Shvatam ličnu ljutnju gospodina Dražena Petrića zbog oduzimanja nagrade "Risto Ratković" Radovanu Karadžiću, ali Evropa i Radovan ne idu zajedno, poručio je predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović, nakon što je odbornik Pokreta Evropa sad najavio inicijativu za njegovu smjenu.
Petrić je juče, na sjednici Skupštine opštine Bijelo Polje, kazao da će inicirati smjenu Smolovića jer je, kako je rekao, Opština nazadovala u pogledu indeksa razvijenosti lokane samouprave i nije imao viziju za ekonomski ambijent.
- Iako je usvojen rebalans budžeta najveći u istoriji Bijelog Polja od 28 miliona eura, koji je dupliran u mom mandatu (2018. Iznosio 14 miliona eura) bez jednog eura novih zaduzenja za sedam godina. Petrić baš sad pokreće neku inicijativu, jasno je i zašto ... Shvatam ličnu ljutnju gdina Petrića zbog oduzimanja nagrade Radovanu Karadžiću, ali Evropa i Radovan ne idu zajedno, jednoga se morate odreći gdine Petriću - poručio je Smolović u reagovanju.
On je poručio da će sa zadovoljstvom raspraviti pred odbornicima i građanima šta je sve u mandatu uradio, a šta je Petrić za pola decenije doprinio Bijelom Polju.
- Ja ne bježim ni sa sjednica Skupštine, ni iz Bijelog Polja kad su ključne teme na dnevnim redu - zaključio je Smolović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Smolović Petriću: Evropa i Radovan Karadžić ne idu zajedno, jednoga se morate odreći

Opština Bijelo Polje će, odlukom odbornika lokalnog parlamenta, učestvovati u Regionalnom programu lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu, u sklopu klastera "Sjever je važan", saopštila je odbornica Demokratske partije socijalista (DPS) u lokalnom parlamentu Gordana Knežević.
Knežević je kazala da program finansira Evropska unija uz sufinansiranje UNDP i opštine koja učestvuje u programu.&nbsp;
Kako je rekla, za 2026/2027. godinu Opština treba da Budžetom opredijeli ukupno 20.957,50 eura, što će uz planiranu donaciju biti značajan iznos koji će doprinijeti uspješnoj realizaciji vrlo značajnog programa.
- Javne rasprave i konsultacije, otvoreni pozivi i konkursi, obuke za pisanje projektnih predloga samo su neke od aktivnosti koje će podržati Opština dajući doprinos u jačanju civilnog sektora. Briga o mladima još je jedan od prioriteta i kroz Lokalne akcione planove jačaće se njihov aktivizam i uključivanje u kreiranje lokalnih politika - navela je Knežević u saopštenju za javnost.
Prema njenim riječima, svi građani, posebno oni iz ranjivih grupa, imaće jednake šanse da budu uključeni u život zajednice.&nbsp;
Cilj ovakvih projekata je, napominje ona, i jačanje transparentnost u finansiranju NVO i raspodjeli sredstava za projekte, što je, kaže, u osnovi rada odgovorne lokalne samouprave.
- Do sada je ovim programom podržano 85 projekata u 14 opština i velika je odgovornost i uspjeh biti među njima, a što je odraz posvećenog rada i visoke odgovornosti organa lokalne vlasti. Lokalna samouprava u Bijelom Polju svoj rad bazira na transparentnosti i lakoj dostupnosti rada i rezultata i još jednom pokazuje odgovornost, brigu i potrebu da uradi više za građane Bijelog Polja - poručila je Knežević.

Knežević: Opština Bijelo Polje lider u oblasti transparentosti rada

Opština Bijelo Polje nastavlja da ulaže u razvoj seoske infrastrukture, sa posebnim akcentom na očuvanje života na selu i podršku porodicama sa djecom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091022098_1af3d6a6b06965ffb9666d49c755d0c15773f35102fc5ba14be2f63496a67fa4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025091022098_1af3d6a6b06965ffb9666d49c755d0c15773f35102fc5ba14be2f63496a67fa4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1064" loading="lazy" alt="Asfaltiranje u Vergaševićima"> <figcaption>Foto: Opština Bijelo Polje</figcaption> </figure>  Predsjednik Opštine Bijelo Polje, Petar Smolović, istakao je da je, iako je od države opredijeljeno svega 600.000 eura za našu opštinu - dok su manje opštine dobile i do pet puta više - važno da sredstva koja dobijemo rasporedimo kvalitetno i odgovorno.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091022098_ea49d8abc7e3726da0da34bfc7c7e210b07e9f16d96e7df44832ad15be582711.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025091022098_ea49d8abc7e3726da0da34bfc7c7e210b07e9f16d96e7df44832ad15be582711" data-rendition-name="original" width="1600" height="1064" loading="lazy" alt="Asfaltiranje u Vergaševićima"> <figcaption>Foto: Opština Bijelo Polje</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250910220912_d7df137f98aab04da6a94653222d2d6dea127b9def534dc139b0c2bcb1cfd160.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250910220912_d7df137f98aab04da6a94653222d2d6dea127b9def534dc139b0c2bcb1cfd160" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="Asfaltiranje u Vergaševićima"> <figcaption>Foto: Opština Bijelo Polje</figcaption> </figure>  - Naša opština broji 140 sela i 40 mjesnih zajednica. Svima je potreban asfalt, ali moramo ulagati tamo gdje je najpotrebnije. Naš prioritet su djeca, škole, seoske ambulante, vjerski objekti i groblja. Vergasevići su dobili 1,3 kilometra novog asfalta, a kada sam čuo da u tom selu postoji domaćinstvo sa šest đaka, dok u cijeloj matičnoj školi u Pavinom Polju ove godine ima svega pet prvaka, proradila je dodatna potreba da idemo ka djeci. Mi nećemo asfaltirati prema vikendicama, kako određene državne političke strukture traže od nas, &nbsp;već tamo gdje ljudi zaista žive i gdje od toga imaju najveću korist - poručio je predsjednik Smolović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091022098_f383981e926b66948a7a157eb05ad28b98a86810d7ef9f7551ee3e85bf5975b2.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025091022098_f383981e926b66948a7a157eb05ad28b98a86810d7ef9f7551ee3e85bf5975b2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1064" loading="lazy" alt="Asfaltiranje u Vergaševićima"> <figcaption>Foto: Opština Bijelo Polje</figcaption> </figure>  Posebna pažnja posvećena je i porodicama koje se suočavaju sa dodatnim izazovima, pa je tako u Vergasevićima, osim glavne trase, asfaltirano i dodatnih 50 metara puta do kuće u kojoj živi dijete sa posebnim potrebama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091022098_b488626e5ac2bcc78ee9e807f9819ceb3fd64a7e7e874d4dda805d51c9797d6b.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025091022098_b488626e5ac2bcc78ee9e807f9819ceb3fd64a7e7e874d4dda805d51c9797d6b" data-rendition-name="original" width="1279" height="851" loading="lazy" alt="Asfaltiranje u Vergaševićima"> <figcaption>Foto: Opština Bijelo Polje</figcaption> </figure>  - Srećni smo što smo pomogli ovim porodicama. Ako makar jednu familiju uspijemo da zadržimo na selu - onda smo uspjeli - zaključio je Smolović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091022098_392f81ed6dbb0c7058e2807a53a7176e657482ac84e9395fc1b7d05b81771482.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025091022098_392f81ed6dbb0c7058e2807a53a7176e657482ac84e9395fc1b7d05b81771482" data-rendition-name="original" width="1279" height="851" loading="lazy" alt="Asfaltiranje u Vergaševićima"> <figcaption>Foto: Opština Bijelo Polje</figcaption> </figure>  Opština Bijelo Polje nastaviće, kako je rekao, da ulaže u seosku infrastrukturu - jer samo kvalitetnim uslovima života možemo očuvati sela i omogućiti mladima da ostanu na svojim ognjištima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091022098_d711317a7273110f65e6c8163f89766cddd49039898cfa7e1036c2c8924cdf83.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025091022098_d711317a7273110f65e6c8163f89766cddd49039898cfa7e1036c2c8924cdf83" data-rendition-name="original" width="1279" height="851" loading="lazy" alt="Asfaltiranje u Vergaševićima"> <figcaption>Foto: Opština Bijelo Polje</figcaption> </figure>

Asfaltiranje u Vergaševićima - ulaganje u djecu, porodicu i život na selu

Sekretar Sekretarijata za izgradnju Opštine Bijelo Polje reagovao je povodom izjave ministarke saobraćaja Maje Vukićević, koja je kazala da se radovi na dionici magistralnog puta Ribarevine – Lepenac ne nastavljaju zato što ta Opština nije izradila projektnu dokumentaciju, ističući da magistralni putevi, pa i ovaj projekat je isključivo u nadležnosti Uprave za saobraćaj, Mensur Hajdarpašić.&nbsp;
- Rekonstrukcija magistralnog puta Lepenac – Ribarevine – Berane započeta je u avgustu 2023. godine. Kompletan projekat rekonstrukcije puta, kao i odabir izvođača radova, radila je isključivo Uprava za saobraćaj Crne Gore, koja po zakonu ima obavezu održavanja magistralnih puteva. Dakle, magistralni putevi – pa i ovaj projekat – u nadležnosti su Uprave za saobraćaj, ne Opštine Bijelo Polje – navodi Hajdarpašić.&nbsp;
Prema njegovim riječima, Uprava za saobraćaj je radila projekat, ali njime nije predvidjela izgradnju trotoara i rasvjete na potezu od Ribarevina do Slijepač mosta, kao ni izmještanje azbestno-cementne cijevi FI500. Zašto to nije urađeno – odgovor ne zna Opština Bijelo Polje, već Uprava za saobraćaj.&nbsp;
- Taj propust predstavlja uvod u aktuelni problem. Mještani naselja koja gravitiraju na ovom području zatražili su da se u projekat uvrsti izgradnja trotoara i rasvjete. Dakle, aktuelni problem kreiran je neadekvatnim projektom Uprave za saobraćaj – istakao je Hajdarpašić. &nbsp;
Istim projektom, kako naglašava, Uprava za saobraćaj nije planirala ni trotoare ni rasvjetu u naselju Zaton.&nbsp;
- Zbog toga su građani tog područja blokirali put i zahtijevali da se i to uvrsti u rekonstrukciju. Opština Bijelo Polje, uvažavajući značaj tih zahtjeva, prihvatila je da izradi tehničku dokumentaciju, iako je to – ponavljamo – bila obaveza Uprave za saobraćaj. Projekat za trotoare u Zatonu, koji je Opština Bijelo Polje uradila, završen je prije godinu dana, ali trotoari i dalje nisu završeni. Vjerovatno je, po mišljenju ministarke, za nezavršetak istih I nakon godinu dana od završetka projekta, &nbsp;i za to kriva Opština Bijelo Polje – dodaje Hajdarpašić. &nbsp;
Kako ističe, građani naselja Ravna Rijeka protestovali su predočavajući isti zahtjev kao i mještani Zatona.&nbsp;
Opština Bijelo Polje je, prema njegovim riječima, opet uvažavajući značaj problema, dobrovoljno prihvatila da radi posao Uprave za saobraćaj – da izradi tehničku dokumentaciju za trotoare i rasvjetu na potezu Ribarevine – Slijepač most.&nbsp;
- Međutim, zbog složenosti rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, taj projekat je I dalje u izradi I ne teče željenom dinamikom. Ne zbog neažurnosti Opštine, kako to ministarka želi predstaviti javnosti, već zbog same složenosti projekta – ističe Hajdarpašić.&nbsp;
On je, obraćajući se ministarki, kazao da vjeruje da je svjesna složenosti ovih procedura.
- Uvažena ministarko, vjerujemo da ste svjesni složenosti ovih procedura, ali još svjesnije pokušavate Opštinu Bijelo Polje da predstavite kao nemarnu – iako je Opština pritekla u pomoć kako bi se riješili problemi koje je sama Uprava za saobraćaj napravila. I to po drugi put, na istom projektu rekonstrukcije magistralnog puta Lepenac – Ribarevine – Berane – poručio je Hajdarpašić.&nbsp;
Hajdarpašić je ministarku Vukićević pitao – šta rade mašine koje su baš ovih dana ponovo počele sa radovima na potezu Slijepač most – Ribarevine, nakon tri mjeseca zastoja? Zašto se baš sada, kada je ostao tračak nade da se možda spasi djelić propale turističke sezone u Crnoj Gori, izvode radovi koji dodatno otežavaju saobraćaj i onemogućavaju normalno funkcionisanje i onom malom broju turista koji su došli u Crnu Goru?
- Pitamo Vas, ministarko, da li ćete i od Opštine Andrijevica tražiti da radi projekte trotoara i rasvjete kada budete gradili drugu dionicu autoputa, ili ćete to ipak uvrstiti u glavni projekat? Takođe Vas pitamo: da li je Opština Bijelo Polje kriva i zbog sporih radova na sanaciji klizišta Sokolovina, na putnom pravcu Mojkovac – Đurđevića Tara? Pretpostavljamo da je, po Vašem mišljenju, Opština Bijelo Polje kriva i za to što put Mijakovići – Vrulja još uvijek nije završen i što su probijeni svi mogući rokovi na ovom projektu. Sigurni smo da nas krivite i za saobraćajni kolaps na primorju zbog radova na putu Jaz – Tivat. Za spore radove na dionici Ribarevine – Berane vjerovatno ćete okriviti Opštinu Bijelo Polje jer je na tom gradilištu ovih dana vidljiva samo jedna mašina – cistjerna koja povremeno poliva put da se ne diže prašina – naveo je u pitanju Hajdarpašić.&nbsp;
Ističe da je Vukićević svojim „nečinjenjem“ ne samo Bijelo Polje, već i cijelu Crnu Goru, jer, kako kaže, rješava problem dionice magistralnog puta Lepenac – Ribarevine, koji je od ključnog značaja za saobraćaj svih onih koji u našu državu ulaze preko graničnog prelaza Dobrakovo.
- Pozivamo Vas, ministarko, da ustanete iz udobne fotelje i provozate se putevima Crne Gore kako biste vidjeli stvarno stanje saobraćajnog kolapsa – stanje koje je vidljivo svima osim Vama. Umjesto što prebacujete krivicu na Opštinu Bijelo Polje, preporučujemo Vam da pogledate revidovani projekat za izmještanje vodovoda FI300 na dijelu puta Ravna Rijeka – Ribarevine, koji Vam je Opština Bijelo Polje uredno dostavila, kako bi bio realizovan u sklopu rekonstrukcije magistralnog puta Lepenac – Ribarevine – Berane. No, Vama, očigledno, nije cilj da uradite nešto dobro za Bijelo Polje, već da sopstvene greške prebacujete na one koji su nesebično priskočili u pomoć zarad opšteg interesa svih građana – zaključuje Hajdarpašić.&nbsp;

Hajdarpašić: Magistralni put Ribarevine – Lepenac u nadležnosti Uprave za saobraćaj, ne Opštine Bijelo Polje

Nastavljena je intenzivna portaga za Alijom Balijagićem, koji se sumnjiči da je prošlog petka, u bjelopoljskom selu Sokolac, ubio brata i sestru Jovana i Milenku Madžgalj.
Jake policijske snage, pripadnici Vojske, kao i helikopterske jedinice, psi tragači deveti dan su na terenu, pokušavajući da uđu u trag dvostrukom ubici. Helikopteri su neprestano nadlijetali teren, aktiviran je i termovizijski dron.
Iz Uprave policije su juče saopštili da po prijemu svake informacije vrše provjere bez odlaganja. Oni su apelovali na medije da se uzdrže od objavljivanja informacija o konkretnim lokalitetima koji su u određenim trenucima u fokusu rada policije na pronalasku Alije Balijagića.
- Budući da na taj način izvještavanja ne doprinose i ne pomažu ni lokalnom stanovništu, ni policiji, u potrazi za navedenim licem - poručili su oni.
Iz UP uvjeravaju da će se oglašavati fazno i blagovremeno, sa svim relevantnim podacima koji se mogu saopštiti.
Nakon dvostrukog ubistva 26. oktobra formiran je operativno-komandni štab sa sjedištem u mjestu Tomaševo. 
- Koji čine načelnik Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“, v.d. pomoćnika direktora za Sektor policije posebne namjene, starješina zadužen za operativno-štabne poslove iz toga Sektora, kao i komandant Specijalnih jedinica Vojske Crne Gore. Članovi štaba vrše analizu i razvijaju dalju strategiju u potrazi za licem A.B. - dodali su u policiji.
Rukovodilac štaba je, kažu, načelnik Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“.
- Na dnevnom nivou i u realnom vremenu se postupa sinhronizovano, koordinirano i uz podršku drugih organizacionih jedinica Uprave policije - dodali su u saopštenju.
Osumnjičeni Alija Balijagić višestruki je povratnik u vršenju krivičnih djela. Policija sumnja da je i dalje naoružan.

Deveti dan potrage za Balijagićem, policija apelovala da se ne objavljuju lokaliteti u njihovom fokusu

Predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović saopštio je Portalu ETV da tabla sa natpisom „Srpsko pravoslavno groblje“ u Pavinom Polju i dalje nije uklonjena. Zbog toga su pisali mjesnoj zajednici i grobljanskom odboru, a obratiće se i crkvenoj opštini i Ombudsmanu – kako bi predložili da naziv tog groblja u sebi ne nosi ni vjerska ni nacionalna obilježja.
- Na tom groblju ima muslimana, mnogo Crnogoraca, komunista, ateista.. To je zajedničko groblje čitavog sela – ukazao je Smolović.
<h2>Nije poznato ko je odgovoran</h2>
On je precizirao da ne znaju ko je tačno u grobljanskom odboru, te da samim tim nije poznato ko je postavio sporne znakove.
- Poslaćemo zamolnicu u kojoj naglašavamo da u jednom građanskom društvu kakvom težimo, i zbog međunacionalnih i tradicionalnih odnosa, groblje ne bi trebalo da nosi nacionalni ili vjerski predznak. Trebalo bi da nosi naziv „seosko groblje Pavino Polje“ poput groblja u Podgorici – gradsko groblje „Čepurci“ ili u Bijelom Polju gradsko groblje „Nikoljac“ – istakao je Smolović u izjavi za Portal ETV.
<h2>Uklonjene sporne saobraćajne table</h2>
Saopštio nam je da je Opština uklonila saobraćajne table sa natpisima nepostojećih mjesta – pošto je to u njihovoj nadležnosti.
- Prijavili smo MUP-u i Tužilaštvu i te table tj. saobraćajne znake smo zamijenili mi. Međutim, seosko groblje nije u našoj nadležnosti. Njima upravljaju grobljanski odbori. Nad tim nemamo nadležnost jer se ne radi o opštinskoj imovini - pojasnio je Smolović.
U slučaju da njihova zamolnica ostane bez odgovora ponovo će, naglašava predsjednik bjelopoljske opštine, pisati Ombudsmanu.
- Konsultujemo pravni tim. U tom slučaju ćemo ponovo ići ka Ombudsmanu jer su onda ugrožena ljudska prava Crnogoraca, komunista, muslimana, ateista... – poručio je Smolović.
On je dodao da ne želi da vjeruje da neko na ovaj način pokušava da provocira.

Anja Ivanović

Tabla sa natpisom „Srpsko pravoslavno groblje“ još nije uklonjena, Opština će se žaliti Ombudsmanu ukoliko njihov zahtjev ostane bez odgovora

Austrijski parlamentarci u četvrtak su usvojili zakon kojim se zabranjuje nošenje hidžaba u školama za djevojčice mlađe od 14 godina.
Vlada predvođena konzervativnom Austrijskom narodnom strankom (ÖVP) predložila je ovaj zakon ranije ove godine, uz obrazloženje da pokrivanje u tako mladoj dobi smatra činom ugnjetavanja, a ne vjerske slobode. Protiv zakona glasali su jedino zastupnici opozicione stranke Zelenih, koji tvrde da je zakon neustavan.
U slučaju kršenja zabrane, prema zakonu će se najprije obaviti razgovori s roditeljima. Kao krajnja mjera, prijete i novčane kazne u iznosu od 150 do 800 eura. Prema javnom servisu ORF, u austrijskim školama maramu nosi otprilike 12.000 djevojčica muslimanske vjeroispovijesti mlađih od 14 godina.
U 2020. godini Ustavni sud je presudio da je zabrana nošenja marama u školama, koju je parlament usvojio 2019. neustavna. Sudije su tada zaključile da je zakon usmjeren protiv jedne konkretne religije, islama, te da time narušava neutralnost države prema religiji i svjetonazoru, koju je dužna poštovati. Iako zakon nije izričito spominjao muslimansku maramu, iz njegovog sadržaja je, prema presudi, to bilo jasno.
Zakon iz 2019. usvojili su zastupnici tadašnje koalicije Austrijske narodne stranke (ÖVP) i krajnje desne Slobodarske stranke Austrije (FPÖ). Trenutnu koaliciju, osim ÖVP-a, čine i socijaldemokrate (SPÖ) te liberalna stranka NEOS. U parlamentu je zastupljena i opoziciona FPÖ.

Austrijski parlament zabranio nošenje hidžaba u školama djevojčicama mlađim od 14 godina

Broj otvorenih radnih mjesta u Sjedinjenim Američkim Državama povećan je u oktobru 12 hiljada, na 7,67 miliona, objavio je Američki zavod za statistiku rada.
To je rast u odnosu na septembarskih 7,65 miliona, prenosi B92.
Septembarska brojka pokazala je skok od 431 hiljadu u odnosu na avgustovskih 7,22 miliona, pri čemu su oba mjeseca premašila očekivanja od 7,2 miliona.
Po sektorima, broj otvorenih radnih mjesta porastao je u trgovini, transportu i komunalnim uslugama i to 239 hiljada, prije svega u sektorima maloprodaje i veleprodaje, zdravstvene zaštite i socijalne pomoći, 49 hiljada.
S druge strane, taj broj opao je u profesionalnim i poslovnim uslugama i to 114 hiljada, zatim u saveznoj vladi 25 hiljada i oblasti ugostiteljstva i razonode 22 hiljade.
Kada se posmatra regionalno, najveći rast broja zaposlenih u SAD zabilježen je na Jugu 77 hiljada i Zapadu 12 hiljada, a pad je registrovan na Srednjem zapadu 42 hiljade i Sjeveroistoku 35 hiljada.
Podaci za septembar i oktobar objavljeni su zajedno prvi put zbog obustave rada vlade.

Povećan broj otvorenih radnih mjesta u SAD-u

Cilj procesuiranja 35 osoba koje su protestovale zbog sramne dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću za knjigu koja u tom trenutku nije ni postojala, je suzbijanje prava na demokratski otpor i protest, ocijenio je dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost i jedan od procesuiranih Aleksandar Radoman.&nbsp;
On je, gostujuću u Drugačijoj radio vezi, kazao da je na Gorici 8. jula održan mirni skup akademskih građana koji su se pobunili protiv nezakonite dodjele nagrade čovjeku koji negira sve atribute crnogorskog identiteta. Na tako mirnom okupljanju, dodaje, desila se brutalna akcija policije.&nbsp;
- Mi znamo da određene državne organe uveliko instrumentalizuje jedna politička grupacija, koja kontroliše bezbjednostni sektor. I mediji su osjetili na svojoj koži ne tako davno kako to funkcioniše kad politika pritiska Tužilaštvo. Sad vidimo kako to funkcioniše kad politika pritiska policiju. Pojavila se i pretpostavka da se time možda pokušava spriječiti okupljanje 19. decembra na brdu Gorica. Moguće, ali ne samo to, nego bilo koja vrsta okupjanja koje može vlastima poslati poruku - mi smo ovdje, pratimo što radite, imamo demokratske mehanizme da vam se suprostavimo. U najkraćem, to je jedna antidemokratska metoda kojom se represivni aparat zloupotrebljava za ograničenje slobode građana- kaže Radoman.
Zloupotreba represivnog aparata prema građanima koji iskazuju privrženost Crnoj Gori i njenom Ustavu i zakonima se može pratiti još od Kruševog ždrijela, ističe Radoman i podjseća na događaj, hroniloški bliži protestu ispred vile Gorica.
- To je događaj postavljanja čuvenog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostu. Ako me sjećanje dobro služi, tom događaju za koji se znalo, sva javnost je znala da će se to desiti, &nbsp;prisustvovala su, čini mi se, dva policajca u civilu. Tamo nije bilo ni interventne jedinice, ni štitova, šljemova, nije bilo ni biber spreja. Tu recimo nije bilo nikakve reakcije policije. Naprotiv, dozvolilo se da novinari budu praktično linčovani- ukazuje Radoman.
Na djelu je, naglašava Radoman, antidemokratsko i anticrnogorsko postupanje vlasti.
- Danas su targetirani Crnogorci, sjutra će biti neke druge zajednice. Pa nedavno su i od strane države bili targetirani Turci, koji nisu bili ni učesnici incidenta koji se desio na Zabijelu- navodi Radoman.
Na pitanje da li se na ovaj način kreira imidž ekstremista svim iskrenim suverenistima, nacionalnim Crnogoracima i iskrenim i stvarnim antifašistima u Crnoj Gori, i to na način na koji je to konceptualizovao BIRN, kreiranjem mape ekstremizma, Radoman kaže da je više nego jasno da je to projekat koji živimo još od perioda prije 2020. godine.
- Da bi od 2020. godine to dobilo i neku institucionalnu podršku. Sjećajemo se kako su Vijesti crtale mapu Crnoj Gore sa dva navodno ekstremistička pola, a onda je u sredini bila Beogradska patrijaršija, odnosno njeno ogranak u Crnoj Gori, koja je trebalo da iznese tu emancipatorsku misiju. Danas vidimo koja je emancipatorska misija, to vam je kapela na Lovćenu, to vam je Draža u svakom crnogorskom gradu, to vam je lažna priča o hrišćansko-islamskom pomirenju preko Amfilohije Radovića. Apsolutno je jasno da na dijelu taj projekat. Pokušaj da se ekstremizuju one snage koje su nesumljivo antifašističke, građanske, koje se zalažu za koncept Crnoj Gore kakav je upisan u Ustavu- kazao je.
Događa se, kaže, fašizacija društva, ali, kako dodaje, čini se da to nije problem u današnjoj Crnoj Gori, već su problem svi oni koji na to ukazuju. To &nbsp;je, smatra, posljedica pomjeranja na političkoj sceni.
- Nakon jedne faze šporkih riječi prema Andriji Mandiću, opet imamo, iz krugova onih koji projektuju ovakve situacije i ovakve političke pozicije u Crnoj Gori, te glasove kako se Andrija promjenio, kako će Andrija da nas uvede u Europsku uniju i tome slično. I onda oni koji ostaju da na to ukazuju, oni remete mir i sklad te vlasti. Normalizuje se ultra-destnica, predstavnici manjinskih stranaka koji su vlasti, pristaju na to. Tu je klijentelizam odigrao svoju ulogu. Važnije je zadržati pozicije nego spriječiti urušavanje temeljnih vrijednosti na kojima počiva savremena Crna Gora- kaže Radoman.
Na pitanje da li bi za Crnu Goru bilo ljekovito pregrupisanje na političkoj sceni ili &nbsp;da se sačeka otrježnjenje građana koje bi se reflektovalo na izborima, Radoman kaže da je po društvo bolje da dođe do otrježnjenja, ali je pitanje da li, kako kaže, ekstremisti na vlasti imaju mehanizme da to spriječe. Iz tog razloga, kako zaključuje, ne treba čekati otrježnjenje građana, već vrišiti pritisak na donosioce odluka, kako bi do njega došlo što prije.

Radoman: Na djelu antidemokratska metoda, represivni aparat se zloupotrebljava za ograničenje slobode građana

Individualna statistika rukometašica Crne Gore na Svjetskom prvenstvu u Njemačkoj i Holandiji, na kojem su "lavice" zauzele 8. mjesto je izuzetno dobra. Naša selekcija ima najboljeg asistenta na šampionatu, a to je srednji bek Matea Pletikosić. Ona je sa 41 asistencijom lider u toj kategoriji uoči finalnog vikenda planetarne smotre.
Đurđina Jauković i Dijana Trivić su najbolji strijelci naše selekcije na šampionatu sa 29 golova.
Armel Atingre je upisala najviše odbrana od čuvarki mreže našeg tima, a najbolji procenat odbranjenih šuteva - 40.4 odsto ima Marija Marsenić.
Od nje su samo bolje Holanđanka Jara ten Holte i Kubanka Danielis Herans Rejes - po 73.
Dijana Trivić je lider našeg tima kada su u pitanju ukradene lopte.

Pletikosić lider po broju asistencija na Svjetskom prvenstvu

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Strugar: Znao sam da su bahati i da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi

Moj suprug Duško Roganović ni jedan euro nije dao mojoj porodici, niti bi moj otac penzionisani policijski funkcioner Duško Koprivica koji je živio časno i pošteno prihvatio da prenosi novac i zakopva ga u dvorištu porodične kuće - kazala je Bojana Roganović u Višem sudu u postupku koje SDT pokrenulo protiv četiri člana njene porodice tereteći ih za pranje novca.
Na optužnici je njen otac Duško, majka Radosava, brat Strahinja i suprug Duško Roganović koji je nedostupan crnogorskim vlasnika a, prema evidenciji policije, slovi sa visokorangiranog člana kavačke kriminalne grupe i potražuje se za učešće u ubistvu.
Koprivice i Roganović se, prema navodima optužnice, terete da su oprali 964.850 eura.
Bojana Roganović je pred sudskim vijećem kojim predsjedava sudija Nikola Boričić kazala da neće iskoristiti zakonsko pravo da ne svjedoči, jer su optuženi njeni najbliži srodnici.
- Spremna sam danas da dam iskaz. Sa mojim suprugom Duškom Roganovićem upoznala sam se 2016. godine. Moj otac je tražio da ga upozna i on je bio protiv te veze &nbsp;- ispričala je Bojana Roganovića.
Objasnila je da je njen suprug bio osuđen zbog ubistva, ali da je to bio "splet nesrećnih okolnosti" i željela je da ga porodica gleda njenim očima.&nbsp;
Ona je dodala da je nakon dva mjeseca veze odlučila da se preseli u Herceg Novi i dva mjeseca su živjeli u stanu, da bi nakon toga Duškov otac Niko Roganović poklonio im kuću na Savini i dao im novac da je renoviraju.
- Niko Roganović nam je dao finansijsku potporu i samo je tražio od nas da se fokusiramo na miran život, osnujemo porodicu i da nam ništa neće faliti - ispričala je Roganović.
U aprilu 2017. godine ispod auta Duška Roganovića je postavljena eksplozivna naprava i on je tada teško povrijeđen, amputurane su mu obje noge.
- Nakon toga njegov otac Niko podredio je svoj život oporavku svog sina i rekao da će dati sav novac za liječenje. Dva mjeseca u Beogradu je trajala borba za Duškov život - kazala je Bojana Roganović.
Nakon dva mjeseca od kada je Duško stigao u Herceg Novi sa liječenja, kako je navela, ubijen mu je otac.
Njenom tadašnjem &nbsp;momku, sada suprugu, nije padalo na pamet da se bavi kriminalom, bio je u bolovima od povreda sa druge strene otac mu je ubijen i to je teško podni.
Njenom suprugu osim oca, ubijen je rođeni brat Šćepan i brat od strica Valdimir Roganović.
- Tri godine policija je često dolazila kod njenog supruga da bi vidjeli da li ima neka saznanja o ubistvima njegovih najbližih - ispričala je Bojana Roganović.
U detaljnom iskazu navela je i da su dobili dijete u februaru 2021. i da je sredinom te godine njen suprug Duško Roganović otišao na liječenje u Austriju sa svojim dokumentima i to preko podgoričkog aerodrom.
- Da se krio ne bi išao na Aerodrom. Moj suprug nije imao kriminalni novac, jer je on jedini nasljednik. Moj svekar nam je ostavio dosta novca - kazala je Roganović.
Ona je na pitanje tužiteljke Tanje Čolan Deretić odgovorila da je liječenje njenog supruga plaćeno preko računa jer je njegov brat Šćepan imao građevinsku firmu.
Roganović je bila kategorična da njen suprug nije koristio tzv. štek stanove, niti se krio i sve vrijeme je bio u kući na Savini. Ona je navela i da misli da njen suprug nije koristio skaj aplikaciju.
- Ja nikada mog oca nijesam pitala vezano za supruga da nešto interveniše u policiji ili bilo što da pita za njega. Na to nijesam smjela ni pomisliti - kazala je svjedokinja.
Na pitanje branioca porodice Koprivice, advokata Danila Mićovića kazala je da Niko Roganović i njena svekrva Branka su 30 - 40 godina svojim radom stekli piceriju, ribarnicu, hotel, brod, stanove...
-Živjeli su skromno, moj svekar nije bio rasipnik - istakala je Roganović.
Ona je navela da njen suprug Duško Roganović ništa nije radio - ni nezakonite, niti zakonite poslove jer je bio loše zbog gubitka oca i braće a i imao je velike bolove i njegov oporavak je bio težak.
Bojana Roganović je rekla da u Nikšiću njena porodica ima kuću u kojoj živi i dva objekta sa apartmanima.
- Sve je pokriveno kamerama i nemogućebje bilo kopati po dvorištu nešto jer kuće gledaju na dvorište. Sve je &nbsp;pokriveno kamerama &nbsp;- naglasila je Roganović.
U optužnici protiv Koprivica i Roganovića navodi se da su se u oktobru 2019. godine pa nadalje udružili radi pranja novca. Kako se osnovano sumnja, Roganović je znao da novac potiče od kriminala i on je dao instrukcije Koprivicama kako da ga „prenose“.

Bojana Roganović: Moj suprug Duško nije imao kriminalni novac, njegova porodica je imala hotel, ribarnicu, stanove, lokale, brod i to su stekli svojim radom

Tag: opstina-bijelo-polje