Državljaninu Turske C.R. (39) određeno je zadržavanje do 72 sata zbog sumnje da je izvršio krivična djela nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija u sticaju sa krivičnim djelom ugrožavanje sigurnosti.
Kako je saopšteno iz Osnovnog državno tužillaštva u Kolašinu, C.R. je prijetnjom ugrozio sigurnost poslovođe.
C.R. se sumnjiči da je prijetio da će upotrijebiti oružje ako ne bude plaćen za svoj rad.
- Prilikom pretresa kod osumnjičenog su pronađena dva pištolja u ilegalnom posjedu - kazali su iz ODT Kolašin.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kolašin: Državljanin Turske prijetio poslovođi oružjem ako ga ne isplati

Kolašinac U.Š. teško je povrijeđen sinoć u ulici Vojvode Mine u centru tog grada, a za napad se sumnjiči L.V.
Kako je saopšteno iz Osnovnog državnog tužilaštva u Kolašinu, L.V. se na teret stavlja krivično djelo teška tjelesna povreda.
Povrijeđeni U.Š. je transportovan u Klinički centar Crne Gore na odjeljenje neurohirurgije.
- U saradnji sa Odjeljenjem bezbijednosti Kolašina preduzete su intenzivne radnje i mjere kako bi se utvrđile okolnosti pod kojim je došlo do povrjeđivanja U.Š. Tako je identifikovan osumnjičeni L.V. - kažu iz ODT-a Kolašin

Kolašinac teško povrijeđen, identifikovan napadač

Crna Gora nikada neće biti sajber ranjiva kao što je bila, jer su postavljeni dobri temelji, koji će se razvijati, a 2025. biće godina elektronskih servisa i reforme sistema lokalne samouprave, poruka je ministra javne uprave Maraša Dukaja.
On je, na radnom doručku sa novinarima, podsjetio da je nakon dvije godine intenzivnog rada i usaglašavanja sa svim relevantnim partnerima, usvojen Zakon o informacionoj bezbjednosti, kojim je formalizovana NIS2 direktiva EU.
- Ovim zakonom smo uredili sajber bezbjednost Crne Gore, ispunili &nbsp;uslov za formiranje Agencije za sajber bezbjednost i konačno, Zakon o informacionoj bezbjednosti je bio ključni rezultat kao uslov zatvaranja poglavlja 10 – Informaciono društvo i mediji - istakao je Dukaj.&nbsp;
U nizu stvaranja temeljnih vrijednosti od značaja za dalji napredak istakao je otvaranje Regionalnog centra za sajber kapacitete Zapadnog Balkana, kojim se Crna Gora pozicionira kao &nbsp;pouzdan partner na globalnom nivou.
- I ovo je bio proces koji je trajao pune dvije godine. Regionalnim centrom smo Crnu Goru postavili u središte sajber bezbjednosti na Zapadnom Balkanu, postali smo ključna tačka sticanja znanja iz ove kompleksne oblasti. Centar je jedan od uslova da se sajber kultura lakše i brže podigne na viši nivo, a dugoročno, doprinosi razvoju digitalnog društva i privlači investicije - rekao je ministar Dukaj. &nbsp;
Podsjetio je i da je otvoren Vladin bezbjednosno operativni centar &nbsp;G_ SOC, u čijem je formalnom otvaranju, zbog važnosti projekta, učestvovala i predsjednica Evropske komisije, Ursula Fon Der Lajen.&nbsp;
- Po prvi put u Crnoj Gori, naša IT mreža je zaštićena &nbsp;24/7/365. Vrši se monitoring uspostavljenog sajber ekosistema, rješavaju se sajber incidenti unutar mreže, povećana je bezbjedost državnih institucija, privrede i građana. Crna Gora je postala mnogo sigurnija u internet okruženju i spremna je na adekvatan odgovor u skladu sa savremenim standardima - siguran je Dukaj.&nbsp;
Naglasio je da je digitalizacija uslov demokratije i prioritetna obaveza, a u sastavu Projekta „E servisi i digitalna infrastruktura kao odgovor na COVID-19“ otvoren je portal, sa više od 45 novih servisa.
- Uspostavili smo i novi Portal otvorenih podataka – Open Data Portal koji donosi benefite građanima, IT zajednici, poslovnom sektoru, akademskoj zajednici, nevladinim organizacijama i medijima. Ovim, naš posao nije završen. Nastavljamo da radimo na promociji podataka, na unapređenju funkcionalnosti i na jačanju ljudskih kapaciteta tj. njihovih kompetencija - rekao je Dukaj.&nbsp;
Objavljen je i Onlajn Registar organa i institucija na državnom i lokalnom nivou, u kojem se trenutno nalaze 503 organa i institucije na centralnom nivou.
- Na jednom mjestu, kroz tri klika, građanima &nbsp;se omogućava da saznaju čime se i kako bavi neki organ vlasti ili institucija. Registar za lokalni nivo se trenutno puni podacima. Digitalni servisi donose mnoge benefite. Građani štede vrijeme i novac, privreda ima mogućnost efikasnijeg poslovanja, a državi se smanjuju troškovi i povećava povjerenje u institucije - ukazao je Dukaj.
Tokom 2024. sajt gov.me, kako je naveo, posjetilo je skoro 1,8 miliona korisnika, koji su napravili 15 miliona pregleda stranica.
- Rast broja korisnika je preko 13 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Najtraženije su bile informacije &nbsp;za polaganje stručnih ispita, stipendije, studentski krediti i domovi. Ovo je povezano i sa činjenicom da se 90 odsto studenata za dom prijavilo online. Ove činjenice govore, da je naša mlada populacija već osviješćena o benefitima koje daju moderne tehnologije, a sajber kultura je u usponu. Idemo ka digitalno osviješćenom &nbsp;društvu - rekao je Dukaj.
U cilju jačanja digitalnih vještina i svijesti među građanima i privredom pokrenuli su, kako je dodao, Digitalnu akademiju, online platformu za edukaciju državnih službenika, studenata i drugih strateški važnih grupa.
- Organizujemo karavane digitalne edukacije i peer-to-peer misije, čime podižemo svijest o važnosti digitalnog razvoja i pružamo praktične obuke za korišćenje digitalnih servisa - kazao je Dukaj.&nbsp;
Pred Crnom Gorom je, kako je istakao, jedna od najvažnijih reformi u proteklih dvadeset godina- reforma sistema lokalne samouprave.
- Odlučni smo da kreiramo svrsishodnu i održivu decentralizaciju. Prije dvije godine, prepoznali smo potrebu za izradom sveobuhvatne Analize funkcionisanja sistema lokalne samouprave. Nacrt zakona o lokalnoj samoupravi se studiozno i pažljivo radio, u skladu sa propisanim procedurama. Ministarstvo je završilo svoj dio posla, u procesu smo usaglašavanja sa Sekretarijatom za zakonodavstvo, kontinuirano komuniciramo sa EK, i vjerujem da će se u najskorijem roku ovaj zakon, naći pred poslanicima - rekao je Dukaj.
Istakao je da su u maju zvanično inicirali ka Skupštini dva važna reformska iskoraka - neposrdan &nbsp;izbor predsjednika opština i gradova i održavanje svih izbora u istom danu. Na ovaj način dala bi se šansa ličnosti sa legitimitetom direktnog izbora i riješili problemi izbornog inženjeringa selidbom glasača.
- To je na neki način i evropski standard, a u našem sistemu bi bilo od presudne važnosti da se uredi sistem i da se konačno, umjesto partijskih, u centar prioriteta stave razvojni ciljevi. Skorije je i iz EK stigla podrška ovoj našoj inicijativi. Inicijativa je naišla i na odobravanje NVO sektora, građana, medija i analitičara - kazao je Dukaj.
Kada je riječ o Predlogu zakona u o Vladi, Ministarstvo javne uprave uradilo je sve što je do njih.
- Radno tijelo koje je formirano sredinom juna 2022. godine pripremilo je Nacrt zakona koji je prošao sve propisane procedure. Ovaj zakon usaglašen je sa komentarima SIGMA-e i Venecijanske komisije koja je dala pozitivnu ocjenu sa određenim sugestijama i preporukama za poboljšanje. Takođe tekst zakona je usaglašen i sa GRECO preporukama. Ministarstvo javne uprave je svoj dio posla završilo, i Zakon je trenutno &nbsp;u Sekretarijatu za zakonodavstvo na usaglašavanje, kao &nbsp;što predviđa procedura - objasnio je Dukaj.
Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima, kojim se jača meritokratija, profesionalizacija državne uprave i sigurnost zaposlenih upućen je Evropskoj komisiji na mišljenje.
- Nakon što bude inoviran, u skladu sa njihovim sugestijama, biće upućen Vladi na utvrđivanje i to očekujemo već početkom naredne godine - vjeruje Dukaj.
Ministarstvo javne uprave će i u &nbsp;2025. godini nastaviti da &nbsp;ubrzava reforme, a budžetom i u skladu sa Reformskom agendom, projektovano je da naredna bude godina elektronskih servisa.
- Finansiraćemo projekte, koji će omogućiti građanima što više dostupnih elektronskih servisa i usluga, a nastavljamo i sa harmonizacijom zakonskih rješenja. Kvalitet i odgovornost u javnoj upravi nije samo obaveza, već i temeljna vrijednost naše misije. Gradimo efikasnu, transparentnu i pouzdanu javnu upravu, koja će odgovarati potrebama i očekivanjima građana Crne Gore. &nbsp;Isporučujemo rezultate, polažemo račune, gradimo povjerenje, služimo građanima i privredi - zaključio je Dukaj.

Dukaj: Crna Gora nikada neće biti sajber ranjiva kao što je bila

Ministarstvo ekonomskog razvoja dalo je ključni doprinos u zatvaranju tri pregovaračka poglavlja sa Evropskom unijom, ekonomske politike prilagođavalo stanjem u ekonomiji kako bi crnogorske građane zaštitilo od inflacije i na tom polju ostvarilo odlične rezultate, a u narednom periodu obezbijediće jos više novca za podršku privredi, istakao je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i resorni ministar, Nik Đeljošaj.
On je, na radnom doručku za predstavnike medija povodom predstavljanja rezultata Ministarstava ekonomskog razvoja za 2024. godinu, kazao da su u tom resoru posvećeno radili na unapređenju ekonomskog ambijenta, podsticanju preduzetništva, smanjenju nezaposlenosti i održivom ekonomskom rastu.
Đeljošaj je istakao da je zatvaranjem pregovaračkih poglavlja 7, 10 i 20 ostvaren veliki korak ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.
- Ovo nije samo tehničko dostignuće, već potvrda naše odlučnosti, zajedništva i predanog rada koji nas vodi ka modernijem, prosperitetnijem društvu - poručio je Đeljošaj.
Prema njegovim riječima, zatvaranje poglavlja 20 - Preduzetništvo i industrijska politika simbolizuje viziju Ministarstva &nbsp;jačanja ekonomije i preduzetništva.
- Poglavlje 10, koje se odnosi na informaciono društvo i medije, predstavlja naš odlučan korak ka digitalnoj budućnosti. Donošenjem Zakona o elektronskim komunikacijama unaprijedili smo regulatorni okvir, omogućili fer konkurenciju i stvorili uslove za dostupnije i kvalitetnije telekomunikacione usluge - rekao je Đeljošaj.
Kazao je da poglavlje 7, koje se odnosi na pravo intelektualne svojine, obezbjeđuje da rezultati intelektualnog rada budu zaštićeni na nivou evropskih standarda.
- Crna Gora je u proteklom periodu ostvarila značajan napredak ka makroekonomskoj stabilnosti, što potvrđuju impresivni rezultati. Naš bruto domaći proizvod zabilježio je rast od 6,3 odsto u 2023. godini, što je jasan pokazatelj poboljšanja životnog standarda građana - naveo je Đeljošaj.
Ukazao je na još jedan ekonomski indikator koji govori o snaženju crnogorske ekonomije a to je značajan pad stope nezaposlenosti, koja je u drugom kvartalu 2024. godine pala na rekordno niskih 11,5 odsto.
- Mi smo u oktobru ove godine zabilježili pad ukupne godišnje stope inflacije na 1,2 odsto što je dodatni pokazatelj uspješnog upravljanja ekonomijom i stabilnosti cijena. Prema podacima Monstata mjesečna stopa inflacije za oktobar je 0 &nbsp;odsto, što znači da se cijene u odnosu na septembar mjesec nijesu mijenjale - pojasnio je Đeljošaj.
Prema njegovim riječima, zaštita potrošača je jedan od najvažnijih segmenata ekonomske politike Crne Gore.
- Jedan od ključnih koraka koje preduzimamo u ovoj oblasti je sprovođenje akcije „Limitirane cijene“, koja ima za cilj ograničenje rasta cijena za preko 70 proizvoda od posebnog značaja za zdravlje i život ljudi. Zabilježen je pad cijena u grupi proizvoda “hrana i bezalkoholna pića” u iznosu od - 0,1 odsto tj. stopa inflacije je u odnosu na ove proizvode negativna - naveo je Đeljošaj.
Istakao je da u Ministarstvu, kroz rast malih i srednjih preduzeća, Program za unapređenje konkurentnosti privrede, Program za podsticanje inovacija u funkciji energetske efikasnosti u industriji grade čvrste temelje za održiv ekonomski rast.
- U okviru Programa za razvoj i promociju zanatstva za 2024. godinu, nastavili smo sa snažnim podsticanjem razvoja zanatstva. &nbsp;Važno je naglasiti i da je Crna Gora u potpunosti posvećena unapređenju regionalne saradnje kroz implementaciju Akcionog plana za zajedničko regionalno tržište i CEFTA Sporazuma - kazao je Đeljošaj.
Kazao je da su u Ministarstvu, u okviru obaveza proisteklih iz pregovaračkog poglavlja 3 - Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, u junu uspostavili portal – Jedinstvenu kontakt tačku, koji značajno olakšava proces pokretanja poslovanja i pristup tržištu usluga u Crnoj Gori.
- Ali naš zadatak ne može da bude samo otvaranje prema Evropi, već radimo na tome da Crnu Goru pozicioniramo kao pouzdanog partnera na globalnom nivou. Zato smo i potpisali Memorandum o ekonomskoj saradnji između Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država - podsjetio je Đeljošaj.
Najavio je da će u narednom periodu intenzivirati aktivnosti na evropskim integracijama, „jer je to naš ključni prioritet“.
- Dodatno, za našu privredu, kroz tradicionalne programe podrške obezbijedićemo uvećan iznos finansijske podrške.Takođe, posebno nas raduje i mogućnost uspješnog predstavljanja Crne Gore na Svjetskoj izložbi Expo 2025. u Osaki - rekao je Đeljošaj.

Đeljošaj: Odgovornim politikama štitimo građane od inflacije

Upravni odbor Razvojne banke izabran je i konstituisan u četvrtak, u skladu sa zakonom i odlukom Vlade o osnivanju te institucije. 
 
Nadzorni odbor Razvojne banke na sjednici imenovao je Upravni odbor. 
 
Kako je saopšteno, za predsjednika Upravnog odbora imenovan je izvršni direktor Investiciono-razvojnog fonda (IRF), Nikola Tripković, dok su ostali članovi zaposleni sa dugogodišnjim iskustvom na rukovodećim poslovima u IRF-u: Ana Cmiljanić, Nikola Milosavljević, Mirko Mašković i Đuro Kažić. 
 
- U skladu sa zakonom i Statutom, Upravni odbor Razvojne banke imenuje se na period od četiri godine uz mogućnost ponovnog imenovanja - navodi se u saopštenju. 
 
Vlada je nedavno donijela odluku o osnivanju Razvojne banke, a imenovanjem upravljačkih organa - upravnog i nadzornog odbora i nakon upisa u Centralni registar privrednih subjekata stvaraju se potrebni uslovi za početak njenog rada. 
 
- Razvojna banka preuzeće sva prava, obaveze, imovinu i zaposlene IRF-a. Danom upisa Razvojne banke u CRPS prestaće sa radom IRF - zaključuje se u saopštenju.

Tripković predsjednik Upravnog odbora Razvojne banke

Savjet Centralne banke (CBCG) usvojio je danas finansijski plan vrhovne monetarne institucije sa planovima investicija i novčanih tokova za narednu godinu. 
 
„Usvajanjem tih dokumenata, obezbjeđuju se uslovi za ostvarivanje vizije i ciljeva definisanih nedavno usvojenim Strateškim planom CBCG od naredne do 2028. godine“, rekli su iz CBCG. 
 
Finansijski plan CBCG za narednu godinu, kako su kazali, ima razvojni karakter i predstavlja podršku unapređenju poslovanja CBCG i dugoročnom razvoju institucije kroz modernizaciju operacija, inovacije, istraživanja i razvoj. 
 
Savjet je usvojio i makroekonomski izvještaj CBCG za treći kvartal ove godine, u kojem se navodi da je, prema preliminarnim podacima Monstata, u periodu od januara do septembra ostvaren realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 3,1 odsto. 
 
„Podaci za prvih devet mjeseci ukazuju na pozitivne trendove u sektorima saobraćaja, trgovine i građevinarstva, dok su turizam i industrijska proizvodnja zabilježili pad“, naveli su iz CBCG. 
 
Podaci o poslovanju banaka za prvih devet mjeseci pokazuju da je bankarski sektor poslovao sigurno i stabilno, uz ostvareni godišnji rast ključnih bilansnih pozicija. 
 
Na osnovu izvještaja o kretanju cijena za treći kvartal, koji je takođe danas usvojen, konstatovano je da su potrošačke cijene tokom tog perioda zabilježile rast od 0,3 odsto. 
 
U dokumentu se navodi da će se inflacija u ovoj godini, prema modelskoj projekciji CBCG, kretati u rasponu od 2,6 do 4,3 odsto, sa centralnom tendencijom od 3,3 odsto. 
 
Prema ekspertskoj procjeni CBCG, stopa inflacije u ovoj godini će se kretati u rasponu od dva do tri odsto, sa centralnom projekcijom od 2,5 odsto. 
 
Savjet je donio i akta kojima se uređuje rad interne revizije CBCG, usklađujući ih sa globalnim standardima interne revizije, čija primjena počinje 9. januara naredne godine. 
 
Takođe, Savjet je donio rješenje kojim se izdaje dozvola za rad mikrokreditnoj finansijskoj instituciji Mirokreditiranje Podgorica.

Usvojen finansijski plan CBCG za narednu godinu

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Kad litijaši marširaju – na državu

U danima koji slijede 15 profesorica i profesora podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ biće u veoma nezavidnoj situaciji, jer se direktorica Biljana Vučurović, grčevito bori za fotelju, čak je angažovala i muža, visokog funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije Jovana Vučurovića, a aktivno se u zaštitu njene fotelje uključio i čitav „srpski svijet“ u Crnoj Gori u pokušaju da dokažu da se dio vlasti, a čiji su oni ključni nosioci, i „montenegrinska“ javnost obrušila na jednu Srpkinju. Njih 15 hrabrih i dostojanstvenih, njih 15 sa integritetom, odbilo je da bude paravan za zdravi razum uvrjedljivu odluku direktorice da umanjenjem plate 30 odsto jedan mjesec „kazni“ profesora ove škole Radomana Čečovića koji je ogavnim seksističkim porukama uznemiravao bivšu učenicu Gimanzije, samo mjesec pošto je maturirala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest ispred Gimnazije"> <figcaption>DIO JAVNOSTI OGORČEN: Protest ispred Gimnazije(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  <h2>Podrška Vučurovićima</h2> Ispostavilo se da je meta ovog seksualnog predatora bila još jedna učenica, ali da je direktorica Vučurović na to upozorenje „zažmurila“?! I kada je, zahvaljujući hrabroj odluci Sare Vujisić da progovori o profesoru seksualnom predatoru i objelodani nečinjenje direktorice Vučurović, crnogorska javnost upoznata sa čitavim slučajem čak 64 profesorice i profesora, nekada prestižne školske ustanove, stalo je u odbranu (ne)djela direktorice Vučurović?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e" data-rendition-name="original" width="607" height="335" loading="lazy" alt="Sara Vujisić"> <figcaption>ĐEVOJKA HRABROST: Sara Vujisić(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Samo njih 15 odbilo je da učestvuje u ovoj nemoralnoj, nakardnoj predstavi supruge Jovana Vučurovića koji se čak usudio da zaprijeti „tradicionalnim“ odgovorom kritičarima njegove žene?! Ali, ni to nije bilo dovoljno ovom bračnom paru.&nbsp; Dok su trajale pripreme za završnicu građanskog protesta ispred zgrade Gimnazije, u petak 14. decembra, sa kojeg je zahtijevana smjena Vučurovićeve supruge, iz školskog dvorišta bračni par zaputio se direktno ka organizatoru Kosti Mijuškoviću sa očiglednom namjerom da isprovociraju incident. Srećom, bez uspjeha. U međuvremenu anonimna grupa profesorica i profesora uputila je pismo ministarski prosvjete Anđeli Jakšić Stojanović, koja je dan ranije obavijestila javnost da će prosvjetna inspektoraka predložiti razrješenje Vučurović, zbog niza propusta i kršenja zakona u slučaju profesora Čečovića, te da će ona postupiti u skladu sa zakonom, što znači smijeniti direktoricu podgoričke gimnazije. Anonimna grupa, naravno, ni riječju se nije pobunila zbog nečinjenja direktorice, već se obrušila na medije, civilni sektor i na ministarku, jer ih, kažu, nije zaštitila. Ni njih, ni „rukovodioca“ (gospođa Vučurović)?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Anđela Jakšić Stojanović"> <figcaption>ČEKA ODLUKU INSPEKCIJE: Anđela Jakšić Stojanović(Photo: gov.me)</figcaption> </figure>  Kada se dio nastavnog osoblja usprotivio zbog anonimnog pisma pisanog u ime svih njih, organizovano je prebrojavanje – iza dopisa je, prema dostupnim informacijama, stalo njih 64, dok je 15 bilo protiv. A pobunjenici su oštro reagovali, jer im je neprihvatljivo da se u njihovo ime piše pismo za koje nije tražena njihova saglasnost. Tako, jedna od poruka, u mejl grupi u kojoj je 172 adrese zapošljenih u Gimnaziji, bila je da „nije u redu da se bez dogovora i saglasnosti nastupa u ime Kolektiva“. - Da tamo stoji dio kolektiva, zatečeni ili brižni pojedinci, imalo bi smisla ili utemeljenje. Bez polemisanja oko navoda, čak i potpuno saglasan sa njima, ja sam protiv načina i izdvajam se koliko je moguće, i smatram da je učinjena zloupotreba ugleda i članstva, ako je ikom važno – piše u toj poruci. <h2>Poruke pobunjenika</h2> U još jednoj, u koju je Portal ETV imao uvid, postavlja se, takođe, pitanje prava da meko u ime kolektiva potpisuje saopštenje, a da nijesu svi konsultovani. - Pa ovo je nedopustivo, isto što je nedopustivo da smo mi kao nastavni kadar dopustili da se zataška jedan gnusan slučaj koji daje osnova za sumnju na devijantnu prirodu jednog od naših kolega i moguću štetu koju on mogao prouzrokovati zbog nje. Ovaj nonsens i vezi analize izvještaja prosvjetne inspekcije ne želim da komentarišem – ističe se u ovoj poruci. Autor zaključuje da se nije „čudit što je kivna javnost, i za ovakve stvari treba preuzet odgovornost“. Troje autora pisma, s druge strane, u prepisci tvrde da je „većina profesora u zbornici konsultovana i bila saglasna sa predlogom“... Međutim, profesorica koja tvrdi da je bila u zbornici ih je demantovala, uz konstataciju da je niko nije upoznao sa sadržajem pisma, te da nije „znala ni da je proces pisanja u toku“. Jedan od profesora podsjeća kolege da na sjednici koja je prethodila konferenciji za novinare direktorice škole nije glasano „ni o čemu“. - Pomenuto je bilo da dođe ko bude htio od kolega na konferenciju za štampu održanoj u poneđeljak. Govora nije bilo ni o kakvom saopštenju. Nijeste ni do prije po sata znali da ćete ga slat – piše on. Upozorava kolege: „O zakonu se priča, a fingiraju se potpisi“.&nbsp; - Ko je u ime profesora odlučio da ovo pusti u javnost? Zar vam nije dosta blamaže – piše u jednoj poruci. U prepisci se ocjenjuje i da je nedopustivo da se troje kolega obraća javnosti u ime svih članova kolektiva, bez njihove saglasnosti. - Arogantan stav koji je obeležio konferenciju za novinare, arogancija u vašem večerašnjem postupku i tonu obraćanja u pismu su i doveli do ovakve reakcije javnosti koja od nas traži saosećanje prema žrtvi, a ne uporno dokazivanje moralnog čistunstva. Upravo ovakvim činjenjem štetite direktorici i svima nama – jedna je od poruka. Da je saopštenje trebalo imenom da potpišu oni koji podržavaju taj dopis napisao je u poruci profesor koji ističe da „nema potrebe da se diže dodatna tenzija sa ovakvim stvarima“. <h2>Slučaj Čečović</h2> Portal ETV imao je uvid u još nekoliko poruka u kojima se naglašava da dopis nije smio biti upućen i objelodanjen bez konsultacija sa svim profesorima/cama. Na kraju, od 172 mejl adrese koje su bile uključene u burnu prepisku osoblja Gimnazije, njih 64. imenom stalo iza javnog pisma ministarki Jakšić-Stojanović. Saopštili su da je protiv bilo svega 15 njihovih koleginica i kolega. Centar za israživačko novinarstvo objavio je 1. decembra svjedočenje bivše učenice Gimnazije „Slobodan Škerović“ o odvratnim seksističkim porukama kojima je bila izložena od profesora Čečovića i neprihvatljivoj odluci direktorice koja ga je „kaznila“ umanjenjenjem od 30 odsto jedne plate.&nbsp; Direktorica Vučurović nije obavijestila nijednu instituciju da u školi na čijem je čelu radi seksualni predator, nije informisala ni osoblje Gimnazije, štoviše, omogućila mu je da bude u pratnji učenica i učenika, na Sajmu knjiga u susjednoj Srbiji, a bio je i jedan od ključnih aktera brojnih manifestacija koje je organizovala ova vaspitno-obrazovna ustanova.