Predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković poručio je da ta stranka nije promijenila svoj kritički odnos prema djelovanju Srpske pravoslavne crkve, koje već godinama izlazi iz okvira djelovanja primjerenog ustavnom i sekularnom uređenju.&nbsp;
Živković je <a href="https://standard.co.me/politika/zivkovic-za-standard-dps-nije-promijenio-kurs-prema-spc-podrska-budzetu-u-budvi-nije-ustupak-crkvi-vec-potez-u-interesu-grada">u intervjuu za Portal Standard</a> objasnio razloge odluke da DPS podrži budžet Opštine Budva, odbacujući optužbe o promjeni političkog kursa, uz poruku da DPS ostaje dosljedan građanskom, sekularnom i državotvornom karakteru Crne Gore.
U razgovoru za ovaj medij, Živković govori i o širem političkom kontekstu u kojem je donesena odluka u Budvi, odnosu DPS-a prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi, izazovima koalicionog upravljanja, ali i o aktuelnim krizama vlasti u Podgorici, Botunu i Bijelom Polju. Poseban fokus stavlja na sve izraženija identitetska pitanja, spoljne političke uticaje na Crnu Goru, evropske integracije i poziciju DPS-a u slučaju mogućih promjena vlasti na lokalnom i državnom nivou, uz poruku da je stabilna, proevropska i državnički odgovorna politika jedini izlaz iz dugotrajne političke nestabilnosti.
Kako komentarišete odluku DPS-a u Budvi da odbornici te partije podrže budžet grada koji predviđa i donaciju od milion eura Srpskoj pravoslavnoj crkvi, imajući u vidu da je SPC više puta okarakterisana kao faktor koji djeluje protiv interesa države Crne Gore? Da li je ta odluka u Budvi u suprotnosti sa ranijim političkim stavovima DPS-a kada je riječ o ulozi SPC u Crnoj Gori, i kako to objašnjavate biračima?
ŽIVKOVIĆ: Podsjetiću vas da su u Budvi lokalni izbori održani 2024. godine, nakon kojih je koalicija okupljena oko DF, poslije deset godina vršenja neuspješne i nefunkcionalne vladavine, poslata u opoziciju.
DPS je dala ključan doprinos smjeni te i takve vlasti, i kao što vidimo danas – godinu dana kasnije, imamo funkcionalu lokalnu samoupravu i stabilne političke prilike koje omogućavaju povratak Budve na one pozicije koje joj pripadaju kao metropoli crnogorskog turizma.
Glasanje za ovogodišnji budžet izazvalo je dileme u jednom dijelu građanske javnosti koja je, s pravom, postavila pitanje – da li je DPS promijenila kurs u svom političkom djelovanju. Odgovor je precizan i jasan, ne.
Podsjetiću vas da je upravo Demokratska partija socijalista pokrenula pitanje izglasavanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, vrlo svjesno kalkulišući rizik gubitka vlasti koji se i desio – 30. avgusta 2020. godine. Takođe, podsjetiću vas da je DPS srušio Vladu Dritana Abazovića koju smo manjinski podržali nakon samo 100 dana, jer smo smatrali da je potpisani Temeljni ugovor izdajnički i suprotan državnim interesima. Vjerujem, dakle da se slažemo – iako je javnost sklona brzom zaboravljanju, u situaciji kada smo svjesno rizikovali gubitak vlasti, i napustili Vladu nakon povratka na vlast poslije samo godinu dana, da nema osnova sumnjičenju Demokratske partije socijalista kada je u pitanju odnos prema SPC ili odnos prema vrijednostima koji su temelj naše politike – antifašizam, građanski koncept i evropska budućnost naše zemlje.
Dozvolite da sada nešto direktnije odgovorim vezano za odluku o podršci budvanskom budžetu.
Demokratska partija socijalista nije saglasna sa dijelom budžeta koji je, po našem mišljenju, neprimjereno izdašan prema jednoj vjerskoj zajednici, jer mislimo da to nijesu ni nadležnosti lokalne samouprave niti pitanja kojima ona treba da se bavi. Vjerujemo da je taj novac mogao i da se bolje potroši – za ono što su konkretne potrebe građana u vidu saobraćajne, obrazovne ili zdravstvene infrastrukture.
Ipak, ono što je stvarno pitanje u konkretnoj situaciji je sljedeće – da li je zbog te budžetske stavke bilo vrijedno rušiti započeto partnerstvo sa liderom srpskog nacionalnog predznaka, koji je prvi u posljednjih nekoliko decenija, pokazao rezistentnost u odnosu na političko-obavještajno-kriminalni uticaj zvaničnog Beograda i od kog otvoreno, po prvi put kada je u pitanju taj pol političke scene, možemo čuti da je Crna Gora njegova kuća?
Smatrali smo da nije.
<h3>"NIJESMO ŽELJELI VANREDNE IZBORE ILI RUŠENJE PARTNERSTVA KOJE ZVANIČNI BEOGRAD NIJE USPIO DA ” REŠI”"</h3>
Dodatno, Demokratska partija socijalista je dio koalicione vlasti koja o mnogim pitanjima ima različite stavove, koji su i prirodni s obzirom na to da je ovakvo partnerstvo prvo takve prirode na političkoj sceni Crne Gore. Ne bi se ipak bilo loše podsjetiti da je zbog tog partnerstva Budva po prvi put nakon 10 godina proslavila obnovu crnogorske nazavisnosti i najviše državne praznike, a da umjesto ambijenta Guče koji se bio uselio u metropolu crnogorskog turizma sa redovnim trubačkim predstavama, danas ponovo ima povratak kulture i obrise modernog, savremenog i crnogorskog grada.
U finalu, sa tim razlikama koje jesu krupne odlučeno je da ova koalicija nastavi sa radom do vanrednih lokalnih izbora u 2027. godini. Nijesmo željeli vanredne izbore ili rušenje partnerstva koje zvanični Beograd nije uspio da ,,reši” svjestan da bi ovaj primjer, ukoliko bi se u perspektivi preslikao na državni nivo, bio trajni kraj snova o tretiranju Srba u Crnoj Gori kao dijaspore i uticaja preko poslušnih i instaliranih vlasti što je slučaj od 2020. godine do danas.
Svjesni smo, dakle, da ova odluka jeste izazovna i da će jedini sud o njoj dati test vremena. Ipak, uvjereni smo u njenu ispravnost. Sigurno je i da će se koalicija u Budvi i u narednom periodu nalaziti pred određenim izazovima koji će se, vjerujem, uz međusobno razumijevanje i mudrost, prevazilaziti.
Na kraju, ovakva odluka nije skopčana sa potrebom da se bude vlast po svaku cijenu kako nam se želi pripisati, već da se obezbijedi mogućnost uspostavljanja dugoročnije stabilnosti i saradnje koja će počivati na poštovanju Crne Gore kao nezavisne i samostalne države sa evropskom perspektivom. Dakle, svjesni smo i rizika ovakve odluke, ali vjerujemo da možda može i da otvori šansu da se pomjerimo iz rovova koji traju decenijama i pokušamo kroz politički napor da prevladamo crnogorsko-srpski jaz koji istorijski okiva Crnu Goru nepremostivim podjelama i obesmišljavanju dometa svakog pokušaja jačanja njenog demokratskog i ekonomskog napretka. Vjerujemo da vrijedi pokušati. Vrijeme će svakako suditi o dometima tog pokušaja. &nbsp;
<h2>"BOTUN I EKOLOŠKI IZAZOVI: KAKO IDENTITETSKA PITANJA POSTAJU IZGOVOR ZA BLOKADE"</h2>
Kako komentarišete aktuelnu situaciju oko izgradnje kolektora u Botunu i postupke lokalne i državne vlasti u tom procesu? Kakav je vaš komentar da se sa ekoloških tema preko noći prešlo na identitetska pitanja i da li su upravo ova identitetska pitanja DNP-a glavni razlog njihove opstrukcije u Botunu?
ŽIVKOVIĆ: Rekao bih da je situacija u Botunu očekivana. Naime, više puta smo ukazivali da u Crnoj Gori i na državnom, i na lokalnom nivou, imamo nefunkcionalnu i neodrživu parlamentarnu većinu koja prirodno porađa probleme u praksi. Nekada su ti problemi na lokalnom nivou, zbog čega smo imali više vanrednih lokalnih izbora i zbog čega danas u nekoliko Opština imamo nefunkcionalnu lokalnu vlast. Nekada su ti problemi i na državnom nivou. Ovo je vlada blokada, koja u kontinuitetu proizvodi štete na svim nivoima i unosi nesigurnost u život građana. Trenutno u fokusu je, kao posljedica tih okolnosti, pitanje Botuna. Što se tiče dodatnih zahtjeva DNP-a, vjerujem da oni imaju cilj da kupe određeno vrijeme Milanu Kneževiću za realizaciju odluke o napuštanju vlasti sa jedne strane, a da sa druge kroz tkz. srpsko pitanje otežaju ostanak toj vlasti Kneževićevim koalicionim partnerima. Sve u svemu, politikantski, jeftino i već viđeno. Ipak, to je pitanje za premijera Spajića i za one koji participiraju u ovakvoj nesrećnoj većini.
Kako mislite da će dešavanja oko kolektora u Botunu uticati na vlast u Podgorici, ali i na vlast na državnom nivou i kako komentarišete da uprkos prijetnjama DNP-a da će napustiti vlast na lokalnom i državnom nivou, oni to i dalje ne čine?
ŽIVKOVIĆ: Crnom Gorom trenutno upravlja dualitet populizma i nacionalizma. Iz našeg ugla svaki dan trajanja ovakvog savezništva poguban je i za Crnu Goru i za sve lokalne samouprave u kojima je on dominantan. Mi vjerujemo da je Crnoj Gori na svim nivoima potrebna ozbiljna proevropska i stabilna vlast koja će završiti pregovore sa EU, ubrzati ekonomski rast, stabilizovati javne finansije i nastaviti borbu za unapređenje vladavine prava. Apsolutno je jasno da takve vlasti nema bez DPS-a. Spremni smo u smislu postizanja ovih ciljeva na tu temu da razgovaramo ukoliko se pokaže ozbiljnost i druge strane političke scene. Ono na šta nijesmo spremni jesu bilo kakvi truli kompromisi, kratkoročni dogovori i neprincipijelni savezi, koji ne počivaju na viziji i dugoročnosti saradnje. Što se tiče prijetnji o izlasku iz vlasti, vrlo brzo ćemo vidjeti koliko ko drži do riječi, a na osnovu prethodnih iskustava ni zaklinjanje u parlamentu nije obezbjeđivalo poštovanje onoga što se obeća.
<h3>IDENTITETSKA PITANJA I STRANI UTICAJI: CRNA GORA MORA SAMA DA ODLUČUJE</h3>
Kako vidite ovo novo potenciranje identitetskih pitanja i da li se ono radi po političkim instrukcijama koje dolaze van Crne Gore? Da li je ovo primjer hibridnog uticaja drugih država?
ŽIVKOVIĆ: U trenutku kad Brisel pokazuje interesovaanje da Crna Gora postane prva sljedeća članica EU i kad bi Crna Gora s jednakim entuzijazmom trebalo da odgovori kroz brz hodogram aktivnosti na planu zatvaranja poglavlja, očigledna je namjera dijela političkih partija vlasti da zaustave evropski put po instrukciji prvo skoči pa reci hop. &nbsp;NIje ni prvi ni posljednji put da nam se sa trećih adresa sugeriše kako nijesmo sposobni da sami upravljamo svojom sudbinom a kamo li postanemo članica EU. Vjerujem da zbog toga sami moramo pokazati otpornost na pokušaje takve destrukcije. Ne smijemo imati očekivanja da će uticaj Beograda, u prvom redu, ili nekih trećih strana prestati. Prirodno je da će svako nastojati da ostvaruje svoj interes. Tim prije je i veća odgovornost na političkoj eliti u Crnoj Gori da artikuliše crnogorski interes i da se za te interese zajednički beskompromisno borimo. Nekad to može biti i kroz saradnju koja znači vlast, a nekad to znači i kroz djelovanje na suprotstavljenim političkim pozicijama. Ali, i u jednom, i u drugom slučaju, vjerujem da je naša obaveza da te dogovore gradimo unutar Crne Gore. Nažalost, djeluje da u ovom trenutku fali zrelosti i partnera za takav dijalog. Što se DPS-a tiče, mi smo svojim pristupom tu zrelost i pokazali. Ne samo da smo u parlamentu pretpostavili državni interes partijskom, zbog čega smo i često kritikovani od strane dijela javnosti, već smo na svim krupnim pitanjima u proteklih nekoliko godina, počevši od popisa, preko IBAR zakona, izbornog zakonodavstva, pa do brojnih drugih pokazali da nam je državni interes prioritet, da smo spremni da donosimo teške odluke za čije potvrđivanje je potrebno određeno vrijeme i da smo spremni da kratkoročno žrtvujemo nekoliko procenata podrške kako bi ostvarivali viziju. Mi smo otvorili evropsku perspektivu Crnoj Gori nakon obnove nezavisnosti, otvorili sva pregovaračka poglavlja i tri privremeno zatvorili, čime smo završili najveći dio posla kako bi naredna vlast nastavila započeto. Naš rukopis što se tiče evropskog puta vidi se iz opozicije, kroz otvorenu spremnost za podršku u parlamentu u nastavku integracionog procesa. &nbsp;Nažalost ne vidim takvu odgovornost i državničku zrelost na strani vlasti. &nbsp;
<h3>"STIČE SE UTISAK DA SMO POD STALNIM PATRONATOM"</h3>
U kojoj mjeri, po vašem mišljenju, postoje uticaji drugih zemalja na političke procese u Crnoj Gori danas, da li ti spoljni uticaji predstavljaju opstrukciju evropskih integracija Crne Gore i iz kojih centara, odnosno država, ti uticaji dominantno dolaze?
ŽIVKOVIĆ: Uticaji drugih država na oblikovanje političke situacije u Crnoj Gori učestali su, snažni i mnogo izraženiji nego prije 2020. godine. &nbsp;I ti uticaji u značajnoj mjeri prevazilaze okvire regiona. Stiče se utisak da smo pod stalnim patronatom, bez sposobnosti da sami realizujemo strateške ciljeve i ono što vidimo kao prioritete u državnoj politici. To je prvi znak nedostatka državnog dostojanstva, hrabrosti i odlučnosti da se ne mora po svaku cijenu slijediti svaka sugestija koja ne odgovara onome što je naš državni interes. Tipično za ovu vlast, servilnost i snishodljivost su odlike koje ne idu ruku pod ruku sa onim na šta se često pozivaju, razboritost i hrabrost predaka i našu hiljadugodišnju istoriju borbe za slobodu. Kada nemate upravljanje državom koje je odgovorno, treće strane na prvom mjestu Rusija će uraditi sve da nanese štetu EU i spriječi širenje na Zapadni Balkan smatrajući ovaj prostor njenom legitimnom zonom interesa. Nažalost, ne može se očekivati drugačiji pristup od ove vlasti kada u njoj i dalje imamo političke subjekte koji Crnu Goru ne smatraju državom i one koji bi nas u skladu sa religijskim dogmama rado vratili u srednji vijek. Trećim stranama je to dovoljan signal da ostvare svoje naume, jer će im iznutra biti otvorena vrata da umarširaju bez ikakve borbe. Zbog toga ponavljamo tezu o neophodnoj proevropskoj vladi koje će biti spremna da pruži otpor svakom pokušaju destrukcije ili zaustavljanja evropskog puta. Za sada ne prepoznajem smjelost na drugoj strani da se obavi bilo kakav ozbiljan razgovor ili osim stalne kalkulacije i straha od povratka DPS na vlast. &nbsp;&nbsp;
<h3>"KRIZA VLASTI U PODGORICI: DPS SPREMAN DA ZAŠTITI STABILNOST DRŽAVE"</h3>
U slučaju krize vlasti u Podgorici, kao i na državnom nivou kakav bi stav i poziciju zauzeo DPS?
ŽIVKOVIĆ: Čini mi se da smo više puta odgovarali na ovo i slična pitanja. DPS je partner za ozbiljne razgovore koji bi rezultirali stabilnom vlašću i njenom dugoročnom održivošću. Ne interesuju nas partikularni, privremeni, jednokratni dogovori koji nemaju nikakvu perspektivu i koji služe ostvarivanju ličnih ambicija. Partnere za takav razgovor za sada smo imali u Budvi. Da li će to biti slučaj i u Podgorici ili u nekim drugim sredinama, i na državnom nivou, ostaje da se vidi. U ovom trenutku ne bih licitirao dalje od toga.
<h3>BIJELO POLJE: DUGOGODIŠNJE PARTNERSTVO DPS-A I BOŠNJAČKE STRANKE NA TESTU</h3>
Povodom krize vlasti u Bijelom Polju, gdje je DPS dio lokalne vlasti – da li ste vodili razgovore sa Bošnjačkom strankom i kakvi su rezultati te komunikacije?
ŽIVKOVIĆ: Znate da DPS i BS imaju tradicionalno političko partnerstvo i savezništvo na gotovo svim nivoima koje traje već skoro 20 godina. Čini mi se da je to partnerstvo posebno bilo uspješno u Bijelom Polju. Prirodno je da povremeno dođe do određenih razlika ili neslaganja, ali ipak vjerujem da sa Bošnjačkom strankom i dalje imamo saglasnost oko onoga što su ključne vrijednosti na kojima treba da počiva vlast u Bijelom Polju. Prema tome, vjerujem da će se trenutni nesporazumi prevazići i da će postojeća koalicija nastaviti uspješno da upravlja najvećom opštinom na sjeveru i da bude primjer kako jedna uspješna i funkcionalna lokalna samouprava treba da izgleda
I pored brojnih političkih izazova, rejting DPS-a ostaje stabilan i pokazuje da ste i dalje najjača politička partija u Crnoj Gori. Kako komentarišete tu činjenicu i šta je, po vašem mišljenju, ključ opstanka i stabilnosti DPS-a i kako ste uspjeli da zadržite povjerenje birača uprkos promjeni vlasti i snažnim političkim pritiscima?
ŽIVKOVIĆ: Vjerujem da se to povjerenje zasniva na činjenici da je Demokratska partija socijalista pokazala i potvrdila viziju razvoja Crne Gore, kao i spremnost da donosi teške odluke u skladu sa državnim interesima koje su izdržale test vremena. Nikada u fokusu našeg djelovanja nije bio populizam niti smo se vodili linijom manjeg otpora. Donosili smo teške, ali ispravne odluke i vjerujem da to građani prepoznaju. Stabilnost, ozbiljnost i odgovornost, sinonimi su Demokratske partije socijalista. Period iza nas i proteklih 5 godina djelovanja u opoziciji, potvrdili su da DPS nije klijentelistička stranka, već stranka ideje koju aktivno zastupa, brani i podržava gotovo 100 hiljada građana Crne Gore. I u pravu ste, naš rejting je u porastu. Podsjetiću vas da smo na parlamentarnim izborima 2023. godine u koaliciji sa Socijaldemokratama, Liberalnom partijom i Demokratskom unijom Albanaca ostvarili rezultat od 23%. Možemo, dakle, reći da je rezultat DPS na tim izborima iznosio oko 20% podrške. Danas, i po najkonzervativnijim procjenama koje su nedavno javno prezentovane uprkos djelovanju iz opozicije, vidite da je naš rejting iznad 25%. Vjerujem da to dovoljno govori o povjerenju građana. Razlog za to jeste aktivna komunikacija sa građanima, sa članstvom i biračima – onim ljudima, koji su u jednom trenutku bili nepravedno zanemareni i zaboravljeni, dok su neki drugi, koji su u DPS-u vidjeli samo i isključivo šansu da ostvare svoje lične ambicije, svoje interese dobili priliku da budu u prvom planu. I s ove tačke gledišta – razumijem i što su se ljudi koji istinski žive za politiku DPS-a, koji su mnogo propatili u periodu od smjene vlasti do danas, trpjeli pritiske i revanšizam, ljutili na Demokratsku partiju socijalista. Ti iskreni, dobronamjerni podržavaoci naše politike su danas u fokusu naše pažnje, zbog njih vjerujem da se za Crnu Goru, bez obzira na svu hajku koja se vodi protiv nas vrijedi pregorno i još jače boriti. I zbog njih nećemo stati, ni prestati, dok god Crnu Goru ne vratimo sebi, dok ne zaustavimo njeno političko, kulturno, pa i moralno propadanje. Trend rasta povjerenja će se nastaviti, a naša obaveza je da opravdamo povjerenje i obezbijedimo sprovođenje ciljeva sa pozicija vlasti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Živković: Artikulisati crnogorski interes i dogovore graditi unutar države, nijesmo saglasni sa izdašnom donacijom za SPC, ali vjerujemo u započeto partnerstvo u Budvi

Skupština opštine Budva usvojila je danas budžet za 2026. godinu, težak rekordnih 79 miliona eura.
Iako dokument predviđa čak 35 miliona eura za kapitalne investicije, sjednicu su obilježile optužbe opozicije za nepotizam, gušenje demokratije skraćivanjem rasprave, te neočekivana podrška DPS-a koja je osigurala prolaz ključnim odlukama administracije Nikole Jovanovića, piše RTV Budva.
Predsjednik Opštine Nikola Jovanović, kao formalni predlagač, naglasio je da ovaj budžet nije politička izjava, kako se čulo iz opozicije, već finansijski dokaz vizije razvoja.
- Budva više nije tema skandala ni nestabilnosti. Što se tiče hrama, potpisao sam sporazum o donaciji jer on treba da ujedini građane, a imaće i javne garaže. Mi smo tu suinvestitori - kazao je Jovanović.
Odbornik DPS-a, Nikola Milović, objasnio je zašto je njegova partija postala dio "platforme za spas grada".&nbsp;
- Budva je bila primjer nestabilnosti osam godina. Uspjeli smo da saniramo komunalni haos i riješimo plan privremenih lokacija. Želimo ekonomski iskorak. Jasno saopštavam podržaćemo budžet, uključujući i stavku za izgradnju pravoslavnog hrama, jer nijesmo antivjerska stranka - poručio je Milović.

DPS podržao usvajanje budžeta Budve; Milović: Želimo ekonomski iskorak, nijesmo antivjerska stranka

Opština Budva blokirala je imovinu posrnule vladine firme Hotelsko turističko preduzeće Miločer zbog neplaćenog poreza za nepokretnost na iznos od 520 hiljada EUR.
Vijesti pišu da se to desilo dok se očekuje da Vlada konačno usaglasi sporazum sa zakupcem, kompanijom Adriatic properties, da nekadašnje elitno ljetovalište Sveti Stefan Miločer poslije pet godina otvori svoja vrata.
Dvije hipoteke, kako stoji u listu nepokretnosti u koji su Vijesti imale uvid, upisane su 16. decembra na dio Miločerskog parka u kome se nalaze nekoliko kamenih starih vila, spa centar na Kraljičinoj plaži, kao i parcelu na kojoj se nalazi zatvoreno gradilište. Tu, umjesto porušenog hotela Kraljičina plaža, zakupac gradi novi hotel Janu Kraljičina plaža sa 63 sobe i 63 apartmana za prodaju.
&nbsp;- Hipoteka u ukupnom iznosu od 223,54 hiljade EUR u korist Opštine Budva- piše u prvom teretu koji je 16. decembra upisan na imovinu HTP Miločer, firme koja je u stoodstotnom vlasništvu Vlade Crne Gore.
&nbsp;Opština Budva, kako stoji u listu nepokretnosti, upisala je istog dana, pozivajući se na rješenje svoje Uprave lokalnih javnih prihoda, i drugu hipoteku i to na iznos od 297,64 hiljade EUR. Podsjećamo, krajem septembra, Uprava lokalnih javnih prihoda Opštine Budva postupajući po službenoj dužnosti pokrenula je postupak prinudne naplate poreza na nepokretnost za poreskog obveznika HTP Miločer na ime duga za 2020, 2021, 2022. i 2023. godinu, nakon što su rješenja postala izvršna.
&nbsp;Uprava je tada donijela je i drugo rješenje o pokretanju postupka prinudne naplate i to na ime poreza na nepokretnost za prošlu godinu i to za hotel sa dvije vile, spa-centar, zemljište od 28,62 hiljade kvadrata, kao i za objekat u izgradnji, u ukupnom iznosu od 297,64 hiljade EUR.
&nbsp;Da je stanje u ovoj vladinoj kompaniji više nego alarmantno Vijesti su u više navrata pisale, jer Adriatic properties gotovo tri godine nije platio zakupninu, od kada traje spor pred međunarodnim tribunalom u Londonu, pred kojim su u julu ove godine izrečene završene riječi.
&nbsp;Kako je Vijestima nezvanično rečeno u HTP Miločer, oni Opštini Budva na ime poreza na nepokretnost duguju 2,1 milion EUR, dok zaposleni nijesu primili 26 plata. Takođe, ne plaćaju ni kreditne obaveze prema Univerzal banci, a blokirao ih je i Fond za obeštećenje.
&nbsp;Kompanija Adriatic properties je zaključila ugovor sa HTP Miločer o višedecenijskom zakupu nekadašnjeg hotela Kraljičina plaža i zemljišta, na ime koga kvartalno uplaćuje po 87 hiljada EUR. To je jedini prihod HTP Miločer koji ima dva zaposlena, direktora i poslovnog sekretara, kao i tročlani odbor direktora.
Kako su Vijesti nedavno objavile, nekada zaštitni znak crnogorskog turizma, grad-hotel Sveti Stefan mogao bi konačno da 1. maja sljedeće godine otvori vrata za goste, nakon pet godina pod katancem, jer je takav dogovor Vlade i ostalih domaćih aktera sa jedne i zakupca, kompanije Adriatic Properties i njenih partnera sa druge strane, vrlo blizu.
Posljednjih mjeseci, bilo je više sastanaka između predstavnika Vlade, HTP Miločer, Sveti Stefan hotela, Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom i Opštine Budva, kao i sastanak premijera Milojka Spajića sa vlasnicima Adriatic Properties-a i Amana, a javnosti je do sada predočeno nekoliko navodnih nacrta sporazuma.
&nbsp;Sporazum prije svega predviđa da višegodišnje međusobne tužbe teške stotinu miliona EUR budu povučene pred međunarodnim tribunalom u Londonu, dogovoreno je formiranje posebnog savjetodavnog tijela koje bi pratilo sprovođenje obaveza inkluzije lokalnog stanovništva i turističke promocije Svetog Stefana, što podrazumijeva očuvanje kulturnog identiteta, unapređenje ekonomskog položaja i aktivno uključivanje lokalnog stanovništva u poslovanje turističkog kompleksa.

Opština Budva blokirala HTP Miločer

Novi slučaj vršnjačkog nasilja, ovoga puta u Budvi, još jedan je upozoravajući primjer za crnogorske institucije da je odgovor sistema na ozbiljan rast ove pojave posljednjih godina, ipak nedovoljan i slab.
Uprava policije danas je saopštila da je u garaži jedne zgrade u Budvi, nakon kraćeg sukoba, dvanaestogodišnjak nagovorio jedanaestogodišnjaka da se neprimjereno ophodi prema vršnjaku.
Prema nezvaničnim informacijama Portala ETV, dječak je bio žrtva odvratnog, ponižavajućeg iživljavanja – urinirano mu je po glavi.
Za incident se, kako kažu naši nezvanični izvori, saznalo kada je dječaku iznenada pozlilo u Muzičkoj školi, najvjerovatnije zbog stresa i tada je ispričao što mu se dogodilo.
Iz Uprave policije saopštili su da dječaci koji su se iživljavali nijesu krivično odgovorni, te da je tužilac naložio da o događaju bude upoznat Centar za socijalni rad Budva, kao i škola koju pohađaju.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija saopštilo je u septembru da je Savjet Evrope, uz podršku Vlade Savezne Republike Njemačke, pokrenuo projekat „Prevencija vršnjačkog nasilja u školama u Crnoj Gori“, vrijedan 500.000 eura.
Kako je saopšteno „poseban akcenat biće stavljen na saradnju, izgradnju kapaciteta i razvoj politika koje promovišu bezbjedno i podsticajno školsko okruženje“.
Ovaj projekat pokazuje da su u zemljama Evropske unije svjesni problema dramatičnog rasta vršnjačkog nasilja u našoj državi, a da je statistika upozoravajuća ukazano je i juče na stručnom skupu u Zavodu za školstvo.
Vlada je u oktobru predstavila priručnik „Škola bez nasilja – ka sigurnom i podsticajnom okruženju za djecu“, kada je upozoreno da je rečenica „kod nas u školi nema nasilja“, za kojom često posežu u obrazovnim ustanovama, upravo jedna od glavnih prepreka u borbi protiv nasilja među đecom.
U Crnoj Gori sve više je primjera vršnjačkog nasilja motivisanog ksenofobijom i diskriminiacijom, na što su u septembru upozorili iz NVO Akcija za ljudska prava, ukazujući da je to „odraz ponašanja odraslih, koji podržavaju podjele u društvu i blagonakloni su samo prema 'svojima'“.
Njihova reakcija uslijedila je nakon brutalnog psihičkog i fizičkog iživljavanja nad petnastogodišnjim dječakom u Zeti, u blizini škole. Iz HRA su tada upozorili da vršnjačko nasilje u našoj zemlji više nije sporadična pojava, već duboko ukorijenjen i sistemski problem.
Saopštili su i stravičan podataka – da je samo u školskoj 2024/2025. godini zabilježeno najmanje 115 slučajeva vršnjačkog nasilja.
U junu je Portalu Standard saopšteno da je od početka godine Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici formiralo sedam predmeta povodom vršnjačkog nasilja, a da je Uprava policije za godinu evidentirala ukupno 86 slučajeva na teritoriji Glavnog grada. U Nikšiću je policija, prema podacima dostavljenim Standardu, za godinu dobila 30 prijava, u Herceg Novom evidentirano je 11 krivičnih djela i osam prekršaja, u Rožajama je bilo šest prijava, u Baru – 10, dok ih je u Ulcinju registrovano osam, a u Kotoru četiri slučaja, od kojih su u dva podnijete krivične prijave.
NVO Centar za građansko obrazovanje u junu prošle godine predstavio je istraživanje koje je pokazalo da svaki peti učenik/ca navodi iskustvo žrtve nasilja, a 53.4% poznaje nekoga ko je bio žrtva vršnjačkog nasilja.
Prema tom istraživanju, od učenika/ca koji su bili žrtve nasilja, 64.2% je prijavilo nasilje, dok 35.8% to nije učinilo.
Skoro 60 odsto ispitanika/ca iz srednjoškolske populacije, kako je tada saopšteno, prepoznaje određeni stepen prisutnosti vršnjačkog nasilja u njihovoj školi ili sredini, a svega 11 procenata smatra da ga nema.

Kaćuša Krsmanović

Dječak brutalno fizički ponižavan

Viši sud ukinuo je odluku kojom je Jovu Mitrovića, optuženom za napada na prvog čovjeka opštine Budva Nikolu Jovanovića, ukinut pritvor i određena mu mjera nadzora - zabrana napuštanja stana. Osnovni sud u Kotoru moraće ponovo da odluči u ovom slučaju - potvrđeno je Portalu ETV iz te institucije.
Pred Osnovnim sudom u Kotoru u toku je postupak protiv Jova, Vidaka i Milorada Mitrovića zbog napada na Jovanovića.
Optužnim aktom Jovu Mitroviću se stavlja na teret nanošenje teških tjelesnih povreda Jovanoviću, dok su Vidak i Milorad optuženi za nasilničko ponašanje.
Jovo Mitrović bio je u pritvoru, dok je Vidaku i Miloradu izrečena mjera zabrane prilaska Jovanoviću. U oktobru je Jovu Mitroviću ukinut pritvor i izrečena mu je mjera zabrane napuštanja stana.
Nikola Jovanović napadnut je 18. jula dok se nalazio u jednom ugostiteljskom objektu na Slovenskoj plaži.

Marija Žižić

Osnovni sud ponovo odlučuje o pritvoru Jovu Mitroviću

Odbornici Skupštine opštine Budva na današnjoj devetoj sjednici lokalnog parlamenta većinom glasova usvojili su rebalans budžeta. Opština Budva ostvarila rekordan budžet od oko 69,5 miliona eura. Iz vlasti najavljuju će se krenuti sa realizacijom kapitalnih projekata.
Usvojeno je 12 do 13 tačaka dnevnog reda, a predlog odluke o raspodjeli dobiti i pokriću gubitaka Komunalnog Budva za 2020, 2021. i 2023. godinu nije dobio podršku. Sjednici nisu prisustvovali odbornici dijela opozicije.
Na početku sjednice predsjednik Skupštine opštine Petar Odžić kazao je da su formirana tri nova odbornička kluba “DNP – Za budućnost Budve”, “SNP – Za budućnost Budve” i “NSD – Za budućnost Budve”.
Ostavku na mjesto odbornice podnijela Sara Šljivančanin sa liste “Budva naš grad”, a nju će na odborničkoj poziciji zamijeniti Amina Šabotić.
Odsustvo su prethodno najavili odbornici Đorđe Zenović (Pokret za grad) i Dragana Kažanegra Stanišić (Demokrate-PES).
Nakon usvajanja dnevnog reda, proceduralno se za riječ javila odbornica Jovana Todorović “NSD – Za budućnost Budve”, koja je postavila dva odbornička pitanja, adresirana vršiteljki dužnosti sekretarke za komunalno-stambene poslove, Desi Vlačić, koja nije bila prisutna u skupštinskoj sali, a u vezi sa tenderom za modernizaciju saobraćajnica, te situaciji sa odvožnjom otpada u naselju Podličak.
<h2>Diskusija Baković i v.d. sekretara Đukanovića</h2>
Uslijedilo je razmatranje rebalansa budžeta, a neposredno uoči toga odbornici iz tri kluba koalicije “Za budućnost Budve” napustili su salu.
Predstavnik predlagača v.d. sekretara za budžet, računovodstvo i ekonomski razvoj Slavko Đukanović kazao je da je vrijednost budžeta nakon rebalansa oko 69 miliona eura. On je nagovijestio i jako dobre trendove koji, kako je kazao, karakterišu rebalans.
- Lokalna samouprava obezbijedila je preduslove za jak ekonomski razvoj Budve. Nadam se da će se već od usvojenog rebalansa krenuti u realizacijju brojnih kapitalnih investicija - istakao je Đukanović.
Restrukturiranja su, kako je objasnio, izvršena u skladu sa „Platformom za spas Budve“ predsjednika Opštine Nikole Jovanovića, koja predstavlja temelj rada lokalne administracije.
- Nadam se da ćemo ovaj period konačno iskoristiti za realizaciju kapitalnih projekata izgradnje vrtića, škola i garaža - kazao je on.
Odbornica Ksenija Baković (Pokret za grad) kazala je da budžet predstavlja odnos sposobnosti da planiramo, upravljamo i pokažemo želju da se radi u interesu građana. U vezi sa predloženim rebalansom, ocijenila je da u političkom subjektu koji predstavlja moraju da konstatuju da skoro četvrtina budžeta dolazi iz neutrošenih sredstava iz prethodne godine.
- To je dokaz nesposobnosti da se planirano sprovede, odnosno da Opština nije realizovala planirane projekte za 2024. godinu - kazala je ona.
Ona je problematizovala donacije, kojih je u rebalansu, kako je navela, samo 0,7 odsto, istakavši da lokalna uprava slabo koristi evropske i međunarodne fondove koji su na raspolaganju.
- Brojčano, sve na papiru je usklađeno, ali kada se detaljnije analizira, mislim da bi morali mnogo detaljnije da se pozabavimo ovom tačkom dnevnog reda - istakla je Baković.
Sekretar Đukanović ukazao je da je prethodne godine u Budvi obilježila politička nestabilnost, uslijed čega nije bilo moguće realizovati kapitalne projekte.
Istakao je da je uvjeren da će u narednom periodu stepen realizacije investicija biti na zadovoljavajućem nivou.
Međunarodni projekti se, kako je naveo u odgovoru, ne nalaze na poziciji donacija, ukazao odbornici Baković da informacije potraži od opštinske Kancelarije za evropske integracije.
- Opština Budva je najrazvijenija opština, a to je potvrdio Monstat – da je opština sa najmanjom nezapošljenošću i najvećim dohotkom po stanovniku - poručio je Đukanović.
Odbornici su većinog glasova usvojili i izmjene i dopune programa investicionih aktivnosti i uređenja prostora Opštine Budva, a nije bilo interesenata za diskusije u parlamentu. Izmjene ovih akata koncipirane su u skladu sa rebalansom budžeta, a podrazumijevaju i amandman predsjednika Opštine.
<h2>Franeta najavio krivične prijave protiv Parking servisa</h2>
Odbornik Željko Franeta (Demokrate) javio se za riječ povodom predloga da za direktoricu Parking servisa Budva bude imenovana Dragana Pima. On je poručio da je posredi političko imenovanje, te uputio kritiku da se ne poštuje najavljena praksa da se na čelne pozicije imenuju profesionalci.
On je kazao da mjesecima ukazuje na zloupotrebu parking prostora u Budvi.
- Kako je moguće da se fizički odvoji dio parkinga kod Crvenog krsta i ustupi privatnom licu. Postavljam pitanje, da li je i kada Sekretarijat za komunalno-stambene poslove dao saglasnost da ovaj potez? Gospođo Pima, zašto krijete dokumentaciju od odbornika i javnosti - upitao je Franeta.
On je istakao da građani ne znaju koliko se prihoduje od zakupa tih lokacija.
- Dokumentacija koja je tražena nije dostavljena. Ako se ne dostavi, biću prinuđen da podnesem priajvu SDT-u zbog osnovane sumnje na zloupotrebu službenog položaja - kazao je odbornik Demokrata.
Glasovima vladajuće većine, Pima je imenovana za izvršnu direktorku DOO Parking servis Budva.
U nastavku skupštinskog zasijedanja nije bilo diskusija, a odbronici vladajuće većine usvojili su sve tačke dnevnog reda, osim Predloga Odluke o raspodjeli dobiti i pokriću gubitaka DOO Komunalno Budva iz 2020, 2021. i 2023. godine.

Usvojen rebalans budžeta Opštine Budva, vlast najavljuje realizaciju kapitalnih projekata

Opština Budva i Mitropolija crnogorsko-primorska potpisali Sporazum o izgradnji hrama Svetog Marka – istorijski čin saradnje i potvrda zajedničkih vrijednosti, kako su to orakakterisali iz ove opštine.
Iz Opštine Budva saopštili su da je danas u Cetinjskom manastiru potpisan Sporazum o izgradnji hrama Svetog Marka između te lokalne samouprave i Pravoslavne Mitropolije crnogorsko-primorske.&nbsp;
Sporazum su potpisali mitropolit Joanikije i predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović.
- Ovaj događaj predstavlja istorijski čin i jedan od prvih sporazuma ove vrste u Crnoj Gori, kojim se potvrđuje suštinska saradnja između lokalne samouprave i Mitropolije crnogorsko-primorske. Potpisivanjem ovog dokumenta, Opština Budva još jednom potvrđuje svoje opredjeljenje da podržava projekte koji povezuju tradiciju, kulturu i duhovnost, kao temeljne vrijednosti koje oblikuju identitet našeg grada i cijele zajednice- navedeno je u saopštenju iz Opštine.
Kako su naglasili, izgradnja pravoslavnog sabornog hrama Svetog Marka predviđena je u skladu sa Urbanističkim projektom za kompleks sabornog hrama, a biće realizovana kao vjerski, kulturni i arhitektonski objekat od posebnog značaja za Budvu i njene građane.&nbsp;
- Budući hram biće mjesto duhovnog sabiranja, kulturnog stvaranja i zajedničkog okupljanja, što ga čini projektom od šireg društvenog značaja- ističu u saopštenju.
Sporazumom se Opština Budva obavezala da finansira izradu kompletne projektno-tehničke dokumentacije, komunalno opremanje lokacije, kao i da Mitropoliji crnogorsko-primorskoj dodijeli donaciju u iznosu od 1.000.000 eura, koja će biti planirana u budžetu Opštine za 2026. godinu.&nbsp;
Takođe, Opština će, kako navode, učestvovati u finansiranju i izgradnji podzemnih garaža u okviru kompleksa budućeg hrama.
- Ovim Sporazumom, Opština Budva potvrđuje da je posvećena očuvanju duhovnog, kulturnog i istorijskog nasleđa, ali i stvaranju modernog i skladnog urbanog prostora koji poštuje vrijednosti i tradiciju grada. Riječ je o odluci koja je u interesu svih građana Budve jer doprinosi jačanju zajedništva, poštovanju identiteta i razvoju grada u duhu međusobnog uvažavanja- zaključeno je u saopštenju.

Opština Budva i MCP potpisali Sporazum u Cetinjskom manastiru: Gradiće se hram Svetog Marka

Postupak obavezne provjere sposobnosti po javnom konkursu za radno mjesto – sekretar Sekretarijata za investicije Opštine Budva biće održan sjutra, a za rukovodeću poziciju u tom resoru lokalne samouprave prijavila su se tri kandidata.
To stoji u obavještenju nadležnog Odjseka za eksterno oglašavanje i vođenje kadrovske evidencije Sekretarijata za lokalnu samoupravu u koje je Primorski portal imao uvid.
- Provjeru sposobnosti vrši Komisija za provjeru sposobnosti i obuhvatiće pisani test, provjeru posebnih vještina i intervju. Sadržaj pisanog testa određuje se u zavisnosti od nivoa i kategorije radnog mjesta za koje se sprovodi provjera sposobnosti, kao i specifičnosti poslova koji se vrše u određenom zvanju i sastoji se od teorijskog i praktičnog dijela. Postupku obavezne provjere sposobnosti mogu pristupiti samo kandidati sa Liste kandidata koji ispunjavaju uslove Javnog konkursa - navodi se u obavještenju.
Za čelnu poziciju u Sekretarijatu za investicije prijavili su se: sadašnja vršiteljka dužnosti sekretarke, Maša Radović, doskorašnji sekretar Joko Popović i lider opozicionog “Pokreta za grad” i nekadašnji pomoćnik sekretara za zaštitu imovine, Đorđe Zenović.
Aktuelnoj vršiteljki dužnosti, Maši Radović ta funkcija povjerena je u maju ove godine, Popović je prethodno obavljao sekretarsku funkciju, od 2020. godine. Zenović je do aprila 2024. bio na poziciji pomoćnika sekretara za zaštitu imovine, kada mu je istekao mandat.
Sa izuzetkom glavne gradske administratorke i arhitektice, svi rukovodioci opštinskih sekretarijata trenutno se nalaze u v.d. stanju, a u narednom periodu očekuje se popuna rukovodećih mjesta.
Podsjetimo, Sekretarijat za investicije jedan je od najvažnijih resora lokalne samouprave, nadležan za upravljanje kapitalnim projektima od Buljarice do Jaza. U nadležnosti ovog sekretarijata je donošenje programa investicionih aktivnosti i uređenja prostora.
<h2>Javni konkursi predviđeni “Platformom za spas Budve”</h2>
Modalitet imenovanja rukovodioca po javnom konkursu sastavni je dio “Platofrme za spas Budve”, koju je aktuelni predsjednik Opštine Nikola Jovanović predstavio javnosti u lokalnom parlamentu u februaru kada je izabran za prvog čovjeka grada.
U segmentu “Depolitizacija i profesionalizacija javne uprave” navodi se da će Opština Budva radna mjesta učiniti dostupnim za profesionalce i stručni kadar, umjesto, kako se navodi, dosadašnjih loših praksi i zapošljavanja po partijskom ključu. Kako piše u tom dokumentu, u oblasti javnih poslova neće biti raspodjele “po širini i dubini”, već će se kadar u lokalnoj upravi birati na konkursu.

Radović, Popović i Zenović kandidati za sekretara za investicije Opštine Budva

Novi savjetnik za pravna i privredna pitanja, predsjednika Opština Budva Nikole Jovanovića je pravnik i privrednik Damjan Abramović.
Najnovije imenovanje u kabinetu predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića, kako pišu Vijesti, ponovo je otvorilo pitanje njegovih budućih političkih planova.
Postavljanjem Abramovića za savjetnika, Jovanović ne samo da širi svoj tim, već šalje signal da se priprema za djelovanje na državnom nivou.
Njegov otac Branko Abramović bio je ministar poljoprivrede u Vladi Crne Gore od 1991. do 1993. godine.
Damjan Abramović ima iskustva u privredi i pravnim poslovima, a poznat je po uvažavanju društvenih i vjerskih tema, što ga čini osobom koja može imati važnu ulogu u oblikovanju Jovanovićeve političke vizije. Tokom kampanje za lokalne izbore, Jovanović je više puta isticao da "Budva nije kraj, već početak jedne šire priče".
Upravo ta poruka, uz seriju poteza kojima je u kratkom roku stabilizovao lokalnu vlast stvara utisak da budvanski predsjednik planira politički iskorak na nacionalnu scenu.
Prema informacijama iz više izvora bliskih njegovom kabinetu, Jovanović već neko vrijeme radi na širenju političke mreže, kroz kontakte sa privrednicima, stručnjacima i predstavnicima građanskih inicijativa iz drugih opština.
Za sada, Jovanović ne otkriva konkretne planove, ali se u političkim krugovima sve češće govori da bi model budvanske uprave mogao postati osnova za program na državnom nivou.
Ako se takva inicijativa zaista formalizuje, imenovanje Abramovića moglo bi se pokazati kao jedan od prvih koraka u formiranju tima koji bi, osim lokalne politike, imao ambiciju da utiče i na pravac razvoja Crne Gore u narednim godinama.

Abramović savjetnik Jovanovića za pravna i privredna pitanja

Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović svečano je uručio novo sanitetsko vozilo direktoru Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore dr Vuku Nikoviću, koji mu je tom prilikom dodijelio zahvalnicu u znak zahvalnosti za podršku i saradnju, saopšteno je iz ZHMPCG.
- Donacija Opštine Budva u vrijednosti od 100.000€ predstavlja važan korak u unapređenju rada i modernizaciji budvanske Hitne pomoći i obuhvata novo sanitetsko vozilo sa kompletnom medicinskom opremom, imunohemijski analizator, pet eksternih defibrilatora sa sistemom centralnog nadzora, video laringoskop i aparat za kardiopulmonalnu reanimaciju- navodi se u saopštenju.
Dodatno, Opština je opredijelila 10.000€ za sanaciju krova Doma zdravlja, kako bi se obezbijedili sigurniji uslovi rada.
- Građanima Budve je po prvi put, dostupna laboratorijska dijagnostika u hitnoj pomoći što je posebno važno zbog udaljenosti bolnice. Pokušavamo da na adekvatan način, u saradnji sa lokalnom samoupravom, uslugu hitne medicinske pomoć, za građane Budve, ali i mnogobrojne turiste, podignemo na viši nivo i da se i građani u turisti osjećaju sigurnije posebno zato što Budva nema bolnicu. Zahvaljujem na donaciji, ali i saradnji koja je puna razumijevanja i međusobne tolerancije, a koju ćemo nadam se nastaviti. Ovo treba da bude primjer za sve opštine i institucije kako javna zdravstvena ustanova sarađuje sa lokalnom samoupravom na transparentan način i po prvi put u istoriji vidimo na koji način se sredstva ulažu i gdje završavaju velike donacije- kazao je direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć dr Vuk Niković.
Zahvaljujući ovom ulaganju, služba dobija savremeno sanitetsko vozilo i najnoviju medicinsku opremu koja će omogućiti bržu dijagnostiku, efikasnije zbrinjavanje i sigurniji transport pacijenata.
Ova podrška ima poseban značaj za Budvu kao turistički centar, gdje je brzina i pouzdanost hitne intervencije od ključne važnosti za svakodnevni život građana i posjetilaca.
- Veliko mi je zadovoljstvo što danas u ime Opštine možemo da uručimo ovu vrijednu donaciju Zavodu za hitnu medicinsku pomoć. Ovo svjedoči o kontinuiranoj, dobroj saradnji između Opštine Budva, Doma zdravlja, Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, odnosno Ministarstva zdravlja. Mislim da smo partnerskim snagama uspjeli da značajno unaprijedimo zdravstvenu zaštitu na korist, prije svega naših građana, ali i turista koji posjećuju metropolu turizma. Saradnja je uspostavljena na visokom nivou i biće nam zadovoljstvo što ćemo imati priliku da tu saradnju nastavimo. Opština Budva će i u narednoj budžetskoj godini, bez obzira što to nisu naše primarne nadležnosti, dio novca građana Budve upotrijebiti za unapređenje zdravstvene zaštite jer neskriveno govorimo o ambiciji da naša zdravstvena zaštita sa tog primarnog nivoa, preraste na sekundarni , možda i na tercijarni nivo i u tom dijelu, imaćemo niz inicijativa prema Ministarstvu zdravlja odnosno Vladi Crne Gore- istakao je predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović.
Ovim ulaganjem, navode iz Opštine Budva, nastoje da potvrde svoju posvećenost unapređenju zdravstvene zaštite, omogućavajući medicinskom osoblju bolje uslove za rad, a građanima sigurniju i efikasniju zdravstvenu zaštitu.

Jovanović uručio novo sanitetsko vozilo budvanskoj Hitnoj pomoći

Epilog suđenja Milošu Medenici koji se tereti da je formirao kriminalnu grupu čiji je član, prema stavu SDT-a, bila i njegova majka Vesne Medenica, bivša predsjednica Vrhovnog suda, i još 16 osoba biće poznat danas kada će sutkinja Višeg suda Vesna Kovačević u 14 h izreći presudu.
Osim Miloša i Vesne Medenice na optužnici je i policajac Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Marko Vučinić, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Vojin Perunović, Marko Vučinić, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević, Radomir Raičević, Luka Bakoč kao i firma Kopad Company iz Nikšića.
Predmet protiv Medenica i ostalih prvo je bila zadužila sutkinja Nada Rabrenović ali je za godinu i deset mjeseci više od 20 puta ročište odgođano. Nakon što je Rabrenović pošla na bolovanje zbog zdravstvenih problema predmet je dodijeljen sutkinji Vesni Kovačević koja je od aprila 2025. godine preuzela taj slučaj i suđenje je krenulo ispočetka.
Prema optužnici SDT-a, organizacija Miloša Medenice stvorena je radi šverca cigareta, marihuane, kao i nezakonitog uticaja na donošenje sudskih odluka. 
 
 
 Miloš Medenica bio je u pritvoru od maja 2022. godine do 17. oktobra 2025. godine kada je ukinut i određen mu kućni pritvor. On je napustio Istražni zatvor jer za tri godine nije donijeta prvostepena presuda. 
 Tužioci Jovan Vukotić i Vukas Radonjić, u završnim riječima, istakli su da je tokom postupka utvrđeno da je Miloš Medenica formirao kriminalnu grupu i da njegova majka Vesna Medenica, bivša šefica pravosuđa, nije bila „običan član već institucinalni štit kriminalne organizacije“. Oni smatraju da je dokazana krivica i ostalih šesnaest članova.Tužilac Radonjić je zatražio da Vesna i Miloš Medenica budu osuđeni na po 20 godina zatvora i da plate po 100.000 eura.
Sa druge strane, odbrana je bila kategorična da nijednim dokazom nije potvrđena krivica njihovih klijenata.
Vesna Medenica u završnoj riječi je kazala „Vesna, nikada neće progovoriti. Zna se od koga je Vesna i možda su mislili ako predlože 20 godina zatvora da ću progovoriti“.
-To se neće desiti. Ići ću čistog obraza i uzdignutog čela Prošla sam tri godine i osam mjeseci teškog života. Završavam prvo poluvrijeme života. Svoj život sam posvetila porodici, poslu i profesiji i svojom dobrotom sam hranila vukove - kazala je Medenica.
Ostaje joj, kako navodi, drugo poluvrijeme u kojem će braniti istinom a ne pretpostavkama.
Ona od početka procesa tvrdi da je postupak protiv nje montiran i iskonstruisan.

Presuda Medenicama biće izrečena danas

Speleolozi slovenačkog kluba "Kostanjevica na Krki" nakon punih 60 godina traganja uspjeli su da dođu do velikog otkrića - probili su se do podzemnog toka rijeke Studene i otkrili veliki sistem jama sa pećinskim nakitom i dvoranama visokim više desetina metara.
Brane Čuk, sekretar kluba, za slovenačke medije je rekao da novootkrivene pećine imaju komore koje su visoke nekoliko desetina metara i dugačke oko 50 metara, dok se najveći speleotem (pećinski ukrasi) poklapa sa najvećim u Kostanjevičkoj pećini.
Kako je istakao, pećinski sistem je najvjerovatnije povezan sa Kostanjevičkom pećinom jer rijeka Studena teče dva kilometra od ulaza u pećinu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FKJKostanjevicanaKrki%2Fposts%2F908488194849077%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovo su bili snovi više generacija speleologa - dodali su iz kluba koji aktivno djeluje još od 1964. godine
Članovi su decenijama fokusirali napore na istraživanje 2,5 kilometra duge Kostanjevičke pećine, ali su ih u daljem napredovanju zaustavljala duboka jezera i sifoni.
Zbog toga su donijeli odluku da u sistem pokušaju ući sa vrha, preko provalija na planini Gorjanci.
Ključni trenutak dogodio se prije četiri godine, kada su u snijegu uočili rupu iz koje je izbijao topli vazduh. Jamu su nazvali "Gorjanc" i postepeno je istraživali, ali su prije dvije godine ostali bez prolaza za dalje napredovanje.
Nova nada pojavila se 17. januara ove godine kada su u nastavku jame otkrili velike dvorane, a samo sedmicu dana kasnije uslijedio je najveći uspjeh - pronalazak kanjona rijeke Studene na dubini od 305 metara, ispunjenog slapovima i bočnim kanalima.
Čuk procjenjuje da je novootkriveni sistem vjerovatno duži od same Kostanjevičke pećine i da predstavlja najveći jamski kompleks u najdubljem dijelu Dolenjske.

(FOTO) Veliki podzemni kompleks u Sloveniji: Dvorane visoke desetine metara i spektakularni pećinski nakit

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da neće dozvoliti obnovu Gaze prije potpune demilitarizacije, niti će pristati na uspostavljanje palestinske države, ističući da će politički i bezbjednosni interesi Izraela biti ispunjeni.
Netanjahu je govorio povodom druge faze plana američkog predsjednika Donalda Trampa za Gazu, naglašavajući da će izraelski politički i bezbjednosni interesi biti u potpunosti zadovoljeni.
- Sada smo fokusirani na završetak dvije preostale misije: zaplijenu oružja Hamasa i potpunu demilitarizaciju Gaze, uključujući uklanjanje oružja i tunela - rekao je Netanjahu.
U nastavku je odbacio ideju o prisustvu međunarodnih snaga u Pojasu Gaze.
- Čujem da se pominje dovođenje turskih i katarskih vojnika u Gazu. Ni to se neće desiti. Kako sam se dogovorio s predsjednikom Trampom, postoje samo dvije mogućnosti: ili će se to ostvariti na lakši ili na teži način, ali u svakom slučaju – to će se dogoditi - poručio je Netanjahu.
Dodao je da neće prihvatiti rješenje koje podrazumijeva palestinsku državnost, navodeći da se „to nije dogodilo i da se neće dogoditi“.
- Mislim da svi znate da sam ja osoba koja je, zajedno sa svojim kolegama u vladama koje sam predvodio, više puta spriječila uspostavljanje palestinske države. Ni danas ni sjutra to nećemo dozvoliti - zaključio je Netanjahu.

Netanjahu: Nema obnove Gaze prije razoružanja, niti prihvatanja palestinske države

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani granice u slučaju najgoreg scenarija, odnosno potpunog kolapsa vlasti u Teheranu, objavio je Middle East Eye (MEE).
Prema navodima MEE-a, visoki zvaničnici turskog Ministarstva vanjskih poslova su u četvrtak, na zatvorenom sastanku u parlamentu, informisali poslanike da Ankara priprema više mogućih scenarija u vezi s Iranom. Te informacije su ovom portalu prenijela dvojica učesnika sastanka.
<h2>„Tampon-zona“</h2>
Jedan od izvora naveo je da su turski zvaničnici koristili termin „tampon-zona“ kako bi opisali namjeru Ankare da učini sve što je moguće da spriječi novi talas izbjeglica da uđe u zemlju.
Drugi učesnik sastanka, međutim, istakao je da taj izraz nije eksplicitno korišćen, iako je izražena spremnost da se preduzmu mjere izvan uobičajenih procedura.
– U suštini, kazali su da smatraju kako sve moguće mjere na iranskoj strani granice treba preduzeti kako bi oni koji bi eventualno krenuli tokom migracija tamo i ostali – rekao je drugi izvor.
Tursko Ministarstvo odbrane je ranije ovog mjeseca saopštilo da je Ankara dodatno ojačala bezbjednost duž granice s Iranom, duge 560 kilometara, kroz tehnološki unaprijeđen sistem fizičkih barijera.
Mjere uključuju 203 elektrooptičke kule, 43 kule s liftovima, modularni betonski zid u dužini od 380 kilometara, kao i 553 kilometra odbrambenih kanala.
Ministarstvo je navelo i da su pogranična područja pod stalnim nadzorom izviđačkih i nadzornih sistema, uključujući dronove i avione.
Jedan turski medij objavio je da su tokom istog sastanka zvaničnici obavijestili poslanike da je tokom nedavnih krvavih protesta protiv vlasti u Iranu poginulo oko 4.000 ljudi, dok je više od 20.000 ranjeno.
Protesti su izbili zbog naglog rasta inflacije i snažnog pada vrijednosti iranske valute, a zatim su se brzo proširili širom zemlje. Iako je bilo nasilnih incidenata od strane dijela demonstranata, više istraga i snimaka ukazuje na to da su vlasti u Teheranu koristile nesrazmjernu silu kako bi ugušile proteste. Istovremeno je uvedena i blokada interneta.
<h2>Američko vojno jačanje u regionu</h2>
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je u petak za televiziju da se Ankara protivi bilo kakvoj stranoj intervenciji u Iranu i pozvao američku administraciju da krizu rješava diplomatskim putem.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp u početku je zaprijetio Teheranu zbog nasilnog gušenja protesta, ali je kasnije poručio da je otvoren za razgovore s iranskim rukovodstvom.
Ipak, Vašington razmatra mogućnost preciznih udara na „visokorangirane“ iranske zvaničnike i vojne komandante koje smatra odgovornima za smrt demonstranata, rekao je za MEE jedan zvaničnik iz Zaliva upoznat s internim razgovorima.
Tokom posljednjih dana Sjedinjene Američke Države rasporedile su borbene avione, sisteme protivvazdušne odbrane i ratne brodove u regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, čime je Donaldu Trampu data opcija napada na visoke iranske zvaničnike.
Jačanje vojne prisutnosti, kako se čini, dostiže vrhunac. U ponedjeljak je nosač aviona USS Abraham Lincoln uplovio u vode Bliskog istoka.
<h2>Moguće posljedice</h2>
Turske vlasti su svjesne posljedica operacija promjene režima i ratova, imajući u vidu destabilizujuće efekte američke invazije na Irak 2003. godine, kao i, u novije vrijeme, građanskog rata u Siriji od 2011. do 2024. godine.
Ti sukobi doveli su do dolaska stotina hiljada izbjeglica u Tursku, što je dodatno opteretilo ključne sektore poput energetike i trgovine.
Tursko društvo ostaje izrazito osjetljivo na prisustvo izbjeglica, naročito oko 2,7 miliona Sirijaca, od kojih se mnogi sada vraćaju u Siriju nakon pada režima Bašara al-Asada.
Middle East Eye je u junu izvijestio da turski zvaničnici procjenjuju kako bi potpuni rat između Izraela i Irana mogao gurnuti i do milion iranskih izbjeglica ka turskoj granici.
Izvori su tada naveli da je malo vjerovatno da bi Ankara prihvatila bilo kakve izbjeglice, osim onih kojima je neophodna hitna humanitarna pomoć.
MEE je takođe objavio da Turska više neće primjenjivati politiku „otvorenih vrata“ prema susjednim državama u slučaju novih izbjegličkih talasa. Iranski državljani trenutno mogu ulaziti u Tursku bez vize.
Dodatni problem koji komplikuje ove planove jeste prisustvo azerbejdžanskih Turaka u Iranu, kojih prema procjenama ima najmanje 12 miliona.
Još nije jasno kako bi Ankara reagovala u slučaju masovnog dolaska pripadnika ove zajednice na granicu, što bi moglo izazvati snažan unutrašnji pritisak da im se omogući ulazak u zemlju.

Tag: opstina-budva