Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Plav su podnijeli krivične prijave protiv Dž. M. zbog sumnje da je nelegalno gradio u zoni Nacionalnog parka Prokletije i protiv E. M. zbog sumnje da je počinio šumsku krađu iz ovog nacionalnog parka, saopšteno je iz Uprave policije.
Oni su procesuirani, kako se dodaje, u skladu sa nacionalnim prioritetima Uprave policije u borbi protiv ekološkog kriminala, a terete se za krivična djela na štetu životne sredine u zoni Nacionalnog parka.
Krivična prijava protiv Dž.M. iz Plava podnijeta zbog sumnje da je počinio protivpravno zauzimanje zemljišta i građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje, na način što je tokom septembra na državnom zemljištu počeo izgradnju vikendice u zoni Nacionalnog parka „Prokletije“ u mjestu Metjahića katun na teritoriji opštine Gusinje.
Plavska policija je rasvijetlila i krivično djelo šumska krađa i protiv E. M. iz Plava podnijela krivičnu prijavu tužilaštvu zbog sumnje da je izvršio sječu stabala crnog bora u zoni nacionalnog parka „Prokletije”.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Procesuirani Plavljani zbog zauzimanja zemljišta, nelegalne gradnje i šumske krađe u zoni NP Prokletije

Šteta koju je invazija potkornjaka napravila u šumama NP „Prokletije“, kao i u državnim i privatnim šumama na teritoriji opštine Plav, vještačenjem je procijenjena na preko tri miliona eura.
To je Portalu RTCG rečeno u Osnovnom državnom tužilaštvu u ovom gradu, po čijem nalogu je vještačenje sprovedeno.
U tom tužilaštvu u toku je postupak po krivičnoj prijavi koju je šumarski inspektor Hakija Jasavić podnio protiv bivšeg menadžmenta Nacionalnih parkova Crne Gore koji nisu postupili po nalogu iz aprila 2022. godine &nbsp;da izvrše sanitarnu sječu.
Mada je prisustvo potkornjaka bilo evidentno i ranije u manjem obimu, priča se ozbiljnije pokrenula podnošenjem te krivične prijave.
Bolest potkornjaka je zbog tog nemara, smatra Jasavić, ekpanzivno napredovala i napravila milionske štete državi Crnoj Gori. Jasavić je tada objasnio da je rješenje o potrebi sanitarne sječe u aparilu 2022. godine dostavio u skladu sa Zakonom o šumama član 45.
Kada je, naime, tada izvršio kontrolu, ustanovio je da je oboljelo oko pet do šest hiljada kubika čamove šume. U avgustu, u novoj kontroli, ustanovio je da ne samo da nije obavljena sanitarna sječa i izvršena zakonska obaveza, već se bolest raširila i zahvatila 10 do 15 hiljada kubika šume u NP Prokletije.
Zbog nemara i nerada već u oktobru i novembru oboljelo je šume u količini od 50 do 60 hiljada kubika u NP Prokletije, da bi u poslednjoj kontroli prije ljeta naredne godine ustanovio da je bolest zahvatila 100 hiljada kubika šume u Nacionalnom parku.
U poslednjoj provjeri u kasnu jesen, prije snjegova svaka nada za spas šuma je izgubljena. Oboljelo je, kažu inženjeri 151 hiljada stabala smrče i zakonom zaštićene molike, što je možda i preko 300 hiljada kubika nakvalitetnijeg drveta.
Osnovno državno tužilaštvo je krivičnu prijavu ovog inspektora proslijedilo Specijalnom državnom tužilaštvu, ali je SDT vratio na postupanje ODT Plav.
Umjesto da nešto preduzimaju, bivšimenadžment Nacionalnih parkova Crne Gore tražio je od inspektor Hakija Jasavić isključi iz nadležnosti kada se radi o NP Proklerije. I udovoljeno im je. Ovaj inspektor privatno kaže da stotji iza svega što je rekao i iza krivične prijave koju je podnio.
Dok je iz dijela institucija šteta pokušana da se minimizira, i a pojedini radnici NP „Prokletije“ inspektora Jasavića označavali „državnim neprijateljem“ i „šumarskom mafijom“, Osnovno državno tužilaštvo je zatražilo vještačenje ekonomske i ekološke struke.
To vještačenje je obavljeno krajem jula i u avgustu ove godine, a Portal RTCG je vać tada došao do saznanja da je šteta procijenjena višemilionski i da je bolest zahvatila 170 hiljada stabala.
Zbog sporosti institucija i progresivnosti širenja zaraze u šumama, građani Plava su zaprijetili da će sami uzeti pravdu u ruke i sa motornim testerama ući u NP „Prokletije“.
Udruženje drvoprerađivača Plav uputilo je polovinom ove godine apel nadležnim organima i institucijama da se sanitarna sječa sprovede u najkraćem zakonskom roku i proglasi vanredno stanje u šumama kojima gazduju &nbsp;NP “Prokletije”, Uprava za šume, kao i u privatnim šumama zaraženim insektom potkornjakom.
Oni su u pismu koje su uputili na dvadesetak najrelevantijih adresa naveli da je potkornjak izazvao ekocid na Prokletijama, i da je zbog najezde potkornjaka i nepreduzimanja odgovarajućih mjera predhodnih godina, da se suzbije širenje i razmnožavanje ovog insekta koji napada drveće, stanje u plavskim šumama alarmantno.
Oni su apel za uvođenje vanrednog stanja u Plavu zbog bolesti šuma izazvanih potkornjakom uputili između ostalog premijeru, predsjedniku Skupštine Crne Gore, ministru poljoprivrede, ministru ekologije, ministru rudarstva, ministru rada i socijalnog staranja, Agenciji za zaštitu životne sredine, Upravi za šume, državnom sekretaru u ministarstvu poljoprivrede, gradonačelniku Plava, predsjedniku SO Plav, polsaniku Armenu Šehoviću, potpredsjedniku Vlade Milunu Zogoviću, &nbsp;menažmentu NPCG i Upravnom odboru NPCG.
Nakon što su vještaci dostavili Osnovnom državnom tužilaštvu nalaz koji potvrđuje da je šteta u šumama u NP “Prokletije” i na teritoriji opštine Plav višemilionska, ostaje sada pitanje koji su dalji pravosudni koraci. Okrivljen još nije niko, ali bez bez prejudiciranja, neko mora biti odgovoran zbog toga što neko nije postupio po nalogu za sanitarnu sječu iz aprila 2022. godine, čime bi šteta ostala na najmanjoj mogućoj mjeri.

500x500

1084x550

Milionska šteta u plavskim šumama

Vještaci šumarske i ekološke struke poslije više od mjesec dana privode kraju procjenu štete koju je napravio potkornjak na području Nacionalnog parka (NP) „Prokletije“.&nbsp;
To je kazao inspektor za šumarstvo Hakija Jasavić koji je i pokrenuo tu priču kada je svojevremeno predao krivičnu prijavu bivšeg menadžmenta Nacionalnih parkova Crne Gore, koja je iz Specijalnog državnog tužilaštva potom vraćena Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu.
- Međutim, ako se procijeni da je šteta veća od trideset hiljada eura, a u ovom slučaju je milionska, pretpostavljam da se predmet mora opet poslati Specijalnom državnom tužilaštvu. Ja sam davao izjavu punih šest sati, a moje procjene da je napravljena milonska šeta poklopaju se, koliko znam, sa procjenama koju završavaju vještaci iz Podgorice- rekao je Jasavić za Portal RTCG.
Vještaci su u Plav stigli posljednjih dana jula, i trebalo je da posao završe do 15. avgusta, ali zbog obima posla nijesu stigli da to učine u tom zadatom roku, već vještačenje privode kraju ovih dana.
- Koliko ja znam oni su uradili snimanje iz vazduha, i procjena je da je bolest zahvatila oko 170 hiljada stabala u NP Prokletije. Sreli smo se i pričali, i konstatovali da je u državnim šumama koje su postupile po nalogu za sanitarnu sječu koji sam izdao kada i Nacionalnim parkovima, obim štete znatno smanjen. U NP Prokletije, nažalost, osim postavljanja feromonskih klopki, koje nisu dale značajan efekat, nisu uradili ništa do sada- kazao je Jasavić.
Priča oko bolesti potkornjaka u šumama Nacionalnog parka Prokletije prvu put je pokrenuta u ljeto 2022. godine.
Zatim je dobila na težini u nobembru mjesecu naredne godine, kada je Jasavić podnio Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu krivičnu rijavu protiv menadžmenta Nacionalnih parkova Crne Gore, koji nisu postupili po nalogu iz aprila te godine da izvrše sanitarnu sječu.
Bolest potkornjaka je zbog tog nemara ekspanzivno napredovala i napravila milionske štete državi Crnoj Gori. Jasavić je tada objasnio da je rješenje o potrebi sanitarne sječe, dostavio još u aparilu 2022. godine u skladu sa Zakonom o šumama član 45.
Kada je, naime, u aprilu izvršio kontrolu, ustanovio je da je oboljelo oko pet do šest hiljada kubika čamove šume. U avgustu, u novoj kontroli, ustanovio je da ne samo da nije obavljena sanitarna sječa i izvršena zakonska obaveza, već se bolest raširila i zahvatila 10 do 15 hiljada kubika šume u NP Prokletije.
Zbog nemara i nerada već u oktobru i novembru prošle godine oboljelo je šume u količini od 50 do 60 hiljada kubika u NP Prokletije, da bi u poslednjoj kontroli prije prošlog ljeta ustanovio da je bolest zahvatila 100 hiljada kubika šume u Nacionalnom parku.
U posljednjoj provjeri u kasnu jesen, takođe prošle godine, prije snjegova svaka nada za spas šuma je izgubljena. Oboljelo je, procjenjivali su inženjeri, 151 hiljada stabala smrče i zakonom zaštićene molike, što je možda i preko 300 hiljada kubika nakvalitetnijeg drveta.
Umjesto da nešto ranije preduzmu, bivši menadžment Nacionalnih parkova Crne Gore tražio je da inspektora Hakiju Jasavića isključi iz nadležnosti kada se radi o NP Proklerije. I udovoljeno im je.
Upravo zbog ovakve situacije i ovakvog dosadašnjeg odnosa građani Plava su zaprijetili da će sami uzeti pravdu u ruke i sa motornim testerama ući u NP Prokletije.
Sa druge strane Udruženje drvoprerađivača Plav uputilo je početkom polovinom ove godine apel nadležnim organima i institucijama da se sanitarna sječa sprovede u najkraćem zakonskom roku i proglasi vanredno stanje u šumama kojima gazduju NP Prokletije, Uprava za šume, kao i u privatnim šumama zaraženim insektom potkornjakom.
Oni su u pismu koje su uputili na dvadesetak najrelevantijih adresa naveli da je potkornjak izazvao ekocid na Prokletijama, i da je zbog najezde potkornjaka i nepreduzimanja odgovarajućih mjera predhodnih godina, da se suzbije širenje i razmnožavanje ovog insekta koji napada drveće, stanje u plavskim šumama alarmantno.
- To može da vidi svako ko hoće da vidi. Posebno zabrinjavajuće stanje je u Nacionalnom parku „Prokletije“ gdje vlada pravi ekološki haos i gdje iz dana i dan imamo sve više oboljelih stabala. Ništa bolje stanje nije u šumama koje se prostiru izvan nacionalnog parka. Mi smo uporno stavljali do znanja da se u šumama nalazi mnoštvo takozvanih izvala, kao i stabala koja su počela da se suše. Ta stabla se suše zbog bolesti koju izazivaju paraziti. Stavljali smo do znanja, kao i brojni stručnjaci, da se moraju uklanjati oboljela stabla, kako bi se spasila ona zdrava. Međutim, sem nekih sitnih pokušaja i postavljanja manjeg broja feremonskih klopki koje treba da pokaži samo trenutni broj parazita, nijesu preduzete nikakve sanacione mjere da se šume zaštite od daljeg propadanja- ukazivali su drvoprerađivači.
Dodali su i da nije bilo adekvatnog čišćenja terena i sanitarne sječe oboljelih stabala, tako da je parazitima omogućeno da napadaju zdrava stabla i da prosto osvajaju ogromne komplekse šuma.Njihova procjena je bila da samo u dijelu Nacionalnog parka „Prokletije“ ima preko 150 hiljada stabala koja bi morala biti obuhvaćena sanitarnom sječom.
Oni su taj apel za uvođenje vanrednog stanja u Plavu zbog bolesti šuma izazvanih potkornjakom u maju ove godine uputili između ostalog premijeru, predsjedniku Skupštine Crne Gore, ministru poljoprivrede, ministru ekologije, ministru rudarstva, ministru rada i socijalnog staranja, Agenciji za zaštitu životne sredine, Upravi za šume, državnom sekretaru u ministarstvu poljoprivrede, gradonačelniku Plava, predsjedniku SO Plav, poslaniku Armenu Šehoviću, potpredsjedniku Vlade Milunu Zogoviću, menažmentu NPCG i Upravnom odboru NPCG.
Nalaz državnih vještaka pokazaće stvarno stanje, a prema nekim informacijama do kojih je došao Portal RTCG Specijalno državno tužilaštvo je juče izuzimalo dokumentaciju iz Agencije za zaštitu životne sredine, koja bi mogla biti vezana, između ostalog, i za predmet nastalih šteta u NP Prokletije. Potvrde o tome, međutim, još nema.&nbsp;

Potkornjak desetkovao šumu u NP „Prokletije“; Jasavić: Šteta je milionska

Rezultati koje smo postigli samo tokom jedne vegetacione sezone su izuzetni i podijelićemo ih sa kolegama koji ulažu napore u borbi protiv gradacije potkornjaka – saopšteno je Portalu ETV iz Agencije za zaštitu životne sredine, na pitanje da li planiraju da uključe i strane eksperate kako bi spasili četinarsku šumu, prvenstveno u zoni Nacionalnog parka „Prokletije“, koju već nekoliko godina uništava parazit potkornjak. U Agenciji su veoma zadovoljni postignutim rezultatima, uz konstataciju da nema novih žarišta nakon mjera koje su preduzeli. Objašnjavaju da je utvrđeno da je potkornjak uništio stabla na površini od 91.745.85 metara kvadratnih, te da su takozvane feromonske klopke postavljene u martu na površini od 197.745.45 kvadrata „ulovile“ 14.228.363 jedinki ovog insekta.&nbsp; Interesantno je i da tvrde da su informacije o „najezdi“ potkornjaka dobili „od strane upravljača (jul 2023)“, ali se ni riječju nijesu osvrnuli na podatke koje je sa institucijama podijelio šumarski inspektor Hakija Jasavić još u aprilu 2022. godine, kada je upozorio na širenje ovog insekta u zoni NP „Prokletije“. <h2>Insekt kriv i za političke nemire</h2> Istakli su da su organizovali više radionica i konsultacija sa stručnjacima iz Francuske, Češke, Njemačke i Švedske.&nbsp; - Gradacije potkornjaka u Evropi su prisutne više decenija i u posljednjoj deceniji su intenzivirane. Grupa autora (Tomáš Hlásny et al.) je u časopisu Springer Nature link 2021. godine objavila: „Gradacije potkornjaka dostigle su neviđeni nivo u četinarskim šumama na sjevernoj hemisferi i očekuje se da će se dodatno intenzivirati zbog klimatskih promjena. U djelovima Evrope, gradacije potkornjaka i napori da se njima upravlja čak su izazvali društvene nemire i političku nestabilnost. Ti su događaji sve više dovodili u pitanje tradicionalne odgovore na gradacije i naglašavaju potrebu za sveobuhvatnijim okvirom upravljanja“ – odgovorili su iz Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241221081212_9a8ff4bdd89c5dd4fe91c84d0f919baf971c381f512ed46a8c5ff0ed0b3dd7d3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241221081212_9a8ff4bdd89c5dd4fe91c84d0f919baf971c381f512ed46a8c5ff0ed0b3dd7d3" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="JESU LI FEROMONSKE KLOPKE RJEŠENJE: Napadnuta stabla (Foto: Privatna arhiva)"> <figcaption>JESU LI FEROMONSKE KLOPKE RJEŠENJE: Napadnuta stabla(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  Obilaskom terena i korišćenjem do sada dostupnih alata, metoda i tehnika za suzbijanje potkornjaka, kako kažu, pripremili su plan za suzbijanje ovog insekta i ističu da u njihovoj nadležnosti nije prikupljanje podataka „o broju stabala i ukupnoj drvnoj masi koja je uništena od strane gradogenih insekata ips typographus i pityogenes chalcographus“, niti je njihov posao da prave procjenu štete. - U pripremnoj fazi utvrđivanja lokacija koje su zahvaćene gradacijom, na osnovu obilaska terena i korišćenjem NBr indeksa i LandTrendR algoritma je utvrđena površina osušenih stabala od posljedica gradacije na površini od 91.745.85 m2. Lokacije koje su posebno pokazale veliku brojnost potkornjaka su: Horolac, Treskavac, Bajrovića katun, Đurički katun, Ribljak, Vodozahvat, itd... – piše u odgovorima na naša pitanja. Naglašavaju da su „po prijemu informacije od strane upravljača (jul 2023) o gradaciji potkornjaka u Nacionalnom parku 'Prokletije', stručnjaci Agencije zajedno sa predstavnicima Javnog preduzeća za Nacionalne parkove preduzeli konkretne aktivnosti na suzbijanju potkornjaka, što podrazumijeva postavljanje feromonskih klopki na širem prostoru koji je zahvaćen gradacijom“. - Postavljanje feromonskih klopki je započeto u martu 2024. godine (20. 03. 2024) i ukupno je postavljeno 165 feromonskih klopki na značajno većoj površini od one koja je evidentirana, tj. na površini od 197.745.45 m2 – ističu iz Agencije. Na kraju sezone, kako kažu, ukupno je „ulovljeno“ 14.228.363 jedinki ovih vrsta, odnosno 5.208.880 jedinki Ips typographus i 9.019.483 jedinki Pityogenes chalcographus.&nbsp; - Ako se uzme u obzir podatak da 100 do 150 jedinki zastupljenih vrsta izaziva sušenje jednog stabla, onda se konstatuje da je sačuvano oko 100.000 stabala, odnosno koji je konkretni učinak feromonskih klopki na smanjenju sušenja smrčevih stabala (šuma) na području Prokletija i što je najvažnije, rezultati su evidentni, jer nema novih žarišta – saopštavaju iz Agencije. <h2>Osušena stabla nijesu problem</h2> Šteta koju je potkornjak načinio po šumski ekosistem je znatna. - Došlo je do narušavanja ekosistemske ravnoteže slabljenjem vitalnosti stabala smrče, a time i smanjenja otpornosti šuma na različite vidove uticaja spoljašnjih faktora kao što su klimatske promjene – objašnjavaju oni. Šumarski inspektor Hakija Jasavić ljetos je medijima kazao da je i u novembru prošle godine upozorio nadležne da se bolest širi i da treba reagovati sanitarnom sječom osušenih stabala, međutim iz Agencije, za Portal ETV, tvrde da „osušena stabla ne predstavljaju izvor napada potkornjaka na zdrava stabla“. - Potkornjaci su ta stabla već napuštili, tako da osušena stabla mogu biti predmet neke druge rasprave i teme. Reagovali smo kao stručnjaci u ovoj oblasti kada je od nas tražena pomoć. Za sve što neko uradi na štetu javnog interesa treba da odgovara – saopštili su oni u odgovoru na pitanje hoće li neko snositi odgovornost zbog zakašnjele reakcije. Kategorični su da „u kontekstu gradacije potkornjaka, sječom osušenih stabala se ne postiže ništa“. - Treba sprovesti inspekcijski i svaki drugi nadzor i utvrditi odgovornost. Ono što smo mi uradili su konkretne aktivnosti sa konkretnim rezultatima i uvijek kad bude trebalo pružićemo našu stručnu podršku – zaključili su iz Agencije za zaštitu životne sredine. I direktorica Nacionalnih parkova Crne Gore Marinela Đuretić je, prije nekoliko dana, u emisiji „Zelena priča“ Radija Crne Gore, saopštila da je borba sa potkornjakom mnogo kompleksniji izazov od onoga na što je svedena kod nas – na pitanje - hoće li biti sječe zaraženih stabala ili neće.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241221081212_79a36d547ffd17628f414ef6e03c2dcfec5277d954e3ceda5f18dbe4c1c070b5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241221081212_79a36d547ffd17628f414ef6e03c2dcfec5277d954e3ceda5f18dbe4c1c070b5" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="UNIŠTENA STABLA: Površina zahvaćane potkornjakom je 91.745.85 metara kvadratnih (Foto: Privatna arhiva)"> <figcaption>UNIŠTENA STABLA: Površina zahvaćane potkornjakom je 91.745.85 metara kvadratnih (Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  - Stručna i naučna javnost je podijeljena, a praksa i iskustva zemalja regiona i Evrope su različita. Koji princip primijeniti to je trenutno najveći izazov sa kojim se suočavamo... Uz višemjesečni monitornig i redovne aktivnosti na terenu zapošljeni u stručnim službama radili su na izradi mapa sa lokacijama žarišta, procjeni površine žarišta, procjeni suve drvne mase po lokacijama... Podaci su, za sada, preliminarni, a kada budemo imali konačne podijelićemo ih sa javnošću – rekla je on. Najavila je i da će radna grupa, koja je formirana sa zadatkom preciznog određivanja stabala koja je potrebno ukloniti u naredom periodu, uskoro biti na terenu, nakon čega će uslijediti sanitarna sječa. - Ono što raduje je da uočavamo prirodan oporavak staništa, odnosno da je prisutan veliki broj mladica, zbog čega moramo biti posebno pažljivi prilikom preduzimanja bilo kakvih aktivnosti u zaštićenim područjima... Te mladice je potrebno sačuvati – naglasila je Đuretić. Ukazala je na primjer Nacionalnog parka „Švarcvald“ gdje ne preduzimaju „apsolutno nikakve mjere i aktivnosti na samom terenu“ gdje je potkornjak napao šume.&nbsp; - Oni jednostavno dozvoljavaju da se na zaštićenom području odvijaju prirodni procesi i da se stanište samo oporavlja. Imaju i eksperimentalno područje, gdje je prije 10-ak godina došlo do devastacije usljed vremenskih nepogoda. Oni su podijelili to područje na dva dijela – iz jednog su izvukli drvo koje je oštećeno, a na drugoj strani su ostavili drvo u takvom položaju kakvo je bilo. I ono što je primjetno nakon 10 godina jeste da se brže oporavilo stanište na onom prostoru gdje ništa nije dirano – ispričala je Đuretić. <h2>Neko će odgovarati</h2> S druge strane, ekološki aktivisti sa područja Plava i Gusinja tvrde da su šume na prostoru Prokletija počele da se suše još 2016. godine, a da oni od 2020. upozoravaju institucije na to i traže preduzimanje mjera zaštite. - U proljeće 2020. godine bile su elementarne nepogode kada je izvaljeno više od 10.000 kubika drveta kada smo tražili od vlade gdin. Zdravka Krivokapića da institucije hitno reaguju, ali se to nije dogodilo, jer je uredba koju su donijeli 2021. za prodaju sanitara poništena. Tada je više od 20.000 kubika sanitara ostalo u šumi i odatle je počelo masovno sušenje šuma od parazita (potkornjaka) – tvrde iz NVO „Drvoprerađivači Plava“, u čijem je fokusu zaštita šuma. Kategorični su da je zbog neadekvatnog postupanja institucija šumski fond u zoni NP „Prokletije“ ozbiljno ugrožen, te da bi trebalo da se uključi i tužilaštvo i pokrene postupke protiv odgovornih. - Pričinjena šteta mjeri se u milionima eura, a ekološka je nesaglediva – poručuju oni. Kažu da je u NP „Prokletije“ potkornjakom zaraženo oko trista hiljada kubika četinara, odnosno najmanje sto do stopedeset hiljada stabala.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241221081216_a6224d489569ec035f5a091a1b510f37e67309b8038612d4be22151c844c79d2.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241221081216_a6224d489569ec035f5a091a1b510f37e67309b8038612d4be22151c844c79d2" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="UHVAĆENO SKORO 15 MILONA JEDINKI PARAZITA: Potkornjak iz plavskih šuma (Foto: Agencija za zaštitu životne sredine)"> <figcaption>UHVAĆENO SKORO 15 MILONA JEDINKI PARAZITA: Potkornjak iz plavskih šuma (Photo: Agencija za zaštitu životne sredine)</figcaption> </figure>  Podsjećaju i da su prošle godine organizovali okrugli sto u Plavu, kojem je prisustvovao i inžinjer šumarstva, profesor Marko Tomić iz Srbije i upozorio, nakon što je obišao NP „Prokletije“, da „ako se ne uvede sanitarna sječa moguće je da ćemo ostati bez smrčeve šume za nekoliko godina“. Ističu i da su iz Nacionalnih parkova i Agencije za zaštitu životne sredine tada ignorisali njihov poziv da prisustvuju okruglom stolu. - Da bi se čamova šuma sačuvala moraju da se primjenjuju sanacione mjere - u rano proljeće otklanjanje snjego i vjetro izvala stabala koja su zaršila životni vijek. Potkornjak je ovoliko napredovao, jer ništa nije preduzeto – tvrde oni. Praksa u nacionalnim parkovima u Sloveniji, kao i u NP „Tara“ u Srbiji je, kako kažu, da se svako oboljelo stablo, snjego i vjetro izvala uklanjaju iz šume i sade nova stabla. - Izađite iz kancelarija i pogledajte šume - Košutica, Hotsko brdo,Treskavac, Hrid, Babino Polje, Bivoljak... svuđe su groblja osušenih stabala. Potkornjak se prenio i van Parka, na šumske prostore kojima gazduje Uprava za šume i tamo ima više od 20.000 doznačenog sanitara – poručuju oni. Ogorčeni su što, kako kažu, neki pokušavaju da ih predstave kao šumarsku mafiju. - Ne mogu oni više brinuti za Plav i plavske šume od nas. Ne žive oni ovdje, nego mi. Zahtijevamo od institucija da se uključe i zaustave širenje bolesti – zaključuju iz NVO „Drvoprerađivači Plava“. Dok iz institucija negiraju bilo kakvu odgovornost za stanje u plavskim šumama i tvrde da su postupili odmah nakon što su informisani da se tamo „naselio“ potkornjak, podaci inspektora Jasavića govore drugačije. On je, kako je nedavno podsjetio Portal RTCG, u aprilu 2022. godine ukazao na potrebu sanitarne sječe, kada je utvrdio da je oboljelo pet do šest hiljada kubika čamove šume, a do avgusta potkornjak je zahvatio još 10 do 15 hiljada kubika. Godinu kasnije, prema njegovim nalazima, insekt je „napao“ od 50 do 60 hiljada kubika, a ove godine registrovano je više od 151.000 kubika zaraženih stabala. - Neko će zbog ovoga kad-tad morati da odgovara – vjeruju u NVO „Drvoprerađivači Plava“ <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FCSQMXWs6JKk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kaćuša Krsmanović

Stručnjaci „se kunu“ u feromonske klopke, mještani insistiraju na sanitarnoj sječi

Iako je Javno preduzeće Nacionalni parkovi Crne Gore apliciralo kod Uprave za kapitalne investicije kako bi obezbijedilo sredstva za adaptaciju bivše vojne karaule Gradine, koja se nalazi u okviru NP „Prokletije“ nijesu dobili novac, pa se nadaju da će značaj ovog projekta prepoznati neko od međunarodnih donatora.&nbsp; - Tokom 2023. godine JPNPCG je dobilo zvaničnu odluku o prijenosu vlasništva karaule Gradine kada su se stekli uslovi za sprovođenje adaptacije i prenamijenu ovog objekta u Centar za posjetioce kako bi ga učinili idealnim mjestom za informisanje turista i pružanje usluga koje nudi NP „Prokletije“ – saopšteno je Portalu ETV iz ove ustanove. Ističu da je urađeno idejno rješenje i glavni projekat koji je dobio pozitivno mišljenje glavnog gradskog arhitekte Opštine Plav.&nbsp; - Prema premjeru i predračunu, procijenjeni troškovi za adaptaciju iznosili su 803.270,84 eura. Opština Plav je pružila podršku ovom projektu, uključujući i finansijsku pomoć za izradu glavnog projekta adaptacije – dodaju oni. Napominju da se JPNPCG još od 2018. godine obraćalo nadležnim državnim institucijama sa zahtjevom da objekat bude stavljen u službu najmlađeg nacionalnog parka. - Pored apliciranja za sredstva kod Uprave za kapitalne investicije, JPNPCG je više puta apliciralo za finansijsku podršku međunarodnih donatora za ovaj projekat – naglasili su oni. Rekonstrukcija karaule Bjelaja, objašnjavaju iz ove ustanove, nije planirana, jer nije u vlasništvu Nacionalnih parkova.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241219011256_549edacd3c8c19ce323e365cc8f37314e05a8ac090aad596086d86e51954c91f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241219011256_549edacd3c8c19ce323e365cc8f37314e05a8ac090aad596086d86e51954c91f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1202" loading="lazy" alt="JOŠ NIJE U VLASNIŠTVU NP „PROKLETIJE“: Karaula Bjelaja"> <figcaption>JOŠ NIJE U VLASNIŠTVU NP „PROKLETIJE“: Karaula Bjelaja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekološki aktivisti sa područja Plava i Gusinja godinama zahtijevaju da država valorizuje brojne bivše vojne karaule na području NP „Prokletije“ i kategorični su da bi njihova sanacija znatno doprinijela turističkoj ponudi ovog kraja. - Osim toga, otvorila bi se brojna radna mjesta. Nažalost, ništa od onoga što je najavljivano da će donijeti proglašenje NP „Prokletije“ nije se desilo. Sjete se da obećavaju od izbora do izbora, a u ovih 15 godina nije urađen nijedan infrastrukturni objekat. Nije urađen niti metar nasipa ili asfalta, niti jedan most, apsolutno ništa – ogorčen je aktivista Nedžad Cecunjanin.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241219011256_4f1f98ca4312aea2b2d31fae2b545ffbb14691f4435f50a3f40994e04092fc32.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241219011256_4f1f98ca4312aea2b2d31fae2b545ffbb14691f4435f50a3f40994e04092fc32" data-rendition-name="original" width="726" height="1007" loading="lazy" alt="PROKLETIJA SE SJETE PRED IZBORE: Nedžad Cecunjanin"> <figcaption>PROKLETIJA SE SJETE PRED IZBORE: Nedžad Cecunjanin(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz Nacionalnih parkova, s druge strane, ističu da je jedan od značajnih infrastrukturnih projekata od osnivanja NP „Prokletije“ izgradnja Centra za posjetioce. - To je važan objekat za informisanje i edukaciju posjetilaca. JPNPCG kontinuirano radi na pronalaženju donatora i obezbjeđivanju dodatnih sredstava za razvoj infrastrukture u ovom nacionalnom parku, jer od sopstvenih prihoda nije moguće realizovati velike infrastrukturne projekte. JPNPCG je ulaganja usmjerilo u nabavku opreme, vozila i drugih potrebnih sredstava u cilju sprovođenja mjera zaštite u NP „Prokletije“ – ističu oni. Dodaju da apliciraju i kod domaćih i međunarodnih fondova, „kako bi se unaprijedila turistička infrastruktura parka, uz očuvanje njegovih prirodnih vrijednosti“, a na tom polju sarađuju i sa lokalnom zajednicom i međunarodnim partnerima. Mještani plavsko-gusinjskog kraja, međutim, nijesu zadovoljni i pitaju zašto je država dozvolila da brojne nekadašnje vojne karaule budu ruinirane, opljačkane i dovedene blizu stadijuma da je bilo kakva adaptacija nemoguća, umjesto da su valorizovane.&nbsp; Dostavili su nam i fotografije i video snimak koji to potvrđuju. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FqlfgMfHtq0Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Nacionalni park Prokletije je najmlađi zaštićeni park u Crnoj Gori. Osnovan je 2009. godine, a prostire se na 1.660 hektara, na teritoriji opština Plav i Gusinje. Na Prokletijama se nalazi najvisočiji vrh Crne Gore - Zla Kolata na 2.534 metra nadmorske visine. Karakterišu ga brojna lednička jezera, od kojih je najatraktivnije Hridsko jezero.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241219011256_1a9323ec8228b68765fff470d550741ec6fd9a9e714d076097fe2a53a1aa544a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241219011256_1a9323ec8228b68765fff470d550741ec6fd9a9e714d076097fe2a53a1aa544a" data-rendition-name="original" width="1000" height="669" loading="lazy" alt="NETAKNUTA LJEPOTA: NP „Prokletije“"> <figcaption>NETAKNUTA LJEPOTA: NP „Prokletije“(Photo: Ahmet Reković)</figcaption> </figure>  Ovo jezero, kako piše na sajtu, još se naziva i Jezero sreće, jer u narodu postoji vjerovanje da kupanje u njemu donosi sreću, zdravlje, ljepotu i unutrašnji mir. Vjeruje se i da jezero ispunjava želje, ako u njega bacite novčić ili komad nakita. Prokletije „čuvaju“ i praistorijski crtež „Lov na divljač“, urezan u stijeni na brdu Vezirova brada u Grebaji iz VIII vijeka p.n.e, kao i gravuru na kamenoj ploči nazvanu „Velika majka“ na Volušnici sa scenom borbe muškarca i žene sa vukom koji je napao dijete, a koja potiče iz srednjeg bronzanog doba (600 godina p.n.e).

1250x600

Još nema novca za adaptaciju bivše vojne karaule Gradine

Sjedinjene Američke Države ponudile su Poljskoj prodaju 250 korišćenih oklopnih transportera Strajker iz zaliha jedinica američke vojske koje se planiraju povući iz Evrope za simboličnu cijenu od dolara, piše UNN.
Poljski zamjenik premijera i ministar nacionalne odbrane Vladislav Kosiniak-Kamiš potvrdio je ovu informaciju, te dodao da se Varšava priprema prihvatiti ovu ponudu čim se dogovori logistika.
Prema njegovim riječima, prema predloženom planu, oklopna vozila Strajker koja se trenutno nalaze u Evropi biće prebačena u Poljsku umjesto da budu vraćena u Sjedinjene Američke Države nakon smanjenja američke vojne prisutnosti.
Ponuda je već odobrena od Generalštaba poljskih oružanih snaga, što je neophodan uslov za realizaciju ovakvih dogovora.
Vjerovatno je da će vozila Strajker djelimično pokriti potrebe kopnenih snaga koje bi mogle biti zadovoljene vozilima pješačke borbene jedinice Rosomak, smanjujući potrebu za novim domaćim narudžbama.
Trenutno vojska Poljske raspolaže sa više od 900 pješačkih borbenih vozila Rosomak, koja se proizvode u Poljskoj u modernizovanoj verziji sa kupolom ZSSW-30. Krajem novembra, poljska vojska je primila novu seriju ovih oklopnih vozila.
Ministar je izjavio da je što više oružja poljske trupe imaju, to bolje, te da je cijena u ovom slučaju više nego privlačna. Takođe je napomenuo da savladavanje različitih tipova opreme priprema poljske vojnike za saradnju sa saveznicima, od kojih neki takođe koriste Strajker.
Šef Generalštaba poljskih oružanih snaga, general Visłav Kukula je odbacio strahove da bi uvođenje novog tipa opreme moglo omesti razvoj poljske odbrambene industrije. U dogovoru sa Sjedinjenim Državama, sljedeći korak biće direktna inspekcija tehničkog stanja.
Prema riječima generala, ako bezbjednosna situacija ostane nepromijenjena, konačna odluka trebala bi biti donesena u drugoj polovini 2026. godine.

Amerikanci ponudili Poljskoj 250 oklopnih transportera za jedan dolar

Novozelanđanka Alis Robinson pobjednica je trećeg veleslaloma sezone alpskih skijašica, koji je za Svjetski kup vožen danas u kanadskom Tremblanu.
Ona je bila vodeća i nakon prve vožnje, a do pobjede došla je u ukupnom vremenu dva mnuta, 16 sekundi i 18 stotinki.
Robinson je u istoj disciplini slavila ove sezone i u Koper Mauntajnu, a u Tremblanu zabilježila je šestu pobjedu.
Kao drugoplasirana završila je Hrvatica Zrinka Ljutić, sa 94 stotinke zaostatka.
To je njen prvi podijum ove sezone, ukupno deseti u karijeri.
Pobjedničko postolje kompletirala je Kanađanka Valeri Grenije koja je sekundu bila sporija od pobjednice.
Na četvrtom mjestu završila je Švajcarkinja Kamil Rast, peta je bila Francuskinja Klara Direz, a šesta Amerikanka Mikaela Šifrin.
Robinson je trijumfom u Tremblanu preuzela vođstvo u poretku veleslaloma sa 232 boda.
Austrijanka Julija Šajb, pobjednica veleslaloma u Zeldenu, je druga sa 180, dok je treća Ljutić sa 142 boda.
U generalnom plasmanu Svjetskog kupa zauzima čelnu poziciju zauzima Šifrin sa 408 bodova.
Druga je Italijanka sa albanskim pasošem Lara Kolturi sa 286, a treća Lena Dir iz Njemačke sa 234 boda.

Robinson pobijedila u Tremblanu, Ljutić drugoplasirana

Šef poljske diplomatije Radoslav Sikorski poručio je danas američkom milijarderu Ilonu Masku, koji je pozvao na likvidaciju Evropske unije, da odleti na Mars, jer tamo nema cenzure nacističkih pozdrava.
Mask je poslije kazne od 120 miliona eura koju njegova mreža Iks mora da plati zbog kršenja propisa u EU prvo pozvao na likvidaciju Unije i povratak suvereniteta državama članicama, a poslije je u drugoj poruci upitao koliko vremena je ostalo do propasti EU.
- Odleti na Mars. Tamo nema cenzure nacističkih pozdrava - reagovao je na to pitanje, isto na mreži Iks, šef poljske diplomatije i vicepremijer Sikorski, aludirajući na to što je Mask na taj (nacistički) način podigao ruku tokom inauguracije američkog predsjednika Donalda Trampa.
Prije toga Sikorski je danas, povodom ruskih pohvalnih reakcija na prvu Maskovu poruku o likvidaciji EU i povratku suvereniteta državama članicama, poručio da je sada jasno i onima koji možda još sumnjaju čemu služi cijela ta priča protiv EU, sa zahtjevom da se vrati suverenitet nacionalnim državama.
- Ako neko još sumnja u to kome služi cijela anti EU priča o suverenitetu. Onima koji žele da zarađuju na sijanju mržnje i onima koji hoće da osvoje Evropu - prokomentarisao je Sikorski.

Šef poljske diplomatije predložio Masku da odleti na Mars, jer "tamo nema cenzure nacista"

Gotovo dvije trećine Amerikanaca želi da SAD nastavi slati oružje Ukrajini, čak i dok administracija američkog predsjednika Donalda Trampa ponovo pokušava pregovarati o okončanju skoro četverogodišnjeg rata, pokazala je nova anketa o prioritetima nacionalne sigurnosti.
Anketa Reagan National Defense Survey pokazala je da 64 odsto Amerikanaca podržava slanje smrtonosne pomoći vladi u Kijevu, devet procentnih poena više nego prošle godine i najviši nivo podrške od početka ruske invazije u februaru 2022.
Nešto više (65 odsto) podržava isporuku krstarećih raketa dugog dometa, poput Tomahavka, kako bi se omogućili napadi duboko unutar ruskog teritorija, dok 68 odsto podržava prodaju američkog oružja evropskim saveznicima koji bi ga potom isporučili Ukrajini.
Za razliku od 2024. godine, većina republikanaca (59 odsto) sada podržava slanje oružja Ukrajini u borbi protiv ruske invazije, u odnosu na 44 odsto prošle godine. Tri četvrtine demokrata podržava pomoć Ukrajini, što je porast sa 68 odsto u odnosu na godinu ranije.
Po drugim pitanjima koja se odnose na najsmrtonosniji evropski sukob od Drugog svjetskog rata, pluralnost Amerikanaca (45 odsto) podržava potpuno teritorijalno oslobođenje Ukrajine od Rusije, dok 23 odsto smatra da bi Kijev trebao ustupiti teritoriju u zamjenu za garancije mira i sigurnosti, a 22 odsto podržava prekid vatre duž trenutnih linija fronta.
U međuvremenu, skoro sedam od deset Amerikanaca (69 odsto) podržava da SAD i Evropa Ukrajini daju kolektivnu sigurnosnu obavezu sličnu NATO članu 5, a gotovo tri četvrtine (74 odsto) podržava uspostavljanje demilitarizirane zone pod kontrolom evropskih snaga uz podršku američke zračne moći.
Rezultati ankete objavljeni su dva dana nakon što su Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof i predsjednikov zet Džared Kušner razgovarali s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Kremlju.
Njih dvojica trebali su u četvrtak naveče informirati ukrajinsku delegaciju u Miamiju, ali za sada nema informacija o tome kako su ti razgovori protekli.

Rekordan broj Amerikanaca podržava slanje oružja u Ukrajinu

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Privremeno obustavljene blokade na Kruševom ždrijelu: "Naša mala pobjeda tek korak ka onome što će se desiti kroz sudske i druge procese"

06.12.
12:56h
Kada mi je čuvena Ana Vuković pročitala dio krivične prijave MUP-a RCG, koju je potpisao onomad Dževad Kožar, a odobrio Rajko Malović, u kojoj je pisalo da sam Moldavku S.Č. kupio u Baru za 2000 maraka (malo li je) od Bajrama Orahovca, vjerujte mi na riječ, manje sam bio iznenađen od onoga što sam čuo juče.
Kada su mi dvojica specijalnih tužilaca nakon što je saslušan posljednji svjedok u krivičnom predmetu protiv Ubović Ranka i Ivanović Vladana i nakon što sam im kazao da obavijeste sudije da je otpao pritvorski osnov, kazali - citiram:
"A, ne, postoje i neki uslovni razlozi za njega".
Dakle, drage kolege, na znanje vam.
Da postoje razlozi za pritvor i van norme iz člana 175 ZKP. Čisto da ste upućeni.
Dobro, nigdje nikada zakoni svjetski to ne pominju, ali smo ih juče uveli.
Koji ti je pritvorski osnov, pita pritvorenik cimera u Spužu. Ovaj odgovara - uslovni.
Onda onome ko je postavio pitanje ne bude dobro. Iako je, recimo, po zanimanju šumar.
Priznajem.Na mah sam pomislio da su Ubović i Ivanović možda tražili da ostanu i kad osnov određen rješenjem o određivanju pritvora otpadne.
Jednostavno, dopalo im se. I sljedstveno tome, ne izlazi otud.
Meni je iskreno samo jedno žao. A to je što pristojni, obrazovani i uljudni momci koji znaju svoj posao - tako olako bez neke, gaje kod sebe nagon koji zbog funkcije koje obnašaju može da bude pretežak za ljude.
Ili to zavisi - ko su ljudi. Ko je čovjek.
Ugodi zakonu - a ne nekim ljudima. Makar bili Demokrate.
P.S: Pekić u "Kako upokojiti vampira" napisa "Najbolje ideje se često dave u odvratnom mulju lojalnog odobravanja".
I jedna digresija za P.S.2: 
Pročitao sam juče saopštenje za javnost B. Bogdanovića oko Aca Mijajlovića i protesta povodom masakra na Cetinju i iznova se sjetih Kundere: "Na Vroclavskom trgu jedan čovjek povraća. Potpuno te razumijem, dobaci mu prolaznik".

Uslovni razlog za pritvor

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević pozvao je potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića da primi na razgovor mještane Botuna koji danima protestuju protiv gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Knežević je jutros pozvao sve Zećane da krenu ka Botunu, navodeći da policija očigledno priprema intervenciju time što je zaustavila saobraćaj za teretna vozila.
Međutim, ubrzo su se oglasili iz policije apelujući da se ne unosi panika među građanima i pojašnjavajući da njihove aktivnosti nemaju veze sa situacijom u Botunu, već da sprovode akciju kodnog naziva "Šljunak u cilju sprječavanja nelegalne ekploatacije i prevoza pijeska.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fup-nakon-knezeviceve-objave-ne-plasirati-neprovjere-informacije-sprovodimo-plansku-akciju&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ipak, u Botunu se okupio veliki broj građana, a među njima je i lider DNP-a koji je okupljenim novinarima pokazao dopis upućen krajem avgusta v.d. direktora policije Lazaru Šćepanoviću, a koji je, navodi, ostao bez odgovora.
- Nema laži, nema prevare u Zeti. S potpisima građana Botuna 28. avgust,a na svetac, uputili smo poziv gospodinu Šćepanoviću s potpisima građana Botuna. Tri mjeseca je prošlo, pa da živi u Pekingu, a da su Botunjani pješke krenuli, sreli bi se dosad - naglasio je Knežević.
On je pitao Šćepanovića da li Botunjani zaslužuju da budu primljeni na razgovor? 
- A, pošto vidimo da ih ignoriše gospodin Milojko Spajić, kao i Šćepanović, prinuđeni smo da zamolimo gospodina Bečića da ih primi na razgovor, jer je naš Zećanin, i da porazgovara s ovim ljudima - kako bi splasnule tenzije - poručio je Knežević.
Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište.
Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja.
Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti.
Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta.
– Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on.
Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost.
Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić.
– Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić.
Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Tag: np-prokletije