Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) saopšteno je da su uspješno završene dvodnevne obuke za zaštitare lica i imovine u školama.
Ove obuke su realizovane uz podršku Privredne komore Crne Gore i Policijske akademije Danilovgrad.
- Održane su četiri obuke koje je pohađalo ukupno 122 polaznika/ce. Program je obuhvatio teorijska i praktična znanja iz oblasti primjene ovlašćenja, postupanja u rizičnim situacijama, maloljetničkog prava, sprečavanja nasilja i vandalizma, kao i specifičnosti rada u školskom okruženju - naveli su u resoru na čijem je čelu Anđela Jakšić Stojanović.
Obrađene teme na obuci uključivale su, kažu oni, ovlašćenja i dužnosti u vršenju poslova zaštite imovine i lica (legitimisanje, davanje upozorenja, sredstva prinude), primjenu ovlašćenja u školskom okruženju, postupke lica fizičkog obezbjeđenja u različitim situacijama ugroženosti lica i imovine, uključujući postupak sa zadržanim licima.
- Teme su bile i maloljetničko krivično, prekršajno i porodično pravo, postupanje prema maloljetnim licima, nadležnosti organa i zaposlenih u školama, vrste nasilja i diskriminacije u školama, te načini njihovog ispoljavanja, kao i postupci po učinjenom nasilju i vandalizmu - dodali su u MPNI.
Obuku su izvodili Mladen Bulatović, specijalista poslovno‑civilne bezbjednosti, Slavko Milić, službenik MUP/UP i Angelina Bajčeta, savjetnica za unifikaciju i standardizaciju nastave Policijske akademije
Program je, ističu oni, realizovan kroz interaktivne metode – predavanja, diskusije, simulacije i praktične vježbe uz korišćenje savremene opreme i nastavnih sredstava.
- Poseban značaj obuke leži u jačanju sposobnosti službi zaštite da pravovremeno i profesionalno odgovore na sve oblike prijetnji i rizika u školskom okruženju - naveli su u MPNI.
Ova inicijativa Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija pružila je, cijene oni, dodatno stručno usavršavanje angažovanim zaštitarima, jačajući bezbjednost učenika, zaposlenih i školskih objekata.
- Ovaj program predstavlja primjer uspješne inicijative Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, u saradnji sa Policijskom akademijom i Privrednom komorom Crne Gore, usmjerene na kontinuirano stručno usavršavanje kadrova zaduženih za zaštitu lica i imovine u školama te unapređenje bezbjednosnih standarda u obrazovnom sistemu - zaključili su u MPNI.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Završena obuka za zaštitare u školama

Agencija za civilno vazduhoplovstvo (ACV) ove sedmice je bila domaćin učesnicima obuke za nacionalne auditore, koju organizuje Evropska konferencija civilnog vazduhoplovstva (ECAC).&nbsp;
Program obuhvata kombinaciju stručnih predavanja i praktičnih vježbi koje se izvode na Aerodromu Podgorica, a učesnicima je omogućeno da kroz realne scenarije stiču i unapređuju znanja i vještine koje se primjenjuju u najrazvijenijim evropskim sistemima nadzora.
Predavači su eksperti ECAC-a koji su sa učesnicima podijelili savremene metode, standarde i pristupe u nadzoru iz oblasti bezbjednosti civilnog vazduhoplovstva.
Jednosedmična obuka okupila je predstavnike nadležnih vazduhoplovnih vlasti iz više evropskih država, uključujući Srbiju, Litvaniju i Maltu, te predstavnike ESA organizacije - nadzornog tijela EFTA država, kao i ACV i Aerodroma.
- Agencija aktivno doprinosi promovisanju najbolje evropske prakse u nadzoru civilnog vazduhoplovstva, obezbjeđujući učešće renomiranih predavača i direktno preuzimanje iskustava iz država sa najrazvijenijim nadzornim sistemima - navodi se u saopštenju.
Iz ACV su podsjetili da su u srijedu završene stručne radionice iz oblasti operacija letenja i vazduhoplovne medicine, čiji je organizator bila Agencija Evropske unije za sigurnost vazduhoplovstva (EASA). Domaćin radionica bila je ACV.

ACV: Crna Gora centar ECAC obuke iz oblasti bezbjednosti vazduhoplovstva

Polaganje vozačkog ispita u Crnoj Gori postalo je značajna finansijska investicija, tvrde stručnjaci. Cijena obuke danas gotovo dostiže iznos prosječne plate u državi. I dok se mnogi pitaju da li je ovakav rast cijena opravdan, instruktori vožnje ističu da jeste jer nova ulaganja omogućavaju usklađivanje sa evropskim standardima i praksama. Međutim, pored pitanja koliko će modernizacija auto-škola doprinijeti kvalitetu obuke i vještinama budućih vozača, sve češće se postavlja i ono drugo, podjednako važno pitanje: koliko će budući vozači moći sebi da priušte takvo „modernizovano usavršavanje".
<h2>EVROPSKI STANDARDI, DOMAĆE CIJENE&nbsp;</h2>
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija izmijenili su i dopunili Pravilnik o načinu organizovanja i sprovođenja polaganja vozačkog ispita. Promjene se ne odnose samo na pravila, već i na cijene. Obuka za polaganje sada, u prosjeku, košta oko 900 eura. Stručnjaci upozoravaju da bi nova cijena mogla dodatno opteretiti građane.&nbsp;
- To znači da ćemo, ako je zaista postignut efekat, višom cijenom imati veći nivo kvaliteta i veći nivo bezbjednosti i tokom obuke i poslije, na osnovu znanja koje je stečeno u samom saobraćaju. U tom slučaju to je odlična vijest. Ali, ako se to uradilo zbog same inflacije, povećanja troškova života, goriva, troškovima obuke, odnosno održavanja osnovnih sredstava, onda je to već druga priča i bojim se da sami polaznici kurseva neće dobiti na kvalitetu - ocijenio je za Televiziju E Jovan Rabrenović iz Instituta ekonomskih nauka.
Oni koji svakodnevno rade sa budućim vozačima ipak tvrde da je rast cijena opravdan.
- Posljednje promjene Ministarstva uticale su na to da naše dozvole budu priznate i u Njemačkoj, što u mnogome znači priznavanje našeg kvaliteta rada i naše opremljenosti. Mi ne možemo da upotrebljavamo sva sredstva i opremu koja su iz uvoza - gorivo, vozila, oprema i ostalo. Kada budemo morali da se digitalizujemo, da se opremimo savremenim kompjuterima, moraćemo da dobijemo nova vozila. Tu će biti vozila sa više npr. er begova itd. Sve to utiče na cijenu - kazao je za TV E instruktor vožnje Budo Nikolić.
Cijene obuke, kažu stručnjaci, sada su gotovo izjednačene sa evropskim standardima. Ipak, problem nastaje kada se one uporede sa prosječnim primanjima građana Crne Gore.
- U Crnoj Gori će iznos biti od 100 do 120 odsto ličnog dohotka, u drugim državama Evropske unije to je nekih 40 do 45 procenata njihovog ličnog dohotka. Znači, njima je prihvatljivije. U Sjedinjenim Državama, koje su često mjera nekog kvaliteta, cijena obuke u auto školama je do 13 odsto ličnog dohotka. Pričamo o prosječnim primanjima. E, to može malo da izazove problem samih polaznika kako će obezbijediti sredstva za polaganje. Za nekoga ko tek treba da uđe u svijet vožnje iznos od 1.000 do 1.200 eura, koliko to već može da košta, uz već neko ponavljanje testova, dodatih ispita, može da bude dodatno opterećenje - ocijenio je Rabrenović.
<h2>Dodatno opterećenje ili realna cijena</h2>
Instruktori vožnje tvrde da su obuke kod nas i dalje pristupačnije nego u većini zemalja regiona.
- Cijena je slična onima u okruženju, mada je i srazmjerno mnogo niža ako pogledamo prosječne cijene i zarade u regionu. U Crnoj Gori je oko 1.010 eura za avgust, a u Srbiji i Bosni je to negdje od 845 do 880 eura. Tamo cijena obuke prelazi preko te prosječne zarade. Znači, kod nas je cijena obuke i dalje ispod prosječne mjesečne zarade - kazao je instruktor Nikolić.
Prema podacima Uprave za statistiku (Monstat), u Crnoj Gori je tokom 2024. godine zabilježeno 6.649 saobraćajnih nezgoda. U njima je život izgubilo 75 osoba, dok je povrijeđeno više od tri hiljade ljudi.&nbsp;
Upravo zato, polaganje vozačkog ispita od sada podrazumijeva stroža i modernizovana pravila – više časova vožnje, više teorijske nastave, digitalizaciju auto škola i promjenjiva pitanja na ispitu. Cilj je jednostavan - kvalitetnije učenje i bezbjedniji saobraćaj.

Vozački ispit značajna investicija: Mogu li budući vozači priuštiti „modernizovano usavršavanje"?

Nevladina organizacija LGBT Forum Progres ove sedmice je započela novu obuku za pet njegovateljica iz južne regije Crne Gore u JU Dom Starih Podgorica, nastavljajući svoje aktivnosti na pružanju podrške starijim licima.
- Učesnice obuke su žene iz manje razvijenih sredina južnog regiona, koje će u sklopu ove aktivnosti proći &nbsp;obuku koja obuhvata kako teorijski tako i praktični dio - kazali su oni dodajući da će polaznice učiti o osnovama gerontološke njege, principima rada sa starijim osobama, pružanju prve pomoći, kao i ostalim aspektima rada sa ovom populacijom.
Kažu da se ovim programom, osim unapređenja kvaliteta servisa namijenjenih starijim licima u Crnoj Gori, ženama iz manje razvijenih sredina pruža prilika za profesionalni razvoj i ekonomsko osnaživanje.
- Naš tim želi iskazati posebnu zahvalnost JU Dom starih Podgorica i direktorici ustanove Jeleni Šofranac na kontiniranoj podršci i saradnji pri realizaciji projekata koji se bave starijim licima u Crnoj Gori - poručili su u LGBT Forum Progresu.
Po završetku akreditovane obuke i dobijanju sertifikata od Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu počinju, kažu sa tromjesečnim terenskim servisom kućne njege i pomoći u opštinama južne regije.
- Aktivnost se realizuje u okviru projekta „Mreža podrške za treće doba - Širenje i integracija vaninstitucionalne podrške za starije u Crnoj Gori" koji realizuje LGBT Forum Progres u partnerstvu sa Socijalnim Centrom uz finansijsku podršku Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije - zaključili su u saopštenju.

LGBT Forum Progres započeo obuku za njegovateljice iz južne regije u JU Dom starih Podgorica

Dvije paralelne obuke o gašenju požara i prvoj pomoći, sa fokusom na tehnike gašenja požara, upotrebu specijalizovanih vozila i moderne opreme i pružanje pomoći, organizovane su za pripadnike Vojske Crne Gore uz podršku Misije OEBS-a u Crnoj Gori i Švedske agencije za vanredne situacije (MSB).
Od 13. do 24. oktobra, instruktori Vojske Crne Gore, koje su prethodno obučili i sertifikovali stručnjaci MSB-a, sproveli su internu obuku za gašenje požara za 12 pripadnika Vojske, na poligonu za obuku za gašenje požara na vojnom aerodromu „Knjaz Danilo“. Prethodno, Misija i MSB su obezbijedili Vojsci opremu za gašenje požara kako bi unaprijedili njihove kapacitete u gašenju i sprečavanju požara.
Paralelno, od 20. do 24. oktobra, organizovana je obuka za pružanje prve pomoći za 26 učesnika, koju su sproveli instruktori Vojske, takođe obučeni i sertifikovani od strane MSB-a ranije ove godine.
- Ovaj sveobuhvatni program obuke predstavlja važan korak ka jačanju spremnosti vojske za reagovanje na vanredne situacije, kao i ka unapređenju bezbjednosti i zaštite svih građana. Potreba za takvom obukom naglašena je teškim šumskim požarima koji su se dogodili tokom ljeta i rastućim rizikom od sličnih incidenata u godinama koje dolaze - saopšteno je iz Misije OEBS-a u Crnoj Gori.
Ove aktivnosti bile su dio vanbudžetskog projekta Misije „Ublažavanje bezbjednosnih i sigurnosnih rizika vezanih za malokalibarsko i lako naoružanje i zalihe konvencionalne municije u Crnoj Gori“, koji finansiraju Austrija, Francuska, Nemačka, Mađarska, Crna Gora, Norveška, Slovačka i Švajcarska, uz značajnu podršku Švedske.
Švedska agencija za vanredne situacije - MSB jača spremnost Švedske za velike nesreće, krize i vanredne situacije povezane sa ratom, a istovremeno podržava međunarodne partnere poput OEBS-a kroz saradnju i napore civilne zaštite i podrške miru.

Misija OEBS-a i Švedska agencija za vanredne situacije podržali VCG u obuci o gašenju požara i pružanju prve pomoći

Digitalna prava predstavljaju neizostavan segment savremenih ljudskih prava, a njihova zaštita zahtijeva stalno učenje, prilagođavanje i saradnju između institucija, organizacija civilnog društva i građana i građanki, zaključeno je na dvodnevnoj obuci o digitalnim pravima za organizacije civilnog društva i aktiviste/kinje, koju je Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizovao u Podgorici 21. i 22. oktobra 2025. godine.
Tokom obuke, učesnici i učesnice su kroz teorijski i praktični rad razmatrali ključne teme u oblasti digitalnih prava i sloboda, uz fokus na zaštitu privatnosti, pristup informacijama, slobodu izražavanja i bezbjednosne izazove u internet okruženju. Kroz izlaganja i radionice koje je vodio Bojan Perkov, koordinatora digitalnih politika iz SHARE fondacije iz Beograda, upoznali su se sa modelima praćenja i dokumentovanja povreda digitalnih prava, kao i primjerima dobre prakse iz regiona.&nbsp;
Značajan dio obuke bio je posvećen kampanjama i zagovaračkim pristupima u oblasti digitalnih prava. Učesnici i učesnice su mapirali aktuelne izazove, analizirali konkretne slučajeve i razvijali ideje za buduće inicijative koje mogu doprinijeti boljoj zaštiti digitalnih sloboda, uz ocjenu da sa obuke odlaze sa više svijesti, alata i volje da budu digitalni štit svojih zajednica.
- Važno je da se mladi ljudi zainteresuju za digitalna prava i slobode, jer je to prostor u kojem svakodnevno živimo. Kada bolje razumijemo digitalno okruženje, možemo biti aktivniji u društvu i efikasnije se zalagati za svoja ljudska prava - poručio je Bojan Perkov.
Snežana Milačić iz Foruma MNE kazala je da je tema zaštite podataka unutar samih organizacija civilnog društva izuzetno važna, a o njoj se, kaže ona, u Crnoj Gori još uvijek nedovoljno govori.
- Razumijevanje digitalnih prava i odgovorno upravljanje podacima postaje ključno za profesionalan, transparentan i siguran rad NVO u Crnoj Gori - rekla je Milačić.
Aktivistkinja Sara Iljazi rekla je da je ova obuka bila više od učenja.
- Bila je kao putovanje kroz svijet u kojem granice između stvarnog i digitalnog života gotovo da ne postoje. Naučili smo da zaštita digitalnih prava počinje znanjem, nastavlja se saradnjom i završava hrabrošću da reagujemo - kazala je aktivistkinja Sara Iljazi.
Bojana Živković iz Organizacije KOD shvatila je koliko su digitalna bezbjednost i zaštita privatnosti važni.&nbsp;
- Još uvijek nijesmo, kao društvo, dovoljno svjesni prijetnji u online prostoru, a ova obuka nam je pomogla da razumijemo kako ih prepoznati i spriječiti - dodala je Živković.
Nađa Perović iz NVO Alfa Centra kazale ja da je ovo bila sjajna prilika da razmijenimo iskustva i sagledamo trenutne izazove u oblasti digitalnih prava.
- Konstruktivna diskusija pomogla nam je da bolje razumijemo kako se ova prava primjenjuju u praksi i koliko je važno da o njima govorimo u zajednici - kazala je Perović.
Obuka je realizovana u okviru programa „Zaštita prava i promocija digitalnog građanstva: Crnogorski digitalni štit (MDS)”, koji CGO sprovodi u partnerstvu sa SHARE fondacijom, u saradnji s Agencijom za audiovizuelne medijske usluge, uz finansijsku podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama

CGO: Civilno društvo u Crnoj Gori jača kompetencije za zaštitu digitalnih prava

Tokom vikenda, 11. i 12. oktobra, u hotelu „Sato“ u Sutomoru održana je druga po redu obuka za predstavnike i predstavnice pedagoško-psiholoških službi škola iz južne regije Crne Gore, na temu rada sa marginalizovanom mladima u obrazovnom sistemu.
Ova obuka nastavak je programa stručnih edukacija započetih u julu ove godine, kada je održana prva obuka za predstavnike iz centralne i sjeverne regije. Dvodnevni program realizovan je uz angažman iskusnih predavačica koje su svojim znanjem i pristupom doprinijele visokom kvalitetu edukacije.
Prvog dana, 11. oktobra, predavanja je održala geštalt psihološkinja Ida Marković, koja je kroz dvije tematske sesije obradila ključne aspekte rada sa marginalizovanom mladima.
Prva sesija, pod nazivom „Senzibilizacija stručnjaka za rad sa mladima iz marginalizovanih grupa: izazovi i dobre prakse“, bila je fokusirana na razvijanje svijesti i razumijevanja specifičnih potreba mladih iz marginalizovanih grupa, uz primjere dobre prakse.
Druga sesija, „Podrška LGBT mladima u zajednici: kreiranje sigurnog prostora i profesionalna odgovornost“, bavila se izazovima sa kojima se suočavaju LGBT mladi u obrazovnom sistemu, naglašavajući važnost kreiranja sigurnog i podržavajućeg okruženja te profesionalne odgovornosti stručnjaka u zaštiti prava i dostojanstva mladih.
Drugog dana obuke, direktorica Centra za socijalni rad Podgorica, Marija Nikolić, održala je predavanje na temu „Marginalizovani mladi u obrazovnom sistemu: prepoznavanje, podrška i inkluzivne prakse“.
U drugom dijelu dana razmatrana je tema „Porodica i škola kao saveznici: strategije uključivanja i međusektorska saradnja“, kroz koju su predstavljene konkretne strategije za uspostavljanje efikasne saradnje između obrazovnih institucija, porodica i centara za socijalni rad.
Tokom obuke posebna pažnja posvećena je razvoju inkluzivnih praksi, senzibilizaciji stručnjaka i jačanju međusektorske saradnje. Učesnici su aktivno učestvovali u diskusijama, razmjenjivali praktična iskustva i davali konstruktivne predloge i preporuke za unapređenje prakse.
Treća obuka planirana je za novembar i biće usmjerena na dodatno jačanje kapaciteta i umrežavanje institucija. Na tom skupu očekuje se učešće predstavnika pedagoško-psiholoških službi koji su pohađali prethodne obuke, kao i predstavnika centara za socijalni rad iz cijele Crne Gore, s ciljem formiranja mreže saradnje i obezbjeđivanja sveobuhvatne podrške marginalizovanim mladima.
Obuke se realizuju u okviru projekta „Edukacija i umrežavanje za bolju budućnost mladih u Crnoj Gori“, koji sprovodi LGBT Forum Progres u saradnji sa NVO Socijalni centar, uz finansijsku podršku Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.

Održana druga obuka za pedagoško-psihološke službe škola o radu sa marginalizovanom mladima

Iz Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore saopštili su da će u okviru svog edukativnog programa održati obuku posvećenu predstavljanju Vodiča za aplikante Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava.
Obuka je planinara 14. oktobar 2025. godine, sa početkom u 13:00 sati, u Centaru za kulturu Bijelo Polje u Ulici Muniba Kučevića.
- Obuka je namijenjena svim zainteresovanim aplikantima i korisnicima sredstava Fonda, sa ciljem da se kroz Vodič za aplikante na jednostavan i praktičan način pojasne pravila apliciranja, realizacije i izvještavanja o projektima- navode u saopštenju,&nbsp;
Na taj način Fond, kako kažu, nastoji da unaprijedi transparentnost, kvalitet projektnih prijava i cjelokupan proces saradnje sa aplikantima.
Zainteresovani učesnici mogu se prijaviti putem e-mail adrese fondzamanjine@t-com.me.
Za dodatne informacije možete kontaktirati stručnu službu Fonda na broj 020 664 362.

Bijelo Polje: Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava poziva aplikante i korisnike sredstava da se prijave za obuku

Obuka posvećena jačanju kapaciteta romske zajednice za proces apliciranja za sredstva Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore organizovana je juče u Podgorici.
Obuku su održali predstavnici Fonda, a cilj je bio da učesnike upoznamo sa kompletnim procesom – od pripreme i podnošenja prijava, preko realizacije projekata, do izvještavanja o njihovoj implementaciji.
- Obuka je nosila naziv „Podsticanje aktivnog uključivanja u proces korišćenja sredstava Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava“, a posebnu pažnju posvetili smo motivisanju romske zajednice da kroz civilni sektor osnaži sopstvene inicijative i aktivno učestvuje u stvaranju pozitivnih promjena - saopšteno je iz Romskog savjeta.
Kako su rekli, ovom inicijativom žele da podstaku pripadnike romske zajednice da prepoznaju značaj raspoloživih mehanizama podrške, da se aktivnije prijavljuju na konkurse, razvijaju i artikulišu svoje ideje, te da ih realizuju isključivo u korist i boljitak zajednice.
Iz Romskog savjeta su se posebno zahvalili direktoru Fonda Dženisu Nurkoviću, na spremnosti da zajedno sa nama sprovodi ovu inicijativu.&nbsp;
- Ovaj primjer saradnje pokazuje kako zajedničkim djelovanjem relevantnih institucija možemo značajno doprinijeti jačanju romske zajednice i njenoj aktivnijoj ulozi u društvu. Vjerujemo da je ovakav pristup primjer i drugim institucijama, koje kroz partnerstvo i podršku mogu doprinijeti izgradnji jačeg i održivijeg civilnog sektora romske zajednice - poručeno je iz Romskog savjeta.

Održana obuka za jačanje kapaciteta romske zajednice

Kako je moguće da država nije znala za postojanje ruskih paravojnih kampova na teritoriji Srbije od jula do septembra ove godine?
Dvojica osumnjičenih uhapšena su u petak, a sumnja se da su obučavali više od 150 državljana Moldavije i Rumunije za izazivanje nereda nakon izbora u Moldaviji, koji će biti organizovani sjutra. Prema pisanju BIRN-a, polaznici proruske, specijalne obuke boravili su u kompleksu Sunčana rijeka, etno selu na obali Drine.
U ponudi etno-sela "Sunčana rijeka" mnogo toga. Mogu gosti da uživaju u energiji prirode i obali snova, kućicama od cigle i drveta, luksuznom wellnes-u i opuštajućim spa tretmanima. 
 
Prema pisanju BIRN-a, više od 150 Moldavaca i Rumuna koristili su kompleks za nešto drugo - učili su kako da izazovu nerede u Moldaviji, nakon izbora. I to nedjeljama, gotovo ispod radara. 
 
Kako je to moguće, nije jasno, pogotovo ako se uzmu u obzir imena koja se sa paramilitarnim kampom povezuju. 
 
- Čini mi se da se čitava priča vrti oko društva 'Srpsko-ruskog prijateljstva'. Prvi čovjek te organizacije bio je Milivoje Miletić, koji je bio direktor 'Viskoze', a Zoran Mirković, koji je vlasnik 'Sunčane rijeke' je, dakle, član tog udruženja. I ostali su bili poznati po svojim proruskim stavovima u javnosti, i Savo Stevanović, ali i ovaj drugi čovjek koji se dovodi u vezu sa ministrom Popovićem - kaže Miroslav Mijatović iz Podrinjskog antikorupcijskog tima. 
 
Kakva saznanja imaju, probali smo da pitamo upravu "Sunčane rijeke". Kažu, nemaju vremena, oglasiće se narednih dana. 
 
A pitanje je da li bi se oglasili nadležni povodom hapšenja rukovodilaca paramilitarnog kampa da prvo moldavska predsjednica nije alarmirala cio svijet zbog dešavanja u Srbiji i da odgovore nije zatražila i Stranka slobode i pravde, konstatuje njena potpredsjednica Marinika Tepić. 
 
Pa zahtijeva ostavku šefova BIA-e, VBA, direktora policije, ministra unutrašnjih poslova. 
 
- Ako imamo službe koje znaju kako dišu građani, studenti, opozicioni lideri, a ne znaju da imaju 200 paramilitaraca ispred nosa to, dozvolite, zaista niko ne vjeruje. Ono što se, naravno, otvara kao pitanje - da li je sam državni vrh sve to znao? Mislim, naravno, konkretno na Aleksandra Vučića - kaže Marinika Tepić. 
 
Koji iz Njujorka odgovara - nije država ništa čekala i krila, samo Tepić ne zna da saopštenja policije dolaze mnogo kasnije nakon hapšenja osumnjičenih. 
 
- A neko je pomislio iz tužilaštva ko je dostavljao, od svih ovih koji učestvuju u obojenoj revoluciji da će time da učini strašno važnu stvar. Jer Srbija kao 'ruski sluga' ne smije valjda da uhapsi one koji ogoljeno i otvoreno krše njene zakone i, naravno, opet su se prevarili - rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. 
 
- Mislim da on pokušava na međunarodnom planu to da neutrališe, a i da nekako objasni da je to nebitno i da eto, država radi svoj posao, da ne bismo otvorili pitanje - da li se isto sprema i u Srbiji u susret 1. novembru. I zato mislim da je mnogo važno da pričamo o tome što više, da mu ne dozvolimo da se 'opere' - kaže Marinika Tepić. 
 
Na međunarodnom nivou, "pranje" će biti teško. 
 
Jer hapšenje lica koja su u Srbiji dva mjeseca obučavala strance da reaguju u slučaju nepovoljnog izbornog rezultata po proruske struje u Moldaviji, članica Foruma za međunarodne odnose Dragana Filipović vidi kao spašavanje ugleda, kada je već sve procurjelo na sve strane. 
 
- To je vrhunsko bezbjednosno pitanje - kako može sad neka strana služba ovdje da se bavi takvim poslom uz pomoć naših državljana? To nikako ne ide u prilog da smo mi toliko stabilni i bezbjedni, ako nam se tako nešto može dogoditi - kaže Filipović. 
 
A šta će se dogoditi u Moldaviji i hoće li "kurs iz Srbije" imati uticaja na ishod izbora - biće poznato već u nedjelju uveče, nakon zatvaranja biračkih mjesta i brojanja glasova.

Kako je moguće da je sve prošlo ispod radara? Više od 150 ljudi iz Moldavije i Rumunije prošlo prorusku obuku u Srbiji

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: obuka