Više državno tužilaštvo u Podgorici je samoinicijativno formiralo predmet zbog bakljade povodom smrti ratnog zločinca Nebojše Pavkovića koja je prije tri dana organizovana na visećem mostu u Podgorici. 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.2368%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakljada-u-podgorici-u-cast-ratnog-zlocinca-nebojse-pavkovica-medu-ucesnicima-i-odbornik-glavnog-grada&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ovaj predmet je, kako je saopšteno Televiziji E iz VDT-a, u fazi izviđaja.
- Od strane tužilaštva dat je nalog službenicima Uprave policije da prikupe obavještenja od učesnika događaja i izvrše sve provjere vezano za isti, a nakon dostavljanja traženih obavještenja, tužilaštvo će izvršiti analizu u cilju ocjene da li se u radnjama nekog lica stiču elementi bića krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti - kazali su nam u VDT-u.
Ovu bakljadu su, prema pisanju medija, organizovale organizacije Zor Đevojke i Srpska Nit, a među pristunima je bio i odbornik u Skupštini Glavnog grada Milivoje Brdža Brković.
Pavković je obavljao brojne dužnosti u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA), a protiv njega i drugih generala je krajem 2003. podignuta optužnica Haškog tribunala.
On je 2005. izručen Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju u Hagu, dok je 2009. godine proglašen krivim po svim tačkama optužnice i osuđen na 22 godine zatvora za deportacije, prisilna premještanja, ubistva, progone i druga nehumana djela.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

VDT formiralo predmet povodom bakljade u čast ratnog zločinca Nebojše Pavkovića

Organizacije Zor Đevojke i Srpska Nit danas su na Visećem mostu u Podgorici organizovale bakljadu povodom smrti ratnog zločinca Nebojše Pavkovića, a među pristunima je bio i odbornik u Skupštini Glavnog grada Milivoje Brdža Brković, piše CdM.
Nadležni, kako dodaju, nijesu reagovali.
Pavković je obavljao brojne dužnosti u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA), a protiv njega i drugih generala je krajem 2003. podignuta optužnica Haškog tribunala.
On je 2005. izručen Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju u Hagu, dok je 2009. godine proglašen krivim po svim tačkama optužnice i osuđen na 22 godine zatvora za deportacije, prisilna premještanja, ubistva, progone i druga nehumana djela.

Bakljada u Podgorici u čast ratnog zločinca Nebojše Pavkovića, među učesnicima i odbornik Glavnog grada

Osuđeni ratni zločinac Nebojša Pavković sahranjen je 22. oktobra u Aleji zaslužnih građana u Beogradu uz najviše vojne počasti.
Sahrani su, uz vojni vrh, prisustvovali ministri u Vladi Srbije, izaslanica predsjednika Srbije, pojedini haški osuđenici i veterani rasformiranih ratnih jedinica.
- Sahrana Nebojše Pavkovića u Aleji zaslužnih građana predstavlja otvoreno poricanje sudski utvrđenih činjenica i ruganje žrtvama - ocijenio je nevladin Fond za humanitarno pravo.
Nekadašnji komandant Treće armije Vojske Jugoslavije osuđen je pred Haškim tribunalom na 22 godine zatvora zbog ratnih zločina nad albanskim civilima tokom rata na Kosovu 1999.
Iz zatvora u Finskoj pušten je krajem septembra zbog zdravstvenog stanja, a umro je u Beogradu 20. oktobra.
U Aleji zaslužnih građana sahranjen je uz državnike, književnike, pjesnike, glumce i druge ličnosti koje su svojim radom i djelom zadužile Srbiju.
Na tom mjestu je, pored ostalih, sahranjen i prvi demokratski premijer Srbije Zoran Đinđić.
- Ovo je uvreda i za sve one koji su ranije sahranjeni u Aleji zaslužnih građana - kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Aleksandar Popov iz nevladinog Centra za regionalizam.
<h2>Najviše počasti za osuđenog ratnog zločinca</h2>
Pavković je ispraćen uz počasnu paljbu i orkestar Garde Vojske Srbije.
Sahrani u Aleji zaslužnih građana na Novom grublju u Beogradu prisustvovali su ministri u Vladi Srbije Bratislav Gašić, Milica Đurđević Stamenkovski i Nikola Selaković.
Na sahrani su bili i načelnik Generalštaba Vojske Srbije Milan Mojsilović, bivši šef obavještajne službe Aleksandar Vulin i predsjednik Komisije Vlade Srbije za nestala lica Veljko Odalović.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poslao je vijenac i izaslanicu - savjetnicu Suzanu Paunović, a na sahrani je bio i njegov sin Danilo.
- Odavanjem državnih počasti osuđenom ratnom zločincu, uz lažnu sliku 'časti, hrabrosti i službe otadžbini', vlast pojačava pritisak na 'zarobljeno društvo' u Srbiji, posebno na mlade, da stanu u odbranu 'heroja koji su branili srpski narod' . navela je osnivačica Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić.
Sahrani su prisustvovali i drugi osuđenici koji su u Hagu služili kazne za najteže zločine tokom ratova devedesetih, poput Vladimira Lazarevića, Nikole Šainovića i Veselina Šljivančanina.
Pavkovića je ispratio i nekadašnji komandant 125. motorizovane brigade Vojske Jugoslavije Dragan Živanović koji je pred sudom u Prištini optužen za masakr albanskih civila u Meji i drugim selima oko Đakovice tokom rata 1999.
- Ovdje se zločinci smatraju herojima. To je priprema da se generacije koje dolaze indoktriniraju tako da sve ovo može da se ponovi u neko doba - upozorava Aleksandar Popov iz Centra za regionalizam.
"Počast" Pavkoviću je, uz Vojsku Srbije, odalo i udruženje veterana "Crvenih beretki".
Ova jedinica, koja je učestvovala u zločinima tokom ratova devedesetih, rasformirana poslije ubistva Zorana Đinđića.
Njeni pripadnici osuđeni su za atentat na prvog demokratskog premijera Srbije, ali i druga politička ubistva.
Prije sahrane, u Domu Vojske je održana komemoracija kojoj je, uz ostale, prisustvovao i direktor Kancelarije za Kosovo i pregovarač Beograda u briselskom dijalogu o normalizaciji odnosa sa Prištinom Petar Petković.
<h2>Ko odlučuje o sahrani u Aleji zaslužnih građana?</h2>
Prema Odluci o upravljanju grobljima i sahranjivanju na teritoriji Beograda, u Aleji zaslužnih građana mogu biti sahranjeni oni koji su bili istaknuti i dali odgovarajući doprinos u oblasti rada u kojoj su radili.
Prijedlog o sahrani na ovoj posebnoj parceli daje institucija čiji je preminuli bio član, uz prethodnu saglasnost članova porodice.
O prijedlogu odlučuje Komisija za ocjenu opravdanosti koju formira gradonačelnik Beograda.
Tu Komisiju, prema odluci, čine "predstavnici nadležnih ministarstava, Srpske akademije nauka i umetnosti, Olimpijskog komiteta Srbije, nadležne organizacione jedinice Gradske uprave Grada Beograda i drugi".
Iz Službe za medije Grada Beograda nisu odgovorili na pitanja Radija Slobodna Evropa na čiji je prijedlog Nebojša Pavković sahranjen u Aleji zaslužnih građana, niti kojim se kriterijumima rukovodila Komisija koja je donijela takvu odluku.
<h2>Za šta je 'zaslužan' Pavković?</h2>
U vrijeme rata na Kosovu bio je komandant Treće armije Vojske Jugoslavije.
"Odbrana Kosova je strateški cilj i naš glavni nacionalni interes", govorio je u martu 1999. pred početak NATO intervencije koja je pokrenuta zbog zločina srpskih snaga nad albanskim stanovništvom.
Po okončanju rata, tadašnji predsjednik Jugoslavije Slobodan Milošević dodijelio mu je "Orden slobode", a u februaru 2000. unaprijeđen je u načelnika Generalštaba.
Na tom položaju je bio i kada je masovnim demonstracijama 5. oktobra srušen Miloševićev režim. Novi predsjednik Jugoslavije Vojislav Koštunica penzionisao ga je tek dvije godine kasnije.
Tužilaštvo u Hagu je 2003. protiv njega podiglo optužnicu za ratne zločine, a Pavković se predao 2005.
Prvostepenom presudom iz 2009. poglašen je krivim po svim tačkama optužnice i osuđen za deportacije, prisilna premještanja, ubistva, seksualno zlostavljanje i progone albanskih civila sa Kosova, kao i razaranje vjerskih objekata i kršenje zakona i običaja ratovanja.
- Putem široko rasprostranjene i sistematske kampanje terora i nasilja albansko stanovništvo na Kosovu je trebalo raseliti kako unutar, tako i izvan Kosova - navodi se u presudi.
Zajedno sa Pavkovićem, osuđeni su i bivši načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije Dragoljub Ojdanić, nekadašnji zapovjednik Prištinskog korpusa Vladimir Lazarević, policijski general Sreten Lukić i bivši potpredsjednik Vlade SR Jugoslavije Nikola Šainović.
Šainović, Pavković i Lukić su presudom označeni kao ključni učesnici "u zajedničkom zločinačkom poduhvatu", čiji je cilj bila "promjena etničke ravnoteže radi zadržavanja srpske kontrole" nad Kosovom.
Sam Pavković je učešće u ratu na Kosovu &nbsp;nazivao "herojskom odbranom" Kosova.
To se, pored ostalog, našlo i u njegovom ratnom dnevniku koji je promovisan u Domu Vojske Srbije 2019. uz video obraćanje Pavkovića.
Četiri godine kasnije se iz zatvora video linkom uključio i na javni čas jedne škole u Vojvodini.
<h2>Veličanje osuđenih ratnih zločinaca</h2>
Vlast i provladini mediji u Srbiji su Nebojšu Pavkovića nazivali "herojem" i "junakom".
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je u telegramu saučešća napisao da je Pavković "ostavio trag oficira koji je svoju dužnost obavljao sa snažnim osjećajem odgovornosti, posvećenosti i pripadnosti Srbiji".
"Generacije vojnika i starešina pamtiće ga po radu, disciplini i uvjerenju da se uniforma nosi sa čašću, a reč drži kao zavjet", naveo je Vučić.
U vrijeme u kom su počinjeni zločini na Kosovu za koje je Pavković osuđen, Vučić je bio ministar informisanja u Vladi Srbije.
Ivica Dačić, lider socijalista, nekadašnje partije Slobodana Miloševića, a koji je danas na čelu srpske policije poručio je da je Pavković "u teškim vremenima branio čast i dostojanstvo Srbije i njene vojske".
Predsjednik vladajuće Srpske napredne stranke i bivši premijer Miloš Vučević ocijenio je da je na ponos Srbije što je uspjela da vrati "dva velika ratna komandanta" - Nebojšu Pavkovića i Vladimira Lazarevića.
Lazarević je u Srbiju stigao 2015. vladinim avionom nakon što je izdržao dvije trećine kazne za zločine na Kosovu.
Na aerodromu su ga dočekali ministri, a nakon toga dobio je mjesto predavača na vojnoj akademiji, a potom i titulu počasnog građanina jedne opštine na jugu Srbije.
<h2>Uz koga je Pavković sahranjen?</h2>
U Aleji zaslužnih građana sahranjeni su glumci, književnici, pjesnici, sportisti, pevači, političari i druge značajne ličnosti koje su zadužile Srbiju.
Izgrađena je1965. godine kao posebna arhitektonska cjelina gde je do sada sahranjeno više od 800 ličnosti.
Zbog koncepta da su svi sahranjeni "jednaki po zaslugama - bez obzira na zanimanje", izgled ploča je isti.
Na ovom mjestu sahranjeni su prvi demokratski premijer Srbije Zoran Đinđić, književnik i dobitnik Nobelove nagrade Ivo Andrić, te književnici Danilo Kiš, Meša Selimović, Miloš Crnjanski, pjesnik Vasko Popa, slikari Petar Lubarda i Paja Jovanović.
U Aleji zaslužnih građana sahranjeni su i glumci Danilo Bata Stojković, Zoran Radmilović, Olivera i Rade Marković, Dragan Nikolić i Milena Dravić, Petar Kralj i drugi.
U Aleji je i nekadašnji predsjednik Jugoslavije, akademik Dobrica Ćosić, koji je bio jedan od glavnih ideologa srpskog nacionalizma devedesetih.
To su i godine kada su u Aleji počele sahrane sve više ljudi sa estrade, pa su tamo danas i pjevači narodne muzike poput Džeja Ramadanovskog, Šabana Šaulića i Predraga Cuneta Gojkovića.

Državne počasti u Beogradu za ratnog zločinca

Mitropolit crnogorsko-primorski Srpske pravoslavne crkve Amfilohije Radović, koji je preminuo 2020. godine, biće prvi vjerski poglavar kojem je dodijeljen Orden Crne Gore namijenjen šefovima ili visokim zvaničnicima država i međunarodnih organizacija. No, izgleda da ovakva odluka ne iznenađuje i ne brine čak ni veći dio opozicije. Ovakva odluka predsjednika države Jakova Milatovića, objavljena u nedjelju putem naloga na društvenim mrežama, ali ne i na zvaničnoj internet stranici, ponovo je otvorila brojna pitanja, poput onih o odvojenosti crkve od države, te poziciji SPC u Crnoj Gori. Samom objavom Milatovića da će nekadašnji mitropolit SPC biti naredni nosilac najvišeg državnog priznanja koje je namijenjeno stranim zvaničnicima, postavlja se pitanje po kojoj osnovi Amfilohiju Radoviću može pripasti pomenuti orden. S obzirom na odvojenost crkve od države čak i u Srbiji gdje je, zvanično, sjedište SPC, ne postoji zakonska odredba na osnovu koje se odlikovanje može uručiti jednom vjerskom poglavaru, i to u drugoj zemlji. U slučaju da se SPC u Crnoj Gori tretira kao „međunarodna organizacija“, time se priznaje da je riječ o pravnom licu čije je sjedište u drugoj državi, što ukazuje na to da se finansiranje i interesi vezuju, prije svega, za matičnu zemlju. <h2>Suluda logika</h2> Gotovo cijela crnogorska javnost ostala je prethodnih dana nijema na najavu Milatovića o posthumnom odlikovanju mitropolita Amfilohija. Glas su „podigli“ jedino iz političke platforme Evropski savez, koji čine Socijaldemokrate, Socijaldemokratska partija i Liberalna partija. Jedan od lidera tog saveza Vatroslav Belan povezao je, u razgovoru za Pobjedu, odluku Milatovića sa smrću Nebojše Pavkovića, generala Vojske Jugoslavije osuđenog za ratne zločine na Kosovu u prvoj polovini 1999. godine. - Za očekivati je bilo da uruči i orden danas preminulom ratnom zločincu Nebojši Pavkoviću, jer je Amfilohije propovijedao da ljudima koji nijesu vjerni Rusiji „živo meso sa njihovog tijela treba da otpadne“, a Pavković je tu kletvu i ideologiju sprovodio, zbog čega je i osuđen u Hagu. Dakle, vodeći se Milatovićevom suludom logikom, ratni zločinac Pavković posthumno zaslužuje najviše državno priznanje za visoke funkcionere stranih država i više od Amfilohija, jer je na Kosovu radio ono što je Amfilohije propovijedao – kazao je Belan za Pobjedu. <h2>Litije za EU</h2> U objavama je predsjednik države naveo kako „povodom petogodišnjice od upokojenja“ posthumno dodjeljuje najviši državni orden čovjeku koji je nekada bio na čelu jedine mitropolije u Crnoj Gori. Kako je naveo, „mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije ostavio je neizbrisiv trag u duhovnom i društvenom životu Crne Gore tokom gotovo tri decenije na čelu Mitropolije crnogorsko-primorske“. Osvrćući se na njegovu biografiju, podsjetio je na Amfilohijevo izuzetno znanje koje je sticao na teološkim, bogoslovskim i filološkim studijama u Beogradu, Bernu, Rimu i Atini, „postavši jedan od najobrazovanijih episkopa pravoslavnog svijeta“. - Svojim ugledom u cijelom hrišćanskom svijetu dao je značajan doprinos i međunarodnom ugledu Crne Gore. U ključnom istorijskom trenutku, tokom referenduma o nezavisnosti Crne Gore 2006. godine, njegovi pozivi na sabornost i međusobno poštovanje doprinijeli su da Crna Gora kroz ovaj proces prođe mirno i bez sukoba. Time je dao nemjerljiv doprinos očuvanju mira i stabilnosti u zemlji – naveo je Milatović u obrazloženju dodjele ordena.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250709200744_2b2459f6fa3b0d5cf08c82099871b41ab8f9a53ffcc947e6d8476594010f2bf9.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250709200744_2b2459f6fa3b0d5cf08c82099871b41ab8f9a53ffcc947e6d8476594010f2bf9" data-rendition-name="original" width="970" height="600" loading="lazy" alt="Vatroslav Belan"> </figure>  Takođe je podsjetio na dešavanja tokom posljednje dvije godine života Radovića. - Postao je simbol duhovnog otpora, naročito tokom 2019. i 2020. godine, kada je predvodio litije povodom Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su ubrzo poprimile šire društveno značenje i postale simbol mirnog građanskog otpora. Masovnost i trajanje litija predstavljali su jedan od ključnih faktora koji su doprinijeli mirnoj promjeni višedecenijske vlasti, što je Crnoj Gori otvorilo put ka punopravnom članstvu u EU – smatra predsjednik države. Zaključujući razloge dodjele najvećeg državnog odlikovanja mitropolitu Amfilohiju, Milatović je istakao kako na taj način „Crna Gora odaje priznanje njegovom doprinosu očuvanju duhovne tradicije, izgradnji društvenog mira u najosjetljivijim trenucima naše savremene istorije, kao i njegovoj ulozi u unapređenju međunarodnog ugleda naše zemlje“. <h2>Odlikovanje</h2> Prema Zakonu o državnim odlikovanjima i priznanjima, Orden Crne Gore je najviše državno odlikovanje namijenjeno vrlo uskom krugu ljudi. Naime, dodjeljuje se „predsjednicima ili suverenima država i liderima međunarodnih organizacija“ kojima se uručuje na velikoj ogrlici, odnosno „drugim visokim zvaničnicima stranih država ili međunarodnih organizacija“ za koje je predviđeno nošenje na lenti. Istim aktom precizira se i oblik, odnosno materijal od kojeg se izrađuje ogrlica na kojoj se nalazi orden. - Velika ogrlica je od srebra, dužine 950 mm i sastoji se od 10 članaka kružnog oblika, prečnika 30 mm, koji su međusobno povezani dekorativnim prepletima iz pletenice uz ordenske zvijezde i ordenskog znaka. Na člancima su karakteristični detalji iz crnogorske istorije i kulture: grb Vojislavljevića, grb Petrovića, pečat arhonta Petra, pečat Petra I, grb Balšića, grb Crnojevića, element iz „Oktoiha“ sa slovom K, slovo R sa krunom iz knjige Božidara Vukovića, portret majke Crnogorke sa karijatide na Mauzoleju na Lovćenu i portret crnogorskog ratnika sa slike Petra Lubarde „Bitka na Vučjem dolu“. Na veliku ogrlicu se kači ordenski znak – stoji u zakonu. Odlikovanje svečano uručuje predsjednik države ili njegov lični izaslanik, iznošenjem javnog saopštenja teksta ukaza, predajom znaka odlikovanja i uručivanjem povelje. U slučaju posthumnog odlikovanja, orden se predaje članovima porodice ili, ako ih nema, ukaz o odlikovanju se javno saopštava, a znak odlikovanja i povelja se mogu predati Narodnom muzeju Crne Gore. I pored svih spornih detalja dodjele Ordena Crne Gore, rijetki su bili oni koji su kritikovali odluku da najviše državno odlikovanje pripadne jednom vjerskom licu. Tim prije što je objavljeno da će već naredne sedmice, 28. oktobra, biti otkriven spomenik mitropolitu Amfilohiju kod Crkve Svetog Dimitrija u Kolašinu. Kip sa postamentom biće visok skoro četiri metra, a sama stojeća figura oko dva i po metra. Odluka o postavljanju ovog spomenika nije još ni donesena, jer će tek sjutra biti održana sjednica Skupštine te sjeverne opštine sa ovom tačkom dnevnog reda, ali se već zna da će prijedlog imati značajnu podršku odbornika. Uz onih manje od 37 odsto građana koji, prema anketi Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) smatraju da su borci protiv fašizma bili isključivo partizani, revizionizam je očigledno dovoljno napredovao da se može zažmuriti čak i na to da najviša državna odlikovanja pripadnu onima kojima to zakonski ne pripada. U skladu s time je i odluka većeg dijela opozicije, naročito Demokratske partije socijalista, da se ni juče ne oglase povodom dodjele Ordena Crne Gore Amfilohiju Radoviću.

Belan: Za očekivati je da Milatović odlikuje i generala Pavkovića

Predstavnici vlasti u Srbije iznijeli su ponedjeljak pohvale osuđeniku za ratne zločine, bivšem generalu Vojske Jugoslavije Nebojši Pavkoviću koji je preminuo u 79. godini u Beogradu.
Pavković je kao komandant Treće armije Vojske Jugoslavije pred Haškim tribunalom proglašen krivim po svim tačkama optužnice i pravosnažno osuđen na kaznu od 22 godine zatvora zbog deportacija, prisilnog premještanja, ubistava i progona albanskih civila s Kosova u prvoj polovini 1999.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u telegramu saučešća je naveo da je Pavković "ostavio trag oficira koji je svoju dužnost obavljao sa snažnim osjećajem odgovornosti, posvećenosti i pripadnosti Srbiji".
-- Generacije vojnika i starješina pamtiće ga po radu, disciplini i uvjerenju da se uniforma nosi sa čašću, a riječ drži kao zavjet. Svoj život posvetio je služenju zemlji i vojsci, a sjećanje na njega čuvaće oni koji su s njim dijelili i teške i ponosne dane- naveo je Vučić.
U vrijeme u kom su počinjeni zločini za koje je Pavković osuđen Vučić je bio ministar informisanja u Vladi Srbije.
Ivica Dačić, lider socijalista, nekadašnje partije Slobodana Miloševića, a koji je danas na čelu srpske plicije poručio je da je Pavković "u teškim vremenima branio čast i dostojanstvo Srbije i njene vojske".
Srbija je više puta kritikovana iz različitih međunarodnih izvora zbog odnosa prema osuđenim ratnim zločincima, između ostalog i u godišnjim izvještajima EU o napretku u procesu pridruživanja.
Poslije potvrde prvostepena presuda u Hagu 2014, Pavković je kaznu služio u zatvoru u Finskoj, a prijevremeno je pušten na slobodu 28. septembra ove godine, na zahtjev Vlade Srbije, zbog lošeg zdravstvenog stanja.
Liječenje je, uz garanciju srpskih vlasti, nastavio u Srbiji, na Vojno-medicinskoj akademiji u Beogradu.
I poslije povratka u Srbiju u septembru, vlast u zemlji je o Pavkoviću govorila kao o "junaku" a ne o ratnom zločincu.
Pavković je od 2000. do 2002. obavljao dužnost načelnika Generalštaba Vojske Jugoslavije.
Tokom NATO bombardovanja Savezne republike (SR) Jugoslavije 1999. godine, bio je komandant Treće armije Vojske Jugoslavije.
Pavković je 2009. godine u Hagu proglašen krivim po svim tačkama optužnice i osuđen za deportacije, prisilna premještanja, ubistva i progone albanskih civila sa Kosova u prvoj polovini 1999.
Prvostepena presuda potvrđena je 2014. godine.
Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove je u maju 2022. godine odbio zahtjev Pavkovića za prijevremeno puštanje na slobodu zbog "velike težine njegovih zločina i nedostatka rehabilitacije".
Haška optužnica protiv Pavkovića i drugih generala podignuta je krajem 2003, a 2005. godine je izručen Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju u Hagu.
Zajedno sa njim, osuđeni su i bivši načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije Dragoljub Ojdanić, nekadašnji zapovjednik Prištinskog korpusa Vladimir Lazarević, policijski general Sreten Lukić i bivši potpredsjednik Vlade SR Jugoslavije Nikola Šainović.
Šainović, Pavković i Lukić su presudom označeni kao ključni učesnici "u zajedničkom zločinačkom poduhvatu" nasilnog protjerivanja stotina hiljada albanskih civila sa Kosova od marta do juna 1999, čiji je cilj bila, kako je navedeno, "promjena etničke ravnoteže radi zadržavanja srpske kontrole" nad Kosovom.
Pavković i Lukić osuđeni su na po 22 godine zatvora, a Ojdanić i Lukić na po 15.
Prvooptuženi Slobodan Milošević je umro u pritvoru, dok je nekadašnji predsjednik Srbije Milan Milutinović oslobođen optužbi.
Svi optuženi su se dobrovoljno predali.

Predstavnici vlasti Srbije veličaju preminulog osuđenika za ratne zločine Pavkovića

Bivši načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije i osuđeni ratni zločinac Nebojša Pavković, preminuo je danas u 79. godini, saopštio je predsjednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević.
Pavković je bio osuđen za zločine nad civilima tokom rata na Kosovu.
Podsjetimo, Pavković je krajem septembra iz Haga doputovao u Srbiju zbog teškog zdravstvenog stanja.
Pavković je rođen u okolini Despotovca 1946. godine, pri čemu je završio vojnu akademiju, a potom je obavljao brojne dužnosti u ondašnjoj Jugoslovenskoj narodnoj armiji.
Protiv njega i drugih generala je krajem 2003. podignuta optužnica Haškog tribunala, a 2005. godine je izručen Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju u Hagu.
Tokom 2009. godine je proglašen krivim po svim tačkama optužnice i osuđen na 22 godine zatvora za deportacije, prisilna premještanja, ubistva, progone i druga nehumana djela.
Zajedno sa njim, osuđeni su i Vladimir Lazarević, Nikola Šainović, Dragoljub Ojdanić i Sreten Lukić.
Prvooptuženi Slobodan Milošević je umro u pritvoru, a Milan Milutinović je oslobođen optužbi.

Preminuo Nebojša Pavković

Sudije za istrage Višeg suda suda u Podgorici ukinule su pritvor biznismenima Ranku Uboviću i Vladanu Ivanoviću.
Iz Višeg suda je saopšteno da je odlučujući po prijedlogu branilaca Ubovića i Ivanovića donijeto rješenje kojim se ukida pritvor.
 -V. I i R. U. je prethodno pritvor određen zbog opasnosti uticaja na svjedoke. Kako su svjedoci u toku istrage saslušani pred SDT-om, to su sudije za istragu našle da je pritvorski osnov prestao da postoji - saopšteno je Portalu ETV.

Ukinut pritvor Uboviću i Ivanoviću

Tunel Sozina trenutno je zatvoren za saobraćaj usljed saobraćajne nezgode u kojoj nije bilo povrijeđenih, potvrđeno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije
Prema informacijama Monteputa, do obustave je došlo nakon što je kamion proklizao unutar tunela i udario u njegovu bočnu stranu, pri čemu je vozilo blokiralo kolovoz.
Saobraćaj će biti normalizovan nakon što policija završi uviđaj na licu mjesta.

Tunel Sozina zatvoren zbog saobraćajne nezgode

Ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević, potpisala je danas Finansijski sporazum o višegodišnjem IPA programu za Crnu Goru za period 2025–2027. godine kojim je za Crnu Goru za dati period opredijeljeno 46,1 milion eura, od čega je doprinos Evropske unije 45 miliona eura, dok je nacionalno kofinansiranje 1,12 miliona eura.
Sredstva iz ovog programa će, kako je saopšteno iz MEP-a, biti usmjerena na reforme u oblastima koje predstavljaju srž napretka u pregovorima i ubrzanja puta ka članstvu - vladavini prava, javnoj upravi, obrazovanju, ekonomskom upravljanju, digitalizaciji i jačanju institucionalnih kapaciteta.
- Ministarstvo evropskih poslova izražava posebnu zahvalnost Evropskoj uniji na kontinuiranoj podršci, koja predstavlja snažan podsticaj za dalji napredak Crne Gore na evropskom putu. Ujedno pozivamo sve institucije uključene u realizaciju programa da blagovremeno pripreme projektnu dokumentaciju i dostave informacije o stepenu zrelosti projektnih prijedloga, kako bi se obezbijedila efikasna, transparentna i pravovremena implementacija IPA sredstava — u interesu građana i kao važan korak ka ostvarenju strateškog cilja članstva u EU - kazala je Gorčević.
Gorčević je navela da program uključuje i tehničku pomoć za dalje usklađivanje sa pravnom tekovinom EU, unapređenje kapaciteta lokalnih samouprava i jačanje sistema upravljanja EU fondovima, kao i aktivnosti informisanja javnosti o procesu pristupanja EU. Posebna pažnja posvećena je rodnoj ravnopravnosti, statistici, zdravstvu, finansijskom sektoru, razvoju malih i srednjih preduzeća i održivom upravljanju prirodnim resursima - oblastima od ključnog značaja za ukupni društveni i ekonomski razvoj.
- Usvajanjem ovog dokumenta Crna Gora potvrđuje svoju punu posvećenost evropskoj agendi i dinamizaciji procesa pristupanja. Program predstavlja jedan od ključnih instrumenata EU podrške našoj zemlji za ubrzanje reformskih aktivnosti, a njegova priprema i usvajanje prvi put je sprovedena kroz zajedničko programiranje tri programa u okviru IPA III perspektive, što dodatno potvrđuje visok nivo usklađenosti i saradnje sa evropskim partnerima - poručila je Gorčević.
Ona je objasnila da je ovaj Sporazum osnov za korišćenje sredstava koja je Evropska komisija opredijelila u okviru Odluke o finansiranju višegodišnjeg akcionog plana za Zapadni Balkan i definiše okvir finansijske saradnje i implementacije aktivnosti kroz Instrument EU za evropsku integraciju (EUIF) i Instrument EU za podršku reformama (EURF), i dodala da se ovim nastavlja kontinuirana i snažna podrška Evropske unije reformskim procesima u Crnoj Gori.
Vlada Crne Gore je na jučerašnjoj sjednici usvojila Finansijski sporazum o višegodišnjem IPA programu za Crnu Goru za period 2025–2027. godine, dok današnjim potpisivanjem sredstva iz ovog programa postaju operativna za korišćenje Crnoj Gori, zaključuje se u saopštenju.

Crnoj Gori 46,1 milion eura iz višegodišnjeg IPA programa za period 2025-2027

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija objavilo je konkurs za sticanje statusa korisnika podsticajnih mjera za razvoj istraživanja i inovacija u 2025. godini.&nbsp;
Predmet konkursa je utvrđivanje subjekata koji ispunjavaju uslove za sticanje statusa korisnika podsticajnih mjera radi podsticanja razvoja inovacija i naučnog istraživanja, u skladu sa Zakonom o inovacionoj djelatnosti, Zakonom o naučnoistraživačkoj djelatnosti i Zakonom o podsticajnim mjerama za razvoj istraživanja i inovacija.
- Cilj Konkursa je podsticanje ulaganja privatnog sektora u razvoj inovacija mikro, malih i srednjih preduzeća, te licenciranih naučnoistraživačkih ustanova, u svrhu razvojnih i inovativnih aktivnosti, radi jačanja njihovog inovacionog i naučnoistraživačkog kapaciteta - saopšteno je iz MPNI.
Ukupna planirana sredstva za realizaciju ovog konkursa je 2.750.000 eura.
Konkurs je dostupan <a href="https://www.gov.me/clanak/konkurs-za-sticanje-statusa-korisnika-podsticajnih-mjera-razvoj-istrazivanja-i-inovacija">NA OVOM LINKU</a>.

Za sticanje statusa korisnika podsticajnih mjera za razvoj istraživanja i inovacija 2,75 miliona eura

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: nebojsa-pavkovic