Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) saopšteno je da su uspješno završene dvodnevne obuke za zaštitare lica i imovine u školama.
Ove obuke su realizovane uz podršku Privredne komore Crne Gore i Policijske akademije Danilovgrad.
- Održane su četiri obuke koje je pohađalo ukupno 122 polaznika/ce. Program je obuhvatio teorijska i praktična znanja iz oblasti primjene ovlašćenja, postupanja u rizičnim situacijama, maloljetničkog prava, sprečavanja nasilja i vandalizma, kao i specifičnosti rada u školskom okruženju - naveli su u resoru na čijem je čelu Anđela Jakšić Stojanović.
Obrađene teme na obuci uključivale su, kažu oni, ovlašćenja i dužnosti u vršenju poslova zaštite imovine i lica (legitimisanje, davanje upozorenja, sredstva prinude), primjenu ovlašćenja u školskom okruženju, postupke lica fizičkog obezbjeđenja u različitim situacijama ugroženosti lica i imovine, uključujući postupak sa zadržanim licima.
- Teme su bile i maloljetničko krivično, prekršajno i porodično pravo, postupanje prema maloljetnim licima, nadležnosti organa i zaposlenih u školama, vrste nasilja i diskriminacije u školama, te načini njihovog ispoljavanja, kao i postupci po učinjenom nasilju i vandalizmu - dodali su u MPNI.
Obuku su izvodili Mladen Bulatović, specijalista poslovno‑civilne bezbjednosti, Slavko Milić, službenik MUP/UP i Angelina Bajčeta, savjetnica za unifikaciju i standardizaciju nastave Policijske akademije
Program je, ističu oni, realizovan kroz interaktivne metode – predavanja, diskusije, simulacije i praktične vježbe uz korišćenje savremene opreme i nastavnih sredstava.
- Poseban značaj obuke leži u jačanju sposobnosti službi zaštite da pravovremeno i profesionalno odgovore na sve oblike prijetnji i rizika u školskom okruženju - naveli su u MPNI.
Ova inicijativa Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija pružila je, cijene oni, dodatno stručno usavršavanje angažovanim zaštitarima, jačajući bezbjednost učenika, zaposlenih i školskih objekata.
- Ovaj program predstavlja primjer uspješne inicijative Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, u saradnji sa Policijskom akademijom i Privrednom komorom Crne Gore, usmjerene na kontinuirano stručno usavršavanje kadrova zaduženih za zaštitu lica i imovine u školama te unapređenje bezbjednosnih standarda u obrazovnom sistemu - zaključili su u MPNI.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Završena obuka za zaštitare u školama

Agencija za civilno vazduhoplovstvo (ACV) ove sedmice je bila domaćin učesnicima obuke za nacionalne auditore, koju organizuje Evropska konferencija civilnog vazduhoplovstva (ECAC).&nbsp;
Program obuhvata kombinaciju stručnih predavanja i praktičnih vježbi koje se izvode na Aerodromu Podgorica, a učesnicima je omogućeno da kroz realne scenarije stiču i unapređuju znanja i vještine koje se primjenjuju u najrazvijenijim evropskim sistemima nadzora.
Predavači su eksperti ECAC-a koji su sa učesnicima podijelili savremene metode, standarde i pristupe u nadzoru iz oblasti bezbjednosti civilnog vazduhoplovstva.
Jednosedmična obuka okupila je predstavnike nadležnih vazduhoplovnih vlasti iz više evropskih država, uključujući Srbiju, Litvaniju i Maltu, te predstavnike ESA organizacije - nadzornog tijela EFTA država, kao i ACV i Aerodroma.
- Agencija aktivno doprinosi promovisanju najbolje evropske prakse u nadzoru civilnog vazduhoplovstva, obezbjeđujući učešće renomiranih predavača i direktno preuzimanje iskustava iz država sa najrazvijenijim nadzornim sistemima - navodi se u saopštenju.
Iz ACV su podsjetili da su u srijedu završene stručne radionice iz oblasti operacija letenja i vazduhoplovne medicine, čiji je organizator bila Agencija Evropske unije za sigurnost vazduhoplovstva (EASA). Domaćin radionica bila je ACV.

ACV: Crna Gora centar ECAC obuke iz oblasti bezbjednosti vazduhoplovstva

Polaganje vozačkog ispita u Crnoj Gori postalo je značajna finansijska investicija, tvrde stručnjaci. Cijena obuke danas gotovo dostiže iznos prosječne plate u državi. I dok se mnogi pitaju da li je ovakav rast cijena opravdan, instruktori vožnje ističu da jeste jer nova ulaganja omogućavaju usklađivanje sa evropskim standardima i praksama. Međutim, pored pitanja koliko će modernizacija auto-škola doprinijeti kvalitetu obuke i vještinama budućih vozača, sve češće se postavlja i ono drugo, podjednako važno pitanje: koliko će budući vozači moći sebi da priušte takvo „modernizovano usavršavanje".
<h2>EVROPSKI STANDARDI, DOMAĆE CIJENE&nbsp;</h2>
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija izmijenili su i dopunili Pravilnik o načinu organizovanja i sprovođenja polaganja vozačkog ispita. Promjene se ne odnose samo na pravila, već i na cijene. Obuka za polaganje sada, u prosjeku, košta oko 900 eura. Stručnjaci upozoravaju da bi nova cijena mogla dodatno opteretiti građane.&nbsp;
- To znači da ćemo, ako je zaista postignut efekat, višom cijenom imati veći nivo kvaliteta i veći nivo bezbjednosti i tokom obuke i poslije, na osnovu znanja koje je stečeno u samom saobraćaju. U tom slučaju to je odlična vijest. Ali, ako se to uradilo zbog same inflacije, povećanja troškova života, goriva, troškovima obuke, odnosno održavanja osnovnih sredstava, onda je to već druga priča i bojim se da sami polaznici kurseva neće dobiti na kvalitetu - ocijenio je za Televiziju E Jovan Rabrenović iz Instituta ekonomskih nauka.
Oni koji svakodnevno rade sa budućim vozačima ipak tvrde da je rast cijena opravdan.
- Posljednje promjene Ministarstva uticale su na to da naše dozvole budu priznate i u Njemačkoj, što u mnogome znači priznavanje našeg kvaliteta rada i naše opremljenosti. Mi ne možemo da upotrebljavamo sva sredstva i opremu koja su iz uvoza - gorivo, vozila, oprema i ostalo. Kada budemo morali da se digitalizujemo, da se opremimo savremenim kompjuterima, moraćemo da dobijemo nova vozila. Tu će biti vozila sa više npr. er begova itd. Sve to utiče na cijenu - kazao je za TV E instruktor vožnje Budo Nikolić.
Cijene obuke, kažu stručnjaci, sada su gotovo izjednačene sa evropskim standardima. Ipak, problem nastaje kada se one uporede sa prosječnim primanjima građana Crne Gore.
- U Crnoj Gori će iznos biti od 100 do 120 odsto ličnog dohotka, u drugim državama Evropske unije to je nekih 40 do 45 procenata njihovog ličnog dohotka. Znači, njima je prihvatljivije. U Sjedinjenim Državama, koje su često mjera nekog kvaliteta, cijena obuke u auto školama je do 13 odsto ličnog dohotka. Pričamo o prosječnim primanjima. E, to može malo da izazove problem samih polaznika kako će obezbijediti sredstva za polaganje. Za nekoga ko tek treba da uđe u svijet vožnje iznos od 1.000 do 1.200 eura, koliko to već može da košta, uz već neko ponavljanje testova, dodatih ispita, može da bude dodatno opterećenje - ocijenio je Rabrenović.
<h2>Dodatno opterećenje ili realna cijena</h2>
Instruktori vožnje tvrde da su obuke kod nas i dalje pristupačnije nego u većini zemalja regiona.
- Cijena je slična onima u okruženju, mada je i srazmjerno mnogo niža ako pogledamo prosječne cijene i zarade u regionu. U Crnoj Gori je oko 1.010 eura za avgust, a u Srbiji i Bosni je to negdje od 845 do 880 eura. Tamo cijena obuke prelazi preko te prosječne zarade. Znači, kod nas je cijena obuke i dalje ispod prosječne mjesečne zarade - kazao je instruktor Nikolić.
Prema podacima Uprave za statistiku (Monstat), u Crnoj Gori je tokom 2024. godine zabilježeno 6.649 saobraćajnih nezgoda. U njima je život izgubilo 75 osoba, dok je povrijeđeno više od tri hiljade ljudi.&nbsp;
Upravo zato, polaganje vozačkog ispita od sada podrazumijeva stroža i modernizovana pravila – više časova vožnje, više teorijske nastave, digitalizaciju auto škola i promjenjiva pitanja na ispitu. Cilj je jednostavan - kvalitetnije učenje i bezbjedniji saobraćaj.

Vozački ispit značajna investicija: Mogu li budući vozači priuštiti „modernizovano usavršavanje"?

Nevladina organizacija LGBT Forum Progres ove sedmice je započela novu obuku za pet njegovateljica iz južne regije Crne Gore u JU Dom Starih Podgorica, nastavljajući svoje aktivnosti na pružanju podrške starijim licima.
- Učesnice obuke su žene iz manje razvijenih sredina južnog regiona, koje će u sklopu ove aktivnosti proći &nbsp;obuku koja obuhvata kako teorijski tako i praktični dio - kazali su oni dodajući da će polaznice učiti o osnovama gerontološke njege, principima rada sa starijim osobama, pružanju prve pomoći, kao i ostalim aspektima rada sa ovom populacijom.
Kažu da se ovim programom, osim unapređenja kvaliteta servisa namijenjenih starijim licima u Crnoj Gori, ženama iz manje razvijenih sredina pruža prilika za profesionalni razvoj i ekonomsko osnaživanje.
- Naš tim želi iskazati posebnu zahvalnost JU Dom starih Podgorica i direktorici ustanove Jeleni Šofranac na kontiniranoj podršci i saradnji pri realizaciji projekata koji se bave starijim licima u Crnoj Gori - poručili su u LGBT Forum Progresu.
Po završetku akreditovane obuke i dobijanju sertifikata od Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu počinju, kažu sa tromjesečnim terenskim servisom kućne njege i pomoći u opštinama južne regije.
- Aktivnost se realizuje u okviru projekta „Mreža podrške za treće doba - Širenje i integracija vaninstitucionalne podrške za starije u Crnoj Gori" koji realizuje LGBT Forum Progres u partnerstvu sa Socijalnim Centrom uz finansijsku podršku Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije - zaključili su u saopštenju.

LGBT Forum Progres započeo obuku za njegovateljice iz južne regije u JU Dom starih Podgorica

Dvije paralelne obuke o gašenju požara i prvoj pomoći, sa fokusom na tehnike gašenja požara, upotrebu specijalizovanih vozila i moderne opreme i pružanje pomoći, organizovane su za pripadnike Vojske Crne Gore uz podršku Misije OEBS-a u Crnoj Gori i Švedske agencije za vanredne situacije (MSB).
Od 13. do 24. oktobra, instruktori Vojske Crne Gore, koje su prethodno obučili i sertifikovali stručnjaci MSB-a, sproveli su internu obuku za gašenje požara za 12 pripadnika Vojske, na poligonu za obuku za gašenje požara na vojnom aerodromu „Knjaz Danilo“. Prethodno, Misija i MSB su obezbijedili Vojsci opremu za gašenje požara kako bi unaprijedili njihove kapacitete u gašenju i sprečavanju požara.
Paralelno, od 20. do 24. oktobra, organizovana je obuka za pružanje prve pomoći za 26 učesnika, koju su sproveli instruktori Vojske, takođe obučeni i sertifikovani od strane MSB-a ranije ove godine.
- Ovaj sveobuhvatni program obuke predstavlja važan korak ka jačanju spremnosti vojske za reagovanje na vanredne situacije, kao i ka unapređenju bezbjednosti i zaštite svih građana. Potreba za takvom obukom naglašena je teškim šumskim požarima koji su se dogodili tokom ljeta i rastućim rizikom od sličnih incidenata u godinama koje dolaze - saopšteno je iz Misije OEBS-a u Crnoj Gori.
Ove aktivnosti bile su dio vanbudžetskog projekta Misije „Ublažavanje bezbjednosnih i sigurnosnih rizika vezanih za malokalibarsko i lako naoružanje i zalihe konvencionalne municije u Crnoj Gori“, koji finansiraju Austrija, Francuska, Nemačka, Mađarska, Crna Gora, Norveška, Slovačka i Švajcarska, uz značajnu podršku Švedske.
Švedska agencija za vanredne situacije - MSB jača spremnost Švedske za velike nesreće, krize i vanredne situacije povezane sa ratom, a istovremeno podržava međunarodne partnere poput OEBS-a kroz saradnju i napore civilne zaštite i podrške miru.

Misija OEBS-a i Švedska agencija za vanredne situacije podržali VCG u obuci o gašenju požara i pružanju prve pomoći

Digitalna prava predstavljaju neizostavan segment savremenih ljudskih prava, a njihova zaštita zahtijeva stalno učenje, prilagođavanje i saradnju između institucija, organizacija civilnog društva i građana i građanki, zaključeno je na dvodnevnoj obuci o digitalnim pravima za organizacije civilnog društva i aktiviste/kinje, koju je Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizovao u Podgorici 21. i 22. oktobra 2025. godine.
Tokom obuke, učesnici i učesnice su kroz teorijski i praktični rad razmatrali ključne teme u oblasti digitalnih prava i sloboda, uz fokus na zaštitu privatnosti, pristup informacijama, slobodu izražavanja i bezbjednosne izazove u internet okruženju. Kroz izlaganja i radionice koje je vodio Bojan Perkov, koordinatora digitalnih politika iz SHARE fondacije iz Beograda, upoznali su se sa modelima praćenja i dokumentovanja povreda digitalnih prava, kao i primjerima dobre prakse iz regiona.&nbsp;
Značajan dio obuke bio je posvećen kampanjama i zagovaračkim pristupima u oblasti digitalnih prava. Učesnici i učesnice su mapirali aktuelne izazove, analizirali konkretne slučajeve i razvijali ideje za buduće inicijative koje mogu doprinijeti boljoj zaštiti digitalnih sloboda, uz ocjenu da sa obuke odlaze sa više svijesti, alata i volje da budu digitalni štit svojih zajednica.
- Važno je da se mladi ljudi zainteresuju za digitalna prava i slobode, jer je to prostor u kojem svakodnevno živimo. Kada bolje razumijemo digitalno okruženje, možemo biti aktivniji u društvu i efikasnije se zalagati za svoja ljudska prava - poručio je Bojan Perkov.
Snežana Milačić iz Foruma MNE kazala je da je tema zaštite podataka unutar samih organizacija civilnog društva izuzetno važna, a o njoj se, kaže ona, u Crnoj Gori još uvijek nedovoljno govori.
- Razumijevanje digitalnih prava i odgovorno upravljanje podacima postaje ključno za profesionalan, transparentan i siguran rad NVO u Crnoj Gori - rekla je Milačić.
Aktivistkinja Sara Iljazi rekla je da je ova obuka bila više od učenja.
- Bila je kao putovanje kroz svijet u kojem granice između stvarnog i digitalnog života gotovo da ne postoje. Naučili smo da zaštita digitalnih prava počinje znanjem, nastavlja se saradnjom i završava hrabrošću da reagujemo - kazala je aktivistkinja Sara Iljazi.
Bojana Živković iz Organizacije KOD shvatila je koliko su digitalna bezbjednost i zaštita privatnosti važni.&nbsp;
- Još uvijek nijesmo, kao društvo, dovoljno svjesni prijetnji u online prostoru, a ova obuka nam je pomogla da razumijemo kako ih prepoznati i spriječiti - dodala je Živković.
Nađa Perović iz NVO Alfa Centra kazale ja da je ovo bila sjajna prilika da razmijenimo iskustva i sagledamo trenutne izazove u oblasti digitalnih prava.
- Konstruktivna diskusija pomogla nam je da bolje razumijemo kako se ova prava primjenjuju u praksi i koliko je važno da o njima govorimo u zajednici - kazala je Perović.
Obuka je realizovana u okviru programa „Zaštita prava i promocija digitalnog građanstva: Crnogorski digitalni štit (MDS)”, koji CGO sprovodi u partnerstvu sa SHARE fondacijom, u saradnji s Agencijom za audiovizuelne medijske usluge, uz finansijsku podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama

CGO: Civilno društvo u Crnoj Gori jača kompetencije za zaštitu digitalnih prava

Tokom vikenda, 11. i 12. oktobra, u hotelu „Sato“ u Sutomoru održana je druga po redu obuka za predstavnike i predstavnice pedagoško-psiholoških službi škola iz južne regije Crne Gore, na temu rada sa marginalizovanom mladima u obrazovnom sistemu.
Ova obuka nastavak je programa stručnih edukacija započetih u julu ove godine, kada je održana prva obuka za predstavnike iz centralne i sjeverne regije. Dvodnevni program realizovan je uz angažman iskusnih predavačica koje su svojim znanjem i pristupom doprinijele visokom kvalitetu edukacije.
Prvog dana, 11. oktobra, predavanja je održala geštalt psihološkinja Ida Marković, koja je kroz dvije tematske sesije obradila ključne aspekte rada sa marginalizovanom mladima.
Prva sesija, pod nazivom „Senzibilizacija stručnjaka za rad sa mladima iz marginalizovanih grupa: izazovi i dobre prakse“, bila je fokusirana na razvijanje svijesti i razumijevanja specifičnih potreba mladih iz marginalizovanih grupa, uz primjere dobre prakse.
Druga sesija, „Podrška LGBT mladima u zajednici: kreiranje sigurnog prostora i profesionalna odgovornost“, bavila se izazovima sa kojima se suočavaju LGBT mladi u obrazovnom sistemu, naglašavajući važnost kreiranja sigurnog i podržavajućeg okruženja te profesionalne odgovornosti stručnjaka u zaštiti prava i dostojanstva mladih.
Drugog dana obuke, direktorica Centra za socijalni rad Podgorica, Marija Nikolić, održala je predavanje na temu „Marginalizovani mladi u obrazovnom sistemu: prepoznavanje, podrška i inkluzivne prakse“.
U drugom dijelu dana razmatrana je tema „Porodica i škola kao saveznici: strategije uključivanja i međusektorska saradnja“, kroz koju su predstavljene konkretne strategije za uspostavljanje efikasne saradnje između obrazovnih institucija, porodica i centara za socijalni rad.
Tokom obuke posebna pažnja posvećena je razvoju inkluzivnih praksi, senzibilizaciji stručnjaka i jačanju međusektorske saradnje. Učesnici su aktivno učestvovali u diskusijama, razmjenjivali praktična iskustva i davali konstruktivne predloge i preporuke za unapređenje prakse.
Treća obuka planirana je za novembar i biće usmjerena na dodatno jačanje kapaciteta i umrežavanje institucija. Na tom skupu očekuje se učešće predstavnika pedagoško-psiholoških službi koji su pohađali prethodne obuke, kao i predstavnika centara za socijalni rad iz cijele Crne Gore, s ciljem formiranja mreže saradnje i obezbjeđivanja sveobuhvatne podrške marginalizovanim mladima.
Obuke se realizuju u okviru projekta „Edukacija i umrežavanje za bolju budućnost mladih u Crnoj Gori“, koji sprovodi LGBT Forum Progres u saradnji sa NVO Socijalni centar, uz finansijsku podršku Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.

Održana druga obuka za pedagoško-psihološke službe škola o radu sa marginalizovanom mladima

Iz Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore saopštili su da će u okviru svog edukativnog programa održati obuku posvećenu predstavljanju Vodiča za aplikante Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava.
Obuka je planinara 14. oktobar 2025. godine, sa početkom u 13:00 sati, u Centaru za kulturu Bijelo Polje u Ulici Muniba Kučevića.
- Obuka je namijenjena svim zainteresovanim aplikantima i korisnicima sredstava Fonda, sa ciljem da se kroz Vodič za aplikante na jednostavan i praktičan način pojasne pravila apliciranja, realizacije i izvještavanja o projektima- navode u saopštenju,&nbsp;
Na taj način Fond, kako kažu, nastoji da unaprijedi transparentnost, kvalitet projektnih prijava i cjelokupan proces saradnje sa aplikantima.
Zainteresovani učesnici mogu se prijaviti putem e-mail adrese fondzamanjine@t-com.me.
Za dodatne informacije možete kontaktirati stručnu službu Fonda na broj 020 664 362.

Bijelo Polje: Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava poziva aplikante i korisnike sredstava da se prijave za obuku

Obuka posvećena jačanju kapaciteta romske zajednice za proces apliciranja za sredstva Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore organizovana je juče u Podgorici.
Obuku su održali predstavnici Fonda, a cilj je bio da učesnike upoznamo sa kompletnim procesom – od pripreme i podnošenja prijava, preko realizacije projekata, do izvještavanja o njihovoj implementaciji.
- Obuka je nosila naziv „Podsticanje aktivnog uključivanja u proces korišćenja sredstava Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava“, a posebnu pažnju posvetili smo motivisanju romske zajednice da kroz civilni sektor osnaži sopstvene inicijative i aktivno učestvuje u stvaranju pozitivnih promjena - saopšteno je iz Romskog savjeta.
Kako su rekli, ovom inicijativom žele da podstaku pripadnike romske zajednice da prepoznaju značaj raspoloživih mehanizama podrške, da se aktivnije prijavljuju na konkurse, razvijaju i artikulišu svoje ideje, te da ih realizuju isključivo u korist i boljitak zajednice.
Iz Romskog savjeta su se posebno zahvalili direktoru Fonda Dženisu Nurkoviću, na spremnosti da zajedno sa nama sprovodi ovu inicijativu.&nbsp;
- Ovaj primjer saradnje pokazuje kako zajedničkim djelovanjem relevantnih institucija možemo značajno doprinijeti jačanju romske zajednice i njenoj aktivnijoj ulozi u društvu. Vjerujemo da je ovakav pristup primjer i drugim institucijama, koje kroz partnerstvo i podršku mogu doprinijeti izgradnji jačeg i održivijeg civilnog sektora romske zajednice - poručeno je iz Romskog savjeta.

Održana obuka za jačanje kapaciteta romske zajednice

Kako je moguće da država nije znala za postojanje ruskih paravojnih kampova na teritoriji Srbije od jula do septembra ove godine?
Dvojica osumnjičenih uhapšena su u petak, a sumnja se da su obučavali više od 150 državljana Moldavije i Rumunije za izazivanje nereda nakon izbora u Moldaviji, koji će biti organizovani sjutra. Prema pisanju BIRN-a, polaznici proruske, specijalne obuke boravili su u kompleksu Sunčana rijeka, etno selu na obali Drine.
U ponudi etno-sela "Sunčana rijeka" mnogo toga. Mogu gosti da uživaju u energiji prirode i obali snova, kućicama od cigle i drveta, luksuznom wellnes-u i opuštajućim spa tretmanima. 
 
Prema pisanju BIRN-a, više od 150 Moldavaca i Rumuna koristili su kompleks za nešto drugo - učili su kako da izazovu nerede u Moldaviji, nakon izbora. I to nedjeljama, gotovo ispod radara. 
 
Kako je to moguće, nije jasno, pogotovo ako se uzmu u obzir imena koja se sa paramilitarnim kampom povezuju. 
 
- Čini mi se da se čitava priča vrti oko društva 'Srpsko-ruskog prijateljstva'. Prvi čovjek te organizacije bio je Milivoje Miletić, koji je bio direktor 'Viskoze', a Zoran Mirković, koji je vlasnik 'Sunčane rijeke' je, dakle, član tog udruženja. I ostali su bili poznati po svojim proruskim stavovima u javnosti, i Savo Stevanović, ali i ovaj drugi čovjek koji se dovodi u vezu sa ministrom Popovićem - kaže Miroslav Mijatović iz Podrinjskog antikorupcijskog tima. 
 
Kakva saznanja imaju, probali smo da pitamo upravu "Sunčane rijeke". Kažu, nemaju vremena, oglasiće se narednih dana. 
 
A pitanje je da li bi se oglasili nadležni povodom hapšenja rukovodilaca paramilitarnog kampa da prvo moldavska predsjednica nije alarmirala cio svijet zbog dešavanja u Srbiji i da odgovore nije zatražila i Stranka slobode i pravde, konstatuje njena potpredsjednica Marinika Tepić. 
 
Pa zahtijeva ostavku šefova BIA-e, VBA, direktora policije, ministra unutrašnjih poslova. 
 
- Ako imamo službe koje znaju kako dišu građani, studenti, opozicioni lideri, a ne znaju da imaju 200 paramilitaraca ispred nosa to, dozvolite, zaista niko ne vjeruje. Ono što se, naravno, otvara kao pitanje - da li je sam državni vrh sve to znao? Mislim, naravno, konkretno na Aleksandra Vučića - kaže Marinika Tepić. 
 
Koji iz Njujorka odgovara - nije država ništa čekala i krila, samo Tepić ne zna da saopštenja policije dolaze mnogo kasnije nakon hapšenja osumnjičenih. 
 
- A neko je pomislio iz tužilaštva ko je dostavljao, od svih ovih koji učestvuju u obojenoj revoluciji da će time da učini strašno važnu stvar. Jer Srbija kao 'ruski sluga' ne smije valjda da uhapsi one koji ogoljeno i otvoreno krše njene zakone i, naravno, opet su se prevarili - rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. 
 
- Mislim da on pokušava na međunarodnom planu to da neutrališe, a i da nekako objasni da je to nebitno i da eto, država radi svoj posao, da ne bismo otvorili pitanje - da li se isto sprema i u Srbiji u susret 1. novembru. I zato mislim da je mnogo važno da pričamo o tome što više, da mu ne dozvolimo da se 'opere' - kaže Marinika Tepić. 
 
Na međunarodnom nivou, "pranje" će biti teško. 
 
Jer hapšenje lica koja su u Srbiji dva mjeseca obučavala strance da reaguju u slučaju nepovoljnog izbornog rezultata po proruske struje u Moldaviji, članica Foruma za međunarodne odnose Dragana Filipović vidi kao spašavanje ugleda, kada je već sve procurjelo na sve strane. 
 
- To je vrhunsko bezbjednosno pitanje - kako može sad neka strana služba ovdje da se bavi takvim poslom uz pomoć naših državljana? To nikako ne ide u prilog da smo mi toliko stabilni i bezbjedni, ako nam se tako nešto može dogoditi - kaže Filipović. 
 
A šta će se dogoditi u Moldaviji i hoće li "kurs iz Srbije" imati uticaja na ishod izbora - biće poznato već u nedjelju uveče, nakon zatvaranja biračkih mjesta i brojanja glasova.

Kako je moguće da je sve prošlo ispod radara? Više od 150 ljudi iz Moldavije i Rumunije prošlo prorusku obuku u Srbiji

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan i premijer Mađarske Viktor Orban dogovorili su se da će Turska garantovati nastavak protoka ruskog gasa prema Mađarskoj.
Mađarska je zadržala svoju zavisnost od ruske energije od početka sukoba u Ukrajini, što je izazvalo kritike nekoliko saveznika u Europskoj uniji i NATO-u.
Oni su 2021. godine potpisali 15-godišnji ugovor s Rusijom o kupovini 4,5 milijardi kubičnih metara gasa godišnje, a prošle godine su povećali kupovinu od Gasproma, uvozeći oko 7,5 milijardi kubičnih metara ruskog gasa putem gasovodaTurkstream.
- Danas sam se dogovorio s predsjednikom da ćete vi, Turska, garantovati rutu kako bismo mogli transportirati (plin) iz Rusije u Mađarsku - rekao je Orban na press konferenciji u Turskoj koja je emitovana putem državnog televizijskog kanala M1.
On je takođe rekao da je Mađarska ove godine primila 7,5 milijardi kubičnih metara gasa putem gasovoda Turkstream.
Prošlog mjeseca Sjedinjene Američke Države dodijelile su Mađarskoj jednogodišnje izuzeće od američkih sankcija za korišćenje ruske nafte i gasa nakon što je Orban tokom prijateljskog sastanka s predsjednikom Donaldom Trampom u Vašingtonu tražio izuzeće.
- Bez Turske koja štiti Evropu s juga, život u Mađarskoj i širom Evrope bio bi neizdrživ. Utapali bismo se u ilegalnoj migraciji, to je spriječeno zahvaljujući Turskoj - poručio je mađarski premijer govoreći o migracijama.

Turska garantuje transport ruskog gasa za Mađarsku, Orban hvalio Erdogana: "Bez Vas bi život ovdje bio neizdrživ"

Najmanje 23 osobe povrijeđene su na sjevernoj obali Japana u zemljotresu magnitude 7,5 po Rihterovoj skali, saopštili su zvaničnici.
Vlada Japana još procjenjuje štetu od zemljotresa koji se dogodio u 23:15 sati po lokalnom vremenu u Tihom okeanu, oko 80 kilometara od obale prefekture Aomori, na glavnom japanskom ostrvu Honšu.
Agencija za krizne situacije objavila je da je jedna od povrijeđenih osoba u teškom stanju, prenio je AP.
Japanska metorološka agencija korigovala je prethodni podatak o magnitudi zemljotresa sa 7,6 na 7,5.
Agencija je izdala upozorenje na cunami visine do tri metra, a kasnije su zabilježeni talasi do 70 centimetara. Upozorenje je u međuvremenu ublaženo na savjet stanovnštvu da se ne približava obali.
Glavni sekretar u Vladi Minoru Kihara rekao je da je oko 800 domova ostalo bez struje i da su brzi vozovi Šinkansen i pojedine lokalne linije obustavljeni u dijelovima pogođene regije.

Snažan zemljotres u Japanu, povrijeđeno više od 20 osoba

Golman rukometne reprezentacije Crne Gore Nebojša Simić saopštio je danas da će zbog povrede propustiti januarsko Evropsko prvenstvo.
On je, nakon konsultacija sa više doktora, fizioterapeuta iz kluba i reprezentacije, atletskim trenerima i ostalima, odlučio da ispoštuje period od minimum devet mjeseci koji je predviđen za najtežu sportsku povredu.
- Nažalost ne vidim sebe ni blizu da igram u 2025. godini, ali ni da se bez adekvatnih priprema bacim u naporan tempo kakav donosi Evropsko prvenstvo - napisao je Simić na društvenim mrežama.
On smatra da bi najranije u februaru mogao da se vrati na teren.
Prema njegovim riječima, maksimalno se posvetio oporavku, promijenio ishranu, suplementaciju, višesatne terapije.
- Uradio sam sve što je do mene i na to sam ponosan - dodao je Simić.
On je naglasio da mu je žao svih ljubitelja rukometa koji žele da me vide u akciji, prije svega fanova Melzungena i navijača reprezentacije.
- Najžalije mi je sebe, jer propuštam neke veom bitne utakmice za klub i reprezentaciju kojima sam se mnogo radovao. Veoma je naporno da gledam sa strane, ali sa ovako teškim povredama nema šale i želim da u 2026. godini sve ovo stavim iza sebe i da se vratim još jači. Hvala svima na razumijevanju - zaključio je Simić.
Evropsko prvenstvo je na programu od 15. januara do 1. februra, domaćini su Danska, Norveška i Švedska.
Crna Gora će igrati u Oslu protiv Slovenije, Farskih Ostrva i Švajcarske.

Simić propušta EP

Digitalni prostor, koji je postao druga kuća mladih, sa sobom nosi brojne rizike, od štetnih sadržaja do manipulativnih algoritama, kazao je predsjednik Skupštine, Andrija Mandić, na otvaranju Parlamenta mladih za srednjoškolce.
On je naglasio važnost obrazovanja, digitalne higijene i jačanja institucionalne saradnje, kako bi djeca i mladi dobili jednake i efikasne alate zaštite u online okruženju.
Kako je saopšteno iz Skupštine, ovogodišnja tema Parlamenta mladih je „Bezbjednost mladih na internetu“, a učesnici simuliraju razmatranje Zakona o zaštiti maloljetnih korisnika na društvenim mrežama.
Mandić je istakao značaj kontinuiranog uključivanja mladih u procese donošenja odluka i jačanja demokratske kulture.
Podsjećajući da je program „Parlament mladih“, pokrenut 2021. godine, Mandić je naveo da je on izrastao u samostalan mehanizam unutar Skupštine, zahvaljujući predanom radu Edukativnog centra i saradnji sa obrazovnim institucijama širom države.
- Ove godine u radu učestvuje 41 mladi parlamentarac iz srednjih stručnih škola i gimnazija, koji će kroz dvodnevni program raditi na kreiranju amandmana uz podršku mentora iz poslaničkih klubova - naveo je Mandić.&nbsp;
Kako je naglasio, centralna tema ovogodišnje simulacije – bezbjednost mladih na internetu – pitanje je od globalnog značaja.&nbsp;
Mandić je istakao da je digitalni prostor postao „druga kuća“ mladih.
- Ali istovremeno nosi brojne rizike, od štetnih sadržaja do manipulativnih algoritama - naveo je Mandić.
On je naglasio važnost obrazovanja, digitalne higijene i jačanja institucionalne saradnje, kako bi djeca i mladi dobili jednake i efikasne alate zaštite u online okruženju.
Mandić je podsjetio i na nedavno usvojeni Zakon o informacionoj bezbjednosti, kao i osnivanje Centra za sajber kapacitete Zapadnog Balkana (WB3C), kao korake ka izgradnji sigurnijeg digitalnog društva.
Mandić je pozvao mlade da aktivno učestvuju, dijele svoja znanja iz oblasti tehnologije i daju sugestije koje će doprinijeti blagostanju njihovih vršnjaka i budućih generacija.
On je rekao da je uvjeren da će rad Parlamenta mladih rezultirati kvalitetnim inicijativama i amandmanima.
Kako je saopšteno iz Skupštine, danas su srednjoškolce u radu podržali, u ulozi mentora, poslanici Branka Marković i Nikola Zirojević.
Parlament mladih nastaviće zasijedanje sjutra.

Mandić: Bezbjednost mladih na internetu pitanje od globalnog značaja

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler poručio je da neće biti zatvoreno poglavlje 23 sve dok ne bude usvojen Markov i Mašanov zakon, kazala je majka i baba žrtava sa Medovine, Vesna Pejović, nakon prijema građana koji su protestovali na Kruševom Ždrijelu u prostorijama delegacije EU u Crnoj Gori.
Pejović je saopštila nakon sastanka da kada se sretnete sa pravim ljudima, sa ljudima koji znaju što je pravna država i zakon, onda osjetite vjetar u leđa.
- Ovo je upravo znak da ne stajemo i da nastavljamo borbu i da smo od njih dobili podršku i da će biti uz nas. Satler nam je kazao da nema zatvaranja poglavlja 23. sve dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon- kazala je ona.
Pejović je istakla da se ambasador EU u Crnoj Gori iznenadio na činjenicu da je slučaj Medovine prošao bez istrage.
- Čovjek je bio zatečen da se nije oduzelo ružje prije Medovine, imamo jedan ljudski saosjećaj. Čak je podržavao sve ono što smo radili i bilo mu je žao što smo se izmučili deset mjeseci- poručila je Pejović.
Dodaje da će sa blokadama napraviti pauzu i da će pratiti kako se situacija razvija.
- Gospodin Satler je rekao da sve treba da se ubrza, jer kasne, što se Medovine tiče. Prezadovoljna sam da je čovjek ovog ranga i ugleda kazao da su mi vrata uvijek otvorena. Imamo velikog optimizma- istakla je Pejović.

Pejović: Satler poručio da nema zatvaranja poglavlja 23 dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Tag: obuka