to u ovoj situaciji nije ispoštovano, uzimajući u obzir da je ova škola predviđena za 1.200 učenika. Ovako mali prostor sigurno nije za toliki broj đaka. Djeca u Maslinama, nažalost, nemaju gdje da provode slobodno vrijeme. Imali smo generacije djece koje su ovdje imali jedno veliko dvorište gdje su mogli da provode to vrijeme, dok je bilo tu gradilište i sama izgradnja objekta - navodi Milošević.
Nažalost, kako dodaje, uskraćeni su skoro pet godina za to, ali sada i nakon izgradnje škole vide da nije ostavljen prostor za ono što su očekivali.
- Takođe moram da kažem da djeca u Maslinama su primorana da provode vrijeme na ulicama, nažalost, jer nemaju gdje da provode vrijeme - istakla je Milošević.
Roditelji djece koja pohađaju školu “Vladimir Nazor” obratili su se za pomoć, u nadi da će uspostaviti komunikaciju s nadležnim ministarstvima i institucijama kako bi dobili odgovore o ograđenom dijelu školskog dvorišta.
Ovaj medij prenio je njihove zahtjeve i uputio ih nadležnim organima, a u međuvremenu su stigla i prva pojašnjenja.
- Kada se 2021. godine rušio objekat škole, jedinstvena katastraska parcela na kojoj se nalazila stara škola “Vladimir Nazor”, podijeljena je na dvije urbanističke parcele, onu na kojoj je napravljena škola koja je u okviru svih parametara potrebnih za površinu te škole i dodatnu urbanističku parcelu površine oko 5,5 hiljada kvadrata koja je odvojena iz urbanističke parcele škole ali je i dalje katastarski vlasništvo škole “Vladimir Nazor”. Prilikom gradnje nove škole projekat i sve ostalo je rađeno na novoj urbanističkoj parceli koja je dovoljna za potrebe škole pa je samim tim i ograda škole u okviru urbanističke parcele, a ne katastarske što u suštini znači da uz dvorište škole “Vladimir Nazor” sada škola i država Crna Gora raspolažu placem od više od pet hiljada kvadratnih metara prostora, čija će se najbolja svrha utvrditi u narednom periodu u skladu sa potrebama ovog dijela grada, a čija namjena je u skladu sa važećom planskom dokumentacijom, svakako obrazovanje - navodi se u odgovoru Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Oni su dalje uputili na Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj.
- Shodno članu 143 stav 4 Zakona o uređenju prostora, za prostor u granicama lokalnog planskog dokumenta, izvod iz plana izdaje organ lokalne uprave, dok je Ministarstvo nadležno za izdavanje izvoda za prostor u granicama državnog planskog dokumenta. Imajući u vidu da se u konkretnom slučaju radi o lokalnom planskom dokumentu, upućujemo Vas na Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj – Glavnog grada Podgorica - stoji u odgovoru.
Savjet roditelja škole “Vladimir Nazor” upozorava da nadležni izbjegavaju odgovore o ograđenom dijelu školskog dvorišta.
Jelena Milošević poručuje da neće odustati i podsjeća da su već platili visoku cijenu da bi dobili novi školski objekat.

Ograđen dio dvorišta u školi “Vladimir Nazor”, niko ne zna za koju namjenu

Novi objekat JU OŠ „Vladimir Nazor“, vrijedan 7,2 miliona eura, otvoren je svečano danas u Podgorici. Školu su otvorili predsjednik Vlade Milojko Spajić, ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović, šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, ambasador Johan Satler i direktorica škole Ljiljana Marković. Nakon nekoliko godina, đaci iz ovog dijela grada imaće na raspolaganju novu školu kapaciteta za 1.200 učenika, sa 29 savremeno opremljenih učionica, bibliotekom, multimedijalnom učionicom i rekonstruisanom fiskulturnom salom. Jakšić-Stojanović je istakla da je izgradnja ove škole najbolji pokazatelj da samo zajedno možemo uraditi velike stvari. - Neka nova škola bude mjesto na kojem će se rađati nove ideje koje će oblikovati budućnost nekih novih generacija, mjesto gdje će naši mladi ljudi izrasti u lidere, naučnike i inovatore budućnosti - rekla je ona. Ambasador Satler je istakao značaj zajedničkih napora i dugoročnog ulaganja u obrazovanje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250414170456_eee31bfae787466f47d5c0ec3a13584c7c7098411f3af4178c32e284e2bf3245.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250414170456_eee31bfae787466f47d5c0ec3a13584c7c7098411f3af4178c32e284e2bf3245" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="OŠ Vladimir Nazor"> </figure>  - Ova prelijepa nova škola dokaz je koliko možemo postići kada radimo zajedno – i izraz je naše iskrene posvećenosti djeci, prosvjetnim radnicima i cijeloj zajednici. Evropska unija je obezbijedila više od polovine sredstava za izgradnju ove škole, a dodatna podrška stigla je kao poklon – donacija od evropskih zemalja. Ponosni smo što ulažemo u prostor u kojem raste znanje, djeca napreduju i rađaju se nove prilike - kazala je Jakšić-Stojanović.I Direktorica Ljiljana Marković zahvalila je učenicima, roditeljima i kolektivu škole na strpljenju i istrajnosti u zajedničkom prevazileženju izazova u organizaciji nastave. - Od ovog trenutka okrećemo se novoj etapi u istoriji postojanja škole koja datira od 1958. godine - kazala je Markovič Predsjednica Savjeta roditelja, Jelena Milošević, poručila je da ovaj objekat treba da bude mjesto gdje se znanje uči, ali i gdje se ljubav, poštovanje i solidarnost njeguju. - Neka ovo bude simbol pobjede i zajedništva - poručila je Milošević. Novi školski objekat je finansiran 63 odsto iz kredita Evropske investicione banke (EIB), 30 odsto iz granta sredstava iz Zapadno-balkanskog investicionog okvira (WBIF) i bilateralnih donatora i sedam odsto nacionalnog budžeta. Izgradnja škole počela je 2023. godine, nakon što je stari objekat srušen iz bezbjednosnih razloga. Od 2021. godine učenici su nastavu pohađali u JU OŠ ,,Marko Miljanov” na Koniku, Gimnaziji „Luča“ u Doljanima i JU OŠ ,,Novka Ubović” u Tološima.”

Otvoren novi objekat OŠ "Vladimir Nazor"

Poslanik Demokrata Nikola Rovčanin komentarisao je zahtjeve DNP-a koje će ova partija postaviti Vladi Crne Gore kao ultimatum ostanka u vlasti, a koji se tiču statusa srpskog jezika i poručio da je dijalog prvi korak koji ruši zidove.
U objavi na mreži Fejsbuk Rovčanin navodi da su prethodne političke elite svjesno ostavljale otvorena pitanja kao nasljeđe, vodeći računa o izbornim koristima, a ne o interesima budućih generacija.
- Prethodnim političkim elitama bilo je u interesu da nam u naslijeđe ostave otvorena pitanja koja dijele građane. Vodili su računa o tome šta će steći na izborima, a ne o tome šta će ostaviti novim generacijama- istakao je Rovčanin.
On navodi da je fokus tih politika bio na razdvajanju građana, sa posebnim akcentom na Srbe i Crnogorce, te da su mehanizmi tog razdvajanja bili jednostrano nametanje, diskriminacija i stigmatizacija.
Govoreći o jeziku, Rovčanin navodi da je srpski jezik ostavljen kao tačka razdvajanja, umjesto da bude faktor povezivanja.
- Samo četiri godine nakon rušenja tog sistema, građani su na prvom slobodnom popisu potvrdili da srpskim jezikom ne govore samo Srbi, već i više od 60.000 Crnogoraca i pripadnika drugih naroda. Dakle, srpski jezik, pored istorijskog utemeljenja i pravne tradicije, ima i nadnacionalni karakter- kazao je on, dodajući da srpski jezik u Crnoj Gori ne može biti politički projekat, već, kako navodi, životna i pravna činjenica.
Rovčanin se osvrnuo i na pitanje istorijskih simbola, ističući da oni treba da imaju kulturnu, istorijsku i protokolarnu ulogu, bez dovođenja u pitanje ustavnog poretka ili stvaranja paralelnih ambicija.
- I krstaš-barjak i trobojka Kraljevine i Knjaževine Crne Gore istorijski su simboli i Srba i Crnogoraca. Oni nijesu uvezeni, donijeti ili nametnuti – nastali su u ovim brdima i u ovom kamenu i ostavljeni su nam od naših predaka- naveo je Rovčanin.
Kazao je da simboli koje su nosili preci ne mogu biti prijetnja njihovim potomcima.
Govoreći o pitanju državljanstva, Rovčanin je ocijenio da je ostavljeno rješenje koje dijeli porodice i da je neophodno dosljedno primijeniti Evropsku konvenciju o državljanstvu.
- Ne bi smjelo postojati sporenje oko toga da supružnici i djeca državljana Crne Gore mogu steći državljanstvo bez otpusta iz drugog državljanstva. Država ne smije tjerati ljude da biraju između braka i domovine, između roditelja i papira- poručio je on.
Rovčanin naglašava da sve što je ostavljeno u naslijeđe treba da posluži kao pouka, jer, kako navodi, ono što se nameće silom traje kratko i proizvodi nove probleme.
- Ono što se postigne dijalogom – ostaje, čak i kada se promijene vlasti i okolnosti. Zato je dijalog snaga onih koji vjeruju u pravdu- rekao je Rovčanin.
On je zaključio da je važno voditi računa o tome šta se ostavlja budućim generacijama, a ne o izbornim rezultatima.
- Potomci se neće pitati koliko je ko osvojio, već šta je ostavio. Razgovor ruši zidove, dijalog liječi podjele, a razumijevanje vraća povjerenje- poručio je Rovčanin.

Rovčanin: Srpski jezik, pored istorijskog utemeljenja i pravne tradicije, ima i nadnacionalni karakter u Crnoj Gori

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen osudila je nasilje nad demonstrantima u Iranu i najavila nove sankcije protiv pripadnika iranskog režima koji su odgovorni za represiju.
- Rastući broj žrtava u Iranu je zastrašujući. Nedvosmisleno osuđujem prekomjernu upotrebu sile i kontinuirano ograničavanje slobode - napisala je Ursula Fon der Lajen na društvenoj mreži Iks.
Ona je saopštila je da će Komisija ubrzo predložiti dodatne sankcije zbog represije nad demonstrantima.
- U tijesnoj saradnji sa visokom predstavnicom Evropske unije za spoljne poslove Kajom Kalas brzo će biti predložene dalje sankcije protiv onih koji su odgovorni za represiju - napisala je predsjednica EK, prenosi N1.
Dodala je da je EU već "u potpunosti" uvrstila Korpus islamske revolucionarne garde, primarnu granu oružanih snaga Irana, u režim sankcija zbog kršenja ljudskih prava.
Juče je predsjednica Odbora Evropskog parlamenta za odbranu Mari-Agnes Štrak-Cimerman pozvala EU da Revolucionarnu gardu Irana "što prije" proglasi za terorističku grupu.
- Iransku revolucionarnu gardu treba dodati na spisak terorističkih organizacija što je prije moguće. Ozbiljan je previd što se to još uvijek nije desilo - objavila je Štrak-Cimerman na društvenoj mreži Iks.

Fon der Lajen: Broj žrtava u Iranu zastrašujući, ubrzo nove sankcije zbog represije

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u protekla tri dana, obavljena su 1.594 ambulantna pregleda, od čega 245 u Institutu za bolesti djece (IBD).
&nbsp;Kako su rekli iz KCCG, u Urgentnom centru zbrinuta su 232 pacijenta, a u dnevnim bolnicama 380.
- U istom periodu obavljeno je 30 operativnih zahvata. Na bolničko liječenje primljen je 121 pacijent, od čega 17 u IBD-u- kaže se u saopštenju.
&nbsp;Navodi se da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 465 dijagnostičkih procedura, od čega 56 CT i 34 MR pregleda.
&nbsp;- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađene su 72 dijagnostičke procedure, od čega tri CT i osam MR pregleda- kazali su iz KCCG.
&nbsp;Prema njihovim riječima, u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano je 1.089 pacijenata i odrađene 39.282 analize.
&nbsp;U Porodilištu KCCG-a u protekla tri dana rođeno je sedam beba.

U KCCG za tri dan obavljeno blizu 1,6 hiljada pregleda, rođeno sedam beba

Grenland i Danska kategorički su odbili ponovne zahtjeve i sugestije iz Vašingtona da bi SAD mogao preuzeti kontrolu nad strateški važnim arktičkim ostrvom, naglašavajući da “Grenland nije na prodaju” i da se ni pod kojim okolnostima neće pristati na američku aneksiju.
Ovaj novi diplomatski otpor uslijedio je nakon posljednjih izjava američkog predsjednika Donalda Trampa u kojima se ponovo otvorio razgovor o mogućoj budućnosti Grenlanda pod američkim uticajem.
Vlada Grenlanda je u zvaničnom saopštenju poručila da “ne može ni pod jednim okolnostima prihvatiti prijedlog o preuzimanju ostrva”, te je ponovo istakla svoju pripadnost Kraljevini Danskoj i NATO alijansi, uz naglasak da se odbrana Grenlanda mora odvijati kroz saveznička partnerstva unutar NATO-a, a ne unilateralno.
Uoči važnih pregovora u Vašingtonu, premijer Grenlanda Jens Frederik Nilsen jasno je poručio da teritorija “ostaje u izboru Danske, a ne SAD”, uz dodatak da stanovnici Grenlanda odlučuju o svojoj budućnosti. Danska premijerka Mete Frederiksen nazvala je pritiske “neprihvatljivim” i poručila da prijetnje moraju prestati, čak i kada dolaze od tradicionalnog saveznika.
Istovremeno, danski ministar vanjskih poslova najavio je da će potpredsjednik SAD Džej-Di Vens i državni sekretar Marko Rubio ove sedmice ugostiti dansku i grenlandsku delegaciju u Vašingtonu kako bi se razgovaralo o stanju u Arktiku i budućim odnosima. Ovo je dio pokušaja da se ublaže tenzije i pronađe diplomatsko rješenje, ali i priznanje da su odnosi između saveznika pod znatnim pritiskom.

Tag: os-vladimir-nazor