Vršilac dužnosti direktora Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), Dušan Drakić, saopštio je da zbog naknadnog pomjeranja termina sjednice Odbora za antikorupciju nije mogao prisustvovati današnjem zasijedanju, jer je već imao zakazane međunarodne obaveze u Strazburu.
Drakić se oglasio povodom izjava predsjednika Odbora Jevta Erakovića, navodeći da je učinio sve da prisustvuje sjednici, ali da je promjena termina učinila to nemogućim.
- Povodom izjava predsjednika Odbora za antikorupciju, Jevta Erakovića o razlozima mog odsustva sa sjednice Odbora, želim da pružim potpune informacije javnosti o pozivu i terminima održavanja sjednice Odbora - kazao je Drakić.&nbsp;
Drakić je naglasio da ASK visoko uvažava rad Odbora za antikorupciju i smatramo ga ključnim partnerom u borbi protiv korupcije.&nbsp;
- Kroz višegodišnju saradnju, uvijek smo bili spremni da pružimo potrebne informacije i aktivno i konstruktivno učestvujemo u radnim tijelima, jer smatramo da je transparentnost i otvorenost prema Odboru od esencijalnog značaja - istakao je Drakić.&nbsp;
- Kao što je i objašnjeno, poziv za sjednicu koja je zakazana za srijedu, 4. jun, primio sam u skladu sa procedurama. S obzirom na važno prisustvo na 100. sastanku Grupe država protiv korupcije (GRECO), tijela za praćenje borbe protiv korupcije pri Savjetu Evrope u Strazburu, koji je bio planiran ranije, odložio sam obaveze kako bih prisustvovao ovoj sjednici i ispunio svoje obaveze prema Odboru. Plenarno zasijedanje GRECO traje cijele nedjelje i to je bila prilika da se predstave napori koje Crna Gora ulaže da ispuni date preporuke o čemu ćemo izvijestiti krajem godine. I pored toga pomjerio sam učešće za četvrtak i petak iz razloga važnosti prisustva sjednici Odbora i razgovora sa uvaženim poslanicima i predstavljanja ostvarenih rezultata i izazova sa kojima se surećemo u radu -- navodi Drakić.&nbsp;
Međutim, kako kaže, &nbsp;3. juna, dobio je obavještenje da se sjednica pomjerila za 5. jun, što je bilo u trenutku kada su već imali prihvaćene i planirane aktivnosti u Strazburu.
- Time je postalo nemoguće da prisustvujemo sjednici Odbora 5. juna, jer smo već imali unaprijed zakazane međunarodne obaveze. Ovaj vremenski sukob nije mogao biti predviđen, jer je informacija o pomjeranju sjednice stigla sa zakašnjenjem, nakon što su već bila obavljena planiranja i dogovori sa međunarodnim partnerima. Iako sam obavijestio predsjednika Odbora i druge članove u najkraćem mogućem roku, želim jasno naglasiti da nijesmo imali nikakvu namjeru da izbjegavamo ovu sjednicu. Naprotiv, uvijek smo bili spremni da učestvujemo u radnom tijelu i da doprinosimo njegovom radu - dodaje Drakić u saopštenju.&nbsp;
On je kazao i da je njihov cilj da nastave sa punim angažmanom u saradnji sa Odborom za antikorupciju, jer, kako kaže, smatra da je zajednički rad najbolji način da se suprotstave izazovima i pruže građanima adekvatne odgovore.&nbsp;
- Nadam se da će naredne sjednice Odbora biti prilika da se nastavi dijalog i konstruktivan rad na važnim pitanjima za borbu protiv korupcije - istakao je Drakić.&nbsp;
Drakić je u reagovanju poručio da ASK i dalje ostaje posvećena saradnji sa parlamentarnim tijelima i borbi protiv korupcije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Ferakovic-prekinuta-sjednica-odbora-za-antikorupciju-dokaz-pokusaja-politickog-uticaja-na-savjet-ask-a&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Drakić: Zbog pomjeranja termina nijesam mogao prisustvovati sjednici Odbora

Poslanik i potpredsjednik Demokratske partije socijalista Jevto Eraković kazao je na mreži Iks (X) da je današnja prekinuta sjednica Odbora za antikorupciju Skupštine Crne Gore dokaz pokušaja političkog uticaja na Savjet ASK-a uoči sjutrašnje sjednice Savjeta.
Očigledno je, kako dodaje Eraković, da vlast u Crnoj Gori nastavlja sa nezakonitim uticajem na “nezavisne” institucije.

Eraković: Prekinuta sjednica Odbora za antikorupciju dokaz pokušaja političkog uticaja na Savjet ASK-a

Odbor za antikorupciju danas nije razmatrao antikorupcijske aspekte Zakona o potvrđivanju sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata zato što nije bilo kvoruma za otvaranja sjednice, odnosno nijesu došli predstavnici vlasti da učestvuju u radu ovog skupštinskog tijela. Predsjednik Odbora za antikorupciju Jevto Eraković kazao je da nema kvoruma za rad, samim tim ne mogu ovu sjednicu da nastave i diskutuju o sporazumu sa UAE. - Nadam se da će biti prilike da otvorimo ovu sjednicu i prodiskutujemo o ovim važnim temama - rekao je Eraković. Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković ocijenila je da prisustvo, odnosno odsustvo predstavnika vlasti dovoljno govori o tome koliko su stvarno posvećeni borbi protiv korupcije. Smatra da njihovo odsustvo pokazuje koliko oni zaista žele da se u Skupštini donose akti koji će smanjiti mogućnost da se desi bilo kakav problem kada je u pitanju korupcija ili infiltracija organizovanog kriminala i eventualnog pranja novca kroz ovaj sporazum. - Ovaj odbor je formiran na inicijativu MANS-a, dok su oni nekada bili opozicija, da su tada objeručke prihvatali sve naše prijedloge i ideje kada je u pitanju borba protiv korupcije. Danas na ovaj isti odbor neće ni da dođu. Pričamo o vlasti koja je dominantno došla na vlast upravo pričajući o tome da će da se bore protiv korupcije. A sad vidimo da, otkad su došli na vlast, ne mogu se najesti. Nema fotelje koja im je manje važna od borbe protiv korupcije. I nažalost, činjenica da danas nisu došli to pokazuje. Ne samo što pokazuje to, da oni kad donose odluke na prvo mjesto stavljaju svoje lične i partijske interese ispred javnog i svega onoga što su nam obećavali dok su bili opozicija, nego smo došli u situaciju da o ovako važnom dokumentu i važnom sporazumu kad je u pitanju antikorupcijska borba ne postoji spremnost sa njihove strane da ga poprave. Svaka odgovorna vlast koja želi investicije i razvoj države isto tako bi željela da taj novac završi gdje je planirano, a ne u džepovima pojedinaca i imala bi interes da što bolje sagleda načine na koji način može da spriječi korupciju - kategorična je Ćalović Marković. Oni, prema njenim riječima, nemaju nikoga iz nove vlasti koja se klela da će hoće da se bori protiv pranja novca kriminalnih struktura, koja se klela da hoće da se bori protiv korupcije. - Kakva je to borba protiv korupcije kada o najvećem poslu u istoriji Crne Gore, kako nam je rekao premijer lično, oni smatraju da ne treba ovdje da razgovaraju. Ako je Crna Gora bila zarobljena država za vrijeme vaše vlasti, sa čim smo se slagali, ako su oni to tvrdili - što su to uradili da je odrobe? Meni se čini da nisu ništa uradili da promijene sistem, već su ga samo preuzeli. Da je ovakav prijedlog bio za vrijeme vaše vlasti, prijedlog ovakvog sporazuma, oni bi danas bili na ulici. Oni bi danas protestovali i tvrdili da se peru pare Mila Đukanovića - dodala je Ćalović Marković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052811054_214523df94f94c6707f631733d71ff5d8c539deb68bf2e50b3f3ce1cf95e1d7f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025052811054_214523df94f94c6707f631733d71ff5d8c539deb68bf2e50b3f3ce1cf95e1d7f" data-rendition-name="original" width="1057" height="587" loading="lazy" alt="Vanja Ćalović Marković"> <figcaption>Vanja Ćalović Marković(Photo: Skupština Crne Gore/Youtube)</figcaption> </figure>  Mi, kako dodajemo, nemamo odgovor na pitanje čiji je ovo posao, ali je jasno, kako ističe, da "ovo nije posao za (Mohameda) Alabara", te da je i on sam rekao da planira saradnju sa lokalnim investitorima. - A to nisu neki fini ljudi, koji su te pare zaradili pošteno, već oni koje i nova vlast zove tajkunima i za koje nova vlast smatra da treba da budu u u zatvoru. Izgleda da su i tu neke strukture bliske novoj vlasti. Izgleda da još neko ima građevinske mašine da bude podizvođač u takvim poslovima. Izgleda da se za to pripremaju ljudi kao što je Bato Carević. Možda su to odgovori zašto njih nema danas ovdje. Mi iz nevladinog sektora ne znamo ko stoji iza ovog posla, ali ono što znamo da se u Ujedinjenim Arapskim Emiratima nalazi ogroman dio novca koji su kriminalne strukture sklonile iz Crne Gore, a ova država nema institucije kje će spriječiti da se taj novac pere preko ovoga - ističe Ćalović Marković. Pet godina od smjene vlasti, kako dodaje, nema nijednog ozbiljnog slučaja sprečavanja pranja novca, a na čelu institucije zadužene isti kadar kao i prije. - Dok su bili opozicija jako ih je to brinulo, otkad su došli na vlast ne što ih ne brine što rezultata nema, nego na takve institucije hoće da nakaleme ovakav sporazum koji nema nijednu jedinu antikorupcijsku klauzulu - ističe Ćalović Marković. Direktorica Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) Milka Tadić Mijović kazala je da je veliko pitanje što će ostati od Crne Gore ako se sporazum usvoji. - Ako uđe toliki kapital iz UAE, ne znam da li će Crna Gora i pod kakvim uslovima moći d anastavi svoj evropski put - istakla je Tadić Mijović. Ekonomski analitičar Miloš Vuković (Fidelity consulting) ocijenio je da Crnoj Gori trebaju investicije, ali da one ne smiju dovesti do urušavanja pravnog sistema i odricanja od transparentnosti. - U prvom kvartalu 2025. budžetski prihodi su bili 2,2 odsto ispod plana, a rashodi 60 miliona veći, što je deset odsto više nego u istom periodu prošle godine. Imamo nastavak trenda pada prihoda od turizma. Povećali su PDV sa sedam na 15 odsto i učinili naš turizam nekonkurentnim u odnosu na Grčku, Albaniju i Hrvatsku. Grčka i Albanija imaju po šest odsto. Najveća je Hrvatska sa 12 ili 13 odsto PDV-a na smještaj i to je najveći u EU. Znači mi smo lideri u EU. Neko turizam koji je najznačajnija grana želi da uruši. Postajemo tranzit zona - objasnio je Vuković. J. B.&nbsp;

Odbor za antikorupciju bez kvoruma: O sporazumu sa UAE bez predstavnika vlasti

Sjednica Odbora za antikorupciju danas opet nije održana zbog toga što predstavnici vlasti nijesu dali kvorum.
To je Anteni M saopštio predsjednik tog odbora Jevto Eraković.
- Kao što znate u svim skupštinskim odborima, predstavnici parlamentarne većine imaju većinu i ukoliko ne dođu na sjednicu, sjednica ne može biti održana. Dakle, Crna Gora nastavlja sa kandidovanjem iz dana u dana za rubriku "vjerovali ili ne", došli smo do toga da vlast bojkotuje Skupštinu. To se još nigdje nije desilo - rekao je Eraković.
Kako navodi, razlog njihovog bojkota je tema koja je danas trebalo da bude na dnevnom redu - izvještaj o potrošnji sredstava u preduzećima iz elektroenergetskog sistema Crne Gore koju je pripremila mreža BIRN.
- Ovaj odbor sa istom temom je trebalo da se održi i 26. septembra ove godine i opet, pogledajte, nije održan zbog bojkota vlasti. Očigledno su u nemogućnosti da sa adekvatnim činjenicama i razlozima objasne potpuno netransparentno i sumnjivo doniranje sredstava svih građana Crna Gora različitim organizacijama, udruženjima, medijima, sportskim klubovima i drugim preduzećima i kompanijama. Očigledno, usljed nedostatka argumenata, podlegli su onom najlakšem, da bježe od same sjednice - navodi Eraković.
Smatra da je ovo još jedna poruka i građanima Crne Gore sa kakvom vlašću imaju posla.
- Sa kakvim ljudima i ono što je najvažnije je da je očigledno materijal koji se nalazi u tom izvještaju i o kojima i mediji dugo vremena izvještavaju, da je taj materijal očigledno dobar i povoljan i pogodan za istraživanje ne samo istraživačkih nevladinih organizacija nego i tužilačkih organa. Kao što znate, podnešano je desetine i desetine prijava za nepravilnosti u radu preduzeća iz elektroenergetskog sektora Crna Gore, ali do sada nijesmo dobili ni jedan epilog, niti bilo kakav, niti bilo kakvu odluku nadležnog tužilašta - zaključio je Eraković.&nbsp;

Eraković: Poslanici vlasti bojkotuju sjednice Odbora za antikorupciju, ne mogu da objasne sumnjivo doniranje novca različitim organizacijama

Crnogorska diplomatska pošta dominatno se svela na prijem protestnih nota, za šta je kriva neodgovorna politika službene Podgorice, ocijenio je predsjednik Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović.
Vuksanović je u intervjuu za Pobjedu kazao da je Crnoj Gori potrebna stabilna i jasna prozapadna vlast.
Komentarišući odluku Ministarstva odbrane da izradi značke sa slikom školskog broda Jadran i novu protestu notu hrvatske Vlade, on je rekao da je svima jasno koliko takav potez doprinosi poboljšanju odnosa između Crne Gore i Hrvatske.
“Česta su pitanja posljednjih mjeseci - hoće li Hrvatska dati zeleno svjetlo za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 31, a očigledno je da pojedini ministri u Vladi Crne Gore svojim potezima sami daju odgovor na to pitanje”, naveo je Vuksanović.
On je kazao da je takva amblematika u ovom momentu nepotrebna i štetna, kao i da nije u duhu afirmacije odnosa, već otežavanja puta Crne Gore prema Evropskoj uniji (EU).
“Možda se može takvim gestom računati na homogenizaciju biračkog tijela, ali onda ne vodite državno odgovornu politiku, već vam je krajnji domet sitno stranački interes”, rekao je Vuksanović.
Upitan kako komentariše to što je Hrvatska protestnom notom najavila detaljnu analizu ukupne vojne sukcesije, on je kazao da se crnogorska diplomatska pošta dominatno svela na prijem protestnih nota.
“Podsjetiću, ne samo od Hrvatske, već i od naše druge susjedne, a slobodan sam reći i prijateljske zemlje, Bosne i Hercegovine stizale su protestne note”, naveo je Vuksanović.
On je ocijenio da je za tako nešto kriva neodgovorna politika službene Podgorice, koja je, kako je kazao, raznim provokacijama to proizvela.
“Kako smo došli do toga da s Hrvatskom koja nam je ustupila dragocjene i skupe prevode za EU integraciju, koja nam je pomagala na ekspertskom nivou i snažno lobirala za nas u pregovaračkom procesu, dođemo do teme vojne sukcesije i dugovanja”, upitao je Vuksanović.
Prema njegovim riječima, odgovor je u politici koja se svela na usvajanje nepotrebnih rezolucija, izdavanjem raznih značkica, davanjem imena ulica i sportskih objekata po onima koji su bili direktini učesnici ratova iz devedesetih, kao i raznim drugim iritantnim potezima.
“No, siguran sam da izvođači svega ovoga nijesu ujedno i kreatori takvih ideja. Ta pamet ne staje u glave koje gledamo (ne mislim, naravno u antropološkom smislu). Njihove su samo ruke, a mozak je na drugom mjestu”, naveo je Vuksanović.
Odgovarajući na pitanje može li Crna Gora očekivati podršku Hrvatske za zatvaranje Poglavlja 31, on je kazao da Hrvatska od samog početka snažno podržava Crnu Goru na putu ka EU.
“Čuli ste i nedavno izjavu ministra vanjskih i evropskih poslova u Vladi Hrvatske Gordana Grlića Radmana da je članstvo Crne Gore u EU od nacionalnog značaja za Hrvatsku. Proces pristupanja ima svoj tehnički i onaj ključni, rekao bih, sadržajni, suštinski karakter”, naveo je Vuksanović.
Prema njegovim riječima, Hrvatska i sada pomaže Crnoj Gori da bude dio EU, koliko god to neko pokušao predstaviti drukčije.
“Ali, ne možete u EU s onima koji ne priznaju genocid u Srebrenici, koji vas svađaju sa susjedima, koji su zapravo sljedbenici ratnohuškačke i osvajačke politike Slobodana Miloševića. Zbog toga je Crnoj Gori potrebna stabilna i jasna prozapadna vlast bez onih koji su foteljom čvrsto u Podgorici, a srcem na Andrićevom vencu”, istakao je Vuksanović.

Vuksanović: Crnoj Gori potrebna stabilna i jasna prozapadna vlast

Memorijal Vasojevićkog Koma „Vera Vincek i Pavle Milošević“ održan je juče, 23. put, a planinarska tura okupila je oko stotinu planinara i ljubitelja prirode. Ono što je posebno zaokupilo pažnju svih bio je Saljo Hot iz Gusinja, zaslužan za to što se na 2.461 metar nadmorske visine prvi put pojavilo biciklo. Saljo Hot, dugogodišnji planinar, došao je iz Gusinja biciklom, a ono što je svima bilo zanimljivo jeste da je upravo to biciklo iznio na sami vrh Vasojevićkog Koma, što je izazvalo oduševljenje svih prisutnih. Planinarski klub KOM uručio mu je tim povodom zahvalnicu, jer je ovakvim postupkom Saljo napravio istorijski korak za jednu planinarsku turu koja, kako kažu planinari, nije nimalo laka — naročito ukoliko pored sebe nosite biciklo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810080848_e87196d84e270019caee65880efd9f81790e528ee6d926734623fa568b1ce00d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250810080848_e87196d84e270019caee65880efd9f81790e528ee6d926734623fa568b1ce00d" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Vasojevićki Kom tura"> </figure>

Biciklo stiglo na 2.461 metar nadmorske visine

Direktor Međunarodnog aerodroma Tirana (TIA) Piervittorio Farabbi (Pjervitorio Farabi) saopštio je za Bankar da crnogorski putnici sve češće biraju Tiranu zbog bogate ponude letova, naročito low-cost opcija koje višestruko premašuju mogućnosti Podgorice i Tivta. - Prema podacima Albanske granične policije, oko 76.000 crnogorskih pasoša registrovano je na Međunarodnom aerodromu u Tirani (TIA) u prvoj polovini 2025, što je rast od 13 odsto u odnosu na isti period prošle godine – kazao je Farabi za Bankar. Podsjećanja radi, tokom cijele prošle godine je više od 120.000 građana Crne Gore koristilo aerodrom u Tirani, a broj je vjerovatno i veći jer mnogi putuju sa pasošima drugih zemalja. Aerodrom u Tirani, inače, zabilježio je rast prometa putnika od 268 odsto u odnosu na 2019. godinu, a kako za Bankar kaže Farabi, crnogorski putnici predstavljaju značajan dio ovog trenda, gdje i partnerstvo sa Goopti-jem olakšava putovanja iz Crne Gore, jer ta kompanija preuzima putnike na njihovoj lokaciji, čime se izbjegava potreba za vožnjom ili odlaskom na autobusku stanicu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810090828_21305ed206f381bcda1eeafbcf1ad58931c5e9c8ac23980e0ce7662f0870699a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250810090828_21305ed206f381bcda1eeafbcf1ad58931c5e9c8ac23980e0ce7662f0870699a" data-rendition-name="original" width="794" height="401" loading="lazy" alt="Aerodrom tirana brojke"></figure>  Podsjetio je i da u tipičnoj avgustovskoj sedmici, aerodromi Podgorica i Tivat zajedno imaju 16 sedmičnih polazaka ka londonskim aerodromima, dok Tirana (TIA) ima oko 47, skoro tri puta više, na što British Airways dodaje još 11 sedmičnih polazaka. Slično je i sa aerodromima u Milanu: samo 3 sedmična leta iz crnogorskih aerodroma, naspram 58 sedmičnih letova Wizz Air-a i Ryanair-a ka Milan-MXP i Milan-BGY (ne računajući dodatne letove Air Albanije). Kada je riječ o potencijalnoj saradnji sa crnogorskom stranom, Farabi ističe da je TIA uvijek otvorena za kontakte sa drugim aerodromima i njihovim menadžmentom, posebno sa Balkana, jer uvijek postoje iskustva i najbolje prakse koje aerodromi mogu međusobno razmjenjivati i na njima graditi dalji razvoj.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810090828_7bb06fbfaf0d0e53224200a0c651a6f925bf3f7a18237b8f61121a0ed3bc4764.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250810090828_7bb06fbfaf0d0e53224200a0c651a6f925bf3f7a18237b8f61121a0ed3bc4764" data-rendition-name="original" width="860" height="572" loading="lazy" alt="Pjervitorio Farabi"><figcaption>Pjervitorio Farabi</figcaption></figure>  Aerodrom u Tirani ostvario je rekordne rezultate proteklih dana – možete li podijeliti i podatke (ili procjene) o tome koliko je putnika iz Crne Gore, ili sa crnogorskim pasošem, prošlo kroz TIA u prvoj polovini 2025. godine? Podatke o pasošima prikuplja Albanska granična policija na našim kontakt tačkama (bilo na fizičkim šalterima ili eGates kapijama) i, do sada, oni pokazuju da je oko 76.000 crnogorskih pasoša prešlo granicu na Međunarodnom aerodromu Tirana (TIA), bilo dolaskom ili odlaskom, tokom januara–juna 2025. godine. Ovo predstavlja rast od 13 odsto u odnosu na prošlu godinu. Vrijedi napomenuti da ovaj broj ne uključuje putnike koji koriste TIA kako bi stigli do Crne Gore: naša istraživanja i analiza O-D tržišta sugerišu da dodatnih tri do sedam odsto međunarodnih dolazakana TIA navodi Crnu Goru kao krajnju destinaciju. Da li ste primijetili porast interesovanja ili neke nove trendove među putnicima iz Crne Gore i šireg regiona, poput rasta broja letova niskotarifnih kompanija, novih destinacija ili promjena u učestalosti letova iz Tirane? Naši kanali na društvenim mrežama i osoblje zaduženo za korisničko iskustvo svakodnevno dobijaju upite i iz Crne Gore o operacijama TIA, naročito nakon najava novih linija (u posljednja tri mjeseca imali smo ih oko deset). Sa oko 120 direktnih linija i više od 1.500 sedmičnih letova, TIA nudi obilje opcija za putovanja, bilo turistička ili poslovna, ne samo za Albance već i za goste iz susjednih zemalja Zapadnog Balkana, poput Crne Gore. Naši podaci pokazuju da su Rim, Barselona i Brisel među najpopularnijim destinacijama crnogorskih putnika preko TIA. Kako bismo im olakšali putovanje, sklopili smo partnerstvo sa kompanijom Goopti, koja preuzima putnike na njihovoj lokaciji, čime se izbjegava potreba za vožnjom ili odlaskom na autobusku stanicu. Poznato nam je da ponuda ultra-niskotarifnih (ULCC) i niskotarifnih (LCC) letova na TIA, od strane kompanija poput Wizz Air i Ryanair, značajno nadmašuje trenutnu low-cost ponudu u Podgorici i Tivtu, kako po broju linija, tako i po učestalosti letova. Na primjer, u tipičnoj avgustovskoj sedmici, TGD i TIV zajedno imaju 16 sedmičnih polazakaka prema londonskim aerodromima, dok TIA ima oko 47, skoro tri puta više, na što British Airways dodaje još 11 sedmičnih polazaka. Slično je i sa aerodromima u Milanu: samo tri sedmična leta iz crnogorskih aerodroma, naspram 58 sedmičnih letova Wizz Air-a i Ryanair-a ka Milan-MXP i Milan-BGY (ne računajući dodatne letove Air Albanije). Dostupnost direktnih linija i veća sedmična učestalost (često i svakodnevni letovi) predstavljaju jasnu konkurentsku prednost, na kojoj planiramo da gradimo i u budućnosti. Recite nam nešto više o investicijama TIA, a koje bi mogle biti interesantne čitaocima iz Crne Gore i regiona, kao i mogućnosti potencijalnoj saradnje? Sa programom kapitalnih ulaganja vrijednim preko 100 miliona eura, najavljenim još 2021. godine, fokusiranim prvenstveno na agresivno proširenje kapaciteta aerodroma u svim ključnim elementima (pista, platforma, terminal i parking), TIA je nedavno pokrenula još jedan značajan infrastrukturni razvojni program s ciljem unapređenja iskustva putnika i kvaliteta usluga. Svi projekti realizovani su u skladu sa vizijom našeg jedinog akcionara, Kastrati Grupe, i stvorili su uslove za nevjerovatan razvoj u posljednje tri godine (u prvoj polovini 2025. promet putnika na TIA je +268 odsto u odnosu na isti period 2019.). Rane kapitalne investicije i naša efikasna marketinška strategija prema avio-kompanijama, i tradicionalnim i low-cost, stvorile su osnovu za današnje rekordne brojke. Naravno, krajnji cilj je obezbijediti odgovarajuću infrastrukturu koja će omogućiti direktne interkontinentalne letove, posebno ka Sjevernoj Americi, pri čemu je Njujork prva prirodna destinacija. Kada je riječ o potencijalnoj saradnji, TIA je uvijek otvorena za kontakte sa drugim aerodromima i njihovim menadžmentom, posebno sa Balkana. Uvijek postoje iskustva i najbolje prakse koje aerodromi mogu međusobno razmjenjivati i na njima graditi dalji razvoj. Protekle sedmice, iz Međunarodnog aerodroma Tirana objavili su informaciju o istorijskom prometu. U ponedjeljak je, po prvi put u istoriji, kroz terminal TIA prošlo preko 50.000 putnika u jednom danu – tačnije 51.000, čime je oboren dnevni rekord aerodroma. - Ovo je prvi put da Tirana International Airport premašuje 50 hiljada putnika u roku od 24 sata. Ponosan sam na sve naše timove koji su profesionalno, požrtvovano i koordinisano odgovorili na ovaj izazov - naveo je Farabi, istakavši doprinos svih operativnih sektora – od aerodromskih i bezbjednosnih službi do zemaljskog opsluživanja i korisničke podrške, kazao je tada Farabi. Pored dnevnog, aerodrom u Tirani postavio je i mjesečni rekord – tokom prošlog mjeseca jeveć do 25. jula kroz TIA prošlo gotovo 1,3 miliona putnika, što predstavlja najveći broj putnika ikada zabilježen u jednom mjesecu.

Farabi: Sve više crnogorskih putnika preko Tirane, 76.000 u prvih šest mjeseci

Dosadašnja drvena govornica sa državnim grbom u Skupštini Crne Gore, uskoro bi trebalo da bude zamijenjena novom – plave boje sa logom državnog parlamenta. Za potvrdu ovih navoda obratili smo se Skupštini Crne Gore, uputili pitanja, ali do zaključenja teksta, iz ove institucije odgovor nijesmo dobili. Potvrda je, pak, stigla iz drugog izvora – kompanije koja je pomenutu govornicu izradila. Naime, na Instagram profilu ove kompanije, uz priloženu fotografiju pomenute govornice jasno piše da je kreirana za potrebe Skupštine Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810090816_d30c542fbf8f996de8046488f8b9faefec81cf20a029d981de006bb27a94551a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250810090816_d30c542fbf8f996de8046488f8b9faefec81cf20a029d981de006bb27a94551a" data-rendition-name="original" width="1102" height="720" loading="lazy" alt="Nova Govornica SKupština"> </figure>  I dok iz Skupštine nema odgovora, u redovima najveće vladajuće partije – Pokretu Evropa sad, iz koje dolazi i potpredsjednik Skupštine Broris Pejović, o novoj govornici nemaju saznanja, kaže za Antenu M poslanik Milan Zečević. - Ne znamo mi ništa o tome. Upravo sam pisao u grupi gdje su svi članovi, uključujući i potpredsjednika Skupštine. Nijesmo upoznati sa tim - navodi Zečević. Poslanik Zečević ističe da bi trebalo da postoji konsenzus oko svega što se dešava u Skupštini Crne Gore, uključujući i promjenu govornice. - Ne može samo predsjednik Skupštine, iako je on predsjednik, da odradi nešto bez dogovora sa većinom. Barem sa većinom - naglašava Zečević. Sačekaće, kaže, ishod situacije, pa će u okviru partije donijeti odluku o daljim aktivnostima. Promjena govornice još jedna je u nizu kontroverznih aktivnosti prvog čovjeka najvišeg zakonodavnog doma Crne Gore. Andrija Mandić je prethodno, u oktobru 2024. godine promijenio je i logo Skupštine, koji je, kako je tada kazao, oličen u "reprezentativnom objektu zgrade nekadašnje zetske banovine u kojoj su se nalazile najvažnije institucije Republike Crne Gore".&nbsp; Krajem prošle godine, uklonio je i crnogorsku zastavu iz skupštinskog hola. Nedavno je i sajt ove institucije pretrpio izvjesne promjene, pa umjesto dosadašnje crvene, sajtom Skupštine dominira plava boja. U najjačoj opozicionoj stranci, Demokratskoj partiji socijalista, kažu da je logo sa znakom Zetske banovine banalni pokušaj ogorčenog i oročenoga političara. Poslanica Aleksandra Vuković Kuč naglašava da je Crna Gora kao bagatela glavni cilj Andrije Mandića i onih koji su mu omogućili da državu tretira kao podružnicu Srbije. - Zetska banovina bila je jedna od devet administrativnih jedinica (banovina) u sastavu Kraljevine Jugoslavije. Na čelu banovine bio je ban, koga je postavljala centralna vlast iz Beograda. Ime Crne Gore njome je zbrisano, formalno i faktički, 11 godina nakon prevratničke Podgoričke skupštine, kad je Crna Gora prvi put nakon skoro 1000 godina prestala da postoji kao država. Zato je Mandić prigrlio zgradu Zetske banovine. Ona mu je utjeha da je jednom prestala da postoji Crna Gora i da će on, sa ovom vlasti, učiniti da opet nestane kao država - navodi Vuković Kuč. Danas su na vlasti, ističe, učenici onih za koje je Crna Gora bila Miloševićeva 27. izborna jedinica i &nbsp;zato, dodaje, Mandić pred očima svojih koalicionih partnera, po holovima Skupštine, šeta crnogorsku zastavu pod kojom je proglašena njena nezavisnost. - Zato uklanja govornice na kojima se nalazi zvanični grb Crne Gore, jer mu smeta sve što je Ustavom definisano kao njen državni simbol. Sjetimo se dodjele Trinaestojulske nagrade za nepostojeću knjigu, kad je bina bila okićena kao vašar raznim zastavama, samo ne crnogorskom - ističe Vuković Kuč. Vučićev političar, kome su, navodi poslanica, Spajić i Bečić omogućili da bude predsjednik Skupštine Crne Gore, ne prestaje da provocira i atakuje na državu u kojoj je prvi funkcioner zarad druge države, u kojoj ne bi mogao biti magacioner. Zato je on, kaže Vuković Kuč, &nbsp;politička prošlost Crne Gore, prevaziđeni i zastarjeli političar koji se nikako ne snalazi u modernim političkim tokovima, zbog čega djeluje tragikomično. Ističe da DPS-u ne trebaju govornice i mikrofoni, bine i pozadine da bi branio interese Crne Gore i da bi zabranio Andriji Mandiću da joj onemogući njen evroatlantski put. - Andriji Mandiću treba sve da bi ostvario veliko ništa. Njegove govornice koje skupo koštaju građane Crne Gore, jer sav taj kič plaća njihovim novcem, zaslužuju prezir - poručuje Vuković Kuč. Jednoga dana, kako ističe, nosiće ih svojoj kući, jer će mu, zaključuje, samo tamo i valjati.

Govornica po Mandićevom meraku

Fotoreporter i novinar Pobjede Stevo Vasiljević, kao i fotoreporter Vijesti Boris Pejović fizički su napadnuti danas ispred crkve u Gornjem Zaostru.
Tokom napada razularene mase, Vasiljeviću je uništen fotoaparat i oštećen značajan dio opreme. Napad se dogodio oko 14:20 sati, u trenutku kada je spomenik Pavlu Đurišiću uklanjan i premještan u crkvu. Nakon što su Vasiljeviću oduzeli, pa potom polomili dio opreme, nasilno su ga uveli u šator i više ljudi je počelo da ga udara i da mu prijeti.
Novinarske ekipe su tada napadnute, a zahvaljujući prisebnoj reakciji par mještana izbjegnuto je ozbiljnije nasilje, pa čak i mogući linč. Vasiljević i Pejović kao i novinar Balša Rudović, koji nije fizički napadnut, su, vidno potreseni, hitno evakuisani iz Gornjeg Zaostra. Fotoreporteru Vijesti Borisu Pejoviću je prijećeno da, ukoliko bilo šta “izađe na Vijesti” da će ga ubiti golim rukama.
Cijeli incident dogodio se pred očima policije, koja nije blagovremeno reagovala.
Fotoreporteri Pobjede i Vijesti i novinar Vijesti su trenutno u beranskoj policiji gdje daju izjave povodom slučaja.

Napadnuti fotoreporteri Pobjede i Vijesti: Tukli ih i prijetili im da će ih zadaviti

Mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije poručio je sa liturgije kod hrama Svete mati Paraskeve u selu Gornje Zaostro u Beranama u čijoj je blizini juče osvanuo spomenik u čast &nbsp;četničkom komandantu i zločincu iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću, da će ga staviti u crkvu, da ga tu neće smjeti rušiti, te da očekuje da spomenik bude podignut i u centru Berana. Metodije je otkrio spomenik Đurišiću, nakon čega je intonirana himna države Srbije. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DFgZScJLiTGc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Ova crkva nikad nije osveštana 20 godina od kako je izgrađena. Da se sabiramo ovde u Pavlovo ime, a onda ćemo ovde da pravimo trbine i predavanja, da dovedemo eminentne istoričare od nauke. Prvo spomenik utvrditi u srcima. Stavićemo spomenik u crkvu, pa nek ruše crkvu. Spomenik mu neće biti samo ovde, nego i u centru Berana, ako Bog da - kazao je &nbsp;Metodije ranije tokom liturgije, prenosi Pobjeda. Vojvodi Pavlu i Dragoljubu su, kako je rekao, ubili tijelo, ali im "nisu ubili dušu", &nbsp;rekao je misleći na Đurišića i Mihailovića. - Bez boga ni preko praga, bez kralja ništa valja. To su naši stari znali da kažu. A onda poslednjih 80 godina, od kada više nema kralja, nije toliko problem što više nismo bili ono što su bili naši stari ili što naša zemlja nije imala uređenje kakvo je imala prije tog nesretnog Drugog svijetskog rat. Najveća tragedija ovog naroda je što mu se ubijala duša cijelih 80 godina. Evo ne prestaju ni danas sa svojim mentorima da uništavaju sve što je sveto i čestito u ovom narodu. Sve što je sveto u ovom narodu, tradicija, istorija. Oni koji ubijaju dušu ovoga naroda, to je najveći genocid – rekao je i dodao kako ćemo se najbolje sačuvati u sabornosti - kazao je Metodije.&nbsp; Dodao je da vojvoda Pavle, rodom iz Lješanske nahije, po gubitku oca došao u Vasojeviće. - Mnogo je onih koji su završili vojne akademije i bili oficiri, ali je malo onih tako hrabrih kao Pavle, koje su poštovali ne samo oni koji su s njim ratovali, njegovi saveznici, već i njegovi protivnici. Bio je kod ujaka koji je bio kod vojvode Vuka, ratnik, četnik u ovim oslobodilačkim ratovima, kada smo od Otomanske imperije oslobađali Srbiju, Crnu Goru i ova brda istaru srbiju i makedoniju. Taj njegov ujak, pod njegovom komandom je ratovo i bio veliku junak. Poslije Prvog svjetskog rata, kad je vojvoda Vuk poginuo na Kajmakčalanu sa većinom svojih boraca, jedan od onih koji su ostali bio je ujak vojvode Pavla, koji ga je podigao i nadahnuo slavom srpskog viteza i junaka. Onda nijednim drugim putem nije mogao poći mali Pavle Đurišić nego putem slavnih svojih vitezova i junaka srpskih, ruskih i ratnika - kazao je on. Istakao je i kako je Đurišić, zajedno sa svojim narodom, prvi podigao ustanak protiv okupatora i oslobodio Berane, Rašku oblast i Sandžak. - Borio se sve vrijeme da odbrani srpski živalj i svoj narod, na koga su zinule ale sasvih strana da ga zbrišu i progutaju, i odbranio ga je. Ne bi uveta srpskog bilo, sve bi ustače poklale sa svojim ulizicama, da nije stao u odbranu svoga naroda - rekao je on. Naglasio je i kako je Đurišić završio kako završava svaki čestiti i pošteni junak. - Stradao je sa svojim narodom na najvećem stratištu, jasenovcu najvećem gradu pod zemljom srpskom. Tu je svoje kosti ostavio, ne zna mu se ni groba. Ali njegov duh napaja ovaj narod. Juče su mu čestiti dobrašinovići na svojoj zemlji podigli spomenik koji od 2002. dišu u vazduh titoisti i njihovi naslijednici. Ne daju da se pomene ime srpsko i onoga viteza koji je srpski narod branio. Ta čestita kuća, žao mi je što su sami to radili, što nisu sa mnom - kazao je on. Poručio je i da će spomenik Đurišiću on u crkvu staviti, pa neka, kako je rekao, sruše crkvu. - Ne bojimo se mi sile njihove, koja ne može ni red na ulice ove zemlje da uvede. Došli su da ruše spomenike najvećih srpskih vitezova. Došli su da ispune naredbu nečiju. To rade mladi momčići obučeni u fina odijela koji su zauzeli visoke političke i državne pozicije i misle da sa tog mjesta mogu da rade kako oni hoće. Nikad ga neće moći srušiti, jer što više vrijeme prolazi sve je veće ime i slava generala Dragoljuba i vojvode Pavla - naveo je Metodije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250808110844_6d6419b0180231f2c4b3a92b3675101c8f74c8379cad69eaef270fe784fa9479.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250808110844_6d6419b0180231f2c4b3a92b3675101c8f74c8379cad69eaef270fe784fa9479" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Metodije Gorenj Zaostro"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmetodije-drzi-liturgiju-u-blizini-spomenika-durisicu-okupljeni-nisu-dozvolili-uklanjanje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Metodije otkrio spomenik Đurišiću, intonirana himna Srbije, spomenik postaviti i u centru Berana

Na današnjem nezakonitom podizanju spomenika ratnom zločincu iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću, u selu Gornje Zaostro kod Berana, prisustvovalo je više desetina osoba, među kojima i član Glavnog odbora Nove srpske demokratije (NSD) Andije Mandića, direktor Doma učenika i studenata i nekadašnji predsjednik SO Berane Goran Kiković, kao i predsjednik Skupštine Andrijevica Vesko Raketić. Potonji je u žižu javnosti dospio prije dvadesetak dana kada je na svečanoj sjednici povodom Dana opštine u Andrijevici, u prirustvu predsjednika države Jakova Milatovića, ministra poljoprivrede i potpredsjednika Vlade Vladimira Jokovića, ministara sporta i ekologije Dragoslava Šćekića i Damjana Ćulafića, građane koji se protive četničkoj ideologiji nazvao „fašistima“ i „montenegrinima“ – koristeći izraz „montenegrini“ u pežorativnom i omalovažavajućem smislu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpredsjednik-skupstine-andrijevica-gradane-nazvao-fasistima-i-montenegrinima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Drugi je prije oko dvije godine, u maju 2023, privođen u prostorije Centra bezbjednosti Berane zbog sumnje da je prebio suprugu. Kiković je, inače, jedan od zagovarača podizanja spomenika Pavlu Đurišiću, a predlagao je i da ulica u Beranama nosi naziv po ratnom zločincu Ratku Mladiću, pa su njegovo naimenovanje na funkciju direktora Doma učenika i studenata pratili komentari i fotografije na društvenim mrežama, gdje je opisan kao veliki pristalica četničkog pokreta. Kiković, koji je po struci istoričar, već 20-ak godina revizionističkim tretiranjem istorije potencira ideju da se četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, poznatom po ratnim zločinima u Drugom svjetskom ratu, podigne spomenik. Kiković je jedan od organizatora četničkih skupova koji se od 2003. godine organizuju u Gornjem Zaostru u blizini Berana gdje je tokom rata bio štab Pavla Đurišića. On stoji iza nevladinih organizacija Srpski monarhistički pokret i Srpski kulturni centar ,,Župan Prvoslav“, koje su predložile da beranske ulice ponesu imena osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, kao i četničkih komandanata u Drugom svjetskom ratu vojvode Momčila Đujića i Pavla Đurišića. Kiković je i jedan od osnivača Srpskog kulturnog centra ,,Župan Prvoslav“, kao i član Upravnog odbora tog udruženja, a nosilac je i „titule“ četničkog vojvode, baš kao i predsjednik NSD-a Andrija Mandić. Nezakonito podizanje spomenika ratnom zločincu slavio je danas i crnogorski bokserski reprezentativac, Petar Liješević. Doduše, na Instagramu gdje je na objavu Centra za građansko obrazovanje u kojoj navode da je Pavle Đurišić zločinac, a ne heroj, napisao komentar: „Vječna mu slava i hvala“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807230828_7012bbb593687174b49bd43575b1b444e5f95d760d4483dc13e74a5fed17457f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807230828_7012bbb593687174b49bd43575b1b444e5f95d760d4483dc13e74a5fed17457f" data-rendition-name="original" width="978" height="1040" loading="lazy" alt="Petar LIješević slavi Đurišića"> </figure>

Direktor-vojvoda Doma učenika, predsjednik SO i reprezentativac slavili spomenik četničkom zločincu

Postupci čelnika bezbjednosnog sektora Crne Gore pokazuju - iz dana u dan, od slučaja do slučaja - da su Demokrate uspjele u naumu da potpuno razruše temelje sistema!&nbsp; Nakon još jednog pokušaja likvidacije u Budvi, na bazenu luksuznog rizorta u Miločeru u sred dana, dva dana docnije novi mučan događaj: u Gornjem Zaostru kod Berana, kada umalo nijesu – pred licem crnogorskih policajaca - ličnovani fotoreporteri Pobjede i Vijesti Stevo Vasiljević i Boria Pejović i novinar Vijesti Balša Rudović...&nbsp; Iz policije, nakon svega, uobičajene floskule da se ,,preduzimaju intenzivne mjere i radnje“, ali ni riječi o – odgovornosti.&nbsp; A teško je povjerovati da se nije mogao predvidjeti scenario koji se desio pri pokušaju ponovnog podizanja spomenika četničkom koljaču i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću: sve je danima najavljivano bez zazora, a četničko saborovanje i izbor novih četničkih vojvoda najavljen i sponzorisan u srpskim medijima u Crnoj Gori i promovisan na drštvenim mrežama.&nbsp; Tako da ispada da jedino vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović, šef Centra bezbjednosti sjever Haris Đurđević i šef beranske policije Željko Babović nijesu znali što se sprema u selu Gorne Zaostro. I valjda zato nijesu uradili ništa od onoga što su im nalagali zakon i policijski protokol?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250809150828_e873773a0ca9813a4212df265b1e7d6c4fa8aa87c2b0115ca261958c7d506fe8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250809150828_e873773a0ca9813a4212df265b1e7d6c4fa8aa87c2b0115ca261958c7d506fe8" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Đurđević i Šččepanović"> <figcaption>Nijesu uradili ništa od onoga što su im nalagali zakon i policijski protokol: Haris Đurđević ii Lazar Šćepanović</figcaption> </figure>  <h2>ANB i UPRAVA POLICIJE: SARADNJA KOJE NEMA?&nbsp;</h2> Ukoliko šefovima bezbjednosnog sektora nije bila namjera da ignorišu protokole i procedure i na taj način omoguće organizatorima da izvrše svoj plan, onda se dokumentovano može zaključiti da su pokazali - neznanje i nesposobnost. To pokazuju i osnovni postulati policijskog operativnog rada. Dakle: pripreme za četnički skup koji je bio najavljen, baš kao što je bilo najavljeno kršenje zakona, morale su da budu operativno praćene. Izvori Portala ETV iz bezbjednosnog sektora tvrde da upravo u Gornjem Zaostru često borave neki od pripadnika Agencije za nacionalu bezbjednost i Uprave policije, pa djeluje nevjerovatno da cijela akcija pripreme i logistike prođe ispod radara bezbjednosnih službi. Resursa je, dakle, bilo. Izostala je politička volja, ali i saradnja sektora bezbjednosti.&nbsp; Očito da vrh ANB nije informisan – ili nije želio da zna - o kretanju i postupcima osoba koje su učestvale u planiranju, izradi i krijumčarenju spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurušiću u Crnu Goru.&nbsp; Međutim, crnogorska javnost ima pravo da zna: što je Agencija za nacionalnu bezbjednost uradila kako bi spriječila događaj koji ima direktne implikacije po nacionalu sigurnost i koji je, što je bilo i očekivano, postakao vjersku i nacionalnu netrpeljivost i političke tenzije u državi?&nbsp; Ukoliko je ANB imala ove informacije i proslijedila ih policiji, onda je ona svoj posao završila.&nbsp; Zato se roje brojna druga pitanja, važna za bezbjednost države, ali i budućnost Crne Gore, kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.&nbsp; Dakle, u svjetlu zaoštravanja saradnje između ANB i Upave policije, naročito nakon aktivnosti vrha Demokrata Alekse Bečića koji kontolišu bezbjednosni sektor – pitanje je kako se posljednjih mjeseci obavlja razmjena informacija između dvije službe?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250103080152_e1bfe7d75126d7a4257828f21ec44dc85871b59c17ead58644eeff92ce7af6c8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250103080152_e1bfe7d75126d7a4257828f21ec44dc85871b59c17ead58644eeff92ce7af6c8" data-rendition-name="original" width="1424" height="800" loading="lazy" alt="Šćepanović Šaranović"> <figcaption>Demokrata Alekse Bečića kontolišu bezbjednosni sektor(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  <h2>JE LI BILO DILA POLICIJE SA CRKVOM SRBIJE?</h2> Ali, to je samo djelić priče o tome kako je zakazao bezbjednosti sektor: Uprava policije je adresa sa koje javnost Crne Gore očekuje mnogo odgovora. Prije svega: da li je okupljanje bilo prijavljeno shodno Zakonu o javnim skupovima i što je tim povodom preduzeto? S obzirom na to da je jedna osoba uhapšena zbog sumnje da je počinila krivično djelo, postavlja se novo pitanje - zašto policija nije sprovela službene radnje uviđaja i dokumentovanja spomenka kao predmeta kojim je izvršeno to krivično djelo čime bi bili obezbijeđeni dokazi za potrebe krivičnog postupka?&nbsp; Osim toga: zbog čega policija nije procesuirala osobe koje su, u noći između 7. i 8. avgusta, navodno spriječili policijske službenike da obave uviđaj čime su počinili krivično djelo - sprečavaje službenog lica u vršenju službene dužnosti?&nbsp; To otvara još jedno, vrlo osjetljivo, pitanje: da li je povlačenje policije u noći između 7. i 8. avgusta bio dio tajnog dogovora nekoga iz vrha Uprave policije sa organizatorima četničkog okupljanja – da se spomenik ukloni tek nakon što ga mitropolit Crkve Srbije Ostojić „osvješta“ i potom ostavi na sigurnom, u obližnjoj crkvi. Jer, teško je objasniti da čelnici Uprave policije, prvenstveno načelnik regionalnog centra Đurđević i načelnik Odjeljenja bezbjednosti Babović nijesu bili u stanju obaviti prostu bezbjednosnu procjenu rizika po narušavanje javnog reda i mira. I shodno tome, bilo je osnovano očekivanje da se donese precizan plan postupanja, angažovanje dovoljnog broja službenika sposobnih da obave, kako se to kaže, službene radnje.&nbsp; <h2>NESHVATLJIVI PROPUSTI&nbsp;</h2> Izvor Portala ETV iz bezbjednosnog sektora naglašava da je, u skladu sa situacijom, morala biti angažovana Interventna jedinica Odjeljenja bezbjednosti Berana, a ukoliko bi bilo potrebno i Posebna ili Specijalna jedinica polcije s obzirom da lokalna ili nije htjela, ili nije imala kapacitete da sprovede zakon i obavi službene radnje. Naš sagovornik dalje tvrdi da je za ovakve skupove koji su bezbjednosno rizični i koji mogu izazvati nacionalnu, građansku i vjersku netrpeljivosti i za koje se, na osnovu strukture učesnika može pretpostaviti da može doći do nasilja, izvršenja prekršaja i krivičnih djela, obavezna takozvana planska postavka službe. Ne treba biti eskpert: izostalo je profesionalno postupanje dvojice rukovodilaca, kao što nije bilo adekvatne reakcije čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića.&nbsp; -Policija mora biti postavljena na licu mjesta prije učesnika skupa kako bi preventivo kontrolisala situaciju. Obavezno je operativno pokrivanje užeg i šireg područja mjesta događaja, što je zadatak inspektora kriminalističke policije i operativaca ANB. Obavezo je prisustvo saobraćajne policije na svim pravcima koje vodi prema mjestu dešavanja kako bi kontrolisali vozila - kazao je sagovornik Portala ETV sa višedecenijskim iskustvom u bezbjednosnom sektoru. Prema njegovim riječima, na licu mjesta trebalo je da bude najmanje 20 pripadnika Intereventne jedinice i drugih službenika redovnog, uniformisanog sastava Odjeljenja bezbjednosti Berane i Regionalnog centra Sjever. Obavezno je bilo i snimanje ovog skupa u cilju dokumentovanja prekršaja i krivičnih djela. Takođe, shodno bezbjednosnoj procjeni u rezervi je trebalo da budu pripadnici PJP i SJP u slučaju da redovni sastav nije u mogućnosti da obavi zadatke. I na kraju, dodaje naš sagovornik, obavezno je bilo prisustvo Komunalne polcije, Vatrogasne jedinice i službe Hitne pomoći koje se angažuju na zahtjev lokalne policije. -Neshvatljivo je zašto nijedna od predviđenih stavki, bar se takav utisak mogao steći na osnovu informacija u javnosti, nije ispunjena. Radi se ili o elementarnom neznanju ili o namjeri da se ignorisanjem da podrška održavanju skupa i određenim osobama omogući vršenje krivičnih djela. Posebno je pitanje zašto dvojica prisutnih policajaca nijesu reagovali i zaštitili novinare, zašto nije spriječeno nasilje i zašto napadači nijesu odmah lišeni slobode zbog više krivičnih djela i prekršaja – kazao je sagovornik. <h2>,,KONTROLA ŠTETE“&nbsp;</h2> Naknadna hapšenja počinilaca, ljudi koji su praktično oteli fotoreportera Pobjede i Rojtersa, iskusnog profesionalca Steva Vasiljevića, potom ga maltretirali gotovo pun sat u šatoru – samo je Šćepanovićevo bježanje od istine, pokušaj prikrivanje nastale štete.&nbsp; Jer, ne treba zaboraviti: Stevo Vasiljević, Boris Pejović i Balša Rudović danas su živi, zahvaljujući reakciji par prisebnih ljudi iz četničke ekipe koja je slavila Pavla Đurišića, a uprkos crnogorskoj policiji, koja nije reagovala! To je zastrašujuća istina koja bi morala da proizvede posljedice: ne ostavke ili naknadnu pamet, već smjene odgovornih za to što je zakazao crnogorski bezbjednosni sektor.&nbsp; Da Crna Gora ima odgovornu Vladu, premijer Milojko Spajić, osim bljutavih saopštenja o ,,nedopustivom napadu na novinare“, morao bi da posegne za smjenama odgovornih za državnu sramotu u selu Gornje Zaostro. A valjalo bi, konačno, da predsjednik Vlade i lider Pokreta Evropa sad javno objasni – da li je, kada je govorio o ,,neodgovornim sveštenim licima“ mislio na svog rođaka Metodija Ostojića?&nbsp; Očigledno je previše pitanja na koje nema odgovora o događaju u selu Gornje Zaostro. Tačnije: nema zvaničnog odgovora, kao što nema ljudskog osjećaja za preuzimanje odgovornosti.&nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: odbor-za-antikorupciju