Više državno tužilaštvo u Podgorici je samoinicijativno formiralo predmet zbog bakljade povodom smrti ratnog zločinca Nebojše Pavkovića koja je prije tri dana organizovana na visećem mostu u Podgorici. 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.2368%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakljada-u-podgorici-u-cast-ratnog-zlocinca-nebojse-pavkovica-medu-ucesnicima-i-odbornik-glavnog-grada&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ovaj predmet je, kako je saopšteno Televiziji E iz VDT-a, u fazi izviđaja.
- Od strane tužilaštva dat je nalog službenicima Uprave policije da prikupe obavještenja od učesnika događaja i izvrše sve provjere vezano za isti, a nakon dostavljanja traženih obavještenja, tužilaštvo će izvršiti analizu u cilju ocjene da li se u radnjama nekog lica stiču elementi bića krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti - kazali su nam u VDT-u.
Ovu bakljadu su, prema pisanju medija, organizovale organizacije Zor Đevojke i Srpska Nit, a među pristunima je bio i odbornik u Skupštini Glavnog grada Milivoje Brdža Brković.
Pavković je obavljao brojne dužnosti u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA), a protiv njega i drugih generala je krajem 2003. podignuta optužnica Haškog tribunala.
On je 2005. izručen Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju u Hagu, dok je 2009. godine proglašen krivim po svim tačkama optužnice i osuđen na 22 godine zatvora za deportacije, prisilna premještanja, ubistva, progone i druga nehumana djela.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

VDT formiralo predmet povodom bakljade u čast ratnog zločinca Nebojše Pavkovića

Organizacije Zor Đevojke i Srpska Nit danas su na Visećem mostu u Podgorici organizovale bakljadu povodom smrti ratnog zločinca Nebojše Pavkovića, a među pristunima je bio i odbornik u Skupštini Glavnog grada Milivoje Brdža Brković, piše CdM.
Nadležni, kako dodaju, nijesu reagovali.
Pavković je obavljao brojne dužnosti u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA), a protiv njega i drugih generala je krajem 2003. podignuta optužnica Haškog tribunala.
On je 2005. izručen Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju u Hagu, dok je 2009. godine proglašen krivim po svim tačkama optužnice i osuđen na 22 godine zatvora za deportacije, prisilna premještanja, ubistva, progone i druga nehumana djela.

Bakljada u Podgorici u čast ratnog zločinca Nebojše Pavkovića, među učesnicima i odbornik Glavnog grada

Osuđeni ratni zločinac Nebojša Pavković sahranjen je 22. oktobra u Aleji zaslužnih građana u Beogradu uz najviše vojne počasti.
Sahrani su, uz vojni vrh, prisustvovali ministri u Vladi Srbije, izaslanica predsjednika Srbije, pojedini haški osuđenici i veterani rasformiranih ratnih jedinica.
- Sahrana Nebojše Pavkovića u Aleji zaslužnih građana predstavlja otvoreno poricanje sudski utvrđenih činjenica i ruganje žrtvama - ocijenio je nevladin Fond za humanitarno pravo.
Nekadašnji komandant Treće armije Vojske Jugoslavije osuđen je pred Haškim tribunalom na 22 godine zatvora zbog ratnih zločina nad albanskim civilima tokom rata na Kosovu 1999.
Iz zatvora u Finskoj pušten je krajem septembra zbog zdravstvenog stanja, a umro je u Beogradu 20. oktobra.
U Aleji zaslužnih građana sahranjen je uz državnike, književnike, pjesnike, glumce i druge ličnosti koje su svojim radom i djelom zadužile Srbiju.
Na tom mjestu je, pored ostalih, sahranjen i prvi demokratski premijer Srbije Zoran Đinđić.
- Ovo je uvreda i za sve one koji su ranije sahranjeni u Aleji zaslužnih građana - kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Aleksandar Popov iz nevladinog Centra za regionalizam.
<h2>Najviše počasti za osuđenog ratnog zločinca</h2>
Pavković je ispraćen uz počasnu paljbu i orkestar Garde Vojske Srbije.
Sahrani u Aleji zaslužnih građana na Novom grublju u Beogradu prisustvovali su ministri u Vladi Srbije Bratislav Gašić, Milica Đurđević Stamenkovski i Nikola Selaković.
Na sahrani su bili i načelnik Generalštaba Vojske Srbije Milan Mojsilović, bivši šef obavještajne službe Aleksandar Vulin i predsjednik Komisije Vlade Srbije za nestala lica Veljko Odalović.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poslao je vijenac i izaslanicu - savjetnicu Suzanu Paunović, a na sahrani je bio i njegov sin Danilo.
- Odavanjem državnih počasti osuđenom ratnom zločincu, uz lažnu sliku 'časti, hrabrosti i službe otadžbini', vlast pojačava pritisak na 'zarobljeno društvo' u Srbiji, posebno na mlade, da stanu u odbranu 'heroja koji su branili srpski narod' . navela je osnivačica Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić.
Sahrani su prisustvovali i drugi osuđenici koji su u Hagu služili kazne za najteže zločine tokom ratova devedesetih, poput Vladimira Lazarevića, Nikole Šainovića i Veselina Šljivančanina.
Pavkovića je ispratio i nekadašnji komandant 125. motorizovane brigade Vojske Jugoslavije Dragan Živanović koji je pred sudom u Prištini optužen za masakr albanskih civila u Meji i drugim selima oko Đakovice tokom rata 1999.
- Ovdje se zločinci smatraju herojima. To je priprema da se generacije koje dolaze indoktriniraju tako da sve ovo može da se ponovi u neko doba - upozorava Aleksandar Popov iz Centra za regionalizam.
"Počast" Pavkoviću je, uz Vojsku Srbije, odalo i udruženje veterana "Crvenih beretki".
Ova jedinica, koja je učestvovala u zločinima tokom ratova devedesetih, rasformirana poslije ubistva Zorana Đinđića.
Njeni pripadnici osuđeni su za atentat na prvog demokratskog premijera Srbije, ali i druga politička ubistva.
Prije sahrane, u Domu Vojske je održana komemoracija kojoj je, uz ostale, prisustvovao i direktor Kancelarije za Kosovo i pregovarač Beograda u briselskom dijalogu o normalizaciji odnosa sa Prištinom Petar Petković.
<h2>Ko odlučuje o sahrani u Aleji zaslužnih građana?</h2>
Prema Odluci o upravljanju grobljima i sahranjivanju na teritoriji Beograda, u Aleji zaslužnih građana mogu biti sahranjeni oni koji su bili istaknuti i dali odgovarajući doprinos u oblasti rada u kojoj su radili.
Prijedlog o sahrani na ovoj posebnoj parceli daje institucija čiji je preminuli bio član, uz prethodnu saglasnost članova porodice.
O prijedlogu odlučuje Komisija za ocjenu opravdanosti koju formira gradonačelnik Beograda.
Tu Komisiju, prema odluci, čine "predstavnici nadležnih ministarstava, Srpske akademije nauka i umetnosti, Olimpijskog komiteta Srbije, nadležne organizacione jedinice Gradske uprave Grada Beograda i drugi".
Iz Službe za medije Grada Beograda nisu odgovorili na pitanja Radija Slobodna Evropa na čiji je prijedlog Nebojša Pavković sahranjen u Aleji zaslužnih građana, niti kojim se kriterijumima rukovodila Komisija koja je donijela takvu odluku.
<h2>Za šta je 'zaslužan' Pavković?</h2>
U vrijeme rata na Kosovu bio je komandant Treće armije Vojske Jugoslavije.
"Odbrana Kosova je strateški cilj i naš glavni nacionalni interes", govorio je u martu 1999. pred početak NATO intervencije koja je pokrenuta zbog zločina srpskih snaga nad albanskim stanovništvom.
Po okončanju rata, tadašnji predsjednik Jugoslavije Slobodan Milošević dodijelio mu je "Orden slobode", a u februaru 2000. unaprijeđen je u načelnika Generalštaba.
Na tom položaju je bio i kada je masovnim demonstracijama 5. oktobra srušen Miloševićev režim. Novi predsjednik Jugoslavije Vojislav Koštunica penzionisao ga je tek dvije godine kasnije.
Tužilaštvo u Hagu je 2003. protiv njega podiglo optužnicu za ratne zločine, a Pavković se predao 2005.
Prvostepenom presudom iz 2009. poglašen je krivim po svim tačkama optužnice i osuđen za deportacije, prisilna premještanja, ubistva, seksualno zlostavljanje i progone albanskih civila sa Kosova, kao i razaranje vjerskih objekata i kršenje zakona i običaja ratovanja.
- Putem široko rasprostranjene i sistematske kampanje terora i nasilja albansko stanovništvo na Kosovu je trebalo raseliti kako unutar, tako i izvan Kosova - navodi se u presudi.
Zajedno sa Pavkovićem, osuđeni su i bivši načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije Dragoljub Ojdanić, nekadašnji zapovjednik Prištinskog korpusa Vladimir Lazarević, policijski general Sreten Lukić i bivši potpredsjednik Vlade SR Jugoslavije Nikola Šainović.
Šainović, Pavković i Lukić su presudom označeni kao ključni učesnici "u zajedničkom zločinačkom poduhvatu", čiji je cilj bila "promjena etničke ravnoteže radi zadržavanja srpske kontrole" nad Kosovom.
Sam Pavković je učešće u ratu na Kosovu &nbsp;nazivao "herojskom odbranom" Kosova.
To se, pored ostalog, našlo i u njegovom ratnom dnevniku koji je promovisan u Domu Vojske Srbije 2019. uz video obraćanje Pavkovića.
Četiri godine kasnije se iz zatvora video linkom uključio i na javni čas jedne škole u Vojvodini.
<h2>Veličanje osuđenih ratnih zločinaca</h2>
Vlast i provladini mediji u Srbiji su Nebojšu Pavkovića nazivali "herojem" i "junakom".
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je u telegramu saučešća napisao da je Pavković "ostavio trag oficira koji je svoju dužnost obavljao sa snažnim osjećajem odgovornosti, posvećenosti i pripadnosti Srbiji".
"Generacije vojnika i starešina pamtiće ga po radu, disciplini i uvjerenju da se uniforma nosi sa čašću, a reč drži kao zavjet", naveo je Vučić.
U vrijeme u kom su počinjeni zločini na Kosovu za koje je Pavković osuđen, Vučić je bio ministar informisanja u Vladi Srbije.
Ivica Dačić, lider socijalista, nekadašnje partije Slobodana Miloševića, a koji je danas na čelu srpske policije poručio je da je Pavković "u teškim vremenima branio čast i dostojanstvo Srbije i njene vojske".
Predsjednik vladajuće Srpske napredne stranke i bivši premijer Miloš Vučević ocijenio je da je na ponos Srbije što je uspjela da vrati "dva velika ratna komandanta" - Nebojšu Pavkovića i Vladimira Lazarevića.
Lazarević je u Srbiju stigao 2015. vladinim avionom nakon što je izdržao dvije trećine kazne za zločine na Kosovu.
Na aerodromu su ga dočekali ministri, a nakon toga dobio je mjesto predavača na vojnoj akademiji, a potom i titulu počasnog građanina jedne opštine na jugu Srbije.
<h2>Uz koga je Pavković sahranjen?</h2>
U Aleji zaslužnih građana sahranjeni su glumci, književnici, pjesnici, sportisti, pevači, političari i druge značajne ličnosti koje su zadužile Srbiju.
Izgrađena je1965. godine kao posebna arhitektonska cjelina gde je do sada sahranjeno više od 800 ličnosti.
Zbog koncepta da su svi sahranjeni "jednaki po zaslugama - bez obzira na zanimanje", izgled ploča je isti.
Na ovom mjestu sahranjeni su prvi demokratski premijer Srbije Zoran Đinđić, književnik i dobitnik Nobelove nagrade Ivo Andrić, te književnici Danilo Kiš, Meša Selimović, Miloš Crnjanski, pjesnik Vasko Popa, slikari Petar Lubarda i Paja Jovanović.
U Aleji zaslužnih građana sahranjeni su i glumci Danilo Bata Stojković, Zoran Radmilović, Olivera i Rade Marković, Dragan Nikolić i Milena Dravić, Petar Kralj i drugi.
U Aleji je i nekadašnji predsjednik Jugoslavije, akademik Dobrica Ćosić, koji je bio jedan od glavnih ideologa srpskog nacionalizma devedesetih.
To su i godine kada su u Aleji počele sahrane sve više ljudi sa estrade, pa su tamo danas i pjevači narodne muzike poput Džeja Ramadanovskog, Šabana Šaulića i Predraga Cuneta Gojkovića.

Državne počasti u Beogradu za ratnog zločinca

Mitropolit crnogorsko-primorski Srpske pravoslavne crkve Amfilohije Radović, koji je preminuo 2020. godine, biće prvi vjerski poglavar kojem je dodijeljen Orden Crne Gore namijenjen šefovima ili visokim zvaničnicima država i međunarodnih organizacija. No, izgleda da ovakva odluka ne iznenađuje i ne brine čak ni veći dio opozicije. Ovakva odluka predsjednika države Jakova Milatovića, objavljena u nedjelju putem naloga na društvenim mrežama, ali ne i na zvaničnoj internet stranici, ponovo je otvorila brojna pitanja, poput onih o odvojenosti crkve od države, te poziciji SPC u Crnoj Gori. Samom objavom Milatovića da će nekadašnji mitropolit SPC biti naredni nosilac najvišeg državnog priznanja koje je namijenjeno stranim zvaničnicima, postavlja se pitanje po kojoj osnovi Amfilohiju Radoviću može pripasti pomenuti orden. S obzirom na odvojenost crkve od države čak i u Srbiji gdje je, zvanično, sjedište SPC, ne postoji zakonska odredba na osnovu koje se odlikovanje može uručiti jednom vjerskom poglavaru, i to u drugoj zemlji. U slučaju da se SPC u Crnoj Gori tretira kao „međunarodna organizacija“, time se priznaje da je riječ o pravnom licu čije je sjedište u drugoj državi, što ukazuje na to da se finansiranje i interesi vezuju, prije svega, za matičnu zemlju. <h2>Suluda logika</h2> Gotovo cijela crnogorska javnost ostala je prethodnih dana nijema na najavu Milatovića o posthumnom odlikovanju mitropolita Amfilohija. Glas su „podigli“ jedino iz političke platforme Evropski savez, koji čine Socijaldemokrate, Socijaldemokratska partija i Liberalna partija. Jedan od lidera tog saveza Vatroslav Belan povezao je, u razgovoru za Pobjedu, odluku Milatovića sa smrću Nebojše Pavkovića, generala Vojske Jugoslavije osuđenog za ratne zločine na Kosovu u prvoj polovini 1999. godine. - Za očekivati je bilo da uruči i orden danas preminulom ratnom zločincu Nebojši Pavkoviću, jer je Amfilohije propovijedao da ljudima koji nijesu vjerni Rusiji „živo meso sa njihovog tijela treba da otpadne“, a Pavković je tu kletvu i ideologiju sprovodio, zbog čega je i osuđen u Hagu. Dakle, vodeći se Milatovićevom suludom logikom, ratni zločinac Pavković posthumno zaslužuje najviše državno priznanje za visoke funkcionere stranih država i više od Amfilohija, jer je na Kosovu radio ono što je Amfilohije propovijedao – kazao je Belan za Pobjedu. <h2>Litije za EU</h2> U objavama je predsjednik države naveo kako „povodom petogodišnjice od upokojenja“ posthumno dodjeljuje najviši državni orden čovjeku koji je nekada bio na čelu jedine mitropolije u Crnoj Gori. Kako je naveo, „mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije ostavio je neizbrisiv trag u duhovnom i društvenom životu Crne Gore tokom gotovo tri decenije na čelu Mitropolije crnogorsko-primorske“. Osvrćući se na njegovu biografiju, podsjetio je na Amfilohijevo izuzetno znanje koje je sticao na teološkim, bogoslovskim i filološkim studijama u Beogradu, Bernu, Rimu i Atini, „postavši jedan od najobrazovanijih episkopa pravoslavnog svijeta“. - Svojim ugledom u cijelom hrišćanskom svijetu dao je značajan doprinos i međunarodnom ugledu Crne Gore. U ključnom istorijskom trenutku, tokom referenduma o nezavisnosti Crne Gore 2006. godine, njegovi pozivi na sabornost i međusobno poštovanje doprinijeli su da Crna Gora kroz ovaj proces prođe mirno i bez sukoba. Time je dao nemjerljiv doprinos očuvanju mira i stabilnosti u zemlji – naveo je Milatović u obrazloženju dodjele ordena.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250709200744_2b2459f6fa3b0d5cf08c82099871b41ab8f9a53ffcc947e6d8476594010f2bf9.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250709200744_2b2459f6fa3b0d5cf08c82099871b41ab8f9a53ffcc947e6d8476594010f2bf9" data-rendition-name="original" width="970" height="600" loading="lazy" alt="Vatroslav Belan"> </figure>  Takođe je podsjetio na dešavanja tokom posljednje dvije godine života Radovića. - Postao je simbol duhovnog otpora, naročito tokom 2019. i 2020. godine, kada je predvodio litije povodom Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su ubrzo poprimile šire društveno značenje i postale simbol mirnog građanskog otpora. Masovnost i trajanje litija predstavljali su jedan od ključnih faktora koji su doprinijeli mirnoj promjeni višedecenijske vlasti, što je Crnoj Gori otvorilo put ka punopravnom članstvu u EU – smatra predsjednik države. Zaključujući razloge dodjele najvećeg državnog odlikovanja mitropolitu Amfilohiju, Milatović je istakao kako na taj način „Crna Gora odaje priznanje njegovom doprinosu očuvanju duhovne tradicije, izgradnji društvenog mira u najosjetljivijim trenucima naše savremene istorije, kao i njegovoj ulozi u unapređenju međunarodnog ugleda naše zemlje“. <h2>Odlikovanje</h2> Prema Zakonu o državnim odlikovanjima i priznanjima, Orden Crne Gore je najviše državno odlikovanje namijenjeno vrlo uskom krugu ljudi. Naime, dodjeljuje se „predsjednicima ili suverenima država i liderima međunarodnih organizacija“ kojima se uručuje na velikoj ogrlici, odnosno „drugim visokim zvaničnicima stranih država ili međunarodnih organizacija“ za koje je predviđeno nošenje na lenti. Istim aktom precizira se i oblik, odnosno materijal od kojeg se izrađuje ogrlica na kojoj se nalazi orden. - Velika ogrlica je od srebra, dužine 950 mm i sastoji se od 10 članaka kružnog oblika, prečnika 30 mm, koji su međusobno povezani dekorativnim prepletima iz pletenice uz ordenske zvijezde i ordenskog znaka. Na člancima su karakteristični detalji iz crnogorske istorije i kulture: grb Vojislavljevića, grb Petrovića, pečat arhonta Petra, pečat Petra I, grb Balšića, grb Crnojevića, element iz „Oktoiha“ sa slovom K, slovo R sa krunom iz knjige Božidara Vukovića, portret majke Crnogorke sa karijatide na Mauzoleju na Lovćenu i portret crnogorskog ratnika sa slike Petra Lubarde „Bitka na Vučjem dolu“. Na veliku ogrlicu se kači ordenski znak – stoji u zakonu. Odlikovanje svečano uručuje predsjednik države ili njegov lični izaslanik, iznošenjem javnog saopštenja teksta ukaza, predajom znaka odlikovanja i uručivanjem povelje. U slučaju posthumnog odlikovanja, orden se predaje članovima porodice ili, ako ih nema, ukaz o odlikovanju se javno saopštava, a znak odlikovanja i povelja se mogu predati Narodnom muzeju Crne Gore. I pored svih spornih detalja dodjele Ordena Crne Gore, rijetki su bili oni koji su kritikovali odluku da najviše državno odlikovanje pripadne jednom vjerskom licu. Tim prije što je objavljeno da će već naredne sedmice, 28. oktobra, biti otkriven spomenik mitropolitu Amfilohiju kod Crkve Svetog Dimitrija u Kolašinu. Kip sa postamentom biće visok skoro četiri metra, a sama stojeća figura oko dva i po metra. Odluka o postavljanju ovog spomenika nije još ni donesena, jer će tek sjutra biti održana sjednica Skupštine te sjeverne opštine sa ovom tačkom dnevnog reda, ali se već zna da će prijedlog imati značajnu podršku odbornika. Uz onih manje od 37 odsto građana koji, prema anketi Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) smatraju da su borci protiv fašizma bili isključivo partizani, revizionizam je očigledno dovoljno napredovao da se može zažmuriti čak i na to da najviša državna odlikovanja pripadnu onima kojima to zakonski ne pripada. U skladu s time je i odluka većeg dijela opozicije, naročito Demokratske partije socijalista, da se ni juče ne oglase povodom dodjele Ordena Crne Gore Amfilohiju Radoviću.

Belan: Za očekivati je da Milatović odlikuje i generala Pavkovića

Predstavnici vlasti u Srbije iznijeli su ponedjeljak pohvale osuđeniku za ratne zločine, bivšem generalu Vojske Jugoslavije Nebojši Pavkoviću koji je preminuo u 79. godini u Beogradu.
Pavković je kao komandant Treće armije Vojske Jugoslavije pred Haškim tribunalom proglašen krivim po svim tačkama optužnice i pravosnažno osuđen na kaznu od 22 godine zatvora zbog deportacija, prisilnog premještanja, ubistava i progona albanskih civila s Kosova u prvoj polovini 1999.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u telegramu saučešća je naveo da je Pavković "ostavio trag oficira koji je svoju dužnost obavljao sa snažnim osjećajem odgovornosti, posvećenosti i pripadnosti Srbiji".
-- Generacije vojnika i starješina pamtiće ga po radu, disciplini i uvjerenju da se uniforma nosi sa čašću, a riječ drži kao zavjet. Svoj život posvetio je služenju zemlji i vojsci, a sjećanje na njega čuvaće oni koji su s njim dijelili i teške i ponosne dane- naveo je Vučić.
U vrijeme u kom su počinjeni zločini za koje je Pavković osuđen Vučić je bio ministar informisanja u Vladi Srbije.
Ivica Dačić, lider socijalista, nekadašnje partije Slobodana Miloševića, a koji je danas na čelu srpske plicije poručio je da je Pavković "u teškim vremenima branio čast i dostojanstvo Srbije i njene vojske".
Srbija je više puta kritikovana iz različitih međunarodnih izvora zbog odnosa prema osuđenim ratnim zločincima, između ostalog i u godišnjim izvještajima EU o napretku u procesu pridruživanja.
Poslije potvrde prvostepena presuda u Hagu 2014, Pavković je kaznu služio u zatvoru u Finskoj, a prijevremeno je pušten na slobodu 28. septembra ove godine, na zahtjev Vlade Srbije, zbog lošeg zdravstvenog stanja.
Liječenje je, uz garanciju srpskih vlasti, nastavio u Srbiji, na Vojno-medicinskoj akademiji u Beogradu.
I poslije povratka u Srbiju u septembru, vlast u zemlji je o Pavkoviću govorila kao o "junaku" a ne o ratnom zločincu.
Pavković je od 2000. do 2002. obavljao dužnost načelnika Generalštaba Vojske Jugoslavije.
Tokom NATO bombardovanja Savezne republike (SR) Jugoslavije 1999. godine, bio je komandant Treće armije Vojske Jugoslavije.
Pavković je 2009. godine u Hagu proglašen krivim po svim tačkama optužnice i osuđen za deportacije, prisilna premještanja, ubistva i progone albanskih civila sa Kosova u prvoj polovini 1999.
Prvostepena presuda potvrđena je 2014. godine.
Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove je u maju 2022. godine odbio zahtjev Pavkovića za prijevremeno puštanje na slobodu zbog "velike težine njegovih zločina i nedostatka rehabilitacije".
Haška optužnica protiv Pavkovića i drugih generala podignuta je krajem 2003, a 2005. godine je izručen Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju u Hagu.
Zajedno sa njim, osuđeni su i bivši načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije Dragoljub Ojdanić, nekadašnji zapovjednik Prištinskog korpusa Vladimir Lazarević, policijski general Sreten Lukić i bivši potpredsjednik Vlade SR Jugoslavije Nikola Šainović.
Šainović, Pavković i Lukić su presudom označeni kao ključni učesnici "u zajedničkom zločinačkom poduhvatu" nasilnog protjerivanja stotina hiljada albanskih civila sa Kosova od marta do juna 1999, čiji je cilj bila, kako je navedeno, "promjena etničke ravnoteže radi zadržavanja srpske kontrole" nad Kosovom.
Pavković i Lukić osuđeni su na po 22 godine zatvora, a Ojdanić i Lukić na po 15.
Prvooptuženi Slobodan Milošević je umro u pritvoru, dok je nekadašnji predsjednik Srbije Milan Milutinović oslobođen optužbi.
Svi optuženi su se dobrovoljno predali.

Predstavnici vlasti Srbije veličaju preminulog osuđenika za ratne zločine Pavkovića

Bivši načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije i osuđeni ratni zločinac Nebojša Pavković, preminuo je danas u 79. godini, saopštio je predsjednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević.
Pavković je bio osuđen za zločine nad civilima tokom rata na Kosovu.
Podsjetimo, Pavković je krajem septembra iz Haga doputovao u Srbiju zbog teškog zdravstvenog stanja.
Pavković je rođen u okolini Despotovca 1946. godine, pri čemu je završio vojnu akademiju, a potom je obavljao brojne dužnosti u ondašnjoj Jugoslovenskoj narodnoj armiji.
Protiv njega i drugih generala je krajem 2003. podignuta optužnica Haškog tribunala, a 2005. godine je izručen Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju u Hagu.
Tokom 2009. godine je proglašen krivim po svim tačkama optužnice i osuđen na 22 godine zatvora za deportacije, prisilna premještanja, ubistva, progone i druga nehumana djela.
Zajedno sa njim, osuđeni su i Vladimir Lazarević, Nikola Šainović, Dragoljub Ojdanić i Sreten Lukić.
Prvooptuženi Slobodan Milošević je umro u pritvoru, a Milan Milutinović je oslobođen optužbi.

Preminuo Nebojša Pavković

U Crnoj Gori sjutra će biti sunčano, ponegdje je kratkorajno moguća slaba do umjerena oblačnost, a najviša dnevna temperatura iznosiće 19 stepeni.
&nbsp;Na sjeveru je po kotlinama i duž riječnih tokova, u jutarnjim satima, mjestimično je moguća magla ili niska oblačnost, koja se ponegdje može zadržati i duže tokom dana.
&nbsp;Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, dominantno sjeverni, krajem dana i tokom noći ponegdje moguć kratkotrajno pojačan.&nbsp;
&nbsp;Jutarnja temperatura od minus tri do 8, najviša dnevna od osam do 19 stepeni.
&nbsp;Nešto niža temperatura moguća je po kotlinama, gdje će se magla zadržati veći dio dana.

Sjutra sunčano, do 19 stepeni

Vladajuća Socijalistička stranka Španije (PSOE), već pogođena nizom korupcijskih afera, sada se suočava s optužbama da je ignorisala seksualno neprimjereno ponašanje visokopozicioniranih članova. Kriza dovodi u pitanje feminističke principe stranke, a premijer Pedro Sančez našao se pod pritiskom, piše The Guardian.
Kada je Sančez 2018. godine postao premijer, imenovao je 11 žena i šest muškaraca u svoj kabinet, ističući predanost jednakosti. Sedam godina kasnije, niz optužbi za seksualno uznemiravanje i način na koji je stranka reagovala podstaknuo je članice da zatraže hitnu akciju.
Ignorisane pritužbe i „kompjuterska greška“
 
 Problemi su počeli u julu kada je Fransisko Salazar, zadužen za institucionalnu koordinaciju u premijerovom uredu, podnio ostavku nakon optužbi za seksualno uznemiravanje objavljenih na portalu elDiario.es. Interna pritužba dvije članice stranke bila je ignorisana pet mjeseci, što je stranka pravdala ''kompjuterskom greškom“.
Proteklog vikenda Sančez je otpustio i Salazarovu bivšu desnu ruku, Antonija Ernandeza, zbog navodnog zataškavanja. Ernandez je odbacio sve optužbe, dok je Salazar rekao da se ne sjeća neprimjerenih interakcija.
Širenje skandala
 
 U srijedu je ostavku podnio Hoze Tome, visokopozicionirani političar PSOE-a, kojeg su takođe optužile žene. Tome tvrdi da je žrtva „namještaljke“. Ugled stranke narušen je i tokom ljeta, kada su se pojavile snimke bivšeg ministra saobraćaja Hozea Luisa Abalosa i njegovog pomoćnika Kolda Garsije Izagirea u razgovoru o seksualnim radnicama. Policijska analiza sugeriše da snimke nisu lažirane.
Pritisak iznutra i kritike opozicije
 
 Tri visokopozicionirane članice zatražile su u autorskom tekstu za El País „duboke transformacije za stvarnu jednakost“. Bivša zamjenica glavnog tajnika stranke, Adriana Lastra, pozvala je da se detalji slučaja Salazar predaju tužiteljstvu.
Sančez je preuzeo ličnu odgovornost i obećao podršku navodnim žrtvama ukoliko podnesu kaznenu prijavu. Opozicione stranke, uključujući konzervativni PP i krajnje desni Vox, iskoristile su skandal da kritikuju vladajuće.
Sančez uzvraća
 
 Premijer je odgovorio da se njegova vlada bori za žene i jednakost, te da PP podržava reakcionarne stavove Voxa. „Feminizam daje lekcije svima, a meni prije svega. Razlika između nas i PP-a je u tome što preuzimamo odgovornost za svoje pogreške“, rekao je Sančez.
Istog dana, visokopozicionirani član PP-a, Hoze Ignasio Landaluče, najavio je privremeno povlačenje s mjesta čelnika lokalnog ogranka zbog kaznene prijave koju je PSOE podnio protiv njega zbog zloupotrebe javnih sredstava, trgovanja uticajem i seksualnog napada. Landaluče ostaje senator i gradonačelnik Algesirasa, tvrdeći da je „apsolutno nevin“.

Španija: Vladajuću partiju potresaju optužbe za seksualno zlostavljanje

Naložena je obdukcija tijela pilota jedrilice Nikšićanina V.V. (68), saopšteno je kiz Uprave policije. &nbsp;
Kako su saopštili, dežurna služba Odjeljenja bezbjednosti Nikšić je danas u 14,17 časova obaviještena da je na Sportskom aerodromu Kapino polje – Opština Nikšić došlo do pada vazduhoplova – jedrilice, te da se u jedrilici nalazio pilot koji je najvjerovatnije smrtno stradao.
Policijski službenici su, kako se dodaje, odmah po pozivu, izašli na lice mjesta i utvrdili da je smrtno stradao pilot V.V (68) iz Nikšića.
- Uviđaj na licu mjesta je izvršila državna tužiteljka u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, u prisustvu policijskih službenika i uz sudjelovanje vještaka vazduhoplovne struke - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Obdukciju je, prema njihovim riječima, naložila državna tužiteljka , dok će Uprava policije postupati po nalogu tužilaštva tokom trajanja izviđaja.

Naložena obdukcija tijela pilota jedrilice, tužiteljka i vještak izvršili uviđaj

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je obezbijedilo sredstva za isplatu naknada za učenike u dualnom obrazovanju za novembar 2025. godine.
Kako je saopšteno iz tog resora, za isplatu naknada za učenike prvog i drugog razreda u dualnom obrazovanju za novembar školske 2025/2026. godine obezbijeđena su sredstva u iznosu 58548,88 eura. &nbsp;Iznos naknade za učenike prvog razreda je 87,60 eura mjesečno, dok za učenike drugog razreda ona iznosi 131,40 eura mjesečno.&nbsp;
Iz MPNI navode da sredstva za naknade za prvu i drugu godinu obrazovanja obezbjeđuje Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija dok za treću godinu, nadoknade obezbjeđuje poslodavac.
&nbsp;

MPNI: Obezbijeđena sredstva za isplatu naknada za učenike u dualnom obrazovanju

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Tag: nebojsa-pavkovic