Realizacijom edukacija na teme Donošenje i sprovođenje plana integriteta i Zviždači i mehanizmi prijave, uspješno je okončana druga faza ciklusa obuka koje Agencija za sprečavanje korupcije, u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija, organizuje za rukovodioce i menadžere integriteta u obrazovno-vaspitnim ustanovama širom Crne Gore.
Završne obuke u ovom ciklusu održane su za predstavnike ustanova iz južne regije, koje su okupile 63 učesnika iz Bara, Budve, Ulcinja, Kotora, Tivta i Herceg Novog.
- Stečena znanja učesnici će primijeniti u svojim radnim sredinama, doprinoseći razvoju kulture zakonitosti, odgovornosti i profesionalnog integriteta u sistemu obrazovanja - saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Cilj edukacija bio je da se zaposleni osnaže za pravovremeno prepoznavanje i prijavljivanje nepravilnosti, kao i da se doprinese stvaranju sigurnog, podsticajnog i transparentnog okruženja za djelovanje zviždača. Dodatno, kako je rečeno iz Ministarstva prosvjete, obuke su bile usmjerene na jačanje kapaciteta zaposlenih u oblastima etike, integriteta i borbe protiv korupcije.
- Agencija za sprečavanje korupcije i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija ostaju posvećeni jačanju institucionalne odgovornosti i transparentnosti, te obnovi povjerenja građana u rad javnih institucija – kroz sistemski pristup, kontinuiranu edukaciju i međusektorsku saradnju - poručeno je u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Šezdeset tri polaznika sa juga završili obuku za jačanje integriteta u obrazovanju

Ne dijelimo samo probleme, već i rješenja - bila je poruka koja je dominirala tokom intenzivnog programa višednevne obuke koju je Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizovao od 5. do 8. maja, u Podgorici, okupljajući predstavnike 12 nevladinih organizacija iz Crne Gore, Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije čiji su projekti podržani na konkursu u okviru programa Zajedno za LGBTQI+ jednakost.
Tokom intenzivnog programa jačanja kapaciteta ovih organizacija, obrađeni su različiti aspekte upravljanja projektima i izvještavanja u sadržajnom dijelu, finansijski menadžment, procedure javnih nabavki i oslobađanja od PDV, pravila o vidljivosti u skladu sa projektima koje finansira EU, kao i druge vezane teme.&nbsp;
- Naš cilj nije bio samo da organizacijama civilnog društva obezbijedimo finansijsku podršku, već da ih osnažimo da dugoročno budu pokretači promjena u svojim zajednicama - istakao je programski direktor u CGO Petar Đukanović.&nbsp;
Kroz sveobuhvatne obuke iz upravljanja projektima, komunikacije, vidljivosti, zagovaranja i monitoringa javnih politika, organizacije su, kaže on, stekle konkretna znanja i vještine koje im omogućavaju da efikasnije, profesionalnije i sa više samopouzdanja djeluju u oblasti zaštite prava LGBTIQ+ osoba.&nbsp;
- Ujedno, ovaj program je pružio dragocjenu priliku za međusobno povezivanje, jer su organizacije iz različitih zemalja imale platformu da se upoznaju i uspostave saradnju koja može da osnaži regionalnu solidarnost i zajednički pristup u borbi za očuvanje i unaprijđenje ljudska prava - zaključio je Đukanović.&nbsp;
I Gracija Atanasovska, iz Koalicije MARGINS iz Sjeverne Makedonije, istakla je značaj upoznavanja sa ljudima iz drugih organizacija iz regiona koji kroz aktivizam pokušavaju da poboljšaju situaciju u oblasti ljudskih prava.
- Ovakvi događaji nam pomažu da se povežemo, razmijenimo iskustva i uspješne prakse, ali i izazove sa kojima se suočavamo u svojim zemljama. Mogućnost da se upoznamo licem u lice dodaje još jednu veoma važnu - intimniju dimenziju saradnje. Naravno, važne su nam bile i sesije oko realizacije projekata - navela je ona.
Uvijek je, kako je ocijenio Visar Krusha iz NVO Integra sa Kosova, dobro povezati se sa organizacijama iz regiona koje sprovode programe i projekte u istoj oblasti.
- Bilo mi je veoma korisno da proučim smjernice za realizaciju projekata finansiranih od strane EU, posebno dio koji se odnosi na narativne i finansijske izvještaje. Dodatno, razmjena ideja i iskustava o tome kako pristupiti različitim izazovima u našem radu, iz različitih perspektiva i konteksta, &nbsp;uz direktno povezivanje organizacija je čvrst korak ka budućoj regionalnoj saradnji - kazao je Krusha.
Marko Vukčević, iz Asocijacije Spektra, cijeni da je organizovani program značajan, naglašavajući da je proteklih godina postala očigledna potreba za aktivnijim zagovaranjem prava LGBTIQ osoba šireg kruga aktera iz civilnog društva.
- I važno je da naučimo kako da vodimo projekte na kvalitetan i transparentan način, posebno zato što su procedure sve zahtjevnije, ali i zbog intenziteta napada na NVO sektor koji se pojačava. Iako su naše organizacije različite, suočavamo se sa sličnim izazovima, živimo i djelujemo u veoma povezanim kontekstima - poručio je Vukčević.&nbsp;
Iz organizaije UNSA GETO ocjenili su da je program bio izuzetno koristan u dijelu jačanja kapaciteta udruženja kroz praktične alate za sprovođenje projekata.
- Dodatna vrijednost je i povezivanje sa drugim organizacijama, s obzirom na to da nailazimo na slične prepreke u radu. Ta razmjena iskustava, resursa i strategija vodi ka stvaranju i jačanju zajedničkog fronta u borbi za prava LGBTIQ+ osoba. Time što smo skupa u fizičkom prostoru, umjesto uobičajenog online prostora, podstiče se i razvoj novih ideja i stvara energija za dalju borbu - ističu oni.
Obuka je okončana <a href="https://cgo-cce.org/2025/05/07/podrska-koja-mijenja-stvarnost-12-projekata-za-lgbtiq-jednakost-u-regionu/" target="_blank">ceremonijom potpisivanja ugovora za organizacijama čiji su projekti podržani</a>.
Program Zajedno za LGBTQI+ jednakost sprovodi CGO, u partnerstvu sa ERA - Mrežom za jednaka prava LGBTI osoba na Zapadnom Balkanu i u Turskoj, Queer Montenegro, Queer Centrom iz Skoplja, Tuzlanskim otvorenim centrom, NVO OMSA iz Albanije i Centrom za razvoj socijalnih grupa sa Kosova. Projekat finansira Evropska unija.

1250x600

1084x550

„Ne dijelimo samo probleme nego i rješenja“

Pravovremeno i stručno sprovođenje finansijskih istraga ključno je za suzbijanje organizovanog kriminala, ali i za povratak nelegalno stečene imovine u pravne tokove, poručeno je sa obuke organizovane za sudije i državne tužioce.
Dvodnevnu obuka za sudije i državne tužioce na temu „Finansijski izviđaj i istraga, forenzičko računovodstvo i oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću“ organizovali su Centar za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu i AIRE centar, uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva i Britanske ambasade u Podgorici.
Kako je saopšteno iz AIRE centra, obuka je okupila relevantne predstavnike tužilaštva, policije, Agencije za sprečavanje korupcije, sa ciljem unaprjeđenja kapaciteta za efikasno sprovođenje finansijskih istraga i borbu protiv organizovanog kriminala.
Direktorica Sekretarijata Centra za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu Maša Adžić istakla je da obuka predstavlja nastavak njihovih napora da obezbijede kontinuiranu edukaciju nosilaca pravosudnih funkcija u skladu sa savremenim izazovima.
- Pravovremeno i stručno sprovođenje finansijskih istraga ključno je za suzbijanje organizovanog kriminala, ali i za povratak nelegalno stečene imovine u pravne tokove - rekla je Adžić.
Iz AIRE centra su naveli da su učesnici obuke razmatrali aktuelnu praksu tužilaštva, izazove u sprovođenju naredbi za finansijsku istragu, privremeno i trajno oduzimanje imovine, kao i saradnju sa međunarodnim institucijama.
- Poseban fokus bio je na upotrebi kriptovaluta u kriminalnim radnjama i naprednim metodama prikrivanja tragova transakcija - navodi se u saopštenju.
Direktor firme Arčibald intelidžens (Archibald Intelligence), specijalizovane za sajber istrage, Stanoje Rnić, kazao je da se na terenu sve češće susreću sofisticirani pokušaji prikrivanja tragova.
- Korišćenje kripto “bridge” servisa, “mixera” i decentralizovanih platformi zahtijeva od organa istrage konstantnu nadogradnju znanja i saradnju sa specijalizovanim institucijama - rekao je Rnić.
U saopštenju se navodi da finansijske istrage, iako se često odvijaju daleko od očiju javnosti, igraju ključnu ulogu u vraćanju novca građana i države, kroz zapljenu imovine stečene kriminalom.
- Kada institucije uspješno prate tokove novca, zamrznu račune, ili oduzmu stanove, vozila i druga sredstva koja potiču iz koruptivnih i kriminalnih aktivnosti, to ima direktan efekte na društvo - vraća se povjerenje u pravosuđe i šalje jasna poruka da se kriminal ne isplati - navodi se u saopštenju.
Menadžerka projekta AIRE centra u Crnoj Gori Đina Popović rekla je da finansijske istrage predstavljaju jedno od najefikasnijih sredstava u borbi protiv organizovanog kriminala, ali zahtijevaju visok stepen koordinacije između tužilaštva, sudova, policije i drugih institucija.
- Obukama kao što je ova doprinosimo jačanju sistema u cjelini. Moramo znati kako pratiti tokove novca u vremenu kada se prakse kriminalnih grupa mijenjaju prateći nove tehnologije - poručila je Popović. 
 
Iz AIRE centra su kazali da su obuku vodili Rnić, pravosudni i finansijski stručnjaci, među kojima su sudija Višeg suda u Podgorici Suzana Mugoša, specijalni tužilac Miloš Šoškić i finansijska analitičarka Specijalnog državnog tužilaštva Dubravka Popović.
- Događaj je završen sa naglaskom na potrebu nastavka specijalizovanih edukacija i jačanja međuinstitucionalne saradnje u cilju efikasnijeg procesuiranja tih krivičnih djela - navodi se u saopštenju.

Finansijske istrage ključne za suzbijanje organizovanog kriminala

V.d. direktora Uprave policije, Lazar Šćepanović, i ambasadorka Republike Francuske, An Mari Maske, otvorili su juče obuku o kriptovalutama u Regionalnom centru za sajber kriminal namijenjenu za 11 policijskih službenika.&nbsp;
Otvaranju obuke u Naučno-tehnološkom parku prisustvovali su i oficiri za vezu Ambasade Francuske, policijski službenici i eksperti.
Šćepanović je akcentovao da kripto imovina predstavlja jedan od rastućih bezbjednosnih izazova sa kojima se službe za sprovođenje zakona suočavaju i zahvalio Ambasadi Republike Francuske i oficirima za vezu, na njihovoj izuzetnoj podršci koja je od ključnog značaja za unapređenje kadrovskih kapaciteta crnogorske policije kroz razmjenu znanja i iskustava na ovu temu.
On je naglasio da, iako je tržište kriptovaluta u Crnoj Gori u ekspanziji, ta oblast još nije regulisana zakonski.
- Ipak, Uprava policije preduzima određene istražne radnje u saradnji sa nadležnim tužilaštvom u odnosu na detektovana lica koja se u Crnoj Gori bave trgovinom kriptovalutama - navedeno je u saopštenju UP.
Kako se ističe, u okviru međunarodne operativne saradnje Uprava policije razmjenjuje podatke i vodi istražne aktivnosti u cilju razotkrivanja složenih predmeta u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.&nbsp;
- Uz podršku međunarodnih partnera Specijalnom policijskom odjeljenju je obezbijeđena jedna licenca za Chainalysis softver, koja služi za praćenje nelegalnih aktivnosti u odnosu na blokchain tehnologiju i kriptovalute, nakon čega je organizovana i obuka za službenike u cilju unapređenja sposobnosti vođenja finansijskih istraga - dodaje se u saopštenju UP.
Na kraju, Šćepanović je naglasio značaj kontinuiranog podizanja nivoa obučenosti službenika, kako bi se efikasno odgovorilo na bezbjednosne izazove, te zahvalio francuskim partnerima na njihovoj pomoći.&nbsp;
Ambasadorka Maske je naglasila da je ovaj centar nastao kao rezultat saradnje Francuske, Crne Gore i Slovenije, a njegova misija bila je jačanje kapaciteta za borbu protiv sajber kriminala na Zapadnom Balkanu.&nbsp;
Obuka ima za fokus edukaciju službenika u borbi protiv organizovanog kriminala na međunarodnom nivou, s obzirom na brzo napredovanje i rast tehnologija koje kriminalne grupe koriste za nezakonite aktivnosti.&nbsp;
- Kroz obuku, policijski službenici stiču alate za prepoznavanje i sprečavanje kriminala povezanog sa kripto imovinom, kao i za zaplijenu ilegalnih finansijskih sredstava - konstatovano je ovom prilikom.
Maske je naglasila važnost dugogodišnje saradnje između Crne Gore i Francuske, te pozdravila zajednički rad na usklađivanju u okviru evropskog okvira i jačanju operativne saradnje. Na kraju, ambasadorka je zahvalila svim učesnicima na njihovom angažmanu i interesovanju i poželjela uspješnu obuku.
Takođe, v.d. direktora policije održao je juče sastanak u Upravi policije, kom su prisustvovali francuski oficiri za vezu Alain Rouden i Gurkan Karas.
Šćepanović je ovom prilikom pozdravio uspješnu bilateralnu operativnu saradnju i razmjenu informacija koju Uprava policije ostvaruje sa nacionalnim biroima Interpola u Francuskoj, Europolom, kao i drugim partnerskim organizacionim jedinicama.
On je zahvalio na kontinuiranim naporima za unaprjeđenje kapaciteta Uprave policije i realizovanim aktivnostima, posebno u domenu edukacije policijskih službenika kroz planirane obuke i osnaživanje kapaciteta i sposobnosti organizacionih jedinica.
Na kraju je istaknut značaj kontinuirane saradnje na strateškom i operativnom nivou, u cilju suočavanja sa svim bezbjednosnim izazovima.

Policijski službenici na obuci o kriptovalutama; Šćepanović: Preduzimamo istražne radnje prema određenim osobama

Učimo djecu da se brinu o sebi kako bi zaštitili sebe od drugih i druge od sebe, poručeno je, između ostalog, sa današnje obuke koju je Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizovao u Kotoru na temu prevencije i intervencije u slučajevima vršnjačkog nasilja. Na obuci je učestvovalo 22 pedagoga i psihologa iz osnovnih i srednjih škola iz južnog dijela Crne Gore. Oni su sa psihološkinjom Maruškom Drašković razvijali vještine prepoznavanja i efikasnog odgovara na vršnjačko nasilje, koje sve više ugrožava sigurnost mladih ali i širih grupa u društvu. To otvara potrebu za sistemskim odgovorom, a dio tog odgovora je i u osnaživanju pedagoga i psihologa koji rade u obrazovnom sistemu. Vanesa Manojlović, pedagoškinja Resursnog centra za sluh i govor „Dr Peruta Ivanović“ u Kotoru, ocjenjuje da je seminar izuzetno kreativan i na drugačiji način organizovan.&nbsp; - Takođe, učesnici su otvoreni, saradljivi, voljni da razmjenjuj iskustva i znanja što omogućava šire sagledavanje slike. Vjerujem da ovim stičemo samo znanja, nego i konkretne alate koje ćemo primjenjivati u našem daljem radu u školama - ističe ona.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250214150248_c6ce6c4318a3eabf084b94983b4a9e7e4ada0e190f4559665c07e9deedc605b2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250214150248_c6ce6c4318a3eabf084b94983b4a9e7e4ada0e190f4559665c07e9deedc605b2" data-rendition-name="original" width="5712" height="4284" loading="lazy" alt="Sa obuke u Kotoru"> <figcaption>Sa obuke u Kotoru(Photo: CGO)</figcaption> </figure>  Pedagoškinja Srednje stručne škole u Baru Milanka Okuka kazala je da su pedagoško-psihološke službe uvijek uključene u rješavanje problema vršnjačkog nasilja, koji je, kako je rekla, vrlo aktuelna i važna tema. - Pa je tim značajnija ova prilika za dodatno osnaživanje i podršku pedagoško-psihiloškim službama u školama. Nadam se da će nam ovo iskustvo pomoći u radu sa učenicima, nastavnicima i roditeljima. Učimo djecu da se brinu o sebi kako bi zaštitili sebe od drugih i druge od sebe - poručila je Okuka. Maruška Drašković, predavačica na obuci, rekla je da je zadovoljna učesnicima i učesnicama seminara.&nbsp; - Pokazuju veliku zainteresovanost, aktivno su uključeni, a posebno mi je drago što nismo u klasičnom predavačkom formatu već u radioničkom, koji omogućava interakciju, međusobnu razmjenu ideja, iskustava i znanja. Za mene je od posebnog značaja što se bavimo temom nenasilja. Da bi došli do nenasilja, prvo moramo raditi na sebi. Moramo prepoznati šta mi sami radimo sa sobom kako bismo postali potpuniji, zreliji i svjesniji, te napredovali i taj napredak mogli širiti na druge - kazala je Drašković. Obuka je dio projekta SRCE: podrška osnaživanju i otpornosti mladih danas, koji finansira Delegacija EU u Crnoj Gori, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

Prevencija i intervencija u borbi protiv vršnjačkog nasilja ključni za bezbjednost djece

Dodatna edukacija o vršnjačkom nasilju u svim segmentima formalnog obrazovnog sistema neophodna je kako bi školsko okruženje postalo sigurno i motivirajuće za razvoj mladih - naglašeno je na današnjoj obuci koju je Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizovao u Podgorici na temu prevencije i intervencije u slučajevima vršnjačkog nasilja.
Obuka je, kako se navodi u saopštenju, okupila 30 pedagoga i psihologa iz osnovnih i srednjih škola iz centralnog dijela Crne Gore, koji su imali priliku da sa psihološkinjom Tamarom Milić jačaju vještine za prepoznavanje i adekvatno reagovanje na vršnjačko nasilje koje postaje rastući problem u našem društvu.
Pedagog u Osnonoj školi “Lovćenski partizanski odred” sa Cetinja Nikola Latković naveo je da su ovakve edukacije neophodne s obzirom na dosadašnje iskustvo i rad sa mladima, jer pružaju šansu da nauče nešto novo i razmijene iskustva sa kolegama i koleginicama iz drugih obrazovnih ustanova.
- Ove obuke nisu važne samo stručnim saradnicima, već i svim nastavnicima. Naglasio bih i da je uloga države da se pokaže na pravi način - da pošalje pravu poruku u kojoj ističe da ova tema mora biti prioritet, što do sada nije bio slučaj - rekao je on.
&nbsp;Psihološkinja u OŠ “Savo Pejanović“ u Podgorici Milica Pušonjić ističe da je tema nasilja, a posebno vršnjačkog nasilja, nažalost, aktuelna, te nikad nije dovoljno učenja i ragovora o tome.&nbsp;
- Današnja obuka je važna jer je okupila psihološko-pedagoške službe. To nam je dalo priliku da razmijenimo iskustva u radu, izazove sa kojima se suočavamo, ali i da čujemo rezultate istraživanja kako u Crnoj Gori tako i u okruženju - kazala je ona.&nbsp;
Pedagoškinja u Srednjoj stručnoj školi "Ivan Uskoković” u Podgorici Mirjana Vukčević kazala je da nasilje u našem društvu eskalira, što je i motivisalo da se prijavi za današnju obuku, a u nadi da ću dobiti nove informacije o rješavanju ovih problema.
- Drago mi je da je omogućeno pedagozima i psiholozima da razmijene iskustva i steknu nova znanja, a očekujem i druge oblike podrške. Zagovornica sam kontinuiteta ovakvih okupljanja kako bi mogli razmijenjivati mišljenja i informacije od koristi u svakodnevnom radu - zaključila je ona.

CGO: Sigurno školsko okruženje preduslov za zdrav razvoj mladih

Ministarstvo unutrašnjih poslova planira da izdvoji 13.000 eura za smještaj ishranu za pripadnike Uprave policije tokom obuke u zimskim uslovima na Žabljaku.
Kako je navedeno u objavljenoj javnoj nabavci, u desetodnevnoj obuci u februaru je predviđeno da učestvuje 210 policijskih službenika.
MUP traži smještaj koji ima toplu i hladnu vodu 24 sata i klima uređaj, a u okviru koga je obezbijeđena sala za vježbanje u periodu od sedam do devet sati svakog dana tokom trajanja obuke.
Ishrana podrazumijeva pun pansion, s tim što se ručak po potrebi može izdavati kao „Lunch paket“.	
Takođe, potrebno je obezbijediti i dnevni ski pas na skijalištu „Savin kuk“.
Od ostalih uslova, MUP traži zaseban parking za minimum 10 službenih vozila i salu za sastanke kapaciteta minimum 30 mjesta.
Rok izvršenja ugovora je od 9. do 18. februara.
T.K.

Zimska obuka policijskih službenika na Žabljaku: MUP za smještaj i hranu izdvaja 13.000 eura

Projekte je nekad lakše napisati nego sprovoditi i zato je jako važno unaprijed se upoznati sa pravilima, a posebno kad se radi o onima koji su finansirani iz EU fondova, ocijenjeno je, između ostalog, na dvodnevnoj obuci predstavnika pet nevladinih organizacija čiji su projekti podržani kroz program SRCE: Podrška osnaživanju i otpornosti mladih danas, koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO), a finansira Delegacija EU u Crnoj Gori, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.
Na obuci, koju je vodio tim CGO-a, učestvovali su predstavnici Centra za prava djeteta, Alumni akademije Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, NVO Prima, NVO CEMOI i Fondacije “Čini dobro”. Tokom prvog dijela, fokus je bio na pravima i obavezama korisnika sredstava koji upravljaju projektima, načine izvještavanja, kao i prepoznavanje prepreka koje se mogu pojaviti tokom realizacije projekta. 
Takođe, pitanja vidljivosti i komuniciranja projekata su obrađena. U drugom dijelu obrađivano je budžetiranje, pravdanje troškova i slanje finansijskih izvještaja, kao i najčešće greške prilikom finansijskog rukovođenja projektima i izvještavanja, uz praktična uputstva za efikasno upravljanje finansijskim aspektima projekata.
- Treninga je bio jako koristan i utisci su odlični. Ovo je velika pomoć u pripremi i realizaciji projekta. Posebno je važno da smo obradili i vidljivost i komuniciranje zbog društvene zajednice i donatora koji učestvuju i pomažu u realizaciji naših ideja. Takođe, uputstva o načinu pisanja izvještaja su nam korisna, jer sada znamo kako da tačno opisujemo sve rezultate koje ćemo postići u realizaciji projekta - navodi Marija Manja Jovović iz Fondacije “Čini dobro”.
Sličnog je stava i Jelena Ćorić iz Centra za prava djeteta. 
- Trening je bio izuzetno sadržajan. U kratkom vremenskom periodu smo prošli neke od najznačajnijih tema, struktura je bila odlična, tako da je svima bilo jasno sve šta se očekuje od nas u realizaciji projekta. Za mane je najvažniji dio bio narativni izveštaj, budući da nisam ranije imala iskustva sa tim, a ovo je bila odlična polazna osnova - kazala je ona.

Važno unaprijed se upoznati sa pravilima sprovođenja projekata

Petnaest zatvorenika u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija završilo je tromjesečnu obuku za zanimanja pomoćnik u kuhinji i pomoćnik molera - saopšteno je iz nevladine organizacije Juventas.
Program stručnog osposobljavanja u Zatvoru za duge kazne u Podgorici je, kako je precizirano u saopštenju, realizovan u saradnji sa Upravom za izvršenje krivičnih sankcija.
- Ovi programi su osmišljeni na osnovu preferencija učesnika, koje su prethodno identifikovane kroz direktne razgovore i anketiranje - kazali su iz Juventasa.
Programski direktor u ovoj nevladinoj organizaciji Jovan Bojović rekao je da su smatrali da je ključno da zatvorenici imaju mogućnost da biraju programe obuke, jer njihova motivacija i interesovanja igraju presudnu ulogu u uspješnosti ovakvih aktivnosti.
- Na osnovu njihovih prijedloga omogućili smo im edukaciju za zanimanja koja su tražena i koja će im pružiti realne šanse za zapošljavanje nakon izlaska iz sistema - istakao je Bojović.
Naglasio je da takvi programi imaju dugoročne ciljeve.
- Osposobljavanje za praktična i tržišno relevantna zanimanja direktno doprinosi njihovoj pripremi za izlazak. Na ovaj način zatvorenici stiču ne samo profesionalne kvalifikacije, već i osjećaj sigurnosti da mogu ravnopravno učestvovati na tržištu rada. Time se povećavaju njihove šanse za uspješnu reintegraciju, što je od koristi ne samo za njih lično, već i za društvo u cjelini - rekao je Bojović.
Dodaje da kroz ovakve programe nastoje da ih osnaže i kao aktivne i odgovorne članove zajednice, kao i da kada imaju konkretne vještine i znanja, ali i povjerenje u svoje sposobnosti, proces reintegracije postaje znatno uspješniji.
- Posebnu važnost ovakve aktivnosti imaju u kontekstu smanjenja rizika od recidivizma. Kada osoba nakon izlaska ima kvalifikacije koje joj omogućavaju zapošljavanje i ekonomsku stabilnost, mnogo su veće šanse da će se uspješno reintegrisati u društvo - istakao je Bojović.

U UIKS-u realizovani programi obuke za pomoćnika u kuhinji i pomoćnika molera

Dvodnevna obuka za NTC sistem učenja pod nazivom ,,Razvoj ukupnih sposobnosti djeteta" održava se ovog vikenda na Cetinju, a učestvuje više od 100 učitelja i vaspitača iz prijestonice i Podgorice.
Organizator obuke je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija u saradnji sa Prijestonicom Cetinje uz podršku Zavoda za školstvo Crne Gore. Obuku realizuju dr Ranko Rajović i Vuk Rajović.
- NTC program učenja predstavlja inovativan pristup učenju, osmišljen kako bi stimulisao razvoj dječjeg mozga kroz igru i kreativne aktivnosti. &nbsp;Program se temelji na naučnim istraživanjima o funkcionisanju mozga i usmjeren je na podsticanje kognitivnog razvoja kod djece kroz igre i aktivnosti koje su posebno osmišljene da podstaknu rad mozga na višem nivou - saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Ključni aspekt ovog sistema je igra, koja predstavlja osnovnu unutrašnju motivaciju kod djece, omogućavajući im da kroz zabavu razvijaju kritičko mišljenje, logiku, motoriku i kreativnost.
Cilj ove obuke je osposobiti učitelje i vaspitače za primjenu NTC metoda u nastavi.&nbsp;
- Učitelji koji prođu ovu obuku steći će vještine i znanja kako da kroz igru i raznovrsne aktivnosti usmjere djecu da bolje usvajaju gradivo, razvijaju socijalne i kognitivne sposobnosti, kao i da poboljšaju koncentraciju i motivaciju za učenje - kazali su u Ministarstvu.

Više od 100 učitelja i vaspitača se obučava za NTC sistem učenja

Privredna komora Crne Gore sprovela je tokom marta i aprila istraživanje među privrednicima, s ciljem procjene aktuelnog poslovnog ambijenta, identifikovanja ključnih izazova i očekivanja za naredni period. Rezultati pokazuju postepeno poboljšanje percepcije privrede, ali i dalje prisustvo ozbiljnih prepreka.
Prosječna ocjena poslovne klime u 2025. iznosi 2,47 – što je napredak u odnosu na 2,37 iz prethodne godine, ali još ispod pretpandemijskog nivoa od 3,05. Optimistična su očekivanja za kraj godine, s prosječnom ocjenom 3,03, dok se za 2026. predviđa dodatni rast na 3,35.
Predsjednica Privredne komore, dr Nina Drakić, kazala je da se uočava napredak u oblastima kao što su javne nabavke i digitalizacija, dok sistemski problemi u poreskom sistemu, pravosuđu i pristupu kapitalu i dalje koče razvoj. „Rezultati istraživanja potvrđuju da su unapređenje institucionalne efikasnosti, reforma obrazovanja, bolji pristup finansijama i fiskalna rasterećenja ključni za održivo poboljšanje poslovne klime“, poručila je Drakić.
Očekivanja do kraja godine pokazuju umjereni optimizam: većina privrednika predviđa rast prometa i iskorišćenosti kapaciteta, dok su investicije i likvidnost i dalje podložne rizicima. Uvoz, izvoz i zaposlenost ostaju na stabilnom nivou, ali zabrinjava to što 62,1% ispitanika očekuje rast cijena, što dodatno otežava poslovanje. Posebno je problematičan slab optimizam u vezi sa izvozom, što ukazuje na strukturne izazove u izvoznim sektorima.
Potpredsjednik Komore Nikola Vujović naveo je pet najvećih biznis barijera: „Siva ekonomija i nelojalna konkurencija i dalje su glavni problem. Slijede nedostatak kvalifikovane radne snage, visoki fiskalni i parafiskalni nameti, neadekvatna zakonska rješenja i njihova nedosljedna primjena.“
Direktor sektora za istraživanje i analize, Miljan Šestović, predstavio je detaljne rezultate po oblastima:
<ul>
 <li>&nbsp;Javne nabavke: Najveći napredak, uz pohvale za digitalizaciju i veću transparentnost.</li>
 <li>&nbsp;Poreski sistem: Tri godine bez promjene – visoke takse i kompleksne procedure i dalje opterećuju privredu.</li>
 <li>&nbsp;Infrastruktura: Spora dinamika napretka, s niskim ocjenama željezničke infrastrukture, a najboljom – internetom.</li>
 <li>&nbsp;Tržište rada: Problemi sa dostupnošću radne snage i migracijom kvalifikovanih kadrova.</li>
 <li>&nbsp;Javna administracija: Poboljšana percepcija efikasnosti i digitalizacije.</li>
 <li>&nbsp;Vladavina prava: I dalje slabo ocijenjena oblast; naročito loše stoji upravljanje stečajnim postupcima.</li>
 <li>&nbsp;Digitalizacija: Oporavak nakon pada u 2024; najveći napredak u digitalnim servisima državnih organa.</li>
 <li>&nbsp;Pristup finansijama: I dalje najniže ocijenjena oblast, iako se vidi blagi napredak.</li>
</ul>
Zaključno, rezultati istraživanja pokazuju da i pored pozitivnih pomaka, poslovna zajednica i dalje funkcioniše u složenom i nestabilnom ambijentu. Reforme moraju biti fokusirane, dosljedne i usmjerene ka rješavanju strukturnih slabosti koje godinama usporavaju razvoj crnogorske privrede.

PKCG: Institucionalna efikasnost i reforme ključ za bolji poslovni ambijent

Posmrtni ostaci 30 ljudi, za koje se sumnja da su ih ubili pripadnici Islamske države, pronađeni su u manjem mjestu u Siriji, saopštile su danas bezbjednosne snage Katara.
Ostatke ubijenih ljudi pronašli su katarski timovi i pripadnici američkog Federalnog istražnog biroa (FBI) koji je tražio pretragu. U saopštenju Katara se ne navodi koga traži američka agencija.
Dodaje se da se trenutno sprovode DNK testiranja kako bi se utvrdili identiteti pronađenih na sjeveru Sirije blizu granice s Turskom.
Ekstremisti Islamske države koja je kontrolisala veliki dio Sirije i Iraka više od pet godina i na tim teritorijama proglasila kalifat, ubili su više desetina stranaca, među kojima su bili i humanitarni radnici i novinari.
Islamska država je izgubila većinu zauzete teritorije krajem 2017. godine, a dvije godine kasnije je saopšteno da je poražena.
Od tada je na sjeveru Sirije otkriveno više desetina masovnih grobnica, sa tijelima i posmrtnim ostacima ljudi koje je Islamska država otela.
Članovi Islamske države objavljivali su 2014. i 2015. godine snimke na kojima se zarobljenim ljudima odsjecaju glave, među kojima su bili i američki novinari Džejmsa Foulija i Stivena Sotlofa.
Masovne grobnice pronađene su i u oblastima koje je ranije kontrolisao bivši predsjednik Sirije Bašar el Asad, koji je zbačen sa vlasti u pobuni u decembru prošle godine, čime je okončana pedesetogodišnja vladavina njegove porodice. Asadova porodica je koristila zloglasne bezbjednosne i obavještajne službe u borbi protiv disidenata od kojih su mnogi nestali.
Ujedinjene nacija (UN) objavile su 2021. godine procjenu u kojoj se navodi da je više od 130.000 Sirijaca oteto ili nestalo od početka pobune 2011. tokom Arapskog proljeća koja je prerasla u građansk rat.

U Siriji pronađeni ostaci 30 ljudi, sumnja se da ih je ubila Islamska država

Crna Gora dijeli zajedničke vrijednosti demokratskih i građanskih društava utemeljenih na vladavini prava. Istrajno sprovodimo reforme i aktivnosti u pravcu ostvarenja najvažnijeg vanjskopolitičkog prioriteta - članstva u Evropskoj uniji, što je i težnja sveukupnog crnogorskog društva. Na tom putu od krucijalne važnosti su odlučna nastojanja za postizanjem konkretnih rezultata u evropskim integracijama od naše administracije i diplomatije i čvrsto sam uvjeren da ćemo 2028. biti članica Evropske unije - kazao je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović.
On je, na prijemu povodom Dana crnogorske diplomatije, kazao da je najznačajniji uspjeh na vanjskopolitičkom planu u savremenoj istoriji Crne Gore ostvaren 5. juna 2017. godine kada smo postali članica NATO-a, najveće međunarodne političko-vojne organizacije na svijetu.
- Biti dio najvećeg kolektivnog sistema bezbjednosti za našu zemlju predstavlja garanciju nacionalne bezbjednosti, očuvanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Kao pouzdana i stabilna članica NATO čvrsto smo posvećeni sprovođenju nacionalnih političkih prioriteta u okviru NATO-a i konkretnim doprinosima svim ključnim politikama i oblastima djelovanja NATO-a - rekao je Ibrahimović.
Imajući u vidu značaj izuzetne istorije diplomatije Crne Gore, a polazeći od reformi Senata iz doba Knjaževine Crne Gore, kada je 1874. ozvaničeno novo ustrojstvo državne uprave i ustanovljena Knjaževska kancelarija za spoljne poslove, danas se prvi put obilježava 6. maj, „Dan crnogorske diplomatije“ ustanovljen odlukom Vlade od 23. jula 2024. godine.
- Time ukazujemo visoko poštovanje neprolaznim vrijednostima diplomatije, slavne istorije i državnosti Crne Gore koja je kroz svoje viševjekovno trajanje od Duklje, preko Zete i knjaževine Crne Gore do današnje, moderne Crne Gore gajeći dobre odnose sa istokom i zapadom bila ne samo mjesto spajanja nego i mjesto prožimanja istoka i zapada, različitih kultura, vjera i nacija. Ti dobri odnosi, poštovanje i uvažavanje drugih i drugačijih temelj su današnjih dobrih odnosa Crne Gore sa svima sa kojima dijeli iste vrijednosti i iste vizije, dakle temelj naše diplomatije - kazao je Ibrahimović.&nbsp;
Nakon Berlinskog kongresa 13. jula 1878, kada je potvrđena postojeća nezavisnost Crne Gore, naša diplomatija dobija puni zamah.&nbsp;
- Formira se Ministarstvo inostranih djela. Otvaraju se poslanstva (ambasade) u Carigradu, Beogradu, Parizu, Vašingtonu, djeluju konzulati u Skadru, Trstu, Rimu, uz razgranatu strukturu počasnih konzula, uglednih i uticajnih ličnosti. Respektabilna diplomatsko-konzularna mreža Knjaževine Crne Gore, drevne mediteranske zemlje, skromne državne kase a velikog srca, čojstva i herojskih podviga, iskonskih vrijednosti slobodarstva, starovremenskih znamenja i dubokih brazdi kulture. Cetinje, jezgro državnosti, postaje ugodan i gostoljubiv dom stranim diplomatama koji dodatno Cetinje i Crnu Goru oplemenjuje šarmom novih kultura, običaja i stranih jezika - naveo je Ibrahimović.&nbsp;
Dodaje da da je "državnička mudrost i vizionarstvo knjaza Nikole Petrovića i intenzivno promišljanje da, shodno diplomatskim uzusima i međudržavnoj korespondenciji, dostojanstveno predstavlja Crnu Goru u međunarodnim odnosima, omogućava mu plejada brilijantnih crnogorskih diplomata viteškog duha i evropskog kova, raskošnog obrazovanja i intelekta, ratničkog nerva i beskrajne odanosti, koji su svojim osmišljenim diplomatskim angažmanom i patriotskim stavom ispisali prve diplomatske note i udarili temelje našoj diplomatiji, čime je uzdignut međunarodni ugled Crne Gore".&nbsp;
- Stoga je ovaj dan ujedno i omaž sjenima markantnih ličnosti naše istorije: vojvodi Stanku Radonjiću i Gavru Vukoviću, dr Antu Gvozdenoviću, Evgeniju Popoviću, Peru Šoću, Dušanu Gregoviću, Lazaru Tomanoviću, Mitru Bakiću, Petru Plamencu i drugim diplomatama. Njihovim odlaskom s diplomatske pozornice, gasi se duh romantičnih vremena i herojskog doba, nažalost nestaje i država Crna Gora, zemlja saveznica i pobjednica u Prvom svjetskom ratu. &nbsp;Opštenarodni ustanak u Crnoj Gori 13. jula 1941. i slavna Narodnooslobodilačka epopeja! Plemenito i hrabro antifašističko srce Crne Gore ustalo je protiv fašizma i nacizma u Drugom svjetskom ratu, i formalno obnovilo našu državnost. Na scenu međunarodnih odnosa i svjetske diplomatije, smjelo i čvrsto, stupaju slavni ratnici, ovjenčani zasluženom slavom veličanstvenih pobjednika, neustrašivih partizanskih komandanata i revolucionara, smjelo i čvrsto elitni ambasasadori SFRJ iz Crne Gore: Danilo Lekić, Veljko Mićunović, Vladimir Popović, heroina i dama Stana Tomašević, Mišo Pavićević, Obrad Cicmil, Vladimir Rolović, Jovo Kapa, Peko Dapčević, Miljan Komatina, Sulejman Redžepagić i brojni drugi. Afirmisali su napredne ideje jednakosti svijeta i aktivne miroljubive koegzistencije - ističe Ibrahimović.
Krasio ih je, prema njegovim riječima, autentičan slobodarski duh, beskompromisna lojalnost svojoj zemlji, snažna posvećenost univerzalnim vrijednostima čovječanstva zbog čega je njihov internacionalizam bio visoko vrednovan i poštovan širom svijeta.&nbsp;
- Crna Gora, ponosna na svoju vjekovnu samostalnost i identitet, raskošno kulturno-istorijsko nasljeđe, baštineći čvrst multietnički svjetonazor, uzorno čuvajući multivjerski sklad, nepokolebljivo posvećena antifašizmu, obnavlja nezavisnost 21. maja 2006. godine, zahvaljujući i plejadi naših vrsnih diplomata toga doba. Stoga mi je zadovoljstvo da su danas i oni sa nama na Cetinju, i srdačno ih pozdravljam. Ministarstvo vanjskih poslova ponosno na našu čuvenu prošlost i dostignuća sadašnje diplomatije, nastoji kreirati svijetlu perspektivu Crne Gore u međunarodnim odnosima - rekao je Ibrahimović.
Diplomatija naše države, kako dodaje, snažno je posvećena stalnom razvoju bilateralnih odnosa sa drugim zemljama.
- &nbsp;Posebno usmjerena ka jačanju dobrosusjedske saradnje sa zemljama Regiona i kontinuirani razvoj političkih, ekonomskih, kulturnih i drugih relacija. Intenziviranje bilateralnih odnosa sa državama EU su ključni za dalju vanjskopolitičku afirmaciju Crne Gore i ostvarivanje strateških prioriteta. Stoga naše bilateralne odnose sa državama EU karakteriše konstantan trend unaprjeđenja, dijalog na visokom nivou, dinamična saradnja u brojnim oblastima, uključujući i saradnju u domenu dalje afirmacije integracije Crne Gore u EU i aktivnog članstva u okviru NATO. &nbsp;Sa primarnim fokusom na evropske integracije, Crna Gora ostaje opredijeljena i za unaprjeđenje bilateralnih odnosa i dinamiziranje sveukupne saradnje i sa drugim državama u svijetu - istakao je Ibrahimović.
Crna Gora učestvuje u radu više od 30 regionalnih inicijativa, od ekspertskog do najvišeg političkog nivoa, usmjerenih na jačanje saradnje i uspostavljanje kontakata u različitim oblastima od nacionalnog, regionalnog i međunarodnog značaja.&nbsp;
- Naročito se zalažemo za bolje pozicioniranje naše zemlje u Regionu i pružamo kontinuiran doprinos stabilnosti i nastavku političkog dijaloga sa svim državama regiona. Vjerujemo da se kroz intenzivnu regionalnu i dobrosusjedsku saradnju može postići da Zapadni Balkan bude stabilan i prosperitetan. Posebno ističem naš intenzivan angažman u multilateralnim organizacijama, usmjeren ka promociji međunarodne saradnje na polju rješavanja globalnih pitanja različitog karaktera, prije svega, očuvanje međunarodnog mira i bezbjednosti, razvijanje prijateljskih odnosa između zemalja, zaštitu ljudskih prava i sloboda, afirmaciju održivog razvoja, humanitarnu i zdravstvenu pomoć, borbu protiv klimatskih promjena, uz brojne druge aktivnosti - naveo je Ibrahimović. &nbsp;
Poseban senzibilitet u svom radu, kako dodaju, poklanjaju zaštiti prava i interesa crnogorskih državljana u inostranstvu.
- Neizostavan je naš angažman na očuvanju i jačanju državnog, nacionalnog i kulturnog identiteta dijaspore-iseljenika Crne Gore, čemu će doprinos dati i aktivnosti ambasada Crne Gore u Kraljevini Danskoj i Švajcarskoj Konfederaciji, i Kancelarije Crne Gore u Velikom Vojvodstvu Luksemburg, koje će u punom kapacitetu otpočeti sa radom tokom ove godine, što predstavlja uspjeh u širenju mreže naših misija, ujedno i podstrek dinamiziranju bilateralnih odnosa sa tim državama - zaključio je Ibrahimović.&nbsp;

Ibrahimović: Čvrsto sam uvjeren da ćemo 2028. biti članica EU

Policijski službenici su identifikovali i procesuirali vozača autobusa M.Ž. koji je preticao kolonu vozila tokom obustave saobraćaja zbog nezgode na Vranjini u kojoj je smrtno stradao motociklista J.V. (64), saopšteno je iz Uprave policije (UP).&nbsp;
Oni su procesuirali vozača povodom fotografije koju su objavili mediji, a na kojoj je prikazan autobus koji pretiče kolonu vozila tokom obustave saobraćaja.
- Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica hitno su postupili po saznanju o objavljenoj fotografiji i u kratkom roku identifikovali i pronašli vozača M.Ž. koji je upravljao autobusom jedne prevozničke firme, ulcinjskih registarskih oznaka, a za kojeg je utvrđeno da je počinio prekršaj iz čl. 320 st.1 t. 12 Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima (preticanje kolone vozila) - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Protiv M.Ž. će biti podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.
U vezi sa saobraćajnom nezgodom u kojoj je smrtno stradao motociklista i UP su saopštili da je policija identifikovala sve učesnike nezgode i od istih uzela izjave u policijskim prostorijama, o čemu je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici.

Identifikovan i procesuiran vozač autobusa

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Što je to u biografiji Pavla Đurišića herojsko i junačko?

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Crnogorska grupa "Perper" sinoć je na Trgu nezavisnosti u Podgorici priredila veče za pamćenje.
Nastup cetinjske čuvene grupe na Proljećnom pazaru ispunio je trg emocijama, ritmom i snažnom energijom, a publika je uglas pjevala njihove najpoznatije hitove poput "Montenegro jazz", "Perperi i zlato", "Zastave", "Kome dolaziš u san", "Dobrovoljac", "Sa dušom od kamena"...
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F_rAocTcegpU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poseban trenutak večeri bio je izvođenje pjesme "Goro moja", koja je, kako to inače biva, dirnula sve prisutne i izazvala pravu euforiju.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FHoRX87zgKws&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Čitava atmosfera bila je prožeta zajedništvom i ljubavlju prema muzici, a Perper je još jednom pokazao zašto je navoljeniji bendo domaće scene.

VIDEO: Perper i publika u harmoniji: "Goro moja" zagrmjela jednim glasom

10.05.
15:50h
Vučem neku tjeskobu, vučem je, u meni je, guram stid pred sobom. Nikako da pristanem sve da odbacim i pazim svoga posla, pred neuređenim, nekompetentnim narativima dijela vlasti, koji obnašajući istu pokazuju tupavu, mrzilačku zlovolju. Čiji postupci determinisani averzijom prema subjektu, brukaju samu državu.
Sve neprijatne misli, neizbježna pitanja, nijema čuđenja, sputavaju me da se iz nemoći kao građanin nasmijem establišmentu, u kojem, očito, neki efemerni likovi brukajući vlasti, ispoljavaju prapotopsku glupost garniranu nezrelostima.
Pozoveš nekoga za dan, kakav je državni praznik, a onda se presabereš i na memorandumu Vlade napišeš da je prvi poziv sa sve memorandumom nevažeći i dodaš da primalac računa da nije ni poslat.
Šaljući tu poruku-poslao si sledeću:
1. Računajte građani da bulevar Jaz - Tivat, ne radi onaj ko radi i biće mu zabranjeno.
2. Kad se vozite autoputem, kojim se mi u inat ne vozimo, računajte da ga nije radio ko jeste, ako računate da ipak jeste - oburdaćemo ga.
3. Milione poreza koje plaša subjekat-primalac obavještenja, Uprava prihoda računa da nisu uplaćene jer mi taj novac inače ne koristimo.
4. Ne računajte da djeca idu u skolu "Novka Ubović", jer ona ne postoji, a ako mislite da ona postoji, ispišite ih. Jer će Vlada školu porušiti.
5. Ako neko igra u najboljoj maloj dvorani na Balkanu, pored Morače, ili neko tamo ima koncert ralunajte da niko tamo ne igra, niti pjeva. Zatvorićemo je ili ćemo je sravnati sa zemljom.
6. Ako neko šeta po njihovom parku, računajte da ne šeta.
7. Sve ceste, puteve, tunele, bulevar Tuzi - Podgorica, smatrajte nepostojećim. A ako ih vidite - loše vidite.
Ništa ne postoji, samo naši hipotalamusi koje je teško izgraditi, dograditi, proširiti. Čak i porušiti.
Takav materijal.
P.S. Ako se jedna moja intimna nada ne može dogoditi po Zakonu vjerovatnoće, dogodiće se po nekom drugom.
P.S.2 Nigdje kao U Crnoj Gori političari ne mrze, preziru, ponižavaju dio stanovništva, neke ljude, a da izgleda kao da im je do svih građana najviše stalo.

Tag: obuka