Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović učestvovao je na neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova NATO-a u Antaliji, gdje je se sa ostalim ministrima saglasio, između ostaloga, i o značaju daljeg pružanja podrške i pomoći Ukrajini ističući važnost postizanja trajnog i pravednog mira, navodi se u saopštenju MVP.&nbsp;
Sastanak je, kako dodaju, bio prilika za diskusiju o ključnim temama koje će biti razmatrane tokom junskog Samit NATO-a u Hagu.&nbsp;
Ministri vanjskih poslova su razgovarali o modalitetima jačanja odbrane i odvraćanja, saglasivši se da je povećanje izdvajanja za odbranu ključno za zaštitu evro-atlantskog prostora u svjetlu sve izraženijih bezbjednosnih izazova.&nbsp;
Razmijenjena su mišljenja o načinima intenziviranja saradnje i dijaloga sa Evropskom unijom u brojnim oblastima od zajedničkog interesa, poput vojne mobilnosti, pomorstva, novih tehnologija, kao i odbrane.&nbsp;
Ibrahimović je, kako je saopšteno, naglasio posvećenost Crne Gore ključnim zadacima NATO-a.&nbsp;
Posebno je ukazao na ulogu NATO-a na Zapadnom Balkanu kao strateški važnom regionu za Alijansu u očuvanju bezbjednosti i stabilnosti, čemu Crna Gora aktivno doprinosi.&nbsp;
- Ibrahimović je danas u Antaliji imao i kraće, srdačne razgovore sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom, državnim sekretarom SAD-a Markom Rubiom i ministrom vanjskih i evropskih poslova R. Hrvatske Gordanom Grlićem Radmanom, kao i šefom britanske diplomatije Dejvidom Lemijem - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Ibrahimović: U fokusu razgovora jačanje odbrambenih kapaciteta i dugoročna podrška Ukrajini

Generalni sekretar NATO Mark Rute izjavio je da agencija za javne nabavke te organizacije sarađuje sa policijom u istrazi navoda o korupciji i prevarama u vezi sa kupovinom vojne opreme.
Agencija NATO za podršku i nabavke (NSPA) pomaže članicama NATO i njihovim partnerima da kupe odbrambenu opremu i druge bezbjednosne sisteme i podršku. NATO kao organizacija ne poseduje oružje.
Agencija EU za pravosuđe Evrodžast (Eurojust) saopštila je danas da je pružila podršku prekograničnoj istrazi o navodnoj korupciji u koju su umiješani sadašnji i bivši zaposleni NSPA. Istraga se proteže na Španiju i Luksemburg.
Rute je dodao da NATO "blisko sarađuje sa svim relevantnim organima".
Belgijski tužioci su saopštili da su dvojica osumnjičenih u zapadnom regionu Flandriji privedena na ispitivanje zbog tih optužbi. Jedan je uhapšen, drugi pušten. Nisu saopštena imena, niti detalji o njima.
Tužioci su rekli su da se istraga fokusira na moguće "nepravilnosti" u dodjeli ugovora odbrambenim kompanijama za kupovinu vojne opreme poput municije i dronova.
Tužioci sumnjaju da su zaposleni u agencijama možda dali povjerljive informacije kompanijama kako bi im pomogli da dobiju ugovore i da je novac možda opran preko konsultantskih firmi osnovanih u tu svrhu.

1250x600

Rute: Agencija za nabavke NATO pod istragom zbog korupcije povezane sa vojnim ugovorima

Crna Gora je potvrđena kao pouzdan saveznik u okviru NATO-a i kredibilan kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, a Ministarstvo unutrašnjih poslova, zajedno sa Upravom policije, ima ključnu ulogu u jačanju institucija vladavine prava, bezbjednosti i otpornosti sistema.
Ovo je saopšteno na sastanku Delegacije MUP-a, koju je predvodio državni sekretar Petar Koprivica, sa delegacijom Kraljevskog koledža odbrambenih studija (RCDS) iz Ujedinjenog Kraljevstva. 
Ova posjeta, kako je istaknuto u saopštenju, predstavlja značajan doprinos jačanju međusobnog razumijevanja, razmjeni iskustava i unapređenju partnerskih odnosa između Crne Gore i Ujedinjenog Kraljevstva.
- Tokom sastanka vođen je otvoren dijalog o savremenim bezbjednosnim, političkim i društvenim izazovima, s posebnim akcentom na reformama koje Crna Gora sprovodi u procesu evropskih integracija. Ministarstvo je informisalo partnere o strateškim prioritetima, među kojima su odlučna borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, uspostavljanje efikasnog nadzora nad radom policije, reforma službe kroz uklanjanje kriminalnih struktura, modernizacija sistema i jačanje profesionalnih kapaciteta kroz jedan od najobimnijih procesa zapošljavanja u sektoru bezbjednosti u posljednjoj deceniji – prijem novih službenika - navodi se u saopštenju.
Uprava policije je, u skladu sa tim, ostvarila niz značajnih rezultata kroz nacionalne i međunarodne operacije, potvrđujući operativnu spremnost Crne Gore da odgovori na sve složenije bezbjednosne izazove.
- U oblasti migracija, Crna Gora uspješno balansira bezbjednosne aspekte sa humanim pristupom i saradnjom sa relevantnim međunarodnim partnerima, uključujući Fronteks. Ministarstvo je izrazilo spremnost za dalju saradnju sa RCDS-om i britanskim institucijama kroz razmjenu znanja, zajedničke obuke i strateško planiranje u borbi protiv savremenih prijetnji, uključujući sajber kriminal i hibridne izazove - rekli su iz ovog resora.

MUP: Crna Gora potvrđena kao pouzdan NATO saveznik i kredibilan kandidat za članstvo u EU

Ako Crna Gora odluči da ne bude dobar saveznik i da barem 3,5 odsto ne izdvaja za odbranu, onda mislim da će sve ostale saveznice to vidjeti, ne samo SAD, ocijenio je za Radio Slobodna Evropa direktor češkog Centra evropskih vrijednosti za sigurnosne politike Jakub Janda.
Janda kaže da se očekuje da će na Samitu NATO-a u junu u Hagu doći do dogovora zemalja članica oko novog praga izdvajanja za odbranu.
- To bi moglo biti negdje između tri i četiri odsto BDP-a. U budućnosti i do pet odsto. Odnosno da li će, na primjer, predsjednik Donald Tramp reći: "Braniću samo one zemlje koje ispunjavaju svoje finansijske obaveze u NATO." To je nešto o čemu se govorilo i ranije a moguće je da bi to sada mogla de facto postati politika američke vlade i u praksi. Druga stvar koja neće biti toliko vidljiva je set ciljeva sposobnosti (capability targets), što je srž odbrambenog planiranja Alijanse. Za to su se članice pripremale duže od godinu - kazao je on.
Od 32 članice NATO-a, 22 su prošle godine potrošile najmanje dva odsto BDP-a na odbranu. Neke, poput Crne Gore, su obećavale da će potrošiti dva odsto ali, prema podacima NATO-a, na kraju to nisu učinile.
Janda je istakao da je prag od dva odsto BDP-a bio minimum 90-ih, kada za NATO nije bilo strateškog neprijatelja. Situacija sada je takva, navodi on, da je u Evropi otvoren rat koji je pokrenula Rusija, sa, prema procenama NATO-a, više od milion žrtava.
- Tako da smo definitivno u situaciji da je dva odsto nedovoljno. Zato će mnoge saveznice uskoro "krenuti" na izdvajanja od barem 3,5 odsto. A ako Crna Gora odluči da ne bude dobar saveznik i da to ne troši na svoju odbranu, onda mislim da će sve ostale saveznice to vidjeti, ne samo SAD. I u suštini pitaće se: "Zašto bismo došli da vas branimo ako se ponašate kao saputnik, koji jeste u Alijansi, ali se nada da će joj drugi pomagati, a to sami na činite". Dakle, tako će tretirati Crnu Goru ako ne bude ulagala više u svoju odbranu - naveo je Janda za RSE.
<h2>Kina koristi Rusiju za postizanje interesa i na Balkanu</h2>
Stručnjak za evropsku politiku prema Rusiji i Kini kazao je i da Rusija i Kina imaju najnegativniji uticaj na Zapadni Balkan.
Interes je Evropske unije da prati operacije uticaja ove dvije zemlje na Balkanu, koje su, naglašava, veoma neprijateljski raspoložene prema demokratijama.
- Moskva bi mogla da izazove etnički sukob na Zapadnom Balkanu kada bi željela da ugrozi evropske interese u slučaju, na primijer, ruske eskalacije u baltičkim državama. To bi bio najgori scenario, ali je, nažalost, sasvim moguć - rekao je Janda.
Prema njegovim riječima, Kina pokušava da dominira većim dijelom svjetske ekonomije i procesa odlučivanja i koristi Rusiju kao regionalnog posrednika za postizanje svojih interesa.
U slučaju Evrope, kako kaže Janda, Kina se ponaša kao neprijatelj iako ne nastupa otvoreno u vojnim operacijama protiv nje.
- To radi Rusija, što Kina otvoreno i direktno podržava. Naime, Kina je otvoreni i strateški saveznik i podržavalac Rusije, uključujući i podršku ratu u Ukrajini. Peking preko Moskve otvoreno podržava uništenje Ukrajine - zaključio je Janda.

Janda: Saveznice će vidjeti ako Crna Gora ne bude ulagala više u odbranu i pitaće se zašto bi je branili

Ministarstvo unutrašnjih poslova Španije proglasilo je vanredno stanje nakon današnjeg nestanka struje u cijeloj zemlji.
Ministarstvo je dodalo da će se vanredno stanje primijeniti u regijama koje to zatraže.
Nestancima struje pogođeni su milioni ljudi, kao i ključne industrije poput saobraćaja i telekomunikacija, prenosi Index.
U međuvremenu, generalni sekretar NATO Mark Rute razgovarao je danas popodne telefonom sa španskim premijerom Pedrom Sančezom o krizi izazvanoj masovnim nestankom struje u Španiji i Portugalu.
Izvori iz NATO-a potvrdili su, za Evropa Pres, razgovor između Sančeza i Rutea, iako su odbili da daju dalje detalje o razgovoru ili uzroku masovnog nestanka struje na Iberijskom poluostrvu.
Nešto ranije, na konferenciji za novinare, španski premijer je istakao da je obavijestio NATO o situaciji u Španiji.
Sančez je naglasio da za sada ne isključuje “bilo kakvu hipotezu” o uzroku ove situacije. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
On je zamolio građane da budu odgovorni u korišćenju električne energije.

Vanredno stanje u Španiji zbog nestanka struje, obaviješten NATO

Ako želite da izbjegnete rat, morate se za njega pripremiti. Ako pokažemo snagu, zajedništvo, sposobnost i odlučnost da zaštitmo sve saveznike, tako ćemo izbjeći rat - poručila je zamjenica generalnog sekretara NATO-a Radmila Šekerinska na NATO Samitu mladih koji se danas, u organizaciji Atlantskog saveza Crne Gore, održava u Budvi. Ona je skrenula pažnju na NATO samit koji će se održati u Hagu u junu. - To je veoma važan samit zato što živimo u opasnim i veoma izazovnim vremenima. Rat u Ukrajini još bijesni, ruske veze sa Sjevernom Korejom, Iranom i Kinom pokazuju koliko je važno da razvijamo našu odbranu kao Alijansa, ali i kao porodica zemalja koje dijele iste vrijednosti i interese. Naš ključni cilj je kako da NATO učinimo još snažnijim, balansiranijim, da doprinos svih saveznika bude jednak - navela je Šekerinska. Podvukla je da sve ostalo nestaje kad su mir i bezbjednost ugroženi. - Kada su vremena izazovna moramo napraviti teške odluke. Jedna od njih je da moramo više investirati u našu odbranu - poručila je ona. Dodala je da Zapadni Balkan nastavlja da ima stratešku vrijednost za Alijansu. - Tokom sukoba devedesetih vidjeli smo da je NATO zaista podržavao mir. Danas imamo miran Zapadni Balkan, zemlje regiona sarađuju, imamo snažnu interakciju, glavni fokus je članstvo u EU, mnogo zemalja su NATO članice. Ipak, nijesmo se odmakli od retorika koje nas dijele, i dalje imamo nacionalističke i secesionističke retorike. Zapadni Balkan nam je vrijedan, ali takođe očekujemo više regionalne inicijative za rješavanje tih problema. Problemi ne mogu biti riješeni mržnjom i podjelama već vrijednim radom i saradnjom - istakla je Šekerinska. <h2>OČEKUJE SE ODLUKA O POVEĆANJU IZDVAJANJA ZA VOJSKU</h2> Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović istakao je da je velika privilegija za Crnu Goru što je domaćin petog NATO Samita mladih. - To je i primjer našeg kredibilnog članstva u Savezu i povjerenja koje NATO ima u Crnu Goru. Mislim da je u širem smislu ovo važno za region Zapadnog Balkana. Smatram da je članstvo Crne Gore u NATO savezu najbolji garant naše sigurnosti. To je jedna izvanredna platforma koja nam je omogućila modernizaciju naše vojske. Samo članstvo U NATO savezu je jedan korak ka našem punopravnom članstvu u EU - rekao je predsjednik. Podsjetio je da Crna Gora sada izdvaja oko dva posto svog BDP-a za vojsku i odbranu, a najveći dio tog budžeta ulaže u modernizaciju vojske. Istakao je da je juče počela gradnja brodova u Francuskoj za koje kaže da će biti izuzetno važni za mornaricu Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042515044_603969250c5afbd55c9f0086c77e4cafd56bde114791ec535487b743b0621ffe.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025042515044_603969250c5afbd55c9f0086c77e4cafd56bde114791ec535487b743b0621ffe" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Jakov Milatović"> <figcaption>Jakov Milatović(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Ovom prilikom je najavio i u učešće na NATO Samitu u Hagu. - Očekujem da donesemo odluku o povećanju izdvajanja za vojsku. Pretpostavljam da će obaveza koju ćemo zajedno postići na NATO Samitu biti izdvajanje za vojsku u iznosu od iznad tri posto BDP-a. Crna Gora je spremna da se obaveže u tom smislu, mislim da ćemo tako još jednom pokazati naše kredibilno članstvo u NATO savezu. Očekujem i da Vlada izađe sa jasnom dinamikom implementacijom ove buduće obaveze. Moramo tačno znati na koji način taj novac treba trošiti u narednom period. Tu prvenstveno očekujem dobre inpute od ministra odbrane i ministra finansija - naveo je Milatović. <h2>NATO POTREBNIJI NEGO IKAD</h2> Generalni sekretar NATO-a Mark Rute obratio se prisutnima posebnom video porukom, te istakao značaj uključenosti mladih u NATO savezu. - Sa ratom u Evropi i rastom nestabilnosti NATO nam je potrebniji nego ikad. To znači da nam i vaše razmišljanje treba sve više. NATO se adaptira za budućnost, ali to ne možemo postići bez mladih ljudi, te bam trebaju njihovi stavovi, inspiracija, energija i razmišljanje - rekao je on. Bezbjednosni izazovi sa kojima se danas suočavamo zahtijevaju, cijeni on, svjež način razmišljanja. - Te ako imate karijeru u diplomatiji, tehnologiji i odbrani molim vas da istupite. Vaš glas je važan za našu zajedničku budućnost - poručio je Rute. <h2>ČLANSTVOM SMO OJAČALI BEZBJEDNOST CIJELOG REGIONA</h2> Milatović je ocijenio da je Crna Gora članstvom u NATO-u ojačala bezbjednost cijelog regiona. Milatović je, na NATO Samitu mladih, koji je organizovao Atlantski savez Crne Gore, rekao da su tri ključna benefita članstva Crne Gore u Alijansi. Prvi od njih je, kako je naveo, to što je članstvo u Alijansi najbolja bezbjednosna garancija za Crnu Goru do sad. - Članstvo Crne Gore u NATO-u jedan je od glavnih stubova naše odbrane i bezbjednosne arhitekture - rekao je Milatović. On je kazao da je članstvo u Alijansi poslužilo i kao odlična platforma za modernizaciju vojske, navodeći da je veći dio izdvajanja za odrbanu opredijeljen za modernizaciju. - Treći benefit se odnosi na to da je članstvo u NATO bilo prvi korak ka članstvu u Evropskoj uniji (EU), jer je država pokazala demokratske standarde koji se odnose na vladavinu prava i razvoj institucija - dodao je Milatović. On je ukazao na to da je Crna Gora među zemljama koje već izdvajaju preko dva odsto budžeta za odbranu, dodajući da je država posvećena da troši više na odbranu. Milatović je rekao da je Crna Gora kredibilna članica koja doprinosi misijama NATO-a. Kako je dodao, Crna Gora je članstvom u NATO-u ojačala bezbjednost cijelog regiona, te da može biti uzor drugim državama kada su u pitanju dobri odnosi sa susjedima. - Crna Gora je napravila veoma važan izbor kada je postala članica NATO-a. To je bila važna odluka za cijeli region i njegovu bezbjednost, ne samo za Crnu Goru - rekao je Milatović. On je kazao da Crna Gora nije velika država kada se radi o populaciji ili vojnoj snazi, ali da može biti model kada su u pitanju odnosi u regionu, članstvo u NATO-u, ali i put ka EU. <h2>IMA I IZAZOVA ALI I POZITIVNOG TRENDA</h2> Ukazujući na činjenicu da je Crna Gora multietničko društvo, Milatović je istakao da vjeruje da možemo biti još bolji model u budućnosti. Govoreći o EU perspektivi, Milatović je rekao da je Crna Gora najnaprednija među državama kandidatima za članstvo. - Crna Gora je najrazvijenija u institucionalnom smislu, otvorila je sva poglavlja, zatvorili smo šest i nadamo se da ćemo za oko dvije godine zatvoriti sva poglavlja &nbsp;istakao je Milatović. On je ocijenio da je druga prednost Crne Gore to što je članica NATO-a. Prema riječima Milatovića, Crna Gora je, i u smislu ekonomskog približavanja EU, dobro pripremljena, a potpuno je usklađena sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU. Milatović je rekao da vjeruje da je članstvo u EU do 2028. godine i dalje ostvariv cilj. Odgovarajući na pitanje koji izazovi su najveći na crnogorskom putu, Milatović je rekao da postoje brojni izazovi, ali i pozitivan trend. On je ukazao na izazove u oblasti vladavine prava, ali i na tehnička pitanja u vezi sa državnom pomoći ili oblasti ekologije. - Izazovi su tu, ali je važan pozitivan trend - &nbsp;rekao je Milatović. On je kazao da je u Crnoj Gori često percipiran kao neko ko kritikuje brzinu kojom Crna Gora napreduje ka EU, dodajući da stalno naglašava značaj reformi. Kako je istakao, iza svakog članstva u nekoj organizaciji krije se sistem vrijednosti i reformska agenda koja se radi za dobro građana. - Vjerujem da je to ono što je najvažnije i uvijek podsjećam sve aktere u državi da bi tako trebalo da se radi - rekao je Milatović.

Šekerinska: Ako želite da izbjegnete rat - morate se za njega pripremiti

Crna Gora, kao kredibilna članica NATO-a, ostaje čvrsto posvećena vrijednostima i ciljevima Alijanse, kroz aktivno učešće u misijama, sprovođenje politika i promovisanje mira, dijaloga i saradnje, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na sastanku sa zamjenicom generalnog sekretara NATO-a Radmilom Šekerinskom.
Milatović je istakao da je naša zemlja započela najveću modernizaciju vojske od obnove nezavisnosti, sa izdvojenih više od 30 odsto budžeta za odbranu u 2024. za modernizaciju, i preko dva odsto budžetskih izdvajanja za odbranu planiranih u ovoj godini.
Predsjednik države je naglasio da je kontinuitet posjeta visokih NATO zvaničnika regionu, kao i intenziviranje političkog dijaloga, od ključnog značaja za stabilnost Zapadnog Balkana. Pozdravio je nedavnu posjetu generalnog sekretara Marka Rutea regionu, uz očekivanje da će uskoro posjetiti i Crnu Goru.&nbsp;
Kazao je i da imenovanje Šekerinske na visoku poziciju u okviru Alijanse predstavlja dodatnu potvrdu važnosti ovog regiona za stabilnost i bezbjednost Evrope u cjelini.
- Evropska i evroatlantska orjentacija regiona moraju biti dodatno ohrabrene. U tom kontekstu, snažna i kontinuirana podrška NATO-a i EU procesu reformi, regionalnoj bezbjednosti i ukupnom razvoju od ključnog je značaja za otpornost i napredak država Zapadnog Balkana. Alijansa je kroz operativni angažman i politiku otvorenih vrata dala značajan doprinos stabilnosti i reformama u regionu - rekao je &nbsp;Milatović.
On je ponovio da Crna Gora podržava pravičan, svebuhvatan i održiv mir u Ukrajini i pozdravio inicijative koje vode pokretanju pregovora, uključujući napore američkih i evropskih saveznika.
Milatović je podsjetio da Crna Gora podržava sve mjere NATO-a za zaštitu saveznica i jačanje politike odvraćanja i odbrane na istočnom krilu. Istaknuto je da Crna Gora kontinuirano doprinosi borbenim grupama na istoku, kroz prisustvo pripadnika Vojske Crne Gore u Letoniji, Bugarskoj i Rumuniji.
Dvoje zvaničnika sastali su se uoči održavanja Samita mladih NATO-a u Budvi, koji se na inicijativu predsjednika Milatovića, prvi put organizuje u našoj zemlji.
Zamjenica generalnog sekretara NATO-a Radmila Šekerinska kazala je da Alijansa cijeni ulogu koju Crna Gora ima u regionu te da je održavanje Samita mladih NATO-a u našoj zemlji uspjeh i za državu i Alijansu. Dodala je da je to što je Crna Gora domaćin skupa i jasna poruka da je ovaj region važan za NATO savez.
- Samit koji okuplja više od 400 učesnika iz država članica i partnerskih zemalja, predstavlja važnu platformu za jačanje vidljivosti NATO-a među mladima - poručeno je na sastanku.

Milatović-Šekerinska: Crna Gora ostaje posvećena vrijednostima i ciljevima Alijanse

Nemam komentar i malo sam iznenađen što se ovi detalji potežu u Evropskom parlamentu - poručio je potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović odgovarajući na pitanje hrvatskog europoslanika Tomislava Sokola smatra li da bi predsjednik Skupštine Andrija Mandić trebalo da podnese odgovornost nakon što je njegov tjelohranitelj i bratanić Danilo Mandić uhapšen zbog sumnje na pokušaj ubistva, odnosno ranjavanja dvije osobe, a u kojem je koristio službena kola zakonodavnog doma.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fdrzavni-skandal-kako-je-danilo-mandic-koji-ima-kriminalni-dosje-mogao-da-cuva-predsjednika-parlamenta-i-nabavlja-oruzje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Sokol je Ivanovića na sjednici Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta pitao da prokomentariše ovu činjenicu i kaže je li to u skladu sa evropskim vrijednostima - uzevši i u obzir da se radi o glavnom koalicionom partneru u vlasti - ali je za konkretan odgovor ostao uskraćen.
<h2>NEKAD SE PROTIVIO, SAD GARANTUJE DA SMO POUZDANA ČLANICA NATO</h2>
Na pitanje Sokola da li se i dalje protivi članstvu Crne Gore u NATO, Ivanović je konstatovao da je prije 11 godina bio protiv toga - ne samo kod nas, već šire.
- Ali sada vjerujem da je NATO dobar štit za Crnu Goru. Garantujem da će Crna Gora ostati pouzdana članica - rekao je on.
Sokol je Ivanovića pitao i da se jasno kaže ko smatra da je odgovoran za rat u Ukrajini - a on je odgovorio da je to Rusija.
- Rusija je odgovorna za rat Ukrajini. Ovo nije stvar politike nego etike - dodao je Ivanović.
<h2>TVRDI DA JE SVIMA PRIORITET EU</h2>
Sokol je ukazao i na činjenicu da su u vlasti u Crnoj Gori prosrpske i proruske figure.
- Glavni slon u sobi je činjenica da u vladajućoj većini imate prosrpske i proruske figure. Gospodin (Milan) Knežević govori otvoreno o borbi protiv obojene revolucije što je potpuno suprotno sa EU politikom. To duboko zabrinjava. Vrh Srpske pravoslavne crkve (SPC) ide kod Vladimira Putina i priča da je dio ruskog svijeta... - naveo je on.
Ivanović na to je rekao da nije kod Putina otišao predstavnik Srpske pravoslavne crkve iz Crne Gore - nego srpski partijarh Porfirije Perić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 58.7786%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fporfirije-sa-putinom-nasa-pozicija-kad-je-rijec-o-kosovu-rs-i-crnoj-gori-zavisi-i-od-stava-rusije-na-globalnom-nivou&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- U Crnoj Gori je mitropolit Joanikije Mićović, on nije bio na ovom sastanku i pozvao bih sve da malo bolje istraže - rekao je on.
Dodao je da sve partije u parlamentu, bez obzira na različitosti, imaju EU kao prvi prioritet. Ne vidi, kaže, prijetnje da nećemo pratiti taj put.
Sve manjine koje su htjele da postanu dio vlasti su to, kaže on, i postale.&nbsp;
<h2>SPORAZUM SA UAE</h2>
Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec je, govoreći o juče usvojenim sporazumima sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), poručio da moramo imati transparentnost i inkluziju.
- Sve mora biti u skladu sa državnim zakonodavstvom i legislativom EU - upozorio je on.
Ivanović je rekao da je pročitao oba sporazuma.
- Iz mog ugla, oba sporazuma su usklađena sa bilo kojim drugim sporazumima koje je Crna Gora kao Vlada potpisala sa drugima, ali i druge zemlje - rekao je on.
U sporazumu o turizmu piše, kaže, da se ovaj dokument ne može primijeniti u bilo kojem smislu koji bi bio suprotan Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju EU.
Ocijenio je da se ni o jednom sporazumu sa nekom državom do sad u Crnoj Gori nije ovoliko raspravljalo u Skupštini.
- To je dokaz transparentnosti i volje Vlade i parlamentarne većine da ponude odgovore i argumente - dodao je Ivanović.
Juče je, kaže on, ministarka javnih radova Majda Adžović ukazala da se investicije neće realizovati tamo gdje opštine to ne žele.
- U posljednjih nekoliko sedmica je bilo diskusija sa predstavnicima lokalne vlasti, zajednice, civilnog sektora... Skoro tri dana rasprave u Skupštini... Volio bih da pomenem činjenicu da su na svim skupštinskim odborima bile prisutne zainteresovane strane: civilni sektor i predsjednici opština i predstavnika lokalne zajednice. To je prenošeno javno - rekao je Ivanović cijeneći da je ovaj proces bio transparentan.
Španski socijalista Naćo Sančez Amor kazao je da zna da je politička scena u Crnoj Gori polarizovana, te da je prilikom zatvaranja poglavlja prošle godine bilo otvorenih pitanja sa Hrvatskom.
- Želim da vas pitam o ratifikaciji sporazuma sa UAE, što je kontroverzno u vašoj državi - istakao je on.
Ivanović je rekao da je činjenica da je hrvatska partija u parlamentu - sa jednim poslanikom, te da je hrvatski jezik u službenoj upotrebi.
- Činimo sve što je u našoj moći da ispunimo potrebe hrvatskog stanovništva. Na primjer odluka da se takozvani dom Hrvata u Tivtu ustupi Hrvatskoj kako bi ga oni ustupili Udruženju hrvatske manjine, ljetnja škola hrvatskog jezika biće realizovana ovog ljeta, pozvali smo učitelje iz Hrvatske da formiraju nastavni plan i program... - naveo je Ivanović.
Slovenački predstavnik iz redova Zelenih Vladimir Prebilič takođe se interesovao za investicije iz UAE.
- Svi smo saglasni da Crna Gora mora doživjeti ekonomski progres i ohrabrujemo investicije. Ali, važno je da budu ispoštovana tri ključna principa - a to je vladavina prava, potom da opštine u potpunosti iskažu svoj stav i da svi budu uključeni i treće - aspekt zaštite životne sredine - poručio je Prebilič.
<h2>Posvećenost EU nije retorička nego institucionalna</h2>
- Želim da podvučem da je naša posvećenost evropskom putu nije retorička nego institucialna i duboko ukorijenjena u javnosti - poručio je Ivanović u uvodnom izlaganju.
On je rekao da više od 80 odsto građana Crne Gore nastavljaju da podržavaju pristup Evropskoj uniji.
- Naše političke institucije: uključujući Vladu i Skupštinu su preduzele su odlučne korake u novom duhu saradnje - rekao je on.
U potpunosti, kaže Ivanović, razumijemo da su politička stabilnost i nacionalni konsenzus od suštinskog značaja za održiv napredak.
- Zato mi smo posvećeni političkoj kulturi koja doprinosi smanjenju uobičajenih polarizujućih tema prisutnih u našem dijelu Evrope - dodao je Ivanović.
Nedavne reforme pravosuđa, kaže on, imaju za cilj efikasnost našeg pravosuđa.&nbsp;
- Stvari se brzo kreću i radimo na ispunjavanju mjerila, Vlada je prošle sedmice uputila parlamentu prijedlog za izmjenu kojom ministar pravde više neće biti dio Sudskog savjeta - rekao je on.
Crna Gora je, podvlači Ivanović, u potpunosti usklađena sa evropskom vanjskom politikom.

Anja Ivanović

Ivanović se čudi što ga u EP pitaju za Mandićevog bratanića i tjelohranitelja, sporazum sa UAE brani tvrdnjama Adžović i prisustvom zainteresovanih na odborima

Rusija pozdravlja izjave Sjedinjenih Država da se ne razmatra potencijalno članstvo Ukrajine u NATO - izjavio je danas portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov, javlja ruska agencija TASS.
- Čuli smo izjave na različitim nivoima u Vašingtonu da je članstvo Ukrajine u NATO isključeno. To je nešto što nam donosi zadovoljstvo i što je u skladu sa našim stavom - rekao je Peskov.
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je ranije ovog mjeseca da se, uprkos želji ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da Ukrajina uđe u NATO, to nikada neće dogoditi. Tramp je takođe sugerisao da je ukrajinski sukob mogao biti izazvan ambicijama Kijeva da se pridruži Alijansi.
Novinska agencija Blumberg javila je ranije da je Vašington svojim saveznicima u Parizu predstavio prijedloge za ukrajinsko rješenje, uključujući odbijanje razgovora o članstvu Kijeva u NATO i ublažavanje sankcija Rusiji, navodi TASS.
Osim toga, američki nacrt dokumenta predviđao je da sve teritorije koje je oslobodila Rusija ostaju pod ruskom kontrolom. Diskusije o tim prijedlozima trebalo bi da se nastave u Londonu ove nedjelje.
Na samitu u Bukureštu u aprilu 2008. Alijansa je odobrila političku izjavu da će Ukrajina i Gruzija vremenom postati članice NATO, ali je odbila da predstavi Akcioni plan za članstvo (MAP) bilo kojoj zemlji, s obzirom na to da je to prvi korak u pravnoj proceduri za pristupanje toj organizaciji.
Bilo kakvih detalja nije bilo ni na samitu NATO u Vilnjusu u julu 2023. godine, kada je Alijansa rekla da je „budućnost Ukrajine u NATO“, bez davanja bilo kakvog konkretnog vremenskog okvira. Alijansa je na samitu u Vašingtonu 2024. godine saopštila da je Ukrajina „na nepovratnom putu ka NATO“.
Taj izraz su mjesecima više puta ponavljali tadašnji generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg i njegov nasljednik Mark Rute.
Nakon što se američki predsjednik Donald Tramp vratio u Bijelu kuću u januaru ove godine, a nova administracija razjasnila novi politički kurs SAD, Rute je objavio da NATO nikada nije dao nikakva konkretna obećanja o pristupanju Ukrajine alijansi.

Peskov o stavu SAD da je članstvo Ukrajine u NATO isključeno: To je nešto što nam donosi zadovoljstvo

Određeni kreditni aranžmani koji su sklopljeni u cilju kontinuiteta modernizacije i opremanja Vojske nijesu prispjeli na plaćanje u 2024. godini kako se očekivalo, pa Crna Gora nije uspjela da realizuje, odnosno utroši onaj procenat koji je opredijelila za odbranu - naveli su iz Ministarstva odbrane za Pobjedu, objašnjavajući zašto naša zemlja nije ispunila obećanje o izdvajanju dva odsto BDP-a za NATO.
Uprkos optimističnim najavama crnogorskih zvaničnika da će naša zemlja u 2024. godini trošiti više od dva odsto BDP-a za odbranu, Crna Gora se u najnovijem izvještaju NATO-a ne nalazi među članicama Alijanse koje su prešle pomenuti minimalni prag ulaganja.
Iz NATO-a su nedavno objavili infografik sa listom zemalja članica koje izdvajaju više od, do sada obaveznih, dva odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) za odbranu, a Crna Gora se ne nalazi među njima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 84.1954%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fcrne-gore-nema-na-listi-nato-zemalja-koje-izdvajaju-vise-od-dva-odsto-bdp-a-za-odbranu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Infografikom je prikazano da su 22 od ukupno 32 zemlje trošile preko dva odsto BDP-a, a među svim članicama Alijanse u 2024. godini u ovom segmentu prednjačila je Poljska, čije izdvajanje je prešlo četiri odsto. Među državama koje izdvajaju iznad prosjeka prednjače i Litvanija i Letonija.
Uoči Samita NATO-a, koji je održan u julu 2024. godine u Vašingtonu, objavljen je izvještaj u kojem se, na osnovu najave naše zemlje, predviđa da će potrošnja Crne Gore za odbranu iznositi precizno 2,02 odsto BDP-a.
Iz Ministarstva potvrđuju najavu odbrambenog budžeta iznad minimalno propisanog, što je, kako su kazali, u skladu sa NATO Zalogom za izdvajanje za odbranu, kojeg su lideri zemalja Alijanse donijeli na Samitu u Viljnusu 2023. godine.
- Na taj način smo postali jedna od 23 NATO članice koje su opredijelile više od dva odsto BDP za odbranu u 2024. godini - naveli su za Pobjedu.
Da će Crna Gora izdvajati najmanje dva odsto bruto društvenog proizvoda za odbranu, najprije je najavio predsjednik Jakov Milatović na Samitu u Viljnusu 2023. godine.
- Crna Gora je posvećena izdvajanju dva odsto BDP za odbranu i ove godine će ostvariti taj cilj. Kada je u pitanju ova stavka, dva odsto više nije cilj, nego minimum koji zemlje članice moraju da izdvoje - rekao je Milatović u Litvaniji.
On je tada poručio da će Crna Gora ispuniti taj cilj, dok „mnoge druge članice nijesu došle do njega“.
Slično je govorio i premijer Milojko Spajić i to u više navrata.
Najprije je prilikom sastanka sa bivšim generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom u januaru 2024. godine kazao da želi upoznati prvog čovjeka NATO-a sa činjenicom da „ove godine Crna Gora izdvaja 2,01 odsto BDP-a za odbranu“.
Dodao je i da 35,24 odsto ide za modernizaciju opreme.
Sličnim procentima baratao je i ministar odbrane Dragan Krapović, koji je kazao da je Crna Gora u 2024. za potrebe odbrane opredijelila 2,02 procenta.
- Vlada Crne Gore je prvi put za potrebe odbrane ove godine opredijelila 2,02 odsto BDP, od čega je više od trećine namijenjeno modernizaciji Vojske, u cilju jačanja njenih kapaciteta i sposobnosti - saopštio je svojevremeno Krapović, na godišnjem brifingu za izaslanike odbrane akreditovane u Crnoj Gori.
„Činjenice“ sa kojima je upoznao Stoltenberga, Spajić je prenio i novom generalnom sekretaru Marku Ruteu prilikom sastanka u Briselu krajem prošle godine.
Govoreći o kredibilitetu i pouzdanosti Crne Gore kao članice NATO-a, Spajić je istakao da „nijesmo samo deklarativno kredibilni“.
- Već u 2024. godini prelazimo 2,0 odsto BDP-a za odbranu. Naš doprinos misijama u Letoniji, Bugarskoj i na Kosovu pokazuje da, iako mala, Crna Gora aktivno doprinosi jačanju kolektivne odbrane - rekao je premijer.
Iz Ministarstva odbrane poručili su da ostaju posvećeni jačanju odbrambenih sposobnosti, modernizaciji kapaciteta i povećanju nivoa interoperabilnosti naše Vojske.
- Zbog toga je prošle godine sklopljeno nekoliko međunarodnih aranžmana, čija realizacija će početi 2025. godine i biti nastavljena u narednom periodu. Ukoliko tome dodamo one kreditne obaveze koje Ministarstvu nijesu upućene na plaćanje prošle, već će to biti slučaj ove godine, onda sa velikom dozom optimizma možemo očekivati da će 2025. Crna Gora utrošiti onoliko koliko je opredijelila za odbrambeni budžet, a to je preko dva odsto BDP. Pored kriterijuma „najmanje dva odsto BDP za odbranu“ iz 2023. godine, od članica NATO-a se očekuje da najmanje 20 odsto odbrambenog budžeta bude namijenjeno modernizaciji i opremanju vojske. U tom kontekstu, Crna Gora već nekoliko godina u kontinuitetu ispunjava ovaj kriterijum, a prošle godine taj procenat je bio preko 30 odsto, sa fokusom na implementaciji dodijeljenih NATO ciljeva sposobnosti - navode iz Ministarstva za Pobjedu.
Naglašavaju i da je jedan od glavnih spoljnopolitičkih ciljeva ove Vlade pouzdano članstvo u NATO savezu.
- U tom kontekstu, ostajemo maksimalno posvećeni implementaciji odluka sa NATO agende, a kredibilno i održivo investiranje u odbranu je upravo glavni preduslov za snaženje sistema kolektivne odbrane, kao najrelevantnijeg bezbjednosnog okvira u savremenim geopolitičkim okolnostima. Stoga je ovo pitanje od posebno značaja za Ministarstvo odbrane i Vladu Crne Gore, zbog čega je prošlogodišnje nepoklapanje opredijeljenih i utrošenih sredstava za odbranu posljedica okolnosti proceduralno-tehničkog karaktera, a ne odsustva političke volje i posvećenosti ispunjavanju ovog zadatka - zaključuju iz Ministarstva.
<h3>Radić: Pitanje statistike</h3>
 
Vojni analitičar Aleksandar Radić objasnio je za Pobjedu da se nabavka vojne opreme u Crnoj Gori realizuje kroz kredite, što je, podsjetio je, bio slučaj i sa opremom koju je kupovala prethodna vlast.
To je, kako je objasnio, bilo prilikom kupovine tri BELL helikoptera, kao i JLTV vozila.
- Nakon što je podmirila ratno vazduhoplovstvo i kopnenu vojsku, ostala je ratna mornarica, tj. nabavka dva patrolna broda, koje je aktuelna Vlada kupila od francuskog Keršipa, što se takođe finansira kroz kreditni aranžman - navodi Radić.
Tu, kako je objasnio Radić, nastaje problem, jer je to za Crnu Goru jako veliki novac.
- To je problem i veliki izazov, ali kad prikazujete dva odsto, zavisi kada liježe rata kredita. Znači, vi to ako računate kroz ukupnu nabavku, kada biste računali šta je Crna Gora kupila zadnjih godina, onda su to velike investicije, ali svaka ta veća investicija je kroz dugogodišnji budžet. Pitanje je kako vi to izražavate, kroz kakvu statistiku, kao ukupnu sumu, u godini u kojoj je zaključen ugovor ili kroz realnu potrošnju, znači vrijeme dospijeća kredita, koji ste uzeli za konkretan posao. I to je kvaka 22 - naveo je Radić.
<h2>Samardžić: Samo izgovor</h2>
Sa druge strane, nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore, admiral u penziji Dragan Samardžić kazao je da su „uzaludna sva objašnjenja Ministarstva, jer je suština da nijesmo izdvojili dva odsto BDP za odbranu“.
- Priča o kreditu i nedospjelim obavezama je izgovor za javnost. Ministarstvo je čak bespotrebno avansno plaćalo račune samo da bi dostigli viši nivo potrošnje. Jasno je da na kraju za ovaj ishod nijesu krivi nikakvi krediti - kaže Samardžić za Pobjedu.

Obećano - neispunjeno: Crnoj Gori krivi krediti što ne troši dva odsto BDP-a za NATO

Referendumom 2006. godine završena je jedna epoha u procesu državne emancipacije Crne Gore, ali druga, jednako važna i moguće zahtjevnija, još uvijek traje - izgradnja funkcionalne, pravedne i demokratske države.&nbsp;
Stoga, danas, skoro dvije decenije od referenduma, kao glavno pitanje postavlja se upit koliko je Crna Gora, u tom pogledu, društveno i institucionalno stabilna i razvijena državna zajednica.&nbsp;
Demokratija kao privid
Današnja Crna Gora može se okarakteristati kao nedovršena demokratija, koja ima sve forme demokratije, ali još uvijek nije izgradila institucionalno - funkcionalnu demokratiju, koja se ogleda prevashodno u ostvarenju ustavnog principa vladavine prava.
Vladavina prava, kao osnovni preduslov ulaska u EU, društvena jednakost i povjerenje građana u institucije, jednakost pred zakonom, profesionalan državni aparat i dalje su neostvaren ideal obećane nezavisnosti.&nbsp;
Umjesto da smjena dugotrajuće vlasti pomjeri društvo u pravcu odgovornosti, meritokratije, jačanja resornih politika “nova klasa” samo je donijela nove krize i entropiju „ideje o promjenama”. Crna Gora tako živi “prokletstvo” iz stava Slavoja Žižeka da je „najveća prevara moderne politike demokratija bez demokratâ“.&nbsp;
Stoga, danas umjesto odgovornosti vlada revanšizam, umjesto reformi – populizam. Umjesto građanskog i evropskog društva – etnofederalizacija. Umjesto ulaganja u obrazovanje i investicija u nauku – jačaju dogma, regligijske “institucije” i “talibanizacija” društva.
Institucije kao prazne ljušture
Upozorenje škotskog istoričara Džordža Bjukenana da „gdje zakon prestaje, počinje tiranija“, možda je prejako za današnje crnogorske prilike, ali mora biti “crveni signal”, jer tužilaštvo, sudstvo, Skupština … često izgledaju kao instrumenti interesa, a ne pravde.
“Osvježenje” nije donijelo mehanizam institucionalne odgovornosti, pa je tako umjesto države i vladavine prava, zavladala država selektivne “ruke pravde”.
Instrumentalizovana, selektivna i politički motivisana “pravda” ne daje, niti će dati rezultat, jer ona nije rezultat potrebe za izgradnjom boljeg i pravednijeg društva već političkog obračuna i trenutnog stranačkog interesa.
Serijal “medijskih” hapšenja i poplava optužnica, uz drastično kršenje prezumpcije nevinosti i upotrebe pritvora, moglo bi dobiti kakvo/takvo “opravdanje” da su rezultirali praosnažnim optužujućim presudama.&nbsp;
Nesporno se nakupilo “trulih dasaka” u sistemu, ali njihovo vađenje više liči na “predstavu za javnost” nego na ozbiljnu institucionalnu borbu protiv sistemskog kriminala. Pritom, vrlo uočljiva “selekcija” đe kriminalci stanuju samo na jednoj adresi, a drugi imaju zaštitu, nije ništa drugo nego potvrda da su umjesto promjena dobijene samo “zamjene”.
Država đe “ruka pravde” nije jednaka za sve nije pravna država i ta “ruka” ostaje samo jeftino i politikanski dato ime “tranji” od jednog trajekta.&nbsp;
Društvo u raskolu
Nakon skoro dvije decenije nezavisnosti, Crna Gora je još više podijeljeno društvo - vjerski, nacionalno, politički i nadasve kulturološki.&nbsp;
Umjesto zajedničke vizije, nude se “paralelne istine” i nepomirljivi narativi, čak za istorijsku nauku zatvorene teme, poput toga ko su antifašisti a ko kvislinzi. Političke “elite”, za kojima ne zaostaju ni crkvene, na dnevnom nivou nude “pomirenje” a zapravo hrane podjele jer se kroz njih održava privid moći, dok građanima razaraju i onaj preostali dio zajedništva i pripadnosti.&nbsp;
Umjesto ustavnog patriotizma nastupila je prava eskalacija profitnog patriotizma, koji se skriva iza nacije, vjere … naroda. Umjesto da pogubni efekti politike devedesetih “iz glave cijelog naroda” (Milošević) budu naučena lekcija, “narodnjačka politika” se ponovlja u novom pakovanju.&nbsp;
Tragičnu ulogu JNA preuzima “formacija u crnom” sa svojim istorijskim revizionizmom i pohlepom za (državnim) novcem i imovinom. Umjesto da se sjete riječi velikog Srbina, reformatora i prosvjetitelja Dositeja Obradovića “Knjige, braćo, knjige, a ne praporci”, đeci se servira dogma umjesto kvalitetnog obrazovanja i nauke.
Umjesto da, gotovo dvije decenije od sticanja nezavisnosti, Crna Gora razvije svoj medijski prostor, dobije operu, sagradi (napokon) Gradsko pozorište, dobije svoju muzičku scenu … Crna Gora je kulturna povincija srbijanskog folkloraškog “pink/happy” primitivizma, gubeći tako svoj kulturni identitet, postajući kopija lošeg originala.
Umjesto … i tako u nedogled.
Evropska iluzija
Na drugoj strani ”evropski put” je, deklarativno, i dalje strateški državni cilj. Realnost je međutim drugačija jer pregovori stagniraju, pregovaračka poglavlja se zatvaraju “na kašičicu”, institucije nisu reformisane, sloboda medija je ugrožena, a borba protiv korupcije ograničena na strategiju ganjanja “njihovih”, a čuvanja “svojih”.
Zato zvanični Brisel sve češće izražava zabrinutost za stanje u crnogorskom društvu, dok domaći akteri to ignorišu i pritom se oduševljavaju novim “evropskim suverenistima”, desničarima i novom talasu “evropskih radikala”.
„Evropa nije geografska destinacija, već politička i kulturna obaveza“ zapisuje Jurgen Habermas, pa se postavlja pitanje kako je moguće postati evropsko društvo sa strukturama koje su u svojoj suštini duboko antievropske i koje svu svoju političku vještinu svode na “simulaciju evropejstva” dok se dive moskovskoj paradi vojne sile koja vrši agresiju na drugu (pravoslavnu) državu zbog njene namjere da postane članica EU I NATO.&nbsp;
Pritom, da konfuzija bude veća, pobjedi sovjetskih partizana i Crvene armije dive se sljedbenici onih koje su jugoslovenski partizani poslali na “smetlište istorije”.
Stoga, ukoliko “EU Agenda 2028” bude još jedna izgubljena šansa, ova generacija Crnogoraca svih boja, opredjeljenja i orijentacija definitivno je “promašena” i biće ostavljena da tavori na evropskoj granici u “pink svijetu” narodnjaštva, kiča i provincijalnog, kvazinacionalnog samozadovoljstva!
Pjesma o slobodi
Današnja Crna Gora, iako suverena, u svojoj suštini nije ideal izvornih suverenista! Emancipacija, Sloboda, Građanstvo, Evropsko društvo, Progres! To su temeljne vijednosti koje su ostale nepomjenjive od onog prvog mitinga na Cetinju iz 1992. godine za nezavisnu i slobodnu Crnu Goru!
Pjesnik Branko Miljković zapisao je stih: “Hoće li sloboda umjeti da pjeva kao što su sužnji pjevali o njoj.” Izvorni crnogorski suverenisti i dalje će “pjevati o slobodi”, ali sa izrazitom gorčinom, jer su prvo prihvatili 2006. godine koncept “prvo država pa demokratija”, a zatim neki od njih 2020. koncept “promjene po svaku cijenu”.
Danas imaju ljušturu od države, koja je samo “sredstvo”, a ne vrijednost. Državu koju mlade i obrazovane generacije napuštaju, a njome vladaju polupismeni “vladari” sa “fake” diplomama.
Zato danas, na Dan nezavisnosti treba jasno ponoviti - suverenost nije sama sebi svrha. Nezavisnost je temelj. Temelj na kome se gradi bolje i pravednije – slobodno društvo, slobodnih pojedinaca!
Država dobrog života
Nezavisnost nije poput stečene diplome da se urami i okači na zid, ona sa sobom nosi obavezu – prema građanima. Aristotel, stoga, u svom dijelu o državi “Politika” zapisuje „Država postoji radi života, a opstaje radi dobrog života.”&nbsp;
Današnja Crna Gora, bez “dobrog života”, bori se za goli život – da opstane, da ne postane “Blakanska Bjelorusija”, da sačuva svoj identitet, da sačuva svoj mediteranski karakter, da sačuva mlade generacije od dogme i usmjeri ih na obrazovanje, nauku, kulturu.&nbsp;
Bori se za normalnost, pristojnost, bori se da tuđe ime ne bude preče od sopstvenog. Da u suverenoj Crnoj Gori biti Crnogorac nije prokletstvo i grijeh. Da podići svoju zastavu i klicati svojoj himni, slaviti svoju Državu i radovati se uspjesima njenih sportskih reprezentacija nije samo dio “državnog protokola” već istinski osjećaj pripadnosti i patriotizma.
Odnos prema Državi nije jednosmjeran, jer ona nije bunar da se iz nje samo vadi, već traži da se poput bašte njeguje, čuva i u nju ulaže.
Zato, na Dan nezavisnosti dužni smo ponoviti antologijsku poruku Džona Kenedija iz 1961. godine “Ne pitaj šta tvoja zemlja može da učini za tebe – pitaj šta ti možeš da učiniš za svoju zemlju”.
Možemo puno, ako joj ponovo probudimo nadu da može biti bolja i pravednija. Možemo, ako joj damo snagu da bude svoja i nezavisna i ako joj damo šansu i energiju da postane dio evropskih prosvijećenih država.&nbsp;
Možemo jer je jedna, jedina i naša !&nbsp;
Da je Vječna!

Nezavisnost - nezavršen proces

Crna Gora slavi Dan nezavisnosti. Tim povodom čestitke su uputili zvaničnici iz političkog i društvenog života:
GI 21. maj: Najvažniji datum u modernoj crnogorskoj istoriji
Crna Gora je prije devetnaest godina na demokratskom referendumu obnovila svoju državnost, postala članica OUN i dio savremene međunarodne zajednice. 21. maj 2006. godine nesumnjivo je najvažniji datum u modernoj crnogorskoj istoriji, saopštili su iz Građanske inicijative 21. maj.
- Temeljna ideja državotvorne politike je bila da se Crna Gora konstituiše i razvija kao evropska, demokratska, pravna i multietnička država koju čine ravnopravni i solidarni građani. Dan nezavisnosti treba da obilježavamo kao praznik koji sve nas spaja u nastojanju da Crna Gora postane državna zajednica koja će biti dio EU i razvijati se na idejama građanske demokratije, vladavine zakona, antifašizma, sekularnog, slobodnog i otvorenog društva. Da je vječna Crna Gora - poručuju.iz GI 21.maj.
Dukaj: Obnova nezavisnosti dala nam je priliku da uzmemo svoju sudbinu u svoje ruke
U ime Ministarstva javne uprave i u svoje ime, svim građankama i građanima kao i našoj dijaspori čestitam Dan nezavisnosti Crne Gore, saopštio je ministar Maraš Dukaj.
- Obnova nezavisnosti naše zemlje dala nam je priliku da uzmemo svoju sudbinu u svoje ruke i da zajedno radimo na očuvanju slobode. Neka nas ovaj praznik podsjeti da je za dobrobit cijelog društva i svih nas pojedinačno, potrebno da poštujemo i njegujemo one vrijednosti koje nas ujedinjuju, a da razlike među nama razumijemo kao naše bogatstvo - naveo je Dukaj.
Kako je dodao, ujedinjeni oko tog saznanja i tih vrijednosti najbolje i najefikasnije ćemo ostvariti sve zadatke na našem uspješnom dovršetku integracije u Evropsku uniju.
- Gradimo zajedničkim snagama našu državu i bolji život za nas i pogotovo za one koji dolaze poslije nas - zaključuje Dukaj.

Čestitke povodom Dana nezavisnosti

Ferhat Dinoša, jedan od lidera Pokreta za nezavisnost Crne Gore, nekadašnji ministar ljudskih i manjinskih prava, prvi crnogorski ambasador na Kosovu, danas predsjednik Nacionalne albanske unije, čiji se govor na predreferendumskom skupu u maju 2006. godine i danas pamti, uprkos svim nasrtajima na državnu samobitnost Crne Gore, ipak, optimistički gleda na njenu budućnost. &nbsp;
- Referendumska Crna Gora hodi kroz mnoge sačekuše, ali one neće moći da je spriječe da stigne do cilja - kaže Dinoša za Antenu M.
Smatra da Crnoj Gori ništa neće moći niti dvojno državljanstvo, niti dvojno četništvo, niti dvojno mitropolitantstvo, niti dvojno evropejstvo, jer je satkana tako da će je NATO odora odvesti do briselskog dvora.
- I kadgod slavimo Dan nezavisnosti moramo da budemo zahvalni Demokratskoj partiji socijalista i njenom dugogodišnjem lideru, gospodinu Milu Đukanoviću, koji je u odsudnom trenutku shvatio da povratka nezavisnosti nema bez podrške manjinskih naroda i njihovih političkih lidera. Ja sam ponosan što sam ga u tom najvećem projektu u novijoj istoriji Crne Gore bezrezervno podržao. I što je naša prethodila kosovskoj nezavisnosti, koju smo i mi podržali. I na taj način otvorili put balkanskom bitisanju na novim demokratskim osnovama - navodi Dinoša.
Uz najsrdačnije čestitke svima za Dan nezavisnosti, Ferhat Dinoša upućuje i poruku da će referendumska Crna Gora uskoro povećati broj članica Evropske unije.

Dinoša: Brojne sačekuše neće spriječiti Crnu Goru da stigne do evropskog cilja

Crnu Goru će danas zahvatiti nevrijeme praćeno pljuskovima, grmljavinom i jakim, ponegdje i olujnim vjetrom, a u pojedinim mjestima očekuju se obilne padavine i vremenske nepogode, upozorili su iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju (ZHMS). 
 
Kako su naveli, područje Crne Gore će biti pod uticajem ciklona koji će usloviti promjenu vremena i nestabilne vremenske prilike. 
 
- U južnim i centralnim predjelima, a naročito duž obale, u pojedinim mjestima očekuju se izraženiji i obilniji pljuskovi, umjerene ili obilne količine kiše - navodi se u saopštenju ZHMS. 
 
Takođe je, kako su naveli, moguć i buran razvoj grmljavinskih oblaka sa uslovima za lokalnu pojavu vremenskih nepogoda praćenih gradom. 
 
- Pored kiše, u zoni grmljavinskih oblaka, moguć je jak, na udare i olujni vjetar. Znatno manje padavina se očekuje na krajnjem sjeveru i sjeveroistoku zemlje - kazali su iz ZHMS. 
 
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar umjeren do jak, južni. 
 
Jutarnja temperatura od sedam do 17, a najviša dnevna od 12 do 23 stepena.

Moguće vremenske nepogode, pljusak uz jak vjetar

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Dubrovnik vrvi od turista sa svih strana svijeta. &nbsp;Unutar zidina Starog grada je govoto nemoguće pronaći mjesto za kafu ili ručak. Turisti čekaju u redovima, a uzanim ulicama ovog drevnog zdanja gotovo je nemoguće proći od gužvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Dubrovnik je globalno prepiznata destinacija. Portal ETV je boravio u Dubrovniku, pa vam prenosimo dio atmosfere i naravno, ono najbitnije, kakve su cijene.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e" data-rendition-name="original" width="1100" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Ako šetate, pa odlučite da se osvježite uz kuglu sladoleda, ona će vas koštati tri eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kapućino na Stradunu košta u prosjeku 5,5 do 6 eura. Coca Cola će vas koštati jednako kao i kafa, dok ćete za pivo izdvojiti od 6 do 10 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ako se odlučite za burger, njegova &nbsp;cijena vam se kreće od 18 do 24 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Za ručak za jednu osobu, u Starom gradu &nbsp;treba izdvojiti četrdeeetak eura. Ako ste ljubitelj pice, onda znajte da se cijene kreću od 20 eura pa naviše. Cezar salata &nbsp;košta između 18 i 20 eura. File lososa platićete između 22 i 36 eura, zavisno od lokacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Parking ispred zidina starog grada košta 10 eura po satu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3" data-rendition-name="original" width="2802" height="3108" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>

Portal ETV u Dubrovniku: Sve vrvi od turista, a evo koliko košta kafa na Stradunu

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Tag: nato