Neophodno je da konačno dođemo do prvih presuda u Specijalnom odjeljenju Višeg suda jer su se duži vremenski period suđenja odlagala, pa je stoga poseban akcenat stavljen na praćenje predmeta od ulaska u sud do konačnog izlaska iz suda u razumnom roku - kazala je predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić na 16. zasijedanju Grupe za pregled implementacije Konvencije UN protiv korupcije (UNCAC), održanoj u Beču.
Kao pravni profesionalci, kako je rekla, svjedoci su izazova sa kojima se moderno društvo susrijeće, kako u vidu već tradicionalnih oblika organizovanog kriminala, tako i raznih oblika korupcije, uz sve veće prisustvo novih sofisticiranih oblika organizovanog finansijskog kriminala.&nbsp;
- Crna Gora se, kao i mnoge zemlje, suočila sa svojim izazovima u tom pogledu. Crnogorsko sudstvo se nalazi pred velikim pravosudnim izazovom donošenja prvostepenih, a onda i konačnih odluka u predmetima visoke korupcije, na koje se što prije mora dati adekvatan pravni odgovor. Potpuno smo svjesni da rad nacionalnog sudskog sistema, a time i Vrhovnog suda Crne Gore, na čijem čelu se nalazim, zahtijeva donošenje sudskih odluka koje zahtijevaju primjenu i tumačenje prava na kao „ živi instrument,“ jer je to sine qua-non, kojeg zahtijevaju savremeni tokovi razvoja društva i sistema posebno po pitanju korupcije - istakla je je Pavličić.
Naglasila je da crnogorsko pravosuđe igra ključnu ulogu u u tom procesu i da kontinuirano radi na unaprijeđenju pravnih mehanizama i osiguranju da oni budu efikasni u sprječavanju i suzbijanju korupcije.
Pavličić je podsjetila da je od pristupanja Konvenciji Crna Gora napravila velike korake u izgradnji i jačanju svog zakonodavnog i institucionalnog okvira za borbu protiv korupcije.
- Vlada Crne Gore donijela je odluku o obrazovanju Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije, čija sam članica, a čiji je jedan od zadataka razvoj Strategije za borbu protiv korupcije, sa Akcionim planom za njegovo sprovođenje, što je i jedna od obaveza u okviru privremenih mjerila za pregovaračko Poglavlje 23 - Pravosuđe i temeljna prava - kazala je Pavličić.
U prethodnom periodu Vrhovni sud je, kako dodaje, izradio analizu kaznene politike za najteža krivična djela u kojoj je ,između ostalog, analizirao kaznenu politiku za krivična djela organizovanog kriminala i visoke korupcije.&nbsp;
Upravo je ova analiza, prema njenim riječima, i bila baza za izradu smjernica za postupanje sudova prilikom odlučivanja o podnijetim sporazumima o priznanju krivice.
- Vrhovni sud Crne Gore izradio je i Smjernice za unapređenje upravljanja predmetima teškog i organizovanog kriminala i korucije, a planovi Vrhovnog suda za povećanje povjerenja javnosti u rad sudova, posebno Specijalnog odjeljenja, iznijeti su u Planu rada Vrhovnog suda za 2025. godinu. Planom je predivđen poseban Monitoring rada Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici pa će doprinos i uloga predsjednika Vrhovnog suda i sudija Krivičnog odjeljenja Vrhovnog suda biti od izuzetnog značaja, kako u pogledu stručne, tako i u pogledu organizacione podrške - istakla je Pavličić.
Govoreći o problem takozvanih "crvenih omota”, odnosno predmeta starijih od tri godine, kazala je da je uvedena nova mjera - jedinstveni nacionalni program za rješavanje starih predmeta i najavila je formiranje radnog tima koji će pratiti dinamiku rada na tim predmetima i prevenirati njihov budući nastanak.
Tokom boravka u Beču, Pavličić će se sastati sa direktorom Kancelarije Ujedinjenih nacija za borbu protiv narkotika i kriminala (UNODC) Džonom Brandolinijem.
Zasijedanju UNCAC-a u Beču prisustvuje je i sutkinja Višeg suda u Podgorici Irena Šofranac Nedović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Pavličić: Predmeti organizovanog kriminala i korupcije pod monitoringom Vrhovnog suda

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Vuković-Kuč najavila je na početku današnje sjednice Skupštine da opozicija sa ministrom Danilom Šaranovićem i potpredsjednikom Vlade za bezbjednost Aleksom Bečićem danas neće voditi dijalog - tako protestujući protiv njihovog odbijanja da snose moralnu i političku odgovornost za bezbjednost i anarhiju u zemlji.
Njihova poruka dolazi nakon što su u Podgorici, na kružnom toku ka Nikšiću, u sred dana ubijeni Petar Lipovina i Žarko Pejaković koji se povezuju sa kavačkim klanom. Osim toga, od 25. oktobra policija bezuspješno, i to uz pomoć kolega iz Srbije, traga za Alijom Balijagićem koji se sumnjiči za ubistvo brata i sestre Jovana i Milanke Madžgalj iz bjelopoljskog sela.
- Ostavljamo vas da sa vašim partijskim kolegama razmijenite hvalospjeve u uspješnoj borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, a mi ćemo još danas predati inicijativu za kontrolno saslušanje čelnika bezbjednosnog sektora pred odborom za bezbjednost - poručila je Vuković-Kuč na sjednici na kojoj je predviđeno da oni odgovaraju na poslanička pitanja.
Ona je podvukla da Danilo šaranović i Aleksa Bečić imaju moralnu obavezu da podnesu neopozive ostavke jer Crna Gora gubi bitku sa organizovanim kriminalom, a grđani se osjećaju nesigurno i nezaištićeno.
- Ako kriminalci mogu da izvrše likvidaciju na najfrekventnijoj raskrsnici u Podgorici, zapale auto na drugoj lokciji, i nestanu bez traga onda je to ruganje i poruka da kriminal nema nikavkog straha od države - ocijenila je Vuković-Kuč dodajući da je stanje u Crnoj Gori danas vanredno.
Poručila je i da je na Vijeću za bezbjednost sinoć trebalo inicirati njihove ostavke.
Sjednicu su, nakon izlaganja Vuković-Kuč napustili poslanici DPS-a, a poslanici Socijaldemokrata (SD) uopšte ne prisustvuje ovom dijelu sjednice.

Anja Ivanović

610x380

500x500

Vuković-Kuč: Iniciraćemo kontrolno saslušanje čelnika bezbjednosnog sektora, Šaranović i Bečić imaju moralnu obavezu da podnesu neopozive ostavke

Ministar vanjskih poslova Italije Antonio Tajani danas je poručio da Italija podržava ulazak Crne Gore u Evropsku uniju i izazio nadu da ćemo njena članica postati prije 2030. godine.
- Sve ono što mi budemo znali biće vam na raspolaganju kako biste lakše ušli u EU. Mi imamo veliko iskustvo kada je u pitanju organizovani kriminal, a Crna Gora ima ogroman problem sa organizovanim kriminalom - ocijenio je on na konferenciji sa ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem.
On smatra i da je neophodan veći broj letova iz Rima do Crne Gore. To je rekao uz obećanje da će razmotriti što bi još moglo da se na tom polju uradi.
Ibrahimović je na konferenciji saopštio da je ovo prva posjeta nekog predstavnika Italije otkad je stupio na dužnost.
- Naši odnosi su prijateljski, a saglasni smo da je EU perspektiva jedini put kojim možemo ići. Razgovarali smo i o daljim koracima, a Italija će nastaviti da nas podržava - rekao je on.
<h2>Ibrahimović: Ne smijemo dozvoliti da nemamo ambasadore na važnim pozicijama</h2>
Odgovarajući na novinarska pitanja, Ibrahimović je rekao da se sastao sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem sa kojim je imao kvalitetan razgovor.
- Rekao sam da se nadam da će premijer (Milojko Spajić) i predsjednik (Jakov Milatović) naći zajednički jezik, te da ćemo u krajnjem izabrati nove ambasadore. Ja sam za to da ne gledamo ko je kriv, a ja ću dati sve od sebe da pronađemo kandidate koji će biti najkvalitetniji. Ne smijemo dozvoliti da nemamo ambasadore na važnim pozicijama - objašnjava Ibrahimović.
Tajani je poručio da Crna Gora ima odlične predstavnike u Italiji.

Tajani: Nadamo se da će Crna Gora postati članica EU prije 2030, morate se izboriti sa organizovanim kriminalom

U Crnoj Gori jutro se saobaća po uglavnom suvim kolovozima, osim u višim planinskim predjelima gdje je moguća pojava poledice. Iz Auto moto saveza Crne Gore (AMSCG) upozoravaju na učestalu pojavu sitnijih odrona duž klisura i usjeka, te pozivaju vozače na dodatni oprez i poštovanje privremene saobraćajne signalizacije.
Na više saobraćajnica trenutno je na snazi izmijenjen režim vožnje zbog izvođenja radova, dok su na pojedinim dionicama u određenim terminima uvedene totalne obustave saobraćaja:
· Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je potpuno obustavljen za sve vrste vozila zbog sanacije stijenske mase.
· Na magistralnim putevima M-2 Ribarevine–Poda i Poda–Berane, radovi traju od 01. do 30. aprila, a saobraćaj će se obustavljati dva puta dnevno: od 08:00 do 11:00 i 14:00 do 17:00 sati.
· Na dionici M-3 Plužine–Jasenovo Polje (Zaborje – Jasenovo Polje) obustava saobraćaja za sve vrste vozila važi svakog dana osim nedjeljom, u terminima od 10:00 do 12:00 i 13:00 do 15:00 sati.
· Na putu R-29 Bar – Kamenički most (Krute) saobraćaj je u potpunosti obustavljen u terminima 08:00–11:00 i 13:00–16:00.
· Na autoputu "Princeza Ksenija", zbog održavanja tunelske infrastrukture, saobraćaj se odvija jednom trakom, počev od tunela Mrke u smjeru Podgorica–Mateševo.
· U tunelu Sozina, do 28. maja, radovi se izvode u noćnim satima (22:00–06:00), kada se saobraćaj odvija naizmjenično uz moguće kraće potpune obustave.
· Na više dionica, uključujući Podgoricu, Bar, Kotor, Nikšić i Ulcinj, vrše se asfalterski radovi, uz povremena usporavanja i izmjene režima saobraćaja. Na pojedinim lokacijama saobraćaj se odvija naizmjenično jednom trakom ili je privremeno obustavljen do 30 minuta.
U okviru projekta povećanja bezbjednosti saobraćaja, do kraja aprila izvode se radovi u zonama osnovnih škola i frekventnih raskrsnica širom Crne Gore. U tim zonama uvedeno je naizmjenično saobraćanje, kao i moguće kratke obustave do 15 minuta.
U prethodna 24 časa zabilježeno je 12 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba teže, a jedna lakše povrijeđena. Intenzitet saobraćaja trenutno je umjeren, ali iz AMSCG podsjećaju da su dodatni oprez i strpljenje ključni tokom perioda povećanih radova na putnoj infrastrukturi.
AMSCG vozačima nudi usluge tehničke pomoći i besplatnog šlepanja do prvog servisa za sve automobile registrovane u Crnoj Gori. Informativni centar i služba pomoći dostupni su 24 sata dnevno putem brojeva: 19807, 020 234 999 i 063 239 987.

Kolovozi uglavnom suvi, u višim predjelima moguća poledica

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je početkom juna prošle godine formiralo predmet protiv građevinsko-urbanističkog inspektora Vladimira Raškovića, koji je tada i uhapšen pa je pušten da se brani sa slobode, jer nije kontrolisao na zakonit način nelegalni objekat u Tološima. Inspektor je uhapšen zbog nesavjesnog obavljanja službene dužnosti, a protiv poslanika dr Vladimira Dobričanina (51), Rajka Kneževića (43), Dragana Kneževića (72), Radeta Kneževića (38), Hajra Ljuškovića (64) i Sonje Knežević (45) podnijete su krivične prijave zbog nelegalne gradnje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje, jer su bez dozvole državnih organa vršili radove na objektu, a legitimisali su se pred nadležnim organima kao vlasnici djelova objekta ili investitori. Vladimir Dobričanin je poslanik u Skupštini Crne Gore, u posebnom klubu poslanika, sa izborne liste „Evropa sad – Milojko Spajić“. Pobjeda je prošle godine u serijalu tekstova pisala o bespravnoj gradnji bez prijave i dokumentacije na parceli dr Vladimira Dobričanina. ODT izviđa, a zgrada na parceli u Tološima nastavlja da se gradi, što dokazuju i fotografije koje su snimljene početkom aprila ove godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410070432_d41e904e212fe4186977ff85e3013955cd67f73b0cae1907ab7290b6429720c1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410070432_d41e904e212fe4186977ff85e3013955cd67f73b0cae1907ab7290b6429720c1" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Nelegalna gradnja Dobričanin"><figcaption>Nelegalna gradnja(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Iz ODT-a su Pobjedi kazali da preduzimaju sve zakonom predviđene mjere i radnje, te da za sada ne mogu da saopšte više detalja. Mjera zabrane gradnje na ovoj parceli, na kojoj nastaje zgrada sa, za sada, desetak stanova je izrečena u martu 2024. godine. U Katastru se parcela 2877/5 vodi na majku poslanika dr Dobričanina, prema izvodu od 6. aprila ove godine. Dobričanin se 2023. godine, na zahtjevu za legalizaciju, predstavio kao vlasnik nelegalnog objekta, na parceli 2877/5, a kao potpisnici posebnih djelova su navedena lica iz krivične prijave ODT. Dobričanin i Kneževići su tri puta, neuspješno, pokušali da dobju rješenje o legalizaciji, ali su svakog puta odbijeni. Uprkos tome, ne donosi se rješenje o rušenju objekta koji je prošle godine i zapečaćen, ali to nije omelo investitore da nastave sa radovima. Iako je Ministarstvo u svakom slučaju odbijanja legalizacije, za uvjek istu parcelu, bilo i zvanično upoznato, postupajuči inspektor Rašković i dalje ne donosi rješenje o rušenju objekta. Sagovornici Pobjede tvrde da je inspektor Rašković i dalje nadležan u predmetu koji izviđa ODT. Pobjedi nijesu odgovorili iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine kojim rukovodi Slaven Radunović, da li je inspektor Rašković koji je bio uhapšen i dalje aktivan, odnosno da li je sproveden interni ili disciplinski postupak. Kako bi se zaštitili, stanovnici čija se imanja i kuće nalaze oko parcele 2877/5 (LN 3012), pisali su nadležnima, jer su zabrinuti i zbog toga što se pored nelegalnog objekta u izgradnji nalazi dvorište međunarodne škole koju pohađa veliki broj djece. Ipak policija je reagovala prošle godine i podnijela prijavu za krivično djelo navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja, jer su se lažno predstavili kao vlasnici djelova objekta, pri čemu je Rajko Knežević u aprilu 2024. godine nastavio radove i nakon postavljanja table o zabrani radova, čime je počinio i krivično djelo skidanje i povreda službenog pečata. Iako je doktor Dobričanin nakon prve objave Pobjede, kojom smo problematizovali bespravnu gradnju, pokušao da spočita našem listu da širi laži, navodeći da on nema veze s objektom „koji je otkupio drugi investitor“, plac je i dalje u vlasništvu njegove porodice i sve pravne radnje i zabilježbe u katastarskom posjedovnom listu su od 2022. godine obavljane posredstvom punomoćnika koji ih zastupa. Poslanik Dobričanin je prošle godine, nakon što je inspektor Rašković uhapšen, a protiv njega i nekoliko Kneževića podnijeta krivična prijava, kazao da su taj plac kupili njegovi roditelji oko 2005. godine sa namjerom da izgrade kuću gdje bi se i nastanili. Pojasnio je da su oni plac ustupili jednoj građevinskoj firmi kako bi kao kompenzaciju dobili stan.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410070428_49b08b9a931c8b42b08b336a8a1a568f121c8b195f6968b2b834cc7c2bc8c217.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250410070428_49b08b9a931c8b42b08b336a8a1a568f121c8b195f6968b2b834cc7c2bc8c217" data-rendition-name="original" width="610" height="1356" loading="lazy" alt="Nekegalna grad nja Dobričanin"><figcaption>Nelegalna gradnja(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  - Nažalost, kako je to i bivalo u tim vremenima, zgrada je započeta ali nikada završena, jer su investitori uhapšeni zbog prevare – naveo je on. Kazao je i da je više od 15 godina trajao pokušaj povratka tog placa u vlasništvo njegove majke, jer mu je otac u međuvremenu umro, te da je vraćen sudskom presudom, ali sa puno pravno ekonomskih opterećenja i objektom u izgradnji koji nije bio vlasništvo Dobričanina već vlasništvo pomenutih investitora. Porodici je ponuđeno da se nastavi gradnja i da se izvrši slična pogodba, odnosno da se zauzvrat dobije stan što je kod notara i verifikovano. Mnogi od tada prevarenih građana (njih 50) na više lokacija u Podgorici, uključujući i ovu u Tološima, ostali su u aranžmanu sa MMG-om i bez stanova i bez novca. Pojedini su „olakšani“ i za 60.000 eura, što je 2007. godine, kada je sklopljen jedan od konkretnih predugovora, bila i više nego respektabilna suma za koju se tada mogao kupiti dvosoban stan u Podgorici. Na temeljima tog nelegalnog objekta firme MGM, čiji su stanovi unaprijed prodati prije završetka gradnje i tako prevareni brojni kupci, nastavlja se izgradnja ovog „novog“ nelegalnog objekta. Građevinskoj inspekciji i Ministarstvu je od 2022. godine do sada upućeno preko 30 prijava kojima se hronološki dokumentuje istorijat izgradnje ove nelegalne zgrade. Na spornoj parceli se nalazi teška građevinska mehanizacija, iskopana je septička jama, koja je potpuno nezaštićena i duboka nekoliko metara. Te promjene u prostoru inspekcija ne konstatuje, iako su evidentne.

Nadležni ćute dok zapečaćena zgrada niče

Strašni vuk, ili strahovuk (Canis dirus) bio je jedan od najopasnijih predatora na američkom kontinentu tokom posljednjeg ledenog doba, sa snažnijim tijelom i robusnijom lobanjom od današnjih vukova. Ova vrsta izumrla je zajedno s mnogim drugima kada se ledeno doba završilo.
Otprilike 13.000 godina kasnije, jedna američka kompanija preduzela je korak ka vraćanju strahovuka iz zaborava – osim verzije iz TV serije „Igra prijestola“. Kompanija Colossal Biosciences iz Dalasa objavila je rođenje tri genetski modifikovana vučja mladunca – sva tri sa upečatljivo bijelim krznom – stvorena uz pomoć drevne DNK dobijene iz fosilizovanih ostataka strašnih vukova.
Kompanija ih naziva strahovucima, a ovaj događaj opisuje kao prvo uspješno „de-izumiranje“ životinje na svijetu. Prema riječima predstavnika kompanije, isti pristup može se koristiti za oživljavanje i drugih izumrlih vrsta za koje postoji drevna DNK.
Spoljni stručnjaci su oprezniji i opisuju mladunce kao genetski modifikovane sive vukove, jer je proces njihove izrade uključivao uređivanje gena te vrste kako bi im se dodale osobine strašnog vuka. Sivi vuk je najbliži živi srodnik strašnog vuka.
Postoje dva muška mladunca, nazvana Romul i Rem, po legendarnim osnivačima Rima koje je dojila vučica, i jedna ženka, nazvana Kalisi, u čast lika serije „Igra prijestola“.
Sva tri mladunca su velika za svoj uzrast u poređenju sa sivim vukovima, navodi Bet Šapiro, glavna naučna službenica kompanije Colossal. Romul i Rem, stari po šest mjeseci, teže oko 36 kilograma, dok Kalisi, stara dva mjeseca, ima oko 11 kilograma.
Strašni vukovi bili su do 25 odsto veći od sivih vukova, sa nešto širom glavom i snažnijom vilicom, navodi kompanija.
Naučnici iz kompanije izvukli su drevnu DNK iz dva fosila strahovuka – zuba iz Sheridan Pita, Ohajo, starog oko 13.000 godina, i kosti unutrašnjeg uha iz American Fallsa, Ajdaho , stare oko 72.000 godina.
Dvadeset gena sivih vukova modifikovano je ovom DNK kako bi se u njihove ćelije ugradile osobine strašnog vuka. Kroz kloniranje, stvoreni su embrioni iz tih ćelija, a oni su zatim implantirani u surogat-majke – domaće pse. Tri različita psa su okotila mladunce.
- Uspjeh de-izumiranja definišemo kao povratak funkcionalnih ekoloških osobina koje su činile strašne vukove jedinstvenim članovima svog ekosistema, a naši strašni vukovi su primjer toga - rekla je Šapiro.
Na pitanje da li je ispravno nazivati mladunce strašnim vukovima, Šapiro je rekla da ima osjećaj da je takva rasprava daleko od suštine.&nbsp;
- Sjetite se da su klasifikacije vrsta ljudske konstrukcije koje često ne odgovaraju prirodnim populacijama. Mi smo ih izmislili kako bismo lakše razumjeli prirodu. De-izumiranje nije stvaranje savršenih genetskih kopija pojedinačnih životinja. Riječ je o obnavljanju izgubljenih ekoloških funkcija i povećanju biodiverziteta - dodala je ona.
<h2>„BLAGE MODIFIKACIJE“</h2>
 
 Kori Bredšo, profesor globalne ekologije na univerzitetu Flinders u Australiji, izrazio je skepticizam u vezi sa najavom kompanije i praktičnošću oživljavanja izumrle vrste.
- Dakle, da, oni možda imaju blago genetski modifikovane vukove. I to je vjerovatno najbolje što ćete moći da dobijete. Te blage modifikacije izgleda da su izvedene iz dobijenog materijala strašnog vuka. Da li to znači da je u pitanju strašni vuk? Ne. Da li je to blago modifikovani sivi vuk? Da - rekao je Bredšo za Rojters TV.
Šapiro je rekla da mladunci uspješno napreduju u bezbjednom ekološkom rezervatu koji se prostire na više od 810 hektara. Lokaciju kompanija nije otkrila. Šapiro je rekla da bi u budućnosti mogli težiti između 45 i 68 kilograma i biti visoki između 81 i 102 centimetra u ramenima.
Strašni vukovi nekada su široko naseljavali Sjevernu i Južnu Ameriku kao jedni od najuspješnijih predatora ledenog doba, rame uz rame sa sabljozubim mačkama i džinovskim medvjedima kratkog lica. U Sjevernoj Americi njihovi fosili pronađeni su od Aljaske pa sve do juga Meksika. Brojni fosili strašnog vuka pronađeni su i na lokalitetu Rancho La Brea u Los Anđelesu.
Prethodna istraživanja nisu mogla da razjasne njihovo evolutivno porijeklo, što je izazvalo spekulacije da su im najbliži srodnici možda šakali. Kompanija Colossal navodi da je njen visokokvalitetni genom strahovuka otkrio da je sivi vuk njegov najbliži živući rođak, sa kojim dijeli 99,5% DNK koda.
Njihovi naučnici takođe su utvrdili da se loza strašnog vuka pojavila prije između 3,5 i 2,5 miliona godina kao rezultat hibridizacije dvije drevne loze pasa.
- Neke izumrle vrste, poput strašnog vuka, imaju dubok kulturni značaj za starosjedilačke narode ili su igrale važne uloge u ljudskoj istoriji. Njihovo obnavljanje moglo bi pomoći očuvanju kulturnog nasljeđa i tradicionalnog ekološkog znanja - rekla je Šapiro.

Američka kompanija oživljela izumrlog strahovuka – ili neku njegovu verziju

Danas nas očekuje promjenljivo oblačno vrijeme, uz povremene sunčane intervale tokom prijepodneva. Ipak, prema podacima Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, od sredine dana moguća je mjestimična slaba kiša, naročito u sjevernim predjelima zemlje.
Vjetar će biti slab do umjeren promjenljivog smjera, dok se u sjevernim krajevima očekuje jačanje sjevernog vjetra. U noćnim satima, pojačan sjeverni vjetar proširiće se i na ostale predjele.
Najviša dnevna temperatura vazduha kretaće se između 4 i 16 stepeni Celzijusa.

Vrijeme promjenljivo sa sunčanim intervalima tokom prijepodneva, kiša tokom dana

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Tag: organizovani-kriminal