Jedan od ciljeva Nove srpske demokratije je da propagiranjem teze o tome da su djelovi današnje Crne Gore bili dio tzv. Stare Hercegovine stvori istorijsko opravdanje za saoizaciju i razbijanje Crne Gore. Za tu potrebu su tokom obilježavanja 150-godišnjice ustanka pravoslavnih Hercegovaca (Nevesinjske puške 1875.) i proslave godišnjice Berlinskog kongresa objavili da bez ovoga ustanka ne bi bilo nezavisnosti Crne Gore i Srbije na Berlinskom kongresu 1878. Uz to, tvrde da su Crna Gora i Srbija tada jednako stekle nezavisnost. Obje teze su krivotvorene.
Nezavisnost novovjekovne Crne Gore nije nastala u Nevesinju, već na Cetinju. Osnove nezavisnosti su postavljene tokom vladavine mitropolita Danila Petrovića-Njegoša. Susjedna turska provincija (sandžak i pašaluk) Hercegovina je od početka XIX vijeka bila dio interesne sfere Crne Gore i oblast prema kojoj se Crna Gora širila. Vrhunac ove višedecenijske politike bio je u vrijeme vladavine knjaza Danila i knjaza Nikole, kada je Crna Gora uspostavila dominaciju među pravoslavnim Hercegovcima i njihovim vođama. Oni su se gotovo poistovjetili sa Crnogorcima, a Crnu Goru su doživljavali kao svoju zemlju i zato su htjeli da se prisajedine Crnoj Gori. O tome najbolje svjedoči pismo pivskog vojvode Žarka Lješevića i drugih glavara koje su tokom ustanka u Hercegovini 1861. godine poslali Komisiji evropskih sila. Vojvoda Lješević je u ovome pismu saopštio: „Prisajedinjenje k crnogorskom narodu, gdje naša braća pravoslavna u miru i sreći žive, to je jedino jemstvo za našu budućnost; uživanje jednakog prava kao Crnogorci, jest naša jedina želja.“ Tada su Hercegovci sve više prihvatali i crnogorsku narodnu nošnju.
Oslobodilački i državotvorni pokret se razvijao od Crne Gore prema Hercegovini, a ne obrnuto. Uz to, početkom 1870-ih u Hercegovini je vladalo suparništvo između Crne Gore i Srbije. Knjaz Nikola je progonio srpske agente iz Hercegovine i nastojao da uništi uticaj Srbije. Kada se početkom 1871. pročula mogućnost da će Srbija dobiti Bosnu i Hercegovinu diplomatskim putem, grupa crnogorskih oficira na Cetinju je reagovala s ogorčenjem. Izjavili su da Crna Gora neće bez borbe dozvoliti da Hercegovina pripadne Srbiji, dok je knjaz Nikola izjavio da bi takav potez doveo do krajnje neprijateljskih odnosa Crne Gore i Srbije.
Ustanak u Nevesinju je izbio zbog socijalnog, a ne nacionalnog nezadovoljstva, i to bez znanja Crne Gore i Srbije. Kako ustanak ne bi pokvario planove Crne Gore, knjaz Nikola je u Hercegovinu uputio vojvodu Peka Pavlovića koji je preuzeo kontrolu nad ustankom. Potom je knjaz pozvao hercegovačke glavare na Lovćen 26. jula i saopštio im da će Crna Gora rukovoditi ustankom. Neposredna komanda je povjerena vojvodi Petru Vukotiću koji je hercegovačke ustanike organizovao po ugledu na crnogorsku vojsku, a ustanici su dobili crnogorske činove. U Hercegovinu su tada upućene i jedinice crnogorskih dobrovoljaca. Uvedena je stroga
disciplina, a bila je propisana smrtna kazna za svakog ko bi radio protiv ujedinjenja Crne Gore i Hercegovine.
Srbija je morala da prizna crnogorsku dominaciju u Hercegovini. U novembru 1875. izaslanik srpske vlade Nikola Hristić je na Cetinju priznao Crnoj Gori pravo da pripoji Hercegovački pašaluk do Neretve i Skadarski pašaluk do Drima, dok je sjeverna granica crnogorske interesne zone određena oko Lima, Ljubišnje i Foče. Ovo je potvrđeno i Vojnom konvencijom između Srbije i Crne Gore 1876. Crna Gora je objavila rat Osmanskom carstvu 15. juna 1876. i jedan od glavnih ciljeva je bio oslobođenje Hercegovine. Knjaz Nikola je s većinom vojske prešao u Hercegovinu 22. juna, a crnogorska vojska i hercegovački ustanici sastali su se na Crnom Kuku 24. juna. Od tada do kraja rata hercegovački ustanici su ratovali u sklopu crnogorske vojske. Hercegovački ustanici nijesu ratovali pod srpskom trobojkom, već pod crnogorskim alaj-barjakom i krstaš-barjacima. Crna Gora je uspješno okončala rat i oslobodila je dio Hercegovine od turske vlasti. Crna Gora je izborila slobodu Hercegovcima, a ne obrnuto. Srbija u tome nema nikakve zasluge niti je tada tražila Hercegovinu. U Memoaru koji je ministar spoljnih poslova Srbije Jovan Ristić uputio Berlinskom kongresu 12. juna 1878. navedeno je: „Ako bi se zemlja, koja danas sastavlja Kosovski Vilajet, sjednila sa Srbijom, ova [Srbija] bi imala Drinu i Lim kao svoju zapadnu granicu“. Svjesna da ne može ostvariti Garašaninovo Načertanije, srpska Vlada je tada tražila teritorije samo do Lima i Drine, tako da je Hercegovina u potpunosti bila u crnogorskoj interesnoj zoni.
Ni Crna Gora ni Srbija na Berlinskom kongresu nijesu tražile ujedinjenje, već priznanje nezavisnosti. Polazne osnove su im bile bitno različite. Srbija je pred Berlinski kongres bila vazalna kneževina u Turskoj. Taj status je regulisan sultanovim hatišerifima iz 1829., 1830., 1833. i 1839. (Turski ustav za Srbiju), a potom je potvrđen članovima 28 i 29 Pariskog mirovnog ugovora 1856. Na osnovu toga je Srbija bila u vazalnom (tributarnom) odnosu prema Turskoj, pod garancijom Velikih sila. Kao simbol tog vazalstva plaćala je godišnji danak od 2,3 miliona groša. Srbija se ove obaveze oslobodila tek na Berlinskom kongresu. Srpski kneževi su na prijesto stupali tek nakon što ih sultan fermanom potvrdi. Tako je sultan 1868. fermanom potvrdio izbor kneza Milana Obrenovića i dao mu je nasljedno kneževsko dostojanstvo. Ova odredba je ušla i u Ustav Kneževine Srbije iz 1869. Prema članu 10 ovog Ustava, kneževski položaj Milana Obrenovića zasnivao se na, između ostalog, sultanovim beratima i hatišerifima iz 1830. i 1868. godine.
Za razliku od Srbije, Crna Gora prije Berlinskog kongresa nije bila vazalna država, nije plaćala danak niti je na izbor njenih vladara i unutrašnju upravu uticao sultan. Crna Gora je o tome suvereno odlučivala, a nezavisnost je izvojevala i branila oružanom borbom. Crna Gora je prije Berlinskog kongresa imala međunarodno priznatu granicu (prema Autro-Ugarskoj iz 1841. i prema Turskoj iz 1858.). Uz to, Crna Gora je sa drugim državama održavala direktne odnose, bez posredovanja Osmanskog carstva. Samostalno je odlučivala o ratu i miru, tako da je imala sve atribute nezavisne države, osim potpunog međunarodnog priznanja.
Predstavnici Rusije, Njemačke, Austro-Ugarske i Italije su na Berlinskom kongresu izjavili da su od ranije priznavali nezavisnost Crne Gore, dok su joj nezavisnost prije kongresa osporavali Osmansko carstvo i Velika Britanija. Na osnovu toga je u članu 26 Berlinskog ugovora zapisano: „Crnoj Gori priznaju nezavisnost Visoka Porta i sve one visoke ugovorne strane koje
to do sada nijesu učinile“. Ovakva formulacija znači da je Crna Gora i prije Berlinskog kongresa bila nezavisna država, ali da nije imala potpuno međunarodno priznanje nezavisnosti. Na Berlinskom kongresu njenu nezavisnost su priznale Osmansko carstvo i Velika Britanija i tako je stekla puno međunarodno priznanje. Berlinski kongres je za Crnu Goru bio završnica međunarodnog priznanja nezavisnosti koju je imala i ranije. S druge strane, nezavisnost Srbije počinje upravo od Berlinskog kongresa. U članu 34 Berlinskog ugovora je navedeno: „Visoke ugovorne strane priznaju nezavisnost Kneževine Srbije, obavezujući je na uslove koji su izloženi u sledećem članu“. Na osnovu bitne razlike između članova 26 i 34 koji se odnose na nezavisnost Crne Gore i Srbije jasno je da Crna Gora i Srbija nijesu imale isti međunarodni položaj ni prije ni tokom Berlinskog kongresa.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Krivotvorine i istine o Nevesinjskoj pušci i Berlinskom kongresu

Predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević je, povodom Dana državnosti Crne Gore, položio vijenac sa lentom u bojama trobojke na grob hercegovačkog junaka Stojana Kovačevića, ističući istorijsku i simboličku vezu između dva ključna datuma crnogorske istorije – Nevesinjske puške i 13. jula.
- Nevesinjska puška i 13. jul su neraskidivo povezani – bez prvog ne bi bilo drugog, kao što bez Božića nema Vaskrsa - rekao je Kovačević.
Podsjećamo, u Nikšiću je postavljen bilbord povodom obilježavanja Dana državnosti Crne Gore - 13. jula uz navođenje da je „150 godina od Nevesinjske puške“, uz istaknute boje srpske zastave. 
Iako je Nevesinjska puška istorijski ustanak srpskog stanovništva protiv Osmanskog carstva, izbio je u Hercegovini 1875. godine, van teritorije tadašnje i sadašnje Crne Gore, srpski velikodržavni nacionalni narativ često taj ustanak povezuje s Crnom Gorom, iako u naučno-istorijskom smislu postoje jasne teritorijalne i političke razlike.
- Uz Stojana Kovačevića, sahranjenog pored ove svetinje, nalazi se i Novak Ramov Jovović – najveći crnogorski junak. Njih dvojica su simbol bratstva, junaštva i žrtve, u čiju je čast podignut Hram Svetog Vasilija Ostroškog - rekao je Kovačević.
Kovačević je rekao i da "savremene političke strukture pod plaštom lažnog antifašizma nastavljaju ideološku liniju okupatora i Sekule Drljevića iz 1941. godine, nazivajući izdajnicima one koji čuvaju istorijsku istinu".
- Mi znamo šta branimo – ustanak iz 1941. godine, u kojem je učestvovalo preko 30.000 ljudi, bio je iznad ideologija i podjela. Naša je dužnost da pomirimo potomke ustanika i vodimo Crnu Goru putem dostojanstva, istine i slobode - poručio je Kovačević.

Dan državnosti u funkciji ideologije: Za Marka Kovačevića Nevesinjska puška i 13. jul temelj slobodne Crne Gore

Postavljanje bilborda sa srpskim obilježjima u susret Danu državnosti Crne Gore nije slučajna omaška. To je namjerna i jeftina provokacija, usmjerena protiv državotvorne, antifašističke i građanske Crne Gore, kazali su u Evropskom savezu.
U Nikšiću je postavljen bilbord povodom obilježavanja Dana državnosti Crne Gore - 13. jula uz navođenje da je „150 godina od Nevesinjske puške“, uz istaknute boje srpske zastave.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbilbord-u-niksicu-dan-drzavnosti-crne-gore-cestitan-uz-simboliku-nevesinjske-puske-i-srpsku-trobojku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U Evropskom savezu kažu da je riječ o organizovanoj poruci čiji cilj nije obilježavanje događaja iz prošlosti, već izazivanje i potiranje identiteta savremene Crne Gore.&nbsp;
- I to baš na dan kada obilježavamo 13. jul, simbol ustanka protiv fašizma i datum kada je Crna Gora 1878. međunarodno priznata kao nezavisna država. Dan koji ujedinjuje sve koji vjeruju u slobodu, građanska prava i antifašizam - ističe se u saopštenju Evropskog saveza.
Kako navode, namjerno podmetanje istorijskih narativa koji nemaju nikakvo uporište u crnogorskoj državnosti i slobodarskoj tradiciji predstavlja pokušaj da se kroz ikonografiju prošlosti revidira sadašnjost.&nbsp;
- Nevesinjska puška, koliko god bila značajna unutar srpskog nacionalnog narativa, nema nikakve veze sa Danom državnosti Crne Gore. Nametanje te simbolike nije poruka sjećanja, već jasna politička poruka o tome kakvu Crnu Goru neki žele – bez suverenosti, bez jasnog identiteta, bez antifašističkog temelja - naglašeno je u saopštenju.
Takvi potezi su, smatraju u Evropskom savezu, nastavak projekta koji traje godinama, projekta razgradnje crnogorskog identiteta, zamjene građanskog narativa etničkim i postepenog brisanja tekovina 21. maja i 13. jula.&nbsp;
- Upravo u toj strategiji nalazimo i odgovor na pitanje zašto su danas PES i DF jedno te isto. Iako različito upakovane, obje politike baštine istu suštinu, tj. negaciju suverene, građanske i antifašističke Crne Gore. Jedni to rade otvoreno, sirovo i bez zadrške. Drugi nešto sofisticiranije, kroz lažne narative o pomirenju, a zapravo preko tihe relativizacije vrijednosti na kojima počiva moderna Crna Gora. Ali rezultat je isti, povlačenje pred nacionalizmom, ćutanje pred nasrtajima na crnogorski identitet i otvoreno saučesništvo u njegovom razaranju - naglašeno je u saopštenju.
Evropski savez poručuje da neće ćutati.&nbsp;
- Ne zbog samog bilborda, već zbog poruke koja iza njega stoji. I zato poručujemo: Crna Gora neće nazad. Biće građanska, slobodna, evropska i antifašistička. Uprkos svima koji to žele drugačije - zaključeno je u saopštenju.

Evropski savez: Nevesinjska puška umjesto 13. jula, još jedan dokaz da su DF i PES jedno te isto

Mitologizacija istorijskih događaja i pokušaj da se istorijske činjenice stave vam konteksta - tako sagovornici Televizije E komentarišu govor koji je, povodom 150 godina od Nevesinjske puške, održao predsjednik Skupštine Andrija Mandić, pozivajući da se mladi vaspitavaju na primjerima srpskih junaka. Istoričari ne spore značaj Nevesinjske puške, ali ukazuju da Mandić i taj događaj posmatra iz vizure "srpskog sveta".
Sagovornici TV E očekuju da predsjednik Skupštine, u susret obilježavanju Dana državnosti – 13. jula, primijeni istu propagandu, te da će i 13. jul biti na meti agresivnog revizionizma.
- Sami događaj koji se vezuje za ustanak u Hercegovini naravno da nije bio presudan, čak u zapadnoj istoriografiji se i ne pominje kao uzrok Berlinskog kongresa. Berlinski kongres svoje razloge nalazi u specifičnom narušavanju balansa moći zapadnih zemalja – prije svega – Njemačke, Austrougarske i Rusije – sa jedne strane – i Otomanskog carstva, sa druge.Jednako tako i svo drugi praznici koji su u početku negirani, oni se sad pokušavaju oteti, kidnapovati od CG i Crnogoraca i očekujem slično da slušamo u naredna dva, tri, četiri dana – kaže politički analitičar Danilo Kalezić.
Istoričari ne spore značaj Nevesinjske puške iz 1875. godine, ali se njima ne može davati konotacija kako to želi predsjednik Parlamenta, koji pokušava direktno da uveže Nevesinjsku pušku i Berlinski kongres, odnosno crnogorsku državnost.
- Naime, po već ustaljenoj praksi i običaju, naš predsjednik Skupštine je otišao, prije neki dan, tamo i položio vijenac tamo u Nevesinju, ali on to posmatra iz svoje vizure srpskoga sveta i koliko je to značajno za taj njihov velikosrpski projekat – objašnjava istoričar Vukota Vukotić.
Svečanosti u Nevesinju, osim Mandićća, prisustvovao je i mitrpolit SPC Joanikije, koji je – u govoru pripremljenom za zvaničnike Srbije iz prvog reda, još jednom tvrdio da su Crnogorci srpski narod. I nije tu bio kraj mitovi i prenebregavanju istorijskih činjenica.
- Hrabrost tih ustanika nije ostala u 19. vijeku, ona se prenijela na nove generacije – na srpske dobrovoljce u balkanskim ratovima, na heroje cerske, kolubarske, mojkovačke bitke, na mučenike Solunskog fronta i na one koji su položili živote za slobodu u Drugom svjetskom ratu – dodao je predsjednik crnogorske Skupštine.
Ko su „oni“ koji su se borili za slobodu u Drugom svjetskom ratu, Mandić nije precizirao, a zaboravio je – u nabrajanju slobodarskih borbi – da pomene onu koju su nakon Božićnog ustanka 1919. vodili borci Za pravo, čast i slobodu Crne Gore - protiv aneksije od strane Srbije –države čije su zvaničnike Joanikije i Mandić juče pokušali da oduševe svojim poimanjem istorije.

Marija Mitrović

Sagovornici TV E o govoru Mandića u Nevesinju: Mitologizacija istorije, za očekivati da i 13. jul bude na meti agresivnog revizionizma

Nikola Raičević iz Podgorice nestao je 18. avgusta i od tada porodica nema nikakvu informaciju o njemu. Mole sve koji nešto znaju o njemu da o tome obavijeste policiju ili se jave na broj telefona 068 530 278.
Porodica je saopštila da su sa Raičevićem posljednji kontakt imali 18. avgusta u 17.48 sati kada je izašao iz automobila u Jerevanskoj ulici na Zabjelu, odakle mu se gubi svaku trag.
Na sebi je imao maslinastu majicu, maslinaste bermude, crne patike i teget kačket. Visok je 187 cm i ima tetovaže na obje ruke. Oko struka je imao crnu duksericu.

U Podgorici nestao Nikola Raičević

Nenad Lalatović i zvanično nije više trener fudbalera Budućnosti, saopšteno je iz podgoričkog kluba. 
 
Navodi se da je sa Lalatovićem sporazumno prekinuta saradnja. 
 
Saopšteno je da će njegovo mjesto do daljnjeg zauzeti Ivan Delić, njegov dosadašnji prvi pomoćnik. 
 
Za izvršnog direktora imenovan je Predrag Kažić. 
 
Saopšteno je da se Klub sa trenerom Lalatovićem i pomoćnicima Milanom Vješticom i Nerminom Usenijem rastao "džentlmenski i prijateljski sporazumnim raskidom saradnje". 
 
- Budućnost se zahvaljuje Nenadu Lalatoviću, Milanu Vještici i Nerminu Useniju na vremenu provedenom u Podgorici, uloženom trudu, energiji i profesionalnom odnosu, a u nastavku karijere želi mu sve najbolje na profesionalnom i ličnom planu - piše u saopštenju. 
 
Navodi se da klub odlučio da pruži punu podršku dosadašnjem pomoćniku Ivanu Deliću, kome će pomagati takođe dosadašnji pomoćnici Srđan Nikić, Mihailo Tomković, Milivoje Grbović, Veljko Bajković i Ivan Novović. 
 
- Delić je dijete našeg kluba i grada, a uvjereni smo da će svojim talentom, znanjem, posvećenošću i ljubavlju prema Budućnosti doprinijeti stabilizaciji ekipe i pokrenuti šampionsku lokomotivu. On je definitivno jedan od najtalentovanijih trenera mlađe generacije crnogorskog fudbala, koji se posebno dokazao u radu naše Omladinske škole, kao i učestvovanju u razvoju najtalentovanije generacije domaćeg fudbala - 2006, te generacije koja dolazi – 2009 - ističu u saopštenju. 
 
Delić je kao igrač nosio kapitensku traku Budućnosti, bio je reprezentativac Crne Gore i internacionalac u Češkoj, Mađarskoj, Albaniji, Bosni i Hercegovini. 
 
- FK Budućnost će pravovremeno informisati javnost o svim daljim koracima uprave kluba, predsjednika Borisa Spalevića i izvršnog direktora Predraga Kažića, koji su odlučni da vrate Budućnost na stabilan put - zaključili su u saopštenju.

Delić na klupi Budućnosti

Nakon današnjih informacija o zapošljavanju supruge Ervina Ibrahimovića u CEDIS-u postaje još jasnije da služenje četničkom vojvodi Andriji Mandiću ima svoju cijenu - ocijenio je predsjednik Opštinskog odbora Socijaldemokrata (SD) u Rožajama i jedan od predstavnika Evropskog saveza Alen Kalač.
Ibrahimović je, podvlači on, obrukao nekada časno ime Bošnjačke stranke i potpuno podredio partiju ličnim interesima, zapošljavanjem supruge, ali i članova uže i šire familije.
- Od političke organizacije, koja je trebalo da bude brana u odbrani identiteta i interesa Bošnjaka, napravio je instrument za rješavanje privatnih potreba. Njegova partija danas služi kao paravan za zadovoljenje sitnih lukrativnih interesa, dok račun za to plaća cijelo društvo - naveo je Kalač uz ocjenu da je time brutalno izdao građansku Crnu Goru i bošnjački narod, koje bi njegova partija trebalo da predstavlja.&nbsp;
To sve, kako je rekao, zarad privilegija svoje uže familije.
- Sada je i do kraja jasno zašto lider BS-a uporno ćuti na najveći nalet četničke ideologije još od devedesetih, na otvoreno veličanje ratnih zločinaca od strane njegovih koalicionih partnera, na negiranje genocida u Srebrenici, na redovno služenje parastosa četničkom vođi Draži Mihailoviću, ali i Ratku Mladiću i Radovanu Karadžiću, na podizanje spomenika bošnjačkom dželatu Pavlu Đurišiću, koji se danas silom i sramotu pokušavaju napraviti herojima - istakao je Kalač.
Sve to, kako je naveo, prolazi uz amin Ibrahimovića.
- Jer je očigledno da mu je važnije da obezbijedi privilegije za suprugu i rođake nego da se bori za prava građana i dostojanstvo bošnjačkog naroda kojem pripada. Naš narod jasno prepoznaje razliku između onih koji principijelno brane vrijednosti multietničke i građanske Crne Gore i onih koji su spremni da ih prodaju za bizarne privilegije i izmišljene fotelje - poručio je Kalač.
To, podvlači on, nije samo izdaja jedne partije, već i izdaja ideje građanske države, zajedničkog života i budućnosti oslobođene zločinačke ideologije koja je našu zemlju već jednom devedesetih godina gurnula u ponor.
- Evropski savez neće dozvoliti da se obraz bošnjačkog naroda kalja kroz sramne dilove sa zagovornicima četničke ideologije. Ostaćemo dosljedni u odbrani građanske Crne Gore, ravnopravnosti svih njenih građana i evropske perspektive našeg društva, jer samo takva država može biti garant slobode, dostojanstva i sigurnosti za svakog građanina - zaključio je Kalač.

Kalač: Ibrahimović izdao građansku Crnu Goru i Bošnjake zarad privilegija uže familije, postaje jasnije da služenje četničkom vojvodi ima cijenu

Vojni načelnici Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i nekoliko evropskih zemalja razvili su vojne opcije za Ukrajinu i predstaviće ih svojim savjetnicima za nacionalnu bezbjednost, rekao je danas američki zvaničnik za Rojters.
Rojters je ranije izvještavao da su američki i evropski vojni planeri počeli istraživati sigurnosne garancije za Ukrajinu nakon sukoba, nakon što je predsjednik Donald Tramp obećao da će pomoći u zaštiti zemlje u okviru bilo kakvog dogovora za okončanje rata Rusije u Ukrajini.
- Ove opcije biće predstavljene savjetnicima za nacionalnu bezbjednost svake zemlje radi odgovarajuće razmatranja u toku diplomatskih napora - rekao je zvaničnik.
Zvaničnik je naveo da su se sastanci načelnika odbrane SAD, Finske, Francuske, Njemačke, Italije, Ujedinjenog Kraljevstva i Ukrajine održali u Vašingtonu od utorka do četvrtka.
Ukrajina i njeni evropski saveznici ohrabreni su Trampovim obećanjem tokom samita u ponedjeljak o sigurnosnim garancijama za Kijev, ali mnoga pitanja i dalje ostaju bez odgovora.
Zvaničnici upozoravaju da će američkim i evropskim planerima trebati vremena da utvrde šta bi bilo i vojno izvodljivo i prihvatljivo Kremlju.
Jedna od opcija je slanje evropskih snaga u Ukrajinu, ali pod komandom i kontrolom SAD, rekli su izvori za Reuters.
Ministarstvo spoljnih poslova Rusije isključilo je mogućnost raspoređivanja trupa iz zemalja NATO-a radi osiguranja mirovnog dogovora.

Vojne opcije za Ukrajinu biće predstavljene savjetnicima za nacionalnu bezbjednost

Premijer Milojko Spajić, nakon više razgovora sa zapadnim partnerima tokom posljednjih četrdesetak dana, ali i unutrašnjih konsultacija u Pokretu Evropa sad, prema informacijama Portala ETV iz više izvora iz njegove stranke, riješen je da uđe u rekonstrukciju Vlade. To će značiti uklanjanje iz izvršne valsti ministarskog kadra Demokrata Alekse Bečića koji već duže – povlačenjem kardinalno loših poteza, ali i iskazivanjem nesposobnosti da rukovode resorom - prave ozbiljne probleme Crnoj Gori u ispunjavanju mjerila za pristupanje Evropskoj uniji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250802200820_5ffe4fead2acf50d1930192f5e6fb063ff72dedd03d48e281f4462c4265aa573.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250802200820_5ffe4fead2acf50d1930192f5e6fb063ff72dedd03d48e281f4462c4265aa573" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Aleksa Bečić"> <figcaption>NA MUKAMA: Aleksa Bečić (Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Mjesta u izmijenjenoj vladi neće biti za još nekoliko ministara i dva potpredsjednika, ali će sve pozicije biti popunjene ljudima iz aktuelne parlamentarne većine. <h2>DEMOKRATE NA IZLAZNIM VRATIMA</h2> Portal ETV objavio je nedavno da će ministar odbrane Dragan Krapović (Demokrate) biti smijenjen, a da je Spajićev kandidat za novog čelnika ovog resora Mirsad Nurković iz Bošnjačke stranke, aktuelni potpredsjednik u Skupštini Crne Gore. Osim Krapovića, premijer će, kako tvrde naši izvori, smijeniti i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, takođe funkcionera Demokrata. Za tu poziciju njegov prijedlog je funkcioner PES-a, poslanik Miodrag Laković, inače penzionisani službenik Uprave policije. Međutim, on je, kažu naši izvori, kategorično odbio ovu ponudu. - Ko god da bude novi ministar unutrašnjih poslova moraće da ima i podršku Brisela – tvrde nezvanični sagovornici Portala ETV iz PES-a. Kažu i da Spajić, za sada, neće uklanjati lidera Demokrata Aleksu Bečića sa pozicije potpredsjednika Vlade, jer gubljenjem ministarskih funkcija on više neće imati uticaj na sektor bezbjednosti. <h2>ČEKAJUĆI REAKCIJU BEČIĆA</h2> Ukoliko Bečić pristane na novu kombinatoriku - prema kojoj će i ostali ministri iz Demokrata biti smijenjeni, a neki zamijenjeni i to, kako ističu naši izvori, Spajićevim izborom iz redova Demokrata - izvjesno je da će se u svojoj partiji, koja već neko vrijeme ima više frakcija, suočiti sa ozbiljnim problemima. Prema dokumentu naslovljenom „Vlada Crne Gore – rekonstrukcija postojeća koalicija“, u koji Portal ETV ima uvid, a koji je Spajić podijelio saradnicima, kao prijedlog za rekonstrukciju, on planira smjenu još dvoje ministara iz Demokrata, ali bi ih zamijenio partijskim kolegama. Spajić predlaže da ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića naslijedi Anđela Peković Vojinović, a umjesto ministarke kulture i medija Tamare Vujović predlaže Albina Ćemana. U rekonstruisanoj vladi ne bi bilo mjesta ni za funkcionera Demokrata Moma Koprivicu čije potpredsjedničko mjesto Spajić namjerava da ukine, kao doprinos, kako kažu naši izvori, racionalizaciji izvršne vlasti. Ovako zamišljena kadrovska kombinatorika – u kojoj bi, osim smjena pojedinih ministara, Spajić predlagao novi kadar iz Demokrata - prilično je ponižavajuća za Aleksu Bečića i to bi moglo da izazove veliko podizanje tenzija na relaciji Demokrate – PES. Istovremeno, time bi i pozicija aktuelnog potpredsjednika Bečića bila vrlo mučna. Ali i Bečićev izbor – u slučaju da Spajić krene u ono što je zamislio - neće biti lak: da li može da ostane na istoj poziciji, da prećutno prihvati nove ministre iz redova Demokrata, a da ostane lider partije?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081617088_64a564b4835e5ac33d7f75f40342000a4fd518dae3ef9cc6aa811c27dc0423bc.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025081617088_64a564b4835e5ac33d7f75f40342000a4fd518dae3ef9cc6aa811c27dc0423bc" data-rendition-name="original" width="873" height="567" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>PORAŽAVAJUĆI REZULTATI: Šaranović, Bečić i Krapović(Photo: ETV)</figcaption> </figure>  <h2>DRUGE MINISTARSKE ,,ROKADE”</h2> Osim kadrova Demokrata, Spajić, kako se navodi u dokumentu, želi da smijeni i ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavena Radunovića iz Nove srpske demokratije Andrije Mandića, kojeg bi zamijenio sa PES-ovim Brankom Krvavcem. U rekonstruisanoj Vladi ne bi bilo mjesta ni za ministarku turizma Simonidu Kordić (NSD), ali ne bi bila smanjena kvota Mandićeve stranke - Kordić bi zamijenio partijski kolega Dejan Đurović. Kako proizilazi iz dokumenta, premijer planira i smjenu ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimira Jokovića (Socijalistička narodna partija), kojeg bi zamijenio aktuelni potpredsjednik Vlade Milun Zogović (Demokratska narodna partija Milana Kneževića), a čije se potpredsjedničko mjesto ukida. Po drugom izvoru Portala ETV, Spajiću je iz njegovog najbližeg političkog okruženja sugerisano da možda ne treba otvarati previše frontova i da bi pitanje smjene ministra Jokovića trebalo odgoditi nakon Kongresa SNP-a 30. avgusta. Ono što se čini izvjesnim je da na ministarsku poziciju više ne bi mogao da računa ni PES-ov ministar pomorstva Filip Radulović, koji bi bio premješten u resor saobraćaja, kao ni njegov partijski kolega, ministar bez portfelja Milutin Buturović. Planirano je ukidanje Ministarstva regionalnog razvoja na čijem je čelu Ernad Suljević (BS), kao i potpredsjedničke funkcije koju obnaša Budimir Aleksić (NSD). <h2>(NE)ZAVRŠENA PRIČA</h2> - Ovo je posljednji od prijedloga kako bi trebalo da izgleda buduća vlada, međutim, moguće su još neke promjene. Postoji mogućnost i da partije kandiduju neke druge osobe za ministre u odnosu na ono što je Spajićev prijedlog, pa da dođe do nekih kompromisnih rješenja - kažu naši izvori iz PES-a. Najava rekonstrukcije Vlade u okviru aktuelne parlamentarne većine dolazi u jeku intenzivnih diplomatskih aktivnosti u Crnoj Gori, sastanaka sa liderima opozicije, ali i nezvaničnih tvrdnji da se Brisel i ostale zapadne adrese zalažu za ulazak Demokratske partije socijalista u izvršnu vlast. Spajićev dokument u koji Portal ETV ima uvid, međutim, jasno pokazuje da je DPS i dalje daleko od bilo kakve participacije u vlasti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241229081216_91e1ad152dec138032d3085c4a82a578a8934c566bed4bf7206ebd84afcb5d72.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241229081216_91e1ad152dec138032d3085c4a82a578a8934c566bed4bf7206ebd84afcb5d72" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="opozicija"> <figcaption>ZA OPOZICIJU NEMA MJESTA U SPAJIĆEVOJ VLADI: Poslanički klub DPS-a(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Čini se da premijer planiranom rekonstrukcijom pokušava da „pomiri“ zahtjeve zapadnih adresa i aktuelnu parlamentarnu većinu čistkom ministara Demokrata iz resora unutrašnjih poslova i odbrane – Šaranovića i Krapovića, na čije pozicije će imenovati ljude koji će biti prihvatljivi i Zapadu. Ključna zamjerka međunarodnih partnera jeste što resorima bezbjednosti, direktno ili preko posrednika, upravljaju proruski i prosrpski kadrovi, a što je u svjetlu aktuelnih bezbjednosnih izazova u regionu – dešavanja u Srbiji i ,,obračuna sa Dodikom” u Bosni i Hercegovini - ozbiljan problem ne samo za Crnu Goru, već i za Zapad.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250820130836_1cde76d884e81508d4628705d26e9f3c8a3c1dcd6dd8270c730487634a3e2276.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250820130836_1cde76d884e81508d4628705d26e9f3c8a3c1dcd6dd8270c730487634a3e2276" data-rendition-name="original" width="900" height="1257" loading="lazy" alt="Delegacija EU u PG "> <figcaption>PRITISAK: Delegacija EU u Crnoj Gori</figcaption> </figure>  <h2>NEUSPJEŠNA ,,REKONSTRUKCIJA” ANB-A</h2> Spajić je uspio ranije da od Demokrata preuzme Agenciju za nacionalnu bezbjednost kada je na njeno čelo iznenada imenovao Ivicu Janovića, bliskog PES-u, i razriješio Borisa Milića, koji je od kraja 2020. godine, kada su vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite prilježno služio interesima njihove prve dvije vlade. Na poziciji ga je neko vrijeme zadržao i Spajić, vjerujući da će ga držati pod kontrolom imenovanjem svoga čovjeka za generalnog inspektora u ANB. Ispostavilo se da ga, ipak, mora smijeniti, odnosno da Spajić nije eliminisao srpsko-ruski uticaj iz ANB postavljanjem elektroinžinjera Predraga Burića na poziciju generalnog inspektora. Burić je penzionisani službenik crnogorske tajne policije, a njegovo imenovanje bio je Spajićev manevar da se isključi iz igre Artan Kurti, kadar prethodnog premijera Dritana Abazovića. Pokazalo se da, osim pitanja da li elektoinžinjer može pravilno da ocjenjuje zakonitost i nezakonitost rada u Agenciji njegovim imenovanjem su, ipak, ostala otvorena vrata ruskom uticaju u tajnoj službi, iako su mu preporuka bile ,,aikido veze“ sa premijerovim uticajnijm ujakom Sretenom Kankarašem. Ipak, Spajić je, kažu izvori Portala ETV, zadovoljan nekim sitnim promjenama u ANB-u iako je ,,slučaj“ postavljanja spomenika ratnom zločincu, fašisti Pavlu Đurišiću, bez prethodnih upozorenja crnogorskih obavještajaca, pokazao nekompetentnost crnogorske tajne službe. Izvjesno je i da se premijer u narednom periodu neće intenzivnije baviti reformom ANB-a, jer mu je sada ključni zadatak kadroveske promjene u Vladi Crne Gore. <h2>SEPTEMBARSKI ,,SKOK”</h2> Prijedlogom rekonstrukcije Vlade u okviru aktuelne parlamentarne većine jasno je da Spajić nema hrabrosti, moguće i da ne želi - jer je i sam u politiku stigao iz proruskog i prosrpskog bloka - da napravi potpuni otklon od politike i partija bivšeg Demokratskog fronta. Ova koalicija koju su predvodili Mandić i Knežević, zajedno sa Nebojšom Medojevićem koji je u političkoj penziji, bila je otvoreni zagovornik ruskih i srpskih interesa na Zapadnom Balkanu. Moguće i da se Spajić plaši da ne izazove bijes Mandića i Kneževića koji bi pokušali da izazovu vanredne parlamentarne izbore, za koje on još nije spreman, jer njegov PES, na svim do sada održanim lokalnim izborima, dramatično gubi povjerenje birača. Vjerovatno mu je plan da pokuša do 2027. da konsoliduje partiju koju razaraju suprotstavljene struje. Crna Gora ponovo je od Evropske unije dobila priliku, ne zahvaljajući svojim zaslugama, već ozbiljnim globalnim izazovima, da se u što skorije vrijeme pridruži ovoj zajednici evropskih država, ali proruskoj i prosrpskoj parlamentarnoj većini to ne odgovara. Tako je prošle godine, u susret zatvaranju četiri pregovaračka poglavlja, crnogorski parlament usvojio za Hrvatsku neprihvatljivu Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, pa su Hrvati kao prvi odgovor na ovu odluku za nepoželjne u svojoj zemlji proglasila Andriju Mandića, Milana Kneževića i Aleksu Bečića, a onda kasnije na Međuvladinoj konferenciji u Briselu blokirali Crnoj Gori Poglavlje 31 - spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250417090412_460db2c626edd9468b27cf795fdfb25b95f55be56265b1681beb19da3db2e90b.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250417090412_460db2c626edd9468b27cf795fdfb25b95f55be56265b1681beb19da3db2e90b" data-rendition-name="original" width="5000" height="3333" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"> <figcaption>ČVRSTO DRŽI SVOJE POZICIJE: Andrija Mandić(Photo: Skupština Crne Gore)igor sljivancanin</figcaption> </figure>  Bijes Hrvatske ovog ljeta izazvao je Krapović koji je specijalno za posadu Školskog broda „Jadran“ izradio značke. Crna Gora i Hrvatska su u sporu zbog ovoga broda, jer i jedna i druga zemlja polažu pravo na njega. Zbog Krapovićevog gesta Hrvatska je uputila oštru protestnu notu. Krapoviću prijeti da će i on kao dvojica crnogorskih zvaničnika i jedan parlamentarac biti proglašen u Hrvatskoj za personu non grata, a Crnoj Gori da ova zemlja ponovo blokira zatvaranje Poglavlja 31.

Spajić će nove ministre birati iz aktuelne parlamentarne većine

-Ne postoji ni jedan dokaz, niti osnovana sumnja da je imovina bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića u Novom Selu stečena, a niti uvećana od kriminala &nbsp;- obrazloženje je tročlanog sudskog vijeća Višeg suda u Podgorici, kojim je predsjedavao sudija Nenad Vujanović, a u koje je Portal ETV imao uvid. Ovom odlukom jasno se pokazuje da je bio neutemeljen zahtjev specijalnog tužioca Miloša Šoškića za određivanje privremene mjere raspolaganja nepokretnostima u Novom Selu koja je upisana na Katnića i njegovu suprugu Natašu Katnić. Bivši glavni specijalni tužilac uhapšen je 14. aprila prošle godine zbog sumnje da je u martu 2020. postao član kriminalne grupe koju je navodno formirao bivši visoki policijski funkcioner policije Zoran Lazović. Uprkos iskazima svjedoka i brojnim Skaj komunikacijama koje ruše optužbe tužioca Šoškića da su Katnić i Lazović svoje službene položaje podredili kavačkoj krimialnoj grupi - oni su već godinu i četiri mjeseca u pritvoru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250819170856_9d1a4656695f7b63d480357479b3e042c9cf7f15462a54e1d54b40c0fc2d8018.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250819170856_9d1a4656695f7b63d480357479b3e042c9cf7f15462a54e1d54b40c0fc2d8018" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="NEMA ODGOVORNOSTI ZA NEUTEMELJENE OPTUŽBE: Miloš Šoškić, specijalni tužilac "> <figcaption>NEMA ODGOVORNOSTI ZA NEUTEMELJENE OPTUŽBE: Miloš Šoškić, specijalni tužilac(Photo: Ilustracija: Ivana ABRAMOVIĆ )</figcaption> </figure>  Uporedo sa istragom o navodnom učešću u organizovanom kriminalu, specijalni državni tužilac Miloš Šoškić pokrenuo je i finansijsku istragu i zatražio od Suda da Katnić ne raspolaže imovinom u Novom Selu i Barjamovici gdje su četiri objekta „blokirana“ zbog sumnje da je stečena iz kriminala. ORTOFOTO SNIMCI I NALAZ VJEŠTAKA No, krivično vijeće Višeg suda djelimično je usvojilo zahtjev odbrane Katnića i preinačilo odluku sudije za istrage za imovinu koju je bivši glavni specijalni tužilac stekao u Novom Selu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250819170856_8c5a3c31818f5bd9ef728ffd51e52a77d6b8c39629eba1382a2a8b656c8115f8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250819170856_8c5a3c31818f5bd9ef728ffd51e52a77d6b8c39629eba1382a2a8b656c8115f8" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="NA UDARU RAZNIH ISTRAŽITELJA: Imovina Katnića u Grbama "> <figcaption>NA UDARU RAZNIH ISTRAŽITELJA: Imovina Katnića u Grbama(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U obrazloženju, u koji je Portal ETV imao uvid, jasno proizilazi da Specijalno državno tužilaštvo nijesu zanimale činjenice, niti se bavilo istragom kada je imovina stečena, jer u odluci Sud ukazuje na ključne propuste i nelogičnosti u zahtjevu. Tužilaštvo je u prijedlogu za donošenje privremene mjere obezbjeđenja navelo da je Katnić znatno povećao vrijednost imovine u Novom Selu, „ulažući u objekte novac stečen kriminalnom djelatošću sjedinjujući ga sa imovinom stečenom na zakonit način“. -U ovom dijelu nije navedena nijedna riječ o tome koliko iznosi imovina koja je stečena na zakonit način, kada je stečena, za koji dio imovine postoji osnovana sumnja da je stečena kriminalnom djelatnošču, odnosno da je u nesrazmjeri sa prihodima okrivljenog. Ni u rješenju sudije za istragu ne navodi se nijedna riječ o tome, a zanemaruje se se činjenica koja proizilazi iz nalaza i mišljenja geodetske struke koji se odnosi na Novo Selo, posebno se zanemaruje ortofoto snimci iz 2011. na kojima se vidi koliko su izgrađeni objekata – navodi se u obrazloženju sudskog vijeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250819180832_cdf6b7012ad4e2b252f9f241574b15ea31653e4b28696eb393b7abb25e61fc16.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250819180832_cdf6b7012ad4e2b252f9f241574b15ea31653e4b28696eb393b7abb25e61fc16" data-rendition-name="original" width="738" height="741" loading="lazy" alt="POBIJANJE TUŽILAČKIH TVRDNJI: Rješenje Višeg suda u Podgorici"> <figcaption>POBIJANJE TUŽILAČKIH TVRDNJI: Rješenje Višeg suda u Podgorici(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Ukazali su da iz spisa predmeta proizilazi da su u listu nepokretnosti 733 KO Grbe, opština Danilovgrad na Natašu Katnić kao svojina 1/1 upisane katarske pacele i porodična zgrada u osnovi 80 metara kvadratnih, dvije pomoćne zgrade, dvorište i &nbsp;parcele. U &nbsp;drugom listu, podaci se odnose na djelove objekata u zgradi broj 1 površine 80 metara kvadratnih u osnovi se nalaze dva stambena prostora – 62 i 64 metra kvadratna i upisana su na Milivoja Katnića, dok se preostale zgrade i posebni djelovi vode na Natašu Katnić. -Upravo iz ortofoto snimka iz 2011. godine, nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke proizilazi da se radi o porodičnoj kući izgrađenoj 2010. godine. Na ortofoto snimku iz 2011. godine zapažen je izgrađeni objekat sa ogradom &nbsp;i pomoćnim objektima. Nejasno je kako se izgradnja objekta vremenski može dovesti u vezu sa novcem koji je eventualno stečen kriminalnom djelatnošću, a posebno da postoji nesrazmjera između &nbsp;zakonitih prihoda Milivoja Katnića i njegove uže porodice koja je vlasnik tog imanja. Nasuprot tome, Tužilaštvo se bavilo samo prihodima okrivljenog od 2019. godine pa nadalje. Okrivljeni je sudu dostavio dokaze o prihodima od 2005. godine koje je ostvarivao u periodu kada je građen objekat u Novom Selu i jasno proizilazi da ne postoji vremenska povezanost između izvršenja krivičnog djela sa izgradnjom i opremanjem objekata na Novom Selu, pa samim tim ne postoji ni osnovana sumnja da je ova imovina stečena, niti uvećana usljed kriminalne djelatnosti okrivljenog &nbsp;- navodi se u obrazloženju Višeg suda.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081918084_bded8441a20798016752a2e647978d23d6e9c54192fe83cb8f2cfa73ec69869a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025081918084_bded8441a20798016752a2e647978d23d6e9c54192fe83cb8f2cfa73ec69869a" data-rendition-name="original" width="738" height="664" loading="lazy" alt="NEMA REAKCIJE IZ SDT : Rješenje Višeg suda kojim se odbacuju nalazi specijalnog tužioca Šoškića"> <figcaption>NEMA REAKCIJE IZ SDT : Rješenje Višeg suda kojim se odbacuju nalazi specijalnog tužioca Šoškić(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  GRADNJA OBJEKTA Vijeće se u odluci poziva i na član 8, stav 1, Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, kojim je propisano da će imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću „oduzeti od učinioca kad sud utvrdi da postoji vremenska povezanost između vremena u kojem je stečena i drugih okolnosti konkretnog događaja koji opravdavaju oduzimanje imovinske koristi“. Sud, kako su istakli, nije utvrdio da postoji vremenska povezanost opisana u citiranom članu, kada je evidentno da je objekat zajedno sa pomoćnim sagrađen 2010. godine dakle 13 – 14 godina prije nego što je protiv okrivljenog pokrenut postupak, a 10 godina prije izvršenja krivičnog djela koje mu je stavljeno na teret. Tročlano vijeće ukazuju da se ni jednom riječju ne pominje vrijednost „imovinske koristi koja je pripojena zakonitoj imovini, pa nije bilo moguće na adekvatan način ispitati da li bi takav iznos bio u očiglednoj nesrazmjeri sa Katnićevim zakonitim prihodima“. Takođe, ne navodi se ni u čemu se sastoji znatno uvećane vrijednosti imovine u Novom Selu i koliko je to novca uloženo u objekte na tom lokalitetu. Sud je preinačio rješenje sudije za istragu i ukinuo privremenu mjeru raspolaganja na nepokretnostima koje su upisane na Milivoja Katnića u Novom Selu. Sudija za istrage nije bio odredio privremenu mjeru na dio koji se vodi na Natašu Katnić iako je i to Tužilaštvo tražilo. KAMPANJA Imovinom Milivoja Katnića, pa i šire porodice Katnić, detaljno se bavio Istraživački centar MANS-a. Objavljen je maja 2021. godine i video zapis, snimci iz drona imovine u Novom Selu i Bajramovici, kao uvod u kasniju akciju Specijalnog tužilaštva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081918084_0285536ffaf7670a074ba34f1164be754506451fcfb1e2516a98bdf7430cbd30.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025081918084_0285536ffaf7670a074ba34f1164be754506451fcfb1e2516a98bdf7430cbd30" data-rendition-name="original" width="3494" height="1583" loading="lazy" alt='UDAR SA VIŠE STRANA: Naslovnica ,,istraživačkog" priloga MANS-a'> <figcaption>UDAR SA VIŠE STRANA: Naslovnica ,,istraživačkog" priloga MANS-a(Photo: MANS)</figcaption> </figure>  Tadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić reagovao je na objavu MANS-a i najavio da će podnijeti krivičnu prijavu protiv MANS-a jer je dronom prije nekoliko dana snimano njegovo porodično imanje, a sve, kako je kazao, da bi se ,,omogućilo izvršiocima krivičnih djela da evenutalno realizuju njegovu likvidaciju“. Krivična prijava ipak nije uslijedila, a operacija difamacije i uklanjanja Milivoja Katnića je nastavljena. Pola godine kasnije, februara 2022. godine Tužilački savjet je smijenio Katnića sa mjesta glavnog specijalnog tužioca i to na osnovu dva rješenja – Fonda PIO i Ministartsva odbrane. Pozivajući se na akt Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja, dostavljen dan prije sjednice, ali i dodatno pojašnjenje Fonda PIO na dan sjednice, članovi Tužilačkog savjeta su konstatovali da je Katnić ,,navršio 64 godine i 8 mjeseci života i 41 godinu i 4 mjeseca staža osiguranja“ čime su se, kako je konstatovano, stekli uslovi da Tužilački savjet odluči o – prestanku funkcije glavnom specijalnom tužiocu. Kao dokaz za tu tvrdnju podastrijet je i dopis Ministarstva odbrane kojim je rukovodila ministarka Olivera Injac, a u kojem se navode godine kada je Katnić bio aktivno vojno lice. IMOVINA – ZAKONITO STEČENA! Ispostaviće se, međutim, da su oba dopisa, Fonda PIO i Ministarstva odbrane, na osnovu kojih je Tužilački savjet donio odluku, bila - pravno nevaljana. Nikoga iz vrha države to nije interesovalo. Pokazalo se i zašto: godinu nakon (ne)zakonitog penzionisanja, 14. aprila 2024. godine, po nalogu glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića uhapšen je bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić. Istog dana uhapšen je i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081918088_16f3ddd04e2306d3665661c704637178102899d58d87f1cc6a4098f10c9208d1.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025081918088_16f3ddd04e2306d3665661c704637178102899d58d87f1cc6a4098f10c9208d1" data-rendition-name="original" width="1171" height="893" loading="lazy" alt="ZAJEDNIČKI NA LISTI ZA ODSTRIJEL SDT-A: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"> <figcaption>ZAJEDNIČKI NA LISTI ZA ODSTRIJEL SDT-A: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Obojica pod otužbom za učešće u kriminalnom klanu Radoja Zvicera, iako su Milivoje Katnić i specijalni tiužilac Saša Čađenović, uz logističku podršku sektora policije Zorana Lazovića, u prethodnih sedam godina uhapsili i tužilački procesuirali više od 100 pripadnika klana Radoja Zvicera?! Nakon hapšenja, Specijalno državno tužilaštvo odmah je objavilo snimak imovine Milivoja Katnića i Zorana Lazovića, sličan onome koji je dvije godine ranije objavio MANS. Sa istom optužbom - da je Milivoje Katnić, dok je obavljao funkciju glavnog specijlanog tužioca, zloupotrebio položaj i sebi pribavio pozamašnu imovinsku korist. Portparol SDT-a Vukas Radonjić je tada, odgovarajući na upite više medija, kazao da hapšenje Katnića i Lazovića nije osveta za njihovo učešće u procesu pokušaj terorizma 2016. godine, kada su optuženi, osim dvojice agenata ruskog GRU-a Vladimira Popova i Eduarda Šišmakova i desetak srpskih državljana te crnogorski političari, lideri tadašnjeg Demokrastkog fronta, Andrija Mandić i Milan Knežević. -Sve odluke koje je SDT donio u tom krivičnom predmetu na neki način potvrđene su od strane suda, jer je određen pritvor okrivljenima, što znači da postoji osnovana sumnja da su učinili krivična djela za koja se terete – kazao je 24. aprila Radonjić, ponavljajući da je problematična imovina i Milivoja Katnića i Zorana Lazovića. &nbsp;&nbsp; Punih četrnaest mjeseci kasnije, Vijeće Višeg suda je presudilo da je imovina Milivoja Katnića u Novom selu – zakonito stečena. Uz obrazloženje koje je ponižavajuće i govori o umišljaju specijalnog tužioca Miloša Šoškića.&nbsp; Naime, Šoškić je pokušao da stavi zabranu raspolaganja imovinom u Novom selu, jer je sumnjao da su objekti sagrađeni 2010. godine, finansirani novcem iz kriminala u koji je Milivoje Katnić stupio - sudeći po optužnici - 2020. godine!&nbsp; Kako je onda mogao novcem iz kriminalne organizacije bivši glavni tužilac finanirati gradnju imovine deset godina ranije? Iz Specijalnog državnog tužilaštva za sada nema reakcija, na odluku Višeg suda. Nije se oglašavao ni tužilac Šoškić, jer očito je ostao bez argumenata.&nbsp;

VIŠI SUD: Imovina Katnića u Novom Selu - zakonito stečena

Osnovno državno tužilaštvo u Bijelom Polju ispituje je li ovogodišnji dobitnik Trinaestojulske nagrade, negator Crne Gore i crnogorske nacije Bećir Vuković juče u marketu Idea u Mojkovcu ukrao telefon jednoj građanki.
Televiziji E je iz bjelopoljskog ODT-a saopšteno da su dežurnog državnog tužioca mojkovački policajci juče u 14.36 sati obavijestili da je građanka J.R. prijavila da joj je u marketu „IDEA Franca", koji se nalazi u ulici Janka Vukotića, ukraden mobilni telefon marke „Xiaomi Redmi", te da ga je nakon sat B.V. vratio u isti market.
Na pitanje Televizije E da li se u ovom slučaju radi o Bećiru Vukoviću, u bjelopoljskom tužilaštvu su, dakle, potvrdili njegove inicijale.
- Policijski službenici OB Mojkovac inicirali su zahtjev za donošenje naredbe za izuzimanje video zapisa, nakon čega je dežurni tužilac podnio zahtjev sudiji za istragu Osnovnog suda u Bijelom Polju za izdavanje naredbe za izuzimanje video zapisa sa kamera na toj prodavnici - kazali su Televiziji E u bjelopoljskom tužilaštvu.
Dežurni državni tužilac naložio je, kako su dodali, policijskim službenicima OB Mojkovac da dostave sve specifikacije predmetnog mobilnog telefona, kako bi se sprovelo vještačenje po vještaku ekonomske struke, radi otkrivanja vrijednosti, a samim tim i utvrđivanja postojanja elemenata krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti.

Tužilaštvo ispituje je li Bećir Vuković ukrao telefon Mojkovčanki

Akcija za ljudska prava i Centar za ženska prava ocijenili su poražavajućim što tek 2025. godine, zahvaljujući mišljenju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, u javnost izlaze činjenice o propustima MUP-a i Uprave policije u vezi masovnog ubistva u Medovini na Cetinju 2022. godine.
Kako su naveli, da su ti propusti bili ranije utvrđeni i da se na njih adekvatno reagovalo, možda se novi masakr iz januara 2025. ne bi dogodio ili ne bi bilo toliko žrtava.
- Država je bila dužna da mnogo ozbiljnije štiti pravo na život adekvatnim i pravovremenim preventivnim mjerama i institucija Zaštitnika je na to odgovorno ukazala. Ispostavlja se da je tendencija nadležnih državnih organa - MUP-a, Uprave policije i Državnog tužilaštva - da tolerišu i zataškavaju propuste državnih službenika osvjedočeno opasna po živote građana, jer da se blagovremeno pogledalo istini u oči i bar povećao broj policijskih službenika, možda bi životi bili spašeni - poručile su organizacije.
Zaštitnik je u mišljenju naglasio da Uprava policije 2022. godine nije obezbijedila dovoljan broj policajaca niti ih adekvatno osposobila za reakciju u hitnim situacijama, čime je propustila da osigura pravo na život žrtava. HRA i CŽP podsjećaju da ni do januara 2025. godine broj policajaca nije povećan, iako je Zaštitnik još 2020. i 2023. upozoravao na taj problem.
Organizacije su ocijenile posebno problematičnim što je Osnovno državno tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu porodica žrtava protiv policije zbog nesavjesnog rada, i to bez saslušanja oštećenih, što je „suprotno međunarodnim standardima i pokazuje da se tužilaštvo stavilo u poziciju zaštitnika policije, a ne građana“. Ocjenjuju i da je veliko pitanje jesmo li i danas bezbjedni od istih propusta?
- Umjesto potpune i transparentne istrage, i tužilaštvo i unutrašnja kontrola policije zaključili su da nema osnova za postupke protiv odgovornih, čime je dodatno produbljeno nepovjerenje i porodica žrtava i javnosti - navodi se u saopštenju.
HRA i CŽP su podsjetile da su još 24. januara ove godine podnijele predstavku Savjetu za građansku kontrolu rada policije, ali da ni nakon sedam mjeseci Savjet nije objavio mišljenje.
- Cilj predstavke je upravo bio da se utvrde relevantne činjenice i ocijeni postupanje Uprave policije, da bi se unaprijedila zaštita prava na život i bezbjednost građana. Očekujemo od Savjeta za građansku kontrolu rada policije da u najkraćem roku objavi mišljenje o postupanju policije u kontekstu ubistava na Cetinju 1. januara ove godine – navode HRA i CŽP.
Ove organizacije ponovo su pozvale premijera Milojka Spajića da sasluša porodice koje su pretrpjele najteže moguće gubitke i da na njihove zahtjeve odgovori uvažavajući sva iskustva i saznanja o okolnostima oba događaja.
- Takođe tražimo i da obavijesti javnost o rezultatima mjera koje je najavio da će preduzeti na konferenciji za medije koju je organizovao 3. januara 2025, posebno u odnosu na suzbijanje nelegalnog posjedovanja oružja i izmjena i dopuna Zakona o oružju, što su bili naši raniji zahtjevi – navodi se u saopštenju.
Ove organizacije traže i da nadležni organi u potpunosti sprovedu preporuke Zaštitnika i obezbijede novu, nepristrasnu i djelotvornu istragu svih okolnosti i propusta zločina u Medovini i da se odgovornost utvrdi na svim nivoima – od onih koji su omogućili da počinilac zadrži oružje, do onih koji nisu pravovremeno reagovali 12. avgusta 2022, ali i 1. januara 2025. godine.
Zahtijevaju da se obezbijedi adekvatno uključivanje predstavnika oštećenih porodica u istrage, u skladu s međunarodnim standardima ljudskih prava; zataškavanje i formalističko zatvaranje predmeta bez obrazloženja predstavljalo bi nastavak nasilja nad porodicama žrtava i prijetnju društvenom povjerenju u institucije.
HRA i CŽP traže da se obezbijedi i hitno privremeno oduzimanje oružja svakoj osobi protiv koje bude pokrenut postupak zbog nekog krivičnog djela nasilja, kao i da se adekvatno osnaži zdravstveni sektor da pruža podršku u oblasti mentalnog zdravlja.
- Zločini na Cetinju moraju biti prekretnica u izgradnji odgovorne i efikasne države koja štiti živote svih građana. Dok se to ne desi, insistiramo na istini, odgovornosti i promjenama koje će spriječiti da se ovako nešto ikada ponovi – zaključuju u saopštenju.

Tag: nevesinjska-puska