Lideri 32 članice NATO saveza usvojili su danas u Hagu istorijsku deklaraciju kojom se uvodi obaveza izdvajanja pet odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) za potrebe odbrane i sigurnosti do 2035. godine.
U tekstu deklaracije se ističe da se saveznici, suočeni sa ozbiljnim bezbjednosnim prijetnjama i izazovima, a posebno sa dugoročnom prijetnjom koju Rusija predstavlja po evroatlantsku bezbjednost, kao i sa stalnom prijetnjom od terorizma, obavezuju da će do 2035. godine izdvajati pet odsto BDP-a godišnje za osnovne potrebe odbrane i druge bezbjednosno-odbrambene izdatke - kako bi ispunili svoje pojedinačne i kolektivne obaveze u skladu sa članom 3. Vašingtonskog ugovora.
- Ova ulaganja omogućiće nam da raspolažemo neophodnim snagama, sposobnostima, resursima, infrastrukturom, borbenom spremnošću i otpornošću, u skladu sa tri temeljna zadatka NATO-a: odvraćanje i odbrana, prevencija i upravljanje krizama, te kooperativna bezbjednost - piše u deklaraciji.
<h2>3.5 odsto za osnovne potrebe, ostalih 1.5 za zaštitu kritične infrastrukture, jačanje civilne spremnosti, podsticanje inovacija...</h2>
Saveznici su, kako se dalje dodaje u tekstu, saglasni da se obaveza izdvajanja pet odsto BDP-a sastoji iz dvije ključne kategorije ulaganja u odbranu.
- Do 3,5 odsto BDP-a godišnje biće usmjereno na osnovne potrebe odbrane, u skladu sa usaglašenom NATO definicijom odbrambene potrošnje, uključujući ispunjavanje ciljeva sposobnosti NATO-a. Saveznici će dostavljati godišnje planove koji sadrže vjerodostojan i postepen plan dostizanja ovog cilja. Do dodatnih 1,5 odsto BDP-a godišnje biće usmjereno, između ostalog, na zaštitu kritične infrastrukture, odbranu mreža, jačanje civilne spremnosti i otpornosti, podsticanje inovacija i unapređenje odbrambene industrijske baze - piše u deklaraciji.
Dinamika i struktura ove potrošnje biće, kako je usvojeno, razmotrene 2029. godine, u svjetlu bezbjednosnog okruženja i ažuriranih ciljeva sposobnosti.
<h2>Potvrđena posvećenost podršci Ukrajini</h2>
Ovim dokumentom ponovo je potvrđena trajna posvećenost podršci Ukrajini.
- Saveznici ponovo potvrđuju svoju trajnu i suverenu posvećenost podršci Ukrajini, čija bezbjednost direktno doprinosi i našoj. U tom kontekstu, direktna podrška odbrani Ukrajine i njenoj odbrambenoj industriji biće uključena u nacionalne odbrambene izdatke - piše u deklaraciji.
Navodi sei &nbsp;da su se šefovi država i vlada Sjevernoatlantskog saveza okupili u Hagu kako bi još jednom potvrdili nepokolebljivu posvećenost NATO savezu - najjačoj alijansi u istoriji - i transatlantskoj povezanosti.&nbsp;
- Ponovo potvrđujemo čvrstu privrženost principu kolektivne odbrane iz člana 5. Vašingtonskog ugovora - da se napad na jednu članicu smatra napadom na sve. Ostajemo ujedinjeni i odlučni da zaštitimo naših milijardu građana, da branimo Savez i očuvamo našu slobodu i demokratiju - poručuje se u deklaraciji.
<h2>Uklanjanje trgovinskih barijera u oblasti odbrane</h2>
Ovim dokumentom su potvrdili i zajedničku opredijeljenost za brzo jačanje transatlantske saradnje u oblasti odbrambene industrije i korišćenje novih tehnologija i inovacija za unapređenje kolektivne bezbjednosti.
- Radićemo na uklanjanju trgovinskih barijera u oblasti odbrane među saveznicima i koristićemo partnerstva za jačanje odbrambene industrijske saradnje. Izražavamo zahvalnost Kraljevini Nizozemskoj na toplom gostoprimstvu. Radujemo se narednom samitu, koji će biti održan u Turskoj 2026. godine, a potom u Albaniji - zaključuje se u deklaraciji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Deklaracija usvojena na NATO Samitu u Hagu: Sve članice će izdvajati pet odsto BDP-a za odbranu

Donijeli smo zajedno istorijsku odluku o povećanju izdvajanja za odbranu sa sadašnjih dva na pet odsto BDP-a u narednih 10 godina, i na ovaj način smo danas poslali snažnu poruku jedinstva i zajedništva unutar NATO saveza. Naravno da je ovo investicija u budućnost, investicija u sigurnost, investicija u bezbjednost. Crna Gora je kredibilna NATO članica, poručio je predsjednik države Jakov Milatović.&nbsp; Milatović je predvodio delegaciju Crne Gore na, kako je ocijenio, istorijskom NATO samitu koji je održan u Hagu. U delegaciji Crne Gore bili su i potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović i ministar odbrane Dragan Krapović. - &nbsp;Iskoristio sam priliku i da istaknem važnost stabilnosti regiona Zapadnog Balkana i konstruktivnu ulogu koju Crna Gora ima u tom smislu. Pored ulaganja u bezbjednost i sigurnost, Crna Gora ulaže mnogo i u dijalog i međusobno povjerenje u našem regionu - poručio je predsjednik Milatović. On je istakao važnost postizanja trajnog i pravednog mira u Ukrajini u kontekstu evropske sigurnosti.&nbsp; - Istakao sam danas da Crna Gora podržava sve napore predsjednika Donalda Trampa i američke administracije da se dođe do trajnog i održivog mira u Ukrajini. Zaista, jedan istorijski samit. NATO je pokazao jedinstvo, snagu, i od danas je NATO dodatno otporniji, snažniji i sigurniji savez - saopštio je predsjednik Milatović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250625160616_2d979ad40dc44aad202a1618c329daa54836868c5d05605ad4d45f9a5731d988.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250625160616_2d979ad40dc44aad202a1618c329daa54836868c5d05605ad4d45f9a5731d988" data-rendition-name="original" width="1280" height="1133" loading="lazy" alt="Tramp, Milatović i Ibrahimović"> <figcaption>Tramp, Milatović i Ibrahimović(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  Kazao je da je zadati cilj izdvajanja pet odsto BDP-a u narednih 10 godina podijeljen u dva segmenta.&nbsp; - 3,5 odsto u narednih 10 godina je obaveza izdvajanja direktno za odbranu, za poboljšanje i unapređenje naših kapaciteta koji se tiču odbrane, a preostalih 1,5 odsto BDP-a se odnosi na ulaganja u oblasti koje su dio šireg spektra sigurnosti i bezbjednosti – između ostalog infrastruktura, sajber bezbjednost i mnoge druge oblasti koje su važne za bezbjednost i sigurnost naših građana - kazao je Milatović. On se danas uoči samita susreo i sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom. - Imao sam zadovoljstvo da se kratko sretnem sa predsjednikom Trampom. Znate da je Crna Gora pouzdan NATO saveznik. To sam mu danas i prenio, kao i poruku strateškog partnerstva između Crne Gore i SAD-a. Veoma cijenimo sve napore koje SAD ulažu kako bi se postigao trajan i održiv mir u kontekstu brojnih aktuelnih sukoba koji se dešavaju u svijetu - zaključio je predsjednik Milatović.

Milatović: Istorijska odluka o povećanju izdvajanja za odbranu, Crna Gora podržava napore Trampa da se dođe do trajnog mira u Ukrajini

Crna Gora, kao posvećena NATO članica, nastaviće da podržava Ukrajinu kako na bilateralnom planu, tako i kroz NATO mehanizme saradnje i pomoći. Podrška odbrana Ukrajini i odbrani teritorijalnog integriteta i suvereniteta ostaje jedan od ključnih prioriteta Alijanse, poručio je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović na NATO Samitu u Hagu, kao dio delegacije koju predvodi predsjednik države Jakov Milatović.&nbsp;
Tokom prvog dana Samita održan je sastanak u formatu Savjet NATO – Ukrajina za ministre vanjskih poslova država članica, na kojem su učestvovali i ukrajinski šef diplomatije Andrij Sibiha i visoka predstavnica EU za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku Kaja Kalas.
- Saveznici su izrazili snažnu posvećenost nastavku pružanja podrške Ukrajini u borbi protiv ruske agresije, te istakli da ulaganje u odbranu Ukrajine predstavlja zalog za odbranu cijele Evrope. Posebno je naglašena važnost sinergetskog djelovanja NATO i Evropske unije, kroz različite mehanizme pomoći i podrške Ukrajini, uključujući odbrambenu industriju - saopšteno je iz MVP-a.
Saveznici su, takođe, iskazali čvrstu podršku diplomatskim naporima Sjedinjenih Američkih Država u cilju obezbjeđivanja primirja koje će voditi trajnom i pravednom miru u Ukrajini.&nbsp;
Ibrahimović je, tokom boravka u Hagu, sa kolegama šefovima diplomatija država članica, razgovarao i o važnosti jačanja stabilnosti i sigurnosti na Zapadnom Balkanu i zajedničkim naporima ka obezbjeđivanju kolektivne sigurnosti i bezbjednosti.&nbsp;
Sastanak šefova država i vlada NATO-a u Hagu, je prvi kojem predsjedava generalni sekretar Mark Rute, a ključne teme na agendi dvodnevnih razgovora su jačanje sposobnosti NATO-a za odvraćanje i odbranu, povećanje izdvajanja za odbranu i razvoj odbrambene industrije, kao i nastavak podrške Ukrajini.

Ibrahimović na NATO Samitu: Potvrđeno jedinstvo saveznica, nastavak podrške Ukrajini

Zbog manjih zdravstvenih problema predsjednik Hrvatske Zoran Milanović odustao je odlaska na večeru kod holandskog kralja, saznaje N1 Zagreb.
Holandski kralj Vilim Aleksandar i kraljica Maksima priredili su sinoć večeru u Kraljevskoj palati za šefove država, učesnike NATO samita, i njihove supružnike.
Kako navode, Milanović je odustao od odlaska, zbog manjih zdravstvenih problema, o čemu su obaviješteni i domaćini.
Milanović će, dodaju, danas učestvovati na sastanku šefova država i vlada zemalja članica NATO.
U delegaciji Hrvatske su i ministri spoljnih poslova i odbrane, Gordan Grlić Radman i Ivan Anušić.
Tema NATO samita u Hagu je podizanje potrošnje za odbranu na pet odsto BDP-a do 2035. godine.

Milanović zbog zdravstvenih problema nije došao na večeru kod holandskog kralja, ali će prisustvovati NATO samitu

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović objavio je na društvenoj mreži X da je “crnogorska delegacija spremna za istorijski NATO samit u Hagu”.
- Crna Gora je kredibilna i pouzdana saveznica, posvećena očuvanju kolektivne bezbjednosti, stabilnosti i mira - naveo je Milatović kratko uz objavljenu fotografiju.
Milatović predvodi delegaciju naše zemlje na Samitu NATO-a koji se održava u Hagu danas i sjutra, a sastanak šefova država i vlada trideset i dvije članice Alijanse, partnerskih zemalja i Evropske unije prvi je samit kojim predsjedava novi generalni sekretar NATO-a Mark Rute.
Na samitu u Hagu očekivalo se da saveznici dodatno povećaju izdvajanja na 3,5%, uz još 1,5% za unapređenje infrastrukture - puteva, mostova, luka, aerodroma - i pripremu društava za moguće buduće sukobe.&nbsp;
Hoće li do toga doći, ostaje otvoreno pitanje. Španija je odbila novi cilj NATO-a, prema kojem bi svaka zemlja trebalo da izdvaja pet odsto bruto domaćeg proizvoda za odbranu, nazivajući taj zahtjev „nerealnim“
Samit u Hagu trajaće svega dva dana - neformalna večera planirana je za danas, a radna sesija za srijedu ujutru. Već je pripremljena vrlo kratka zvanična izjava sa samita, kako bi se izbjeglo da okupljanje bude ugroženo zbog prepirki oko formulacija ili detalja.
Iako je format ovog samita sažet, njegove posljedice mogle bi se osjećati godinama.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.8475%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Flideri-nato-a-sjutra-na-samitu-koji-moze-biti-istorijski-ili-obiljezen-podjelama&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović pred NATO samit: Crna Gora ostaje kredibilna i pouzdana saveznica

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović predvodi delegaciju naše zemlje na Samitu NATO-a koji se održava u Hagu 24. i 25. juna.
Sastanak šefova država i vlada trideset i dvije članice Alijanse, partnerskih zemalja i Evropske unije prvi je samit kojim predsjedava novi generalni sekretar NATO-a Mark Rute.
Ključne teme o kojima će se raspravljati su jačanje sposobnosti NATO-a za odvraćanje i odbranu, povećanje izdvajanja za odbranu i razvoj odbrambene industrije, kao i nastavak podrške Ukrajini.
Milatović će, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, prisustvovati večeras i svečanoj večeri za lidere članica Alijanse koju priređuje kralj Viljem Aleksander, a na marginama Samita u Hagu razgovaraće sa brojnim evropskim liderima i ponoviti našu posvećenost ostvarenju strateškog cilja - članstva u EU do 2028. godine.

Milatović predvodi delegaciju Crne Gore na Samitu NATO-a u Hagu

Entoni Blinken odlazi na posljednji sastanak NATO-a dok obavlja funkciju državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država, prije nego što administracija novoizabranog predsjednika Donalda Trampa stupi na dužnost.
Jačanje savezničke podrške Ukrajini uoči povratka Trampa u Bijelu kuću u januaru biće na vrhu dnevnog reda na sastancima ministara spoljnih poslova NATO u Briselu, u utorak i srijedu, navodi se u saopštenju ministarstva.
Blinken će razgovarati o prioritetima za transatlantsku bezbjednost, uključujući podršku ukrajinskoj borbi protiv ruske invazije, produbljivanje saradnje sa južnim partnerima NATO na Bliskom istoku, sjevernoj Africi i pripremanje za predstojeći samit u Hagu.
Odlazeći predsjednik Džozef Bajden neće biti na vlasti kada se lideri NATO okupe na svom sljedećem samitu u junu, ali je pojačao isporuku oružja Ukrajini u posljednjih nekoliko mjeseci, a takođe je ublažio ograničenja u pogledu načina na koji Kijev može da ih koristi.
Bajdenov cilj je da dovede Ukrajinu u najbolju moguću poziciju za pregovore o prekidu rata, nakon što je Moskva napravila značajan napredak na frontu, a sjevernokorejske trupe počele da pomažu ruskim snagama.
Nasuprot tome, Tramp je bio skeptičan prema pomoći SAD Ukrajini i sugerisao je da će je njegova administracija oštro smanjiti ili okončati.
On je takođe imenovao bivšeg generala Kita Keloga da nadgleda napore za posredovanje u okončanju rata.
Blinken će iz Brisela otputovati na Maltu, gdje će u četvrtak prisustvovati sastanku ministara spoljnih poslova Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju.

Blinken ide na posljednji sastanak NATO, na vrhu dnevnog reda podrška Ukrajini

Civili u Ukrajini su zbog stalnih ruskih napada izloženi zimskoj hladnoći, kazao je papa Lav pozivajući na okončanje sukoba koji je počeo ruskom invazijom u februaru 2022. godine.
- Dugotrajna neprijateljstva imaju sve ozbiljnije posljedice za civile. Pozivam sve da pojačaju napore kako bi se ovaj rat okončao - rekao je papa ukazujući na patnje civila u Ukrajini.
Kardinal Pjetro Parolin, najviši vatikanski diplomatski zvaničnik, kazao je u srijedu da je papa Lav među svjetskim liderima koji su &nbsp;pozvani da se pridruže Odboru za mir američkog predsjednika Donalda Trampa.
Lav, koji je prvi papa iz Sjednienjenih Amerčkih Država, a ujedno i kritičar Trampove politike, trenutno razmatra taj poziv, dodao je Parolin.
- Papa je primio poziv i razmatramo šta nam je činiti. Mislim da će trebati određeno vrijeme za razmatranje prije davanja odgovora - dodao je papa.
Odbor za mir prvobitno je bio zamišljen za okončanje sukoba u Pojasu Gaze, ali Tramp je rekao da će imati znatno šira ovlašćenja i rješavati sukobe na globalnom nivou.&nbsp;
Dok su neke zemlje, poput Izraela i Egipta prihvatile poziv, niz drugih izrazio je oprez, a diplomate upozoravaju da bi to moglo naštetiti radu Ujedinjenih nacija.

Papa upozorava da civili u Ukrajini pate, poziva na okončanje rata

Zloupotreba privatnosti Mirjane Pajković nije „skandal", već čin rodno zasnovanog nasilja u kojem se intimnost žene koristi kao sredstvo javne diskreditacije i društvene stigmatizacije. Takve prakse pokazuju koliko je žensko tijelo i dalje izloženo političkim i društvenim obračunima, navedeno je u saopštenju Studija roda Univerziteta Crne Gore (UCG).
Oni su najoštrije osudili nasilno iznošenje privatnog života Pajko u javni prostor, kao i napade i prijetnje upućene novinarki Vijesti Jeleni Jovanović.
Kako se ističe, ovi postupci predstavljaju ozbiljno kršenje ljudskih prava, dostojanstva i bezbjednosti žena u javnom i digitalnom prostoru.
Dodaju da posebno zabrinjavaju napadi na Jovanović, koja uprkos pritiscima i pokušajima zastrašivanja profesionalno i odgovorno obavlja svoj posao.&nbsp;
- Napadi na nju nijesu izraz slobode govora, već pokušaj njenog ućutkivanja i podrivanja prava javnosti na informisanje. Novinarke koje se bave osjetljivim temama posebno su izložene rodno motivisanim napadima upravo zbog svog profesionalnog integriteta - naveli su iz UCG-a.&nbsp;
Podvlače da studije roda podsjećaju da su pravo na privatnost i zaštita od rodno zasnovanog nasilja garantovani međunarodnim konvencijama, uključujući Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i Istanbulsku konvenciju.
- Zahtijevamo hitno uklanjanje sadržaja kojima se nezakonito zadire u privatnost pojedinki, institucionalnu zaštitu žrtava digitalnog i rodno zasnovanog nasilja, kao i jasnu i nedvosmislenu osudu napada na novinarke od strane nadležnih institucija. Ovo nijesu „afere", već nasilje. Nije riječ o privatnim pričama, već o javnoj odgovornosti i odbrani osnovnih ljudskih prava - zaključuju u saopštenju.&nbsp;

Studija roda UCG: Slučaj Pajković izložen političkim i društvenim obračunima

Glavni grad Grenlanda, Nuuk, suočio se s velikim nestankom električne energije nakon što su jaki vjetrovi izazvali problem u prijenosu struje, saopštila je državna elektroprivreda, dok arhipelag na Arktiku pokušava da se nosi s posljedicama krize podstaknute teritorijalnim ambicijama američkog predsjednika Donalda Trampa.
Oko 22.30 časova u subotu (00.30 po Griniču, nedjelja), korisnici društvenih mreža počeli su da prijavljuju iznenadni nestanak struje koji se dogodio u isto vrijeme, prenio je grenlandski list Sermitsijak.
Elektroprivreda je na Fejsbuku objavila da su snažni vjetrovi u glavnoj hidroelektrani Buksefjord izazvali „grešku na prenosnoj liniji“ te da rade na obnavljanju napajanja pomoću rezervnog postrojenja.
Neki djelovi grada zabilježili su i probleme s vodosnabdijevanjem, kao i s internet konekcijom, navodi Sermitsijak.
Do 3.30 u nedjelju, struja je vraćena za 75 odsto stanovništva grada, koji broji oko 20.000 ljudi, saopštila je elektroprivreda u ažuriranju, pozivajući građane da štede energiju dok se sistem ponovo pokreće.
Nestanak struje uslijedio je nakon što je vlada objavila brošuru s uputstvima za pripremu u slučaju katastrofe, u kojoj je Grenlanđanima preporučeno da obezbijede dovoljno pitke vode, hrane, ljekova, tople odjeće i alternativnih sredstava komunikacije za najmanje pet dana.
Vlada je naglasila da ta uputstva ne znače da je kriza neposredna. Ipak, Grenland, poluautonomna teritorija Danske, posljednjih sedmica je u središtu geopolitičke pažnje zbog eskalirajućih prijetnji američkog predsjednika Donalda Trampa da prisvoji ostrvo. Tramp je djelimično popustio tokom Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, u Švajcarskoj, tvrdeći da je isključio mogućnost nasilnog zauzimanja Grenlanda. On i generalni sekretar NATO-a Mark Rute navodno su se saglasili oko „dugoročnog“ okvira za budući sporazum koji bi uključivao Grenland i Arktik, rekao je predsjednik.
Grenlandski premijer Jens-Frederik Nilsen izjavio je da je mnogo detalja navodnog sporazuma nejasno, uključujući i to da li će Tramp tražiti kontrolu nad teritorijama blizu američkih vojnih baza, kako sugerišu neki izvještaji.
- Ne znam šta je u tom sporazumu ili dogovoru o mojoj zemlji - rekao je Nilsen.

Grenland ide iz problema u problem: Jaki vjetrovi doveli do nestanka struje

&nbsp;Seniorsko pojedinačno prvenstvo Crne Gore u džudou okupilo je u Podgorici 100 takmičara iz 20 klubova, saopšteno je iz Džudo saveza.
Po dva prvaka Crne Gore imaju džudo klubovi Ibar, Onogošt, Akademik i Monte tatami, a po jednog Ljubović, Nenad Sinanović, Ipon, Champion, Straševina i Milenijum.
U muškoj konkurenciji zlatna odličja osvojili su Matej Milić (Ljubović, do 60), Emil Sinanović (Nenad Sinanović, 
do 66), Jusuf Nurković (Ibar, do 73), Jahja Nurković (Ibar, 
do 81), Stevan Nikčević (Onogost, do 90), Aleksandar Tomić (Akademik, do 100) i Stefan Kovinić (Monte Tatami, preko 100).
Titule prvaka u ženskoj konkurenciji osvojile su 
Marija Simić (Ippon, do 48), Milana Stevanović (Monte tatami, do 52), Tamara Gardašević (Akademik, do 57), Nataša Jeftić (Champion, do 63), Andrijana Šutović (Straševina, do 70), Teodora Vlahović (Milenijum, do 78) 
i Jovana Mrvaljević (Onogošt, preko 78).
Takmičenje je održano u sportskoj dvorani Osnovne škole "Novka Ubović“.

Tag: nato-samit