<p>Španska policija je uhapsila je visokopozicioniranog policajca nakon što je 20 miliona eura pronađeno u zidovima njegove kuće u sklopu istrage najveće zaplijene kokaina u istoriji zemlje.</p>
<p>Oskar Sančez Gil donedavno je bio šef odjeljenja za prevare i pranje novca španske nacionalne policije u Madridu. Policajci su ga uhapsili s još 15 ljudi, uključujući njegovu djevojku, koja je takođe policajka, potvrdio je policijski izvor, ne navodeći njeno ime.</p>
<p>Policija je tokom pretresa pronašla 20 miliona eura skrivenih u zidovima kuće u Alcala de Henaresu, gradu od oko 195.000 stanovnika koji se nalazi 30 kilometara istočno od španske prijestolnice. Dodatnih milion eura pronašli su u njegovoj kancelariji. Taj novac bio je skriven u dva zaključana ormara.</p>
<h2>Zaplijenjeno 13 tona kokaina</h2>
<p>Sančez Gil i njegova djevojka optuženi su za trgovinu drogom, pranje novca, korupciju i učestvovanje u zločinačkoj organizaciji. Izvedeni su pred madridski sud i određen im je pritvor. Španski mediji navode da su hapšenja povezana s prošlomjesečnom zaplijenom 13 tona kokaina koji je u luku Algeciras stigao iz Ekvadora skriven među sanducima banana.</p>
<p>Sporni kontejner je bio namijenjen španskom uvozniku sa sjedištem u gradu Alikanteu na jugoistočnoj obali, "koji je godinama primao velike količine voća uvezenog iz Ekvadora". Policija je nakon zaplijene kokaina pretražila nekoliko domova i kancelarija u Madridu i Alikanteu. Ove operacije otkrile su veze između uvoznika i Sančeza Gila, prema izvještajima španskih medija.</p>
<p>Sančez Gil je navodno radio za trgovce drogom "najmanje pet godina". Tokom tog razdoblja navodno im je dostavljao informacije o nadzoru kontejnera u španskim lukama, što im je omogućavalo izbjegavanje provjera, tvrdi izvor blizak istrazi.</p>
<h2>Glavna tačka za ulaz droge u Evropu</h2>
<p>Iako njegov stil života nije bio razmetljiv, velike svote novca pronađene u njegovoj kući navele su policajce koje citira El Mundo da kuću uporede s onom Pabla Eskobara, ozloglašenog kolumbijskog narkobosa kojeg je policija upucala 1993. godine. Eskobarov nećak jednom je ispričao da je pronašao plastičnu vreću s 18 miliona dolara skrivenu u zidu jedne od ujakovih kuća.</p>
<p>Dio novca koji je Sančez Gil prikupio posljednjih godina opran je kupovinom kriptovaluta i vozila za iznajmljivanje registrovanih na ime jednog od njegovih rođaka, izvijestio je El Mundo.</p>
<p>Španija je glavna tačka za ulaz droge u Evropu zbog bliskih veza s bivšim kolonijama u Latinskoj Americi, poput velikih proizvođača kokaina Kolumbije i Perua, te blizine Maroka, najvećeg proizvođača kanabisa.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Španija: Visokopozicionirani policajac skrivao 20 miliona eura u zidovima kuće

<p>Finansijskim čarobnjacima Kremlja ponestaje zečeva koje bi trebalo da izvuku iz šešira, piše Biznis Insajder.</p>
<p>Ruska vlada je to otkrila kada je objavila revidirani nacionalni budžet za 2025. godinu, pokazujući rastuće troškove rata u Ukrajini. Sada je na Evropi i SAD da to iskoriste i povećaju cijenu Rusiji, tako što će zatvoriti „rupe u sankcijama“, navodi Biznis Insajder.&nbsp;</p>
<p>Čineći to, oni mogu ubrzati okončanje rata, vjerovatno u korist Ukrajine, ili u najmanju ruku da podstaknu Putina da pregovara o ozbiljnom mirovnom rješenju, piše BI.</p>
<p>Detaljno ispitivanje Putinovih planova potrošnje za sljedeću godinu pokazuje da Kremlj namjerava da potroši oko 145 milijardi dolara na odbranu, od svojih oko 436 milijardi dolara državnih rashoda.</p>
<p>Ukupno preko 6,3 procenta ruskog BDP-a (standard NATO je dva procenta) označava najviši nivo vojne potrošnje Moskve od Hladnog rata.</p>
<p>BI takođe piše da je loša vijest za Putina da su njegove tehnokrate zapravo prikrivale punu cijenu invazije na Ukrajinu.</p>
<p>Po godišnjem budžetu rasute su dodatne isplate vezane za rat, uključujući plate koje Moskva isplaćuje radnicima u okupiranim regionima Ukrajine: zdravstvena zaštita ranjenih vojnika; popravka infrastrukture i neotkrivene „klasifikovane“ rashode. Kada se ovi izdaci saberu, stvarni teret ruske ekonomije približava se nevjerovatnim 10 odsto BDP-a.</p>
<p>Jednostavna istina je da ruska vlada ne uzima dovoljno novca da pokrije ove ratne troškove. Kremlj mora imati deficit — a prošle godine je već imao oko 34 milijarde dolara u minusu.</p>
<p>Ovo Zapadu pruža priliku.</p>
<p>Dok je potrošnja deficita podnošljiva za većinu vlada, Rusija nije normalna zemlja. Zbog zapadnih sankcija, Moskva ne može da uravnoteži svoje finansijske knjige putem međunarodnog zaduživanja i umjesto toga mora da plaća nečuvene kamate – čak 16 odsto na desetogodišnje obveznice – domaćim zajmodavcima. To je težak trošak.</p>
<p>Još opasnije, Putinove tehnokrate prazne ruski Fond nacionalnog bogatstva (NVF) od preostalog novca.</p>
<p>U normalnim uslovima, ruski NVF ima dve svrhe — da skladišti višak poreskih prihoda u dobrim vremenima i da se zaštiti od niskih cijena nafte kada stvari krenu loše.</p>
<p>Ali nedavno, Kremlj je crpio fond da bi platio svoj rat. U 2021. godini, njegova likvidnost je iznosila 117 milijardi dolara, dok danas iznosi samo 55 milijardi dolara.</p>
<p>A ako NVF ikada presuši, Moskva će biti prinuđena da bira iz menija loših opcija kako bi „podgrijala finansijske peći“ svoje ratne mašine.</p>
<p>Takve opcije uključuju veće poreze za rusku elitu i srednju klasu, veće zaduživanje, štampanje bezvrijednih rublja i moguće smanjenje socijalnih subvencija i socijalnih davanja koje pomažu da se stanovništvo održi poslušnim.</p>
<p>Ministarstvo finansija već u određenoj mjeri sprovodi ove opcije – samo to nije izazvalo veliku reakciju javnosti. Ako mora da pribjegne većem zaduživanju, većem oporezivanju, štampanju rublja i smanjenju beneficija, to dovodi do rizika za stabilnost režima.</p>
<p>Moskva trenutno plaća da bi svoje nemirne regione utišala. Isplate su kritične u mjestima poput Čečenije, gdje vojskovođa <b>Ramzan Kadirov </b>upravlja teritorijom kao de fakto država klijent u Rusiji. Bez gotovine iz Moskve, Kadirov je upozorio: „Nećemo moći da izdržimo tri mjeseca — ni mjesec dana.“</p>
<p>Ovo je ranjivost koju bi Evropa i SAD zaista trebalo da iskoriste. A najbrži način da se to uradi je da se snizi „gornja granica cijene nafte“ G7 na izvoz ruske sirove nafte, ocjenjuje BI.</p>

500x500

Finansijskim čarobnjacima Kremlja ponestaje novca za rat: Evropa i SAD bi to trebalo da iskoriste

<p>Na sastanku koledža Evropske komisije (EK), koji će biti održan 16. oktobra, očekuje se da ova institucija i formalno usvoji reformske agende za pet država Zapadnog Balkana.</p>
<p>Bosna i Hercegovina je jedina zemlja regiona kojoj neće odobriti reformsku agendu - jer je Sarajevo u septembru poslalo Briselu nepotpun dokument koji ne ispunjava kriterijume EK.</p>
<p>Odbor pretpristupne pomoći (IPA), u kome učestvuju države članice Evropske unije (EU), dao je 11. oktobra "zeleno svjetlo" za reformske agende Crne Gore, Albanije, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije.</p>
<p>Evropska unija navodi da ostaje spremna da odobri reformsku agendu Bosne i Hercegovine čim bude završena i priloži je paketu koji je odobrila za sve ostale zemlje regiona.</p>
<h2>Slijede potpisivanje i ratifikacija sporazuma</h2>
<p>Nakon što formalno usvoji reformske agende, Evropska komisija će biti spremna da pređe u fazu potpisivanja sporazuma sa svakom državom korisnicom.</p>
<p>One, potom, trebaju ove dogovore ratifikovati u njihovim parlamentima.</p>
<p>Ratifikacija je neophodna jer se države moraju obavezati da će vratiti novac koji će iz Plana rasta dobiti u obliku kredita.</p>
<p>Naime, šest milijardi eura, koliko obuhvata Plan rasta za region će se podijeliti na dva dijela.</p>
<p>Dvije milijarde će države dobiti u obliku grantova, odnosno bespovratne pomoći, a preostale četiri miljarde u obliku kredita sa veoma povoljnim kamatama.</p>
<p>Zbog procedura koje treba ispoštovati, a koje zahtijevaju određen vremenski period, teško je predvidjeti kada će to biti.</p>
<p>Međutim, Evropska komisija radi ka primjeni takozvanog "predfinansiranja", kako bi po sedam odsto od cjelokupnog iznosa, uplatila zemljama prije nego što se okončaju sve procedure.</p>
<h2>Prva faza</h2>
<p>Raspodjela finansijskih sredstava iz Plana rasta se bazira na broju stanovnika svake zemlje i domaći bruto proizvod.</p>
<p>Prema preliminarnoj kalkulaciji, Albanija će moći dobiti ukupno 922 miliona eura, od čega će 64,5 miliona biti u obliku "predfinansiranja".</p>
<p>Crna Gora će ukupno dobiti 383 miliona eura, a od toga 26,8 miliona u obliku "predfinansiranja"</p>
<p>Bosna i Hercegovina, kada izradi kompletnu reformsku agendu, imaće 1,85 milijardi eura, a 76 miliona kao "predfinansiranje".</p>
<p>Kosovo će imati na rasploaganju 880 miliona eura, od kojih, 61 miliona u obliku "predfinansiranja".</p>
<p>Sjeverna Makedonija će imati na raspolaganju 750 miliona eura, a predfinansiranje bi bilo u iznosu 52,5 miliona.</p>
<p>Srbija će imati na raspolaganju 1,58 milijardi eura, a prva uplata u obliku predfinansiranja bi bila u iznosu od 111 miliona eura.</p>
<p>Mađarsko predsjedavanje Evropskom unijom, saopštilo je da je predfinanciranje moguće tokom mandata ove države na čelu EU, koje ističe 31. decembra.</p>
<h2>Reformska agenda</h2>
<p>Da bi imale pravo da koriste financijska sredstava iz Plana rasta svaka zemlja je bila obavezana da podnese reformsku agendu.</p>
<p>Radi se o reformama koje se odnose između ostalog, na vladavinu prava, demokratiju, institucionalne reforme, te sprečavanje korupcije i sukoba interesa, kao i preduzimanje neophodnih koraka kako bi se osiguralo da sredstva ne budu zloupotrebljena.</p>
<p>Od prvog predstavljanja ovog plana, zemljama regiona je jasno poručeno da ako se refrome ne provedu nakon jedne ili dvije godine, onda će iznos koji je namijenjen njima, biti raspodijeljen ostalim zemljama.</p>
<p>Takođe, EK ima pravo da zahtijeva povratak novca u slučaju da se potvrdi da su ta sredstva zloupotrijebljena.</p>
<h2>Cilj plana rasta</h2>
<p>Radi se o najambicioznijem paketu EU za region. Ima za cilj između ostalog da udvostruči ekonomije u ovim zemljama u narednih deset godina.</p>
<p>Radi se o novcu koji će biti raspodijeljen u periodu 2024-2027.</p>
<p>Cilj plana rasta je takođe promovisanje regionalne saradnje i razvoj zajedničkog tržišta u regionu, koje bi se postepeno integrisalo u zajedničko tržište Evropske unije.</p>
<p>Ovaj plan, prema zvaničnicima EU, ni na koji način nema za cilj da stvori alternativu proširenju EU, već da olakša članstvo ovih zemalja u EU.</p>
<p>Evropska unija želi da se prve uplate iz ovog plana izvrše što prije i da se krene u realizaciju projekata koji bi se financirali kroz Plan rasta.</p>
<p>Istovremeno, EU podsjeća i na uslove koji moraju biti ispunjeni tokom cijelog procesa implementacije projekta.<br/>
Oni se odnose na vladavinu prava, finansijsku kontrolu i odgovarajuću reviziju po evropskim standardima.</p>
<p>Srbija i Kosovo imaju dodatan uslov, koji se odnosi na konstruktivan angažman u normalizaciji odnosa.</p>

Prvi novac za države Zapadnog Balkana moguć krajem godine

<p>Izvršni direktor nevladine organizacije “Centar za ekonomski prosperitet i slobode” (CEPS) <b>Anto Janković </b>(46) osumnjičen je da je počinio još jedno krivično djelo neosnovano dobijanje i korišćenje kredita i druge pogodnosti.</p>
<p>Uprava policije je prije nekoliko dana saopštila da je protiv Jankovića podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je skoro 105.000 eura, koje je u januaru 2022. godine dobio Ministarstva finansija Crne Gore i EU fondova, za realizaciju projekta “Osnaživanje zapošljavanja za lokalni rast”, u cjelosti utrošio za lične potrebe.</p>
<p>Sada se Janković sumnjiči i da je 30.000 eura, koje je u decembru 2022. godine dobio od Ministarstva rada i socijalnog staranja, za realizaciju projekta “Socijalne usluge za starija lica i promovisanje koncepta aktivnog starenja”, tskaođe utrošio u lične svrhe.</p>
<p>Tim je &nbsp;budžetu Crne Gore pričinio materijalnu štetu u naznačenom iznosu.</p>
<p>- Službenici Sektora za borbu protiv kriminala nastavljaju intenzivne aktivnosti na suzbijanju svih oblika kriminaliteta i procesuiranju svih lica koji svojim privrednim poslovanjem nanose štetu finansijskom sistemu Crne Gore - saopšteno je iz Uprave policije.</p>

Direktor CEPS-a prvo zloupotrijebio novac od EU, pa i 30.000 eura za projekat Socijalnih usluga za starija

<p>Iz budžeta Crne Gore biće izdvojeno 24.000 eura za izmjene i dopune Urbanističkog projekta “Klinički centar” u Podgorici.</p>
<p>&nbsp;To je navedeno u odluci koju je Vlada usvojila na posljednjoj sjednici.</p>
<p>Izmjene i dopune Urbanističkog projekta se rade u granicama važećeg Plana, a površina zahvata cca 16,45 hektara.</p>
<p>Kako je navedeno u odluci Vlade, za izmjene i dopune projekta radiće se strateška procjena uticaja na životnu sredinu u skladu sa Zakonom o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu.</p>
<p>- Finansijska sredstva potrebna za izradu izmjena i dopuna UP-a obezbijediće se iz budžeta Crne Gore sa pozicije organa državne uprave nadležnog za prostorno planiranja, urbanizma i državnu imovinu u iznosu od 24.000 eura – navedeno je u vladinom dokumentu.</p>
<p>Rukovodilac izrade izmjena i dopuna projekta je diplomirani inženjer Dragan Komatina.</p>
<p>Rok za izradu izmjena i dopuna projekta je dvanaest mjeseci od dana potpisivanja ugovora sa rukovodiocem izrade planskog dokumenta.</p>
<p>&nbsp;</p>

Država izdvaja 24.000 eura za izmjene i dopune Urbanističkog projekta KCCG

<p>Privredna komora Crne Gore postala je partner na projektu “SKYLA”, koji se implementira u programu INTERREG EUROPE na kojem su prvi put pravo učešća imale institucije i organizacije iz Crne Gore. Projekat "SKYLA" – ekosistemi vještina pametne specijalizacije za dvostruku tranziciju”, za cilj ima sprovođenje promjena u profilima vještina stanovnika evropskih država koje se suočavaju sa zelenom i digitalnom tranzicijom. Evropska komisija je za SKYLA aktivnosti izdvojila budžet od 1,61 miliona eura dok je ukupan budžet projekta 2,255 miliona eura.</p>
<p>Navode da donosioci politika moraju predvidjeti trendove na tržištu rada i naći rješenja za nepodudarnosti u vještinama u odnosu na zelenu tranziciju, uz prilagođavanje strategijama pametne specijalizacije. Aktivnostima projekta nastojaće se prevazići trenutna ograničenja u ulozi stručnog obrazovanja i obuke u inovacionim ekosistemima.</p>
<p>-Crna Gora se u posljednjih nekoliko godina suočava sa konstantnim promjenama na tržištu &nbsp;rada , &nbsp;a potreba za kvalifikovanom radnom snagom sve je veća. Zbog brzih promjena na našem tržištu rada, postalo je izazovno adekvatno predvidjeti trend vještina, kao i obezbijediti neophodnu radnu snagu koja je dobro obučena i sa potrebnim vještinama da odgovori na zahtjeve tržišta. Zbog toga kontinuirano radimo na unapređivanjusaradnje i veza između privrede i pružalaca stručnog obrazovanja. SKYLA projekat ima ova pitanja u srži svojih ciljeva i kao takav je odlična prilika za nas da razmijenimo iskustva i prikupimo znanja koja bi nam mogla pomoći u daljem razvoju i poboljšanju mehanizama za suočavanje sa ovim izazovima - naglašava Vuko Jovanović, iz Sektora za obrazovanje i kvalitet Privredne komore koji je član projektnog tima ovog projekta.&nbsp;</p>
<p>SKYLA partnerstvo, zastupljeno je u Toskani, Podlaskom vojvodstvu, Skani, Sofiji, Fingalu, Provansi-Alpi-Azurnoj obali i Litvaniji, te Crnoj Gori i Lavovskoj oblasti u Ukrajini.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>
<p><br/></p>
<p>&nbsp;</p>

1084x550

Evropska komisija izdvojila 1, 61 milion eura

<p>&nbsp;<b>Davor Dragojević,</b> naš istaknuti i nagrađivani glumac, reditelj i osnivač međunarodnog festivala lutkarstva će biti gost na tribini „Podgoričke priče“ koja će se održati u ponedjeljak, 25. novembra u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović”, od 20 sati, saopštili su iz KIC-a.&nbsp;</p>
<p>Davor Dragojević će publici, sa moderatorom <b>Vanjom Kovačević </b>govoriti o &nbsp;svom plodnom i bogatom višedecenijskom radu, ali i tome što ga godinama izdvaja i čini drugačijim, pogotovo kad je riječ o segmentu afirmacije crnogorske pozorišne kulture i stvaralaštva – naveli su u saopštenju. &nbsp;</p>
<p>Davor Dragojević je rođen 1966. godine u Titogradu (Podgorica). Stalni je član ansambla Gradskog pozorišta od 1993. godine. Diplomirao je lutkarsku režiju na Nacionalnoj akademiji za teatarsku i filmsku umjetnost „Krsto Serafov“ u Sofiji, u klasi profesora Slavča Malenova. Direktor je i jedan od osnivača Međunarodnog festivala lutkarstva - Podgorica, Crna Gora. Režirao je predstave u Crnoj Gori, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji. Piše pozorišne komade za lutkarsku i dramsku scenu za djecu. Objavio je knjigu Čarobni kamen i druge bajke - pet dramskih tekstova za lutkarsku igru. Piše pjesme i komponuje muziku za djecu. Više puta je učestvovao kao tekstopisac i kompozitor na dječijim muzičkim festivalima. Ostvario je mnogobrojne uloge u pozorištima, na filmu i TV serijama. Više puta je bio i član žirija na međunarodnim filmskim i pozorišnim festivalima. Dobitnik je više nagrada i priznanja, posebno se izdvaja Specijalno priznanje za filantropiju „Iskra“ 2016. za građanski doprinos opštem dobru.</p>
<p>&nbsp;</p>

Davor Dragojević gost tribine „Podgoričke priče“, u KIC-u, 25. novembra

<p>Predsjednik Vlade Crne Gore, <b>Milojko Spajić</b> čestitao je rukovodstvu i građanima Budve 22. novembar, Dan opštine i Dan oslobođenja Budve u Drugom svjetskom ratu.<br/>
 <br/>
 - Ogroman je značaj i vrijednost Budve koliko za nacionalni turizam i državni budžet, toliko i za sveukupnu sliku i ugled naše zemlje pred međunarodnim gostima, partnerima i prijateljima - navodi Spajić u čestitki.<br/>
 <br/>
 Kako je poručio, nada se da će Budva, vođena demokratskim principima i opštim interesom, uploviti u mirnije vode iskrenog dijaloga i stabilne vlasti, kako bi i njeni stanovnici i gosti imali priliku da osjete sve benefite, kvalitete i vrijednosti materijalnog, prirodnog i duhovnog bogatstva koje pripada drevnom gradu.<br/>
 <br/>
 - Takođe, uvjerenja sam da ćemo nastupajući pripremni period za sljedeću ljetnju turističku sezonu iskoristiti na najbolji način, kako bi Budva bila primjer funkcionalne, uspješne i solidarne zajednice – perjanica crnogorskog turizma - zaključio je Spajić.</p>
<p>&nbsp;</p>

Spajić: Nadam se da će Budva uploviti u mirnije vode iskrenog dijaloga i stabilne vlasti

<p>Glavni odbor Demokratske partije socijalista donio je odluku o raspisivanju redovnog desetog Kongresa partije za 25. januar naredne godine, saopšteno je iz te partije.</p>
<p>kako se navodi, deseti Kongres održava se u redovnom terminu nakon četiri godine i osim novog sastava Glavnog odbora na njemu će biti donešena kongresna dokumenta koja će – uz analizu rada partije u posljednjem četvorogodištu, trasirati politiku i program stranke u narednom peridou.</p>
<p>- Na sjednici je konstatovano zadovoljstvo ostvarenim izbornim rezultatima u ovoj godini koji su, od opštine do opštine, potvrdili povratak povjerenja u politiku Demokratske partije socijalista uz očekivanje da se takav trend nastavi i na narednim lokalnim izborima. Na sjednici je razmatrana i aktuelna politička situacija kao i tekuća pitanja - navodi se u saopštenju.</p>

GO DPS: Deseti Kongres 25. januara, trend rasta potvrda povratka povjerenja građana

<p>U Crnoj Gori u posljednja 24 sata dogodilo se 19 saobraćajnih nezgoda, u kojima su tri osobe povrijeđene teže, a pet lakše.<br/>
<br/>
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da se u Podgorici dogodilo 11 nezgoda, a u Baru i Nikšiću po dvije.<br/>
<br/>
Po jedna nezgoda evidentirana je u Ulcinju, Tivtu, Plavu i Šavniku.<br/>
<br/>
Izdata su 224 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 18 prekršajnih prijava.<br/>
<br/>
Policija je oduzela pet pari registarskih tablica.</p>

Za 24 sata 19 saobraćajnih nezgoda

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: novac