Vojni analitičar Aleksandar Radić ocijenio je da Ukrajina neće formalno biti dio NATO saveza - ali da će se, i kada se potpiše primirje, nastaviti mehanizmi saradnje, odluke, razmjene obavještajnih podataka, snabdijevanje naoružanjem i vojnom opremom, te da će tako Ukrajina faktički imati Alijansu iza sebe.
Rat u Ukrajini, kako je rekao Radić gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, &nbsp;je mogao odavno da se završi jer su obje strane definisale minimum ili maksimum svojih ciljeva koji bi mogli dovesti do primirja.
On podsjeća na čvrst stav Rusije da Ukrajina ne može biti članica NATO saveza, što je bio i jedan od razloga napada te zemlje na Ukrajinu.
- NATO je sada u Skandinaviji, članice su postale Finska i Švedska, NATO je zapravo pomjeren prema istoku i politički minimum zahtjeva Moskve je očigledno da Ukrajina ne može biti član NATO-a da bi mogli svom javnom mnijenju mogli da kažu da su postigli neki cilj u ratu i sve silne posjete Zelenskog i njegovih savjetnika Briselu i članicama NATO-a, komunikacija u svim formatima u proteklih nekoliko godina sada mora da se stavi na stranu i da Zelenski prihvati da je cijena primirja i kasnije održivog mira - ne u NATO - rekao je Radić.
Smatra da ni u NATO-u ne postoji jedinstven stav oko Ukrajine, jer, kako kaže, član 5 visi u vazduhu (napad na jednu članicu NATO saveza je napad na savez), a to je obaveza koja bi morala da slijedi.
- U politici uvijek želite da imate prostora za manevar, sasvim je prirodno i ne treba mnogo moralisati oko te teme, želite da imate prostora da u datom trenutku učinite ono što vam je oportuno, a ne ono što morate. Član 5 bi bio obaveza koja bi podrazumijevala intervenciju NATO-a u podršci Ukrajini u slučaju da se u budućnosti nađe ponovo izložena ruskom vojnom udaru, to je zapravo jednako globalnom sukobu. Ovako se postiže kompromis da Ukrajina neće formalno biti dio NATO, a NATO je odavno prisutan u Ukrajini. Bez podrške većine članica NATO-a ukrajinska vojska ne bi mogla zadržati liniju fronta, milioni projektila raznih kalibara iz različitog oružja ukrajinske vojske, borbeni avioni, tenkovi, ogromne količine borbenih vozila, transportera, sve do automatskih pušaka dolazilo je iz članica NATO-a tokom rata u Ukrajini - &nbsp;naveo je vojni analitičar.
Nesporno je, podvlači on, da i kad se potpiše primirje - iako Ukrajina neće biti punopravna članica NATO-a, ostaju mehanizmi saradnje.
- Odluke, razmjena obavještajnih podataka, do snabdijevanja naoružanjem i vojnom opremom, koji su dosad uhodani, nastaviće se i Ukrajina će imati faktički NATO iza sebe - dodao je on.
Vjeruje da Moskva neće lako odustati od želje da prisvoji četiri ukrajinske oblasti, odnosno da Ukrajina napusti dio svojih teritorija koje kontroliše, to je, podsjeća on, četvrtina Donjecke oblasti, Zaporoške i Hersonske.&nbsp;
- To će biti sporna tema, a Moskva očigledno budno prati razvoje zbivanja i reaguje. Onoga trenutka kada procijene da je potrebno dodati pritisak da podsjete Kijev da zapravo ne može da odlaže neke odluke kao što je odustajanje od &nbsp;članstva u NATO, polete dronovi, polete krstareće rakete i to jeste sila pritiska. Sila se koristi za to da stavi do znanja da rat što Rusije može da se produži koliko je god potrebno, dok Ukrajina i njeni saveznici prihvate neki paket uslova koji se postavlja na sto kao zahtjev bez koga se ne može otići dalje u pregovorima o primirju - ocijenio je Radić.&nbsp;
Dodaje da je Evropska unija ujedinjena u odnosu na Ukrajinu , ali u različitim nivoima zainteresovanosti, jer postoje zemlje koje bezrezervno pružaju svaku vrstu pomoći Ukrajini, političku, ekonomsku i direktnu vojnu pomoć.
- Postoje zemlje koje su imale velike ograde, recimo na širem području jugoistoka Evrope i istoka Mađarska i Slovačka su primjeri zemalja koje su pružale podršku, ali uslovno, ograničenu, jer Mađarska na primjer ims stav da vojno podržava Ukrajinu ali ne smrtonosnom sredstvima, kroz neka znanja i neka sredstva koja ne nanose generalno protivniku, čitajte Rusiji, gubitke - naglasio je Radić.
Smatra da su i EU i NATO ostali dosljedni u pružanju podrške Ukrajini i vjeruje da će se to i nastaviti.&nbsp;
Naglašava da je uspostavljeno mnogo mehanizama kroz koje se podržava Ukrajina i direktno u vojnom domenu, kako tvrdi, finansiraju se dugoročne nabavke naoružanja.&nbsp;
- To je bitno za Ukrajinu jer to su obavezujući ugovori koji stvaraju jasnu projekciju modernizacije ukrajinske vojske u godinama koje slijede kada se rat završi - istakao &nbsp;je Radić.
Osvrnuvši se na stanje u Srbiji Radić je rekao da tamošnji predsjednik Aleksandar Vučić kupuje održavanje na političkoj sceni sa podrškom stranog faktora i plaćanjem poslova koji se odnose primarno na državne domene, poput naoružanja, vojne opreme, velikih strategijskih poduhvata i kapitalne gradnje. Podsjeća da ne postoje tenderi, da je sve vrlo zatvoreno, a kada je vojska u pitanju, ističe on, ne postoje dokumenti koji bi ukazivali da postoji plan o nabavci aviona, već je javnost upoznata nakon susreta dva predsjednika, Srbije i Francuske.&nbsp;
Vjeruje da je pitanje pregovaranja Crne Gore sa EU i blokiranje poglavlja od strane Francuske plaćeno milijardama eura.&nbsp;
- To se prepoznaje kao međudržavna saradnja i tako je naoružanje kupovano i od Francuza, od Kineza, to su poslovi u toku i mnogo je veća suma koja se daje Francuskoj u odnosu na onu koja je vidljiva, mi smo čuli za sumu od 2,7 milijardi eura koje se odnose samo na avione koji će stići za nekoliko godina, ali kasnije su zaključeni ugovori velike vrijednosti i mnogo će to biti novca potrošeno - zaključio je Radić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Radić: Ukrajina neće formalno biti dio NATO, ali će ga faktički imati iza sebe

Ukrajina je odustala od želje da se priključi NATO u zamjenu za bezbjednosne garancije Zapada kao kompromis za okončanje rata sa Rusijom, izjavio je danas njen predsjednik Volodimir Zelenski, uoči razgovora sa američkim izaslanicima u Berlinu.
Taj potez ispunjava jedan od ratnih ciljeva Rusije, iako se Kijev do sada snažno protivio ustupanju teritorije Rusiji, prenosi agencija Rojters.
Zelenski je danas izjavio da su bezbjednosne garancije Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Evropske unije (EU) i drugih partnera, umjesto članstva u NATO, kompromis sa ukrajinske strane.
- Od samog početka, želja Ukrajine je bila da se pridruži NATO, to su stvarne garancije bezbjednosti. Neki partneri iz SAD i Evrope nisu podržali ovaj pravac - rekao je on novinarima.
Zelenski je naveo da "danas bilateralne bezbjednosne garancije Ukrajine i SAD, kao i od evropskih kolega i drugih zemalja - Kanade, Japana - predstavljaju priliku da se spriječi još jedna ruska invazija".
- I to je već kompromis sa naše strane - rekao je on i dodao da bi bezbjednosne garancije trebalo da budu pravno obavezujuće.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin je više puta zahtijevao da Ukrajina zvanično odustane od članstva u NATO i povuče vojsku sa oko deset odsto teritorije Donbasa, kao i da Ukrajina treba da bude neutralna zemlja.
Zelenski je ranije zatražio "dostojanstven mir" i garancije da Rusija neće ponovo napasti Ukrajinu, dok se spremao da se sastane sa američkim izaslanicima i evropskim saveznicima u Berlinu kako bi se okončao rat koji traje od februara 2022. godine.
Specijalni izaslanici predsjednika SAD Donalda Trampa Stiv Vitkof i Trampov zet Džared Kušner stigli su ranije danas u Njemačku kako bi razgovarali sa Zelenskim i evropskim zvaničnicima

Zelenski: Odričemo se članstva u NATO-u u zamjenu za bezbjednosne garancije

Generalni sekretar NATO Mark Rute pozvao je saveznike da pojačaju odbrambene napore kako bi sprečili rat koji vodi Rusija, a koji bi mogao biti "razmjera rata prošlih generacija", prenio je Rojters.
U govoru u Berlinu, Rute je rekao da previše saveznika vojnog saveza ne osjeća hitnost ruske prijetnje u Evropi i da treba brzo povećati izdatke i proizvodnju za odbranu kako bi sprečili rat razmjera onog koji su vidjele prošle generacije.
- Mi smo sljedeća meta Rusije. Bojim se da je previše njih tiho samozadovoljno. Previše njih ne osjeća hitnost. I previše njih vjeruje da je vrijeme na našoj strani. Nije. Vrijeme za akciju je sada - rekao je Rute.
Generalni sekretar NATO-a je rekao da je sukob na vratima Evrope.
- Rusija je vratila rat u Evropu. I moramo da budemo spremni - dodao je on.
Rute je naveo da bi Rusija mogla da bude spremna da upotrijebi vojnu silu protiv NATO-a u roku od pet godina.

1084x550

Rute upozorio saveznike da mogu da budu sljedecća meta Rusije: Sukob je na vratima Evrope

Agencija za nabavke NATO-a suspendovala je iz nadmetanja za nove ugovore najveću izraelsku firmu za proizvodnju oružja Elbit Sistems (Systems).
Agencija NATO-a za podršku i nabavke (NSPA) je u centru širokog skandala sa korupcijom, a sadašnji i bivši zaposleni su pod istragom zbog podmićivanja, piše istarživačka platforma "Prati novac" (Follow the money FTM).
Nekoliko osumnjičenih je uhapšeno u maju u policijskim racijama u sedam zemalja.
Navodno su firme iz odbrambene industrije plaćale mito potencijalno vrijedan nekoliko miliona eura kako bi obezbijedile ugovore preko NSPA za snabdijevanje NATO članica.
Dokumenti koje je dobila FTM pokazuju da je NSPA suspendovala Elbit Sistems – vodećeg dobavljača za NATO – 31. jula.
Nekoliko njenih tekućih ugovora je na čekanju, a firmi je zabranjeno da učestvuje na novim tenderima.
FTM takođe navodi da je ključna osoba povezana sa Elbit Sistems, državljanin Italije Elia E. koji je na međunarodnoj potjernici zbog korupcije.
Belgijsko tužilaštvo potvrdilo je da za njim postoji međunarodna potjernica i da je ona izdata 30. septembra.
Osim za korupciju taj šezdesetogodišnjak osumnjičen je i za učestvovanje u kriminalnoj grupi.
On još nije uhapšen i moguće je da putuje pod lažnim imenom, prenosi FTM.
Iako ne postoje javne informacije koje Elia E. povezuju sa firmom Elbit Sistems, ljudi koji su upoznati sa slučajem tvrde da je on konsultant te kompanije.
Elbit Sistems trenutno nije pod istragom.
Istrage o korupciji u NSPA su u toku u Belgiji i Luksemburgu, gdje se nalazi njeno sjedište.
Dvije istrage koje su pokrenule američke vlasti iznenada su obustavljene u julu, što je pokrenulo pitanja političkog miješanja, kako je FTM otkrio u oktobru.
Odgovorna za pomoć vladama i samom NATO-u u kupovini vojne opreme, prihodi NSPA su značajno porasli od invazije Rusije na Ukrajinu 2022. godine.
Projektovano je da će agencija ove godine potrošiti ukupno 9,5 milijardi eura na sve svoje ugovore, što je iznos koji se skoro utrostručio od 2021. godine.
Elbit Sistems je najveći proizvođač oružja u Izraelu sa prometom od skoro sedam milijardi dolara u 2024. godini, a proizvodi dronove, tenkove i municiju.
Nekoliko ugovora, koje je NATO dodelio Elbitu, pod suspenzijom je, što je omelo distribuciju oružja za nekoliko NATO članica.
Portparol Elbit Sistems nije komentarisao ove navode.
- Kompanija održava sveobuhvatni program usklađenosti i posluje u potpunosti u skladu sa industrijskim standardima - rekao je on.

NATO suspendovao najveću izraelsku firmu za proizvodnju oružja

Ministar javne uprave Maraš Dukaj boraviće 4. i 5. decembra 2025. godine u zvaničnoj posjeti Evropskoj komisiji i sjedištu NATO saveza u Briselu, saopšteno je iz ovog ministarstva.
- Tokom boravka u Briselu, ministar Dukaj će imati priliku da se sastane sa predsjednikom Upravnog odbora Federalne služba za administrativnu politiku i podršku BOSA, Nicom Waeyaertom, direktorima-generalima Evropske komisije, Gertom Jan Koopman iz Direktorata za proširenje i istočno susjedstvo (DG ENEST), Stevenom Questom iz Direktorata za ljudske resurse i bezbjednost (DG HR), kao i Olivierom Salles iz Evropske kancelarije za selekciju osoblja (EPSO)- navodi se u saopštenju.
Ovi razgovori pružiće priliku za razmjenu iskustava o najboljim evropskim praksama, kao i za dodatnu podršku Evropske komisije u sprovođenju reformi koje su od ključnog značaja za dalji napredak u procesu pristupanja EU.
- U sjedištu NATO saveza ministar će se sastati sa pomoćnikom generalnog sekretara za sajber i digitalnu transformaciju, Jeanom Kingombeom. Razgovori će biti fokusirani na jačanje kapaciteta u oblastima sajber bezbjednosti, digitalne infrastrukture i otpornosti institucija, posebno imajući u vidu savremeni bezbjednosni kontekst i rastuće rizike u digitalnom prostoru- poručili su iz Ministarstva javne uprave.

1250x600

Dukaj u zvaničnoj posjeti Evropskoj komisiji i sjedištu NATO-a

Na Balkanu bijesni hibridni rat, a Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Bugarska su pod najvećim napadom - ocijenio je u emisiji "24 sata", na Televiziji E, profesor na Vojnoj akademiji "General Mihailo Apostolski" i bivši ministar unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije Oliver Andonov.
Kako naš sagovornik navodi, razlog tome je što se Crna Gora mora destabilizovati i zaustaviti u putu ka Evropskoj uniji, dok Sjeverna Makedonija ne smije da krene u pregovore za Evropsku uniju.
- Bugarska se unutar Evropske unije mora destabilizovati, a Srbija se mora držati kao hladan partner Rusije koji može uticati i na Bosnu, i na Crnu Goru i na Sjevernu Makedoniju. Tu svakako dolazi i uticaj iz Mađarske koji je i politički i ekonomski - naveo je Andonov.
Komentarišući nedavna hapšenja crnogorskih građana koji su se borili na strani Rusije u ratu u Ukrajini, kao i na upozerenja opozicije na podizanje nelegalnih objekata od ruskih državljana za koje se sumnja da su regrutni centri, profesor kaže da je sasvim moguće da ta dešavanja promaknu vlastima, jer se slično desavalo i u Sjevernoj Makedoniji.&nbsp;
Smatra da je crnogorska Vlada dužna da sprovede preventivne mjere službi bezbjednosti, te da &nbsp;je pitanje kako su crnogorski državljani regrutovani.
- To je taj dio ruskog globalnog, odnosno za nas ovdje na Balkanu, regionalnog uticaja i hibridnog rata - zaključio je Andonov.
<h2>Rješenje</h2>
Iako su na stolu dva plana - američki i evropski - za rješenje ukrajinske krize, treba prema njegovim riječima napomenuti da postoje sumnje u američki plan da on nije isključivo američki, što predstavlja ozbiljan upad u međunarodne odnose i upad unutar američke diplomatije i donošenja odluka.
- Plan koji je predlaže Evropska unija je veoma povoljniji, veoma konsolidovaniji za Evropsku uniju, NATO, a pogotovu za Ukrajinu. Kada ulazimo u mirovne pregovore u ratu koji je počela Rusija, jer je ona agresor na Ukrajinu, moramo imati imati u vidu i interes Ukrajine na prvom mjestu, jer je ona dio Evrope, a tek nakon toga ulogu SAD-a u prijedlogu mirovnih sporazuma. Onda moramo imati u vidu ratne ciljeve koje je Rusija uspostavila počinjanjem rata u Ukrajini. Na kraju, što nije nimalo manje važno, implikacije koje će se odnositi na narušavanje međunarodnog poretka nakon Drugog svjetskog rata. To je prije svega promjena granica silom, odnosno ucjene jačih nad slabijima - istakao je Andonov.&nbsp;
Ne smatra vrijednim komentarisiti postupke američkog izaslanika Stiva Vitkofa nakon kompromitujućih transkripata, telefonskih razgovora i način na koji je sačinjen prijedlog plana od 28 tačaka koji su postavljeni kao prijedlog SAD-a.&nbsp;
- Ozbiljno se pitam da li Vitkof radi za američku administraciju ili možda radi za Putinovu administraciju - naveo je Andonov.
Podsjeća da je osnovni cilj napraviti rješenje koje ne bi ugrožavalo teritorijalni integritet Ukrajine, a već se na djelu može vidjeti kako izgleda ugrožavanje teritorijalnog integriteta te zemlje.
- Ako podrazumijevamo pod ustupke ljudska prava ruske manjine u Ukrajini, to mora Ukrajina da učini. To se ne može izbjeći i ne treba se izbjeći, jer je to dio kopenhaških kriterijuma poštovanja ljudskih prava, tako da region gdje živi većinom rusko stanovništvo, Rusi kao državljani Ukrajine, moraju dobiti sva maksimalna prava i oblik autonomije, jezik i kulturu. To ne znači promjenu granica, to znači da bi ti regioni ostali pod centralnom upravom Ukrajine, ostali bi dio ukrajinske teritorije. Garancije po pitanju bezbjednosti Ukrajine su već 1994. godine potpisane Budimpeštanskim ugovorom, trebaju se vratiti, jer su tada garantovali i SAD i Evropa, tadašnja Rusija pod Jeljcinom, da će Ukrajina biti sigurna. Ovo što se danas događa je sasvim suprotno od toga - smatra Andonov.&nbsp;
Rusija bi, kako dodaje, zauzvrat mogla da dobije da se ne raspoređuju NATO trupe na teritoriji Ukrajine.
- To ne znači da ne može Ukrajina biti članica NATO-a, jer ne možete zabraniti jednoj suverenoj državi da se priključi ili izađe iz saveza, ali bi mogli da mogle da imaju neki popustljiv sporazum u kome bi NATO snage mogle da imaju izvan Ukrajine. Kad pričamo o ratu u Ukrajini, to je više izgovor ruske diplomatije. Zbog samog ulaska Ukrajine u Evropsku uniju ona bi na jedan specifičan način dobila ugovor o zajedničkim resursima i stvaranjem evropskih snaga, koje su u procesu stvaranja kao Koalicija voljnih, Ukrajina bi opet bila na neki poseban način članica NATO-a - naglasio je Andonov.&nbsp;
<h2>Pregovori</h2>
Dodaje da je Evropa direktno pogođena ratom u Ukrajini, jer je to evropska teritorija i evropski bezbjednosni prostor, a cilj Rusije je, kako tvrdi, da izbaci Evropu iz pregovora da ne bi Evropa bila sigurnosni akter na svjetskoj političkoj sceni.&nbsp;
Smatra da je uloga Evrope stopostotno potrebna i Evropa mora biti prisutna na svim pregovorima o Ukrajini i dati svoje prijedloge i viđenja, jer se tiče Evrope teritorijalno.
- Ako bi se to desilo onda bi se postavilo pitanje kakva je uloga Evrope i po pitanju centralne Evrope. Šta bi spriječilo Putina da dođe u dodir i sa centralnom Evropom, posebno imajući u vidu razvoj režima na Balkanu, gdje i mi kao Sjeverna Makedonija imamo problem upravo zbog naše Vlade i njenih političkih opredjeljenja da produžimo pregovore sa Evropskom unijom. Vidite šta je događa u Srbiji, vidite uticaj Srbije na Crnu Goru, onda vidite šta se događa u Mađarskoj, pa uticaj Mađarske u Sjevernoj Makedoniji. Vidite šta se događa u Slovačkoj, kako se ponaša (Robert) Fico i sada ovo što se događa Češkoj. Nijesu slučajna ta pomijeranja unutar država Centralne Evrope da bi to moglo nakon pada Ukrajine, koji je brana Evropi u ovom momentu, mi bi to mogli istorijski u našim krajevima reći da je to vojna krajina sada za sprečavanje ruskog direktnog uticaja na &nbsp;Evropu i na Balkanu. Mi bi imali ozbiljan problem, imala bi Evropa u centralnom dijelu ozbiljan problem i problem u Istočnoj Evropi - ocijenio je Andonov.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVGTokRa0G6Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Andonov: Na Balkanu bijesni hibridni rat, Crna Gora se mora destabilizovati i zaustaviti u putu ka EU

Sjevernoatlantski savez razmatra mogućnost „preventivnog udara“ na Rusiju kao odgovor na sve intenzivnije hibridne napade, izjavio je predsjedavajući Vojnog komiteta NATO-a, admiral Đuzepe Kavo Dragone, u intervjuu za Fajnenšel tajms.
Dragone je poručio da se Savez nalazi u fazi promjene strategije.
 
 - Razmišljamo o agresivnijem i proaktivnijem pristupu, umjesto da samo reagujemo- kazao je on, dodajući da se „preventivni udar“ može tumačiti kao odbrambena mjera, iako izlazi iz okvira tradicionalnog načina djelovanja NATO-a.
Prema njegovim riječima, najveći izazov u sprovođenju takvih mjera predstavlja pitanje nadležnosti i utvrđivanje ko bi bio odgovoran za operacije.&nbsp;
- Zemlje NATO-a imaju mnogo više ograničenja u odnosu na naše protivnike — zbog etike, zakona i podjele nadležnosti- rekao je Dragone.
On je naglasio da Savez mora pronaći djelotvoran odgovor na, kako je naveo, „agresivne akcije Rusije“.
 
 - Kako postići odvraćanje — kroz akcije odmazde ili preventivne udare — nešto je što tek moramo detaljno analizirati- zaključio je admiral.
Fajnenšel tajms podsjeća da NATO već ima primjer uspješnog odvraćanja: nakon pokretanja misije Baltic Sentri, koja prati kritičnu infrastrukturu u Baltičkom moru, prestali su incidenti oštećenja podmorskih kablova, kojih je bilo više do 2024. godine.
U isto vrijeme, rastu zabrinutosti u Evropskoj uniji zbog sabotaža i sve češćih incidenata sa dronovima. Neke države članice razmatraju „odmazdne mjere“ protiv Rusije, uključujući ofanzivne sajber operacije i brze vojne vježbe.
- Evropa i NATO treba da se zapitaju koliko dugo smo spremni da tolerišemo ovakav hibridni rat i da li treba da razmotrimo aktivnije djelovanje- izjavio je poslanik Bundestaga Florian Han.

NATO razmatra „preventivni udar“ na Rusiju kao odgovor na hibridne napade

Američki državni sekretar Marko Rubio najvjerovatnije neće prisustvovati sastanku ministara spoljnih poslova NATO-a u Briselu 3. decembra, što bi predstavljalo neuobičajeno odsustvo najvišeg američkog diplomate sa ključnog transatlantskog skupa, navodi Rojters.
Zamjenik državnog sekretara Kristofer Landau predstavljaće Sjedinjene Američke Države, naveo je jedan od zvaničnika koji je insistirao na anonimnosti. Razlozi zbog kojih Rubio planira da preskoči sastanak nisu jasni, a njegove odluke mogle bi da se promijene u posljednjem trenutku.
Njegovo moguće odsustvo uslijediće u trenutku kada američki i ukrajinski zvaničnici pokušavaju da usaglase stavove o planu američkog predsjednika Donalda Trampa za okončanje ruske invazije na Ukrajinu, dok pojedine evropske diplomate izražavaju nezadovoljstvo što su, kako tvrde, izostavljene iz procesa.
NATO obično održava dva zvanična ministarska sastanka godišnje, a izostanak američkog državnog sekretara izuzetno je rijedak. Tokom Trampovog prvog mandata 2017. godine, tadašnji državni sekretar Reks Tilerson prvobitno je planirao da preskoči aprilsku sjednicu, ali je sastanak potom pomjeren kako bi se uskladio s njegovim rasporedom.
- NATO svake godine organizuje brojne sastanke ministara, i dok većinu saveznika u većini prilika predstavljaju ministri, nije neuobičajeno da okolnosti spriječe ministra da prisustvuje cijelom ili dijelu sastanka NATO-a - rekao je zvaničnik Alijanse.
Rubijovo odsustvo, navodi Rojters, moglo bi da produbi pitanja o posvećenosti Vašingtona evropskoj bezbjednosti, koja je već dovedena u pitanje posljednjih godina, budući da je Tramp više puta dovodio u sumnju neophodnost NATO-a i nagovještavao mogućnost povlačenja iz Alijanse.
Landau, koji će prisustvovati umjesto Rubia, ranije je u jednoj objavi na mreži Iks, koju je kasnije obrisao, doveo u pitanje potrebu za NATO-om.

Rubio se neće pojaviti na sastanku NATO-a

Penzionisani general-potpukovnik američke vojske Ben Hodžis je, u intervjuu za Euronews, objasnio zašto je Vašingtonu potrebna Evropa i zašto bi poraz Ukrajine imao negativne posljedice i za SAD.
Mirovni plan koji su sastavile Rusija i SAD, a kojim se predlaže kraj ruske invazije na Ukrajinu u punom obimu, izazvao je neizvjesnost, posebno među Evropljanima koji nijesu uključeni u proces. Jedno od glavnih pitanja u ovom trenutku jeste može li se Evropa i dalje oslanjati na poredak zasnovan na pravilima, koji je decenijama oblikovao njenu bezbjednost, sa Sjedinjenim Državama kao zaštitnikom, ili je ovo otvorilo vrata daljem nastojanju Rusije da destabilizuje njeno neposredno susjedstvo i ostatak kontinenta.
- Evropa je najveći američki trgovinski partner. Američki prosperitet zavisi od evropskog prosperiteta. Evropski prosperitet zavisi od evropske stabilnosti i bezbjednosti, kojoj šteti ovaj rat koji je Rusija započela. Zato je pobjeda u ovom ratu protiv ruskog agresora toliko važna. Osim toga, ako se Rusija ne zaustavi u Ukrajini i rat se nastavi na teritoriji NATO-a, mogli bismo se naći u stvarnom kinetičkom sukobu s Rusijom. Odvraćanje Kine takođe igra veliku ulogu. Kinezi prate da li smo ozbiljni u pogledu suvereniteta i međunarodnog prava i da li smo pouzdan partner. Konačno, Rusija održava Iran i Sjevernu Koreju. Ako ste zabrinuti zbog ove dvije zemlje, pobjeda nad Rusijom dodatno ih izoluje, što smanjuje štetu koju mogu nanijeti Izraelu ili Južnoj Koreji - kazao je Ben Hodžis.
Na pitanje jesu li SAD i dalje pouzdan partner NATO-a, odgovara da misli da da. 
- Ali mislim da je nesrećno što ljudi uopšte postavljaju ovo pitanje, jer je Trampova administracija stvorila sumnju u to da li će SAD reagovati. To je problem. Rusi bi mogli napraviti opasnu pogrešnu procjenu ako povjeruju da SAD ne želi učiniti ništa osim izdavanja saopštenja. Ta percepcija povećava rizik od ruskog uplitanja. Sada, dok pratim šta je administracija uradila i rekla u proteklih deset mjeseci, može se vidjeti da je prioritet broj jedan zapadna hemisfera — Sjeverna i Južna Amerika - istakao je Hodžis.
Drugi prioritet je, dodaje on, indo-pacifički region, iako je to uglavnom u ekonomskom smislu. Treći prioritet će, kaže Hodžis, vjerovatno biti Bliski istok.
- Pošto administracija prvenstveno ima transakcioni, a ne vrijednosni ili tradicionalni pristup strategiji i diplomatiji, mnogo toga svodi se na sklapanje poslovnih dogovora. To znači da je Evropa vjerovatno na četvrtom mjestu po prioritetima. Najvjerovatnije ćete vidjeti smanjenje američkog vojnog prisustva ovdje, kao što su nedavno već najavili smanjenje prisustva američke vojske u Rumuniji - objasnio je Hodžis.
Smatra da je skoro neizvježno smanjenje broja vojnika i u Njemačkoj.
- Već su mnogo govorili o tome tokom Trampovog prvog mandata, ali onda se, paradoksalno, broj američkih vojnika trajno raspoređenih u Njemačkoj povećao u tom periodu. Sada mislim da su odlučniji da to zaista i urade. Nema mnogo toga što imamo u Evropi, a posebno što američka vojska ima u Evropi. Ono što američka vojska ima u Evropi nije neophodno na Pacifiku, ali bi se moglo smanjiti kako bi se oslobodio novac i resursi. Mislim da će se američka vojska uopšte smanjiti, a dio tog smanjenja doći će iz Evrope - poručio je američki general za Euronews.

Penzionisani američki general: Ako ih ne zaustavimo rat dolazi na teritoriju NATO-a

U nizu nebuloza koje su se našle među 28 tačaka rusko-američkog nacrta mirovnog plana za okončanje ruskog rata protiv Ukrajine, jedna je posebno zastrašujuća.
Rečenica koja kaže da će započeti „dijalog između Rusije i NATO-a, uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, kako bi se riješila sva bezbjednosna pitanja i stvorili uslovi za deeskalaciju“, zvuči čudno jer ignoriše činjenicu da Amerika u NATO-u nije posrednik, već najvažnija NATO-saveznica bez koje nema ni saveza. Ta rečenica zvuči i kao pobjeda ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji konstantno govori o tome da želi s Amerikancima razriješiti „korijenske uzroke“.
Konačno, ta rečenica implicira da je američki predsjednik Donald Tramp već promijenio stranu svoje zemlje — da je prešao iz NATO-ovih redova na stranu Putina. To smo već dugo nagađali, upozoravali da se upravo to događa, ali je svejedno šokantno vidjeti da je to sada stavljeno i na papir, makar i papir koji je samo nacrt i koji može biti prekrojen do konačne verzije mirovnog sporazuma o Ukrajini. Čak i da se to sada izbriše iz tog dokumenta, Trampov poriv da tretira NATO kao nešto strano i nemilo, a da više bliskosti i razumijevanja pokazuje prema Putinu, očito ostaje kao nešto što će se stalno vraćati tokom njegove vladavine. Pa ako prođe — prođe. Posljedice toga su destabilizujuće za NATO i za kakvu-takvu slogu demokratskog Zapada. Ako lider slobodnog svijeta mijenja stranu u igri, to više nije ista igra i to više nije isti svijet.
Moguće je da će ovakvi Trampovi potezi, usklađeni s Putinom, reinterpretirati posthladnoratovski poredak i ispisati novu verziju završetka Hladnog rata. A to onda može imati ozbiljne posljedice za sve države u Evropi, pa i za Hrvatsku, koja se za slobodu i nezavisnost izborila u kontekstu širenja prostora slobode u Evropi, koji se sada možda sužava. To može imati posljedice i za sve druge države u svijetu: nije slučajno da je kineski predsjednik Si Ðinping u ponedjeljak inicirao telefonski razgovor s Trampom, u kojem je, prema kineskim izvorima, naglasio da je „povratak Tajvana Kini važna komponenta poslijeratnog međunarodnog poretka“. Američki saveznici oko Kine takođe primaju zbunjujuće signale — kao i američki saveznici u Evropi po pitanju Rusije. Pitaju se da li je Tramp promijenio stranu Amerike i, ako jeste, gdje to ostavlja njih i njihove države.
Mirovni prijedlog s 28 tačaka, ma koliko bio sramotan i loš, stvorio je zamah koji će možda uroditi nekim primirjem u Ukrajini. U kojem obliku — to je još uvijek u procesu pregovaranja. Tih 28 tačaka ponižavajuće je za Ukrajinu i u sadržaju i u načinu na koji je prijedlog najprije uobličen između Amerikanaca i Rusa, a potom predstavljen Ukrajincima kao ultimatum koji moraju prihvatiti u par dana. Ponižavajuće je i za NATO i za sve evropske saveznike. Uprkos svemu tome, tih 28 tačaka stvorilo je zamah jer se svi saveznici boje da Tramp može učiniti mnogo veću štetu, jer su dosad naučili da mu prilaze laskanjem, makar i sa začepljenim nosem, i jer svi pristaju na taj neki čudan ples.
Iz nacrta koji se zakotrljao s 28 tačaka navodno su, tokom vikenda, izbrisane sporne stvari koje se tiču NATO-a i Evrope, ali to ne znači da se Trampovi porivi slabljenja NATO-a i Evrope neće vratiti u nekom drugom obliku ili u nekom drugom trenutku. Događa se to da je Tramp promijenio stranu Amerike i da je Rusija, čini se, našla način da utiče na mijenjanje NATO-ove politike. Što, kako uočava Klaudija Major iz tink-tenk instituta German Marshall Fund, nije pošlo za rukom ni Staljinu.

Tramp je promijenio stranu i dopušta Rusiji da mijenja NATO-ovu politiku

Amnestiji i pomilovanju se do sad nije pristupalo dovoljno ozbiljno i sistemski, iako ti instituti imaju snažnu političku konotaciju. Uprkos čestim obećanjima u izbornim godinama, izostaje jasna i dosljedna politička volja da se započne suštinska reforma sistema amnestije i pomilovanja.
To su poruke sa panela koji je organizovan u okviru konferencije Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) „Od masovnih oprosta do ciljanih intervencija - amnestija i pomilovanje u Crnoj Gori“.&nbsp;
Profesorica krivičnog prava prof. dr Vesna Ratković, ukazala je da informacioni sistemi u oblasti pravosuđa imaju ozbiljan problem kada je riječ o izdvajanju i dostupnosti podataka.
- Što nije samo metodološka poteškoća, već ustaljena praksa u kojoj statistički podaci i njihova dostupnost faktički ne postoje, uprkos procesu digitalizacije - rekla je Ratković.
Govoreći o amnestiji, Ratković je istakla da je riječ o kolektivnoj mjeri sa ekstenzivnim dejstvom, koja po pravilu obuhvata veliki broj lica.&nbsp;
- Nasuprot tome, akt pomilovanja je pojedinačni, rekonstruktivni upravni akt, koji ne djeluje samo prema licu koje je pomilovano, već ima šire društvene implikacije - jasna je Ratković.
Ona je naglasila da postupak pomilovanja nije sudski, već upravni, te da u tom procesu ne učestvuju sudovi, već Ministarstvo pravde.&nbsp;
Prema njenom mišljenju "sudovi su svoju ulogu završili donošenjem pravosnažne presude, te bi njihovo dodatno uključivanje u postupak pomilovanja predstavljalo nepotrebno administrativno opterećenje".
- To je po mom mišljenju posao za Ministarstvo pravde - jasna je ona.
Ratković je podsjetila da je pomilovanje diskreciono pravo predsjednika države, zasnovano na načelu oportuniteta, odnosno na procjeni svrsishodnosti i postojanja uslova za pomilovanje, te da se pravni i politički aspekti tog instituta ne mogu posmatrati odvojeno.
- I amnestija i pomilovanje imaju snažnu političku konotaciju, pri čemu „dobitnici“ nijesu samo oni koji dobiju amnestiju ili pomilovanje, već i oni koji te odluke donose - jasna je Ratković.
Ona je ocijenila da oba instituta treba primjenjivati veoma restriktivno.&nbsp;
Ukazala je da se u javnosti već pojavljuju očekivanja i podsjećanja osuđenih lica na ranija obećanja, te da, iako aktuelni predlog amnestije nije usvojen, nije isključeno da će uskoro uslijediti priprema novog.
Savjetnik za pravna pitanja Predsjednika Crne Gore Ivan Šikmanović kazao je da je predsjednik Crne Gore, u skladu sa Ustavom, nadležan za davanje pomilovanja.
- U izvještajnom periodu ono što je uočljivo jeste da dolazi do porasta broja molbi za pomilovanje - rekao je Šikmanović i podsjetio da je predsjednik Milatović preuzeo dužnost 21. maja 2023. godine.
Ukazao je da su u protekle dvije i po godine podnijete ukupno 134 molbe za pomilovanje, od kojih 124 nijesu uvažene, dok je deset molbi usvojeno, a trenutno se u radu nalazi još šest molbi za pomilovanje.
- Ministarstvo pravde u prvoj fazi zaprima i obrađuje molbe, u skladu sa članom 11 Zakona o pomilovanju i obavezno je da pribavi sve relevantne informacije koje mogu biti od značaja za donošenje odluke - podjsetio je Šikmanović.
To, kako je pojasnio, uključuje podatke o počinjenim krivičnim djelima, izrečenim kaznama, pravosnažnim presudama, kao i socijalnim i drugim okolnostima koje se odnose na podnosioce molbi.
- Nakon analize i ocjene svih prikupljenih informacija, ministar pravde predsjedniku Crne Gore dostavlja prijedlog odluke, zajedno sa kompletnom dokumentacijom, koja zatim dolazi na razmatranje u kabinet predsjednik - kazao je Šikmanović.
Kako je objasnio, po prijemu molbe u kabinet predsjednika Crne Gore, ovlašćeni službenik provjerava njenu potpunost i urednost, a po potrebi se, kroz službenu komunikaciju sa Ministarstvom pravde, traže se dodatna pojašnjenja ili dopuna dokumentacije.
Šikmanović je istakao da je naredni korak razmatranje molbe pred komisijom koja je nedavno i formalno formirana u okviru kabineta predsjednika.
- Komisiju čine rukovodilac službe predsjednika Crne Gore i više savjetnika iz oblasti koje mogu biti relevantne za odlučivanje u konkretnim slučajevima. Komisija razmatra sve aspekte molbe na osnovu informacija koje je dostavilo Ministarstvo pravde i daje svoje mišljenje predsjedniku, koji u završnoj fazi donosi konačnu odluku - pojasnio je Šikmanović
Predstavnik CEGAS-a Boris Marić je rekao da ima utisak da se sistemima amnestije i pomilovanja „nijesmo bavili dovoljno ozbiljno i sistemski i da ne vidi jasnu političku volju da se uđe u reformu tog procesa“.
Marić ocjenjuje da se u praksi zakoni o amnestiji donose prečesto i bez strateškog pristupa, dok je postupak pomilovanja oslabljen izostavljanjem uloge sudova, čime je narušen ustavni balans i dodatno opterećena percepcija nezavisnosti pravosuđa.
- Kada se uđe u postupak amnestije ili pomilovanja, gotovo da ne postoje adekvatna obrazloženja zašto se pokreće taj proces, bilo sistemski ili u pojedinačnim slučajevima, što ozbiljno ugrožava povjerenje javnosti - kazao je Marić.
Prema njegovim riječima, veća transparentnost postupaka, posebno kroz jasna i dostupna obrazloženja odluka, mogla bi značajno doprinijeti jačanju povjerenja građana u institucije.
- Jedna od prvih mjera koja bi mogla biti uvedena, iako trenutno nije predviđena zakonom, jeste da zahtjevi za pomilovanje budu dostupni javnosti. To bi značajno doprinijelo transparentnosti postupka - rekao je Marić.
On upozorava da se uoči izbornih ciklusa bilježi porast zahtjeva za pomilovanje, što ukazuje na uvjerenje da politički kontekst može uticati na ishod takvih postupaka i da je neophodno preventivno reagovati.
- Vezivanje pravnih instituta mora biti jasno i dosljedno. Preinačenje kratke zatvorske kazne u uslovnu može biti prihvatljivo rješenje, ali isključivo uz potpuno, precizno i javno dostupno obrazloženje - zaključio je Marić.
Advokat Veselin Radulović je podsjetio da se instituti amnestije i pomilovanja najčešće posmatraju kao izraz milosti države prema osuđenim ili okrivljenim licima, ali je upozorio da takva „korekcija prava“, koja dolazi iz drugih grana vlasti, neminovno ostavlja posljedice na rad onih koji su donosili presude u tim predmetima, kako sudija, tako i tužilaca.
- U situaciji u kojoj postoji izuzetno blaga kaznena politika, uz često donošenje zakona o amnestiji i značajan broj odluka o pomilovanju, stvara se utisak da reakcija države na kriminalitet nije onakva kakva bi trebalo da bude - rekao je Radulović.
On je ocijenio da je takav ambijent rezultat političkih odluka, te da odgovornost leži prije svega na donosiocima odluka, jer "osuđena lica već u trenutku izricanja presude računaju da kazna neće biti konačna i da je neće u potpunosti izdržati".
Kako je naveo, polazi se od pretpostavke da će kazna biti preinačena u uslovni otpust, da će biti skraćena za jednu trećinu zbog korektnog vladanja u zatvoru, što se, prema njegovim riječima, u praksi gotovo redovno dešava, a zatim i od očekivanja da će Skupština donijeti novi zakon o amnestiji, kojim bi se kazna dodatno umanjila za 20 do 25 odsto.
- Kada se svi ti faktori saberu, naročito u predmetima organizovanog kriminala i korupcije, dolazi se do zaključka da ni formalno blaga kaznena politika zapravo nije izvršena u punom obimu, već da su kazne značajno umanjene i ublažene, što, kako je ocijenio, nikada ne daje dobar efekat - jasan je Radulović
Takva praksa, zaključio je on, ostavlja snažan utisak u javnosti da se napori pravosuđa obesmišljavaju i da se poruka borbe protiv kriminala relativizuje.
Novinar Zoran Radulović ukazao je da se pitanjem amnestije danas bavi manje nego ranije, te da sama statistika pokazuje određeni zastoj, ali bez jasnih objašnjenja.
- Da li zbog nedostatka kandidata ili nepostojanja potpune evidencije. Upravo zbog toga nije moguće uporediti ko je pomilovan, a ko nije, koliko je povratnika među amnestiranima, niti sagledati stvarne efekte takvih odluka - rekao je Radulović.
Posebno je, kaže, problematično što su u Crnoj Gori pomilovani i pojedinci osuđeni za teška krivična djela, od primanja mita i policijskog nasilja, preko organizovanja šverca cigareta, do nasilja nad ženama.
- I to u periodima kada su institucije javno deklarisale borbu protiv organizovanog kriminala, korupcije i rodno zasnovanog nasilja - rekao je on.
Kada se, kaže, sagledaju pojedinačni slučajevi, postaje jasno da je tema amnestije mnogo složenija i sadržajnija nego što to pokazuje puka statistika. Dodao je da su upravo ti slučajevi otvarali prostor za ozbiljne novinarske priče, ali bez vidljivog društvenog efekta.
Govoreći o ulozi medija, Radulović je zaključio da oni mogu imati značajnu ulogu, ali i negativan efekat ukoliko se ove teme zloupotrebljavaju, svodeći ih na dnevno-politički, umjesto na javni interes, što je, kako je ocijenio, česta praksa.
Konferencija je dio projekta „Podrška EU integracijama Crne Gore - &nbsp;za nezavisno i profesionalno pravosuđe kao ključni preduslov!“ koji sprovodi Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), u saradnji sa Centrom za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN- CG) i Centrom za građanske slobode (CEGAS) a finansiran je od strane Evropske unije i kofinansiran od strane Ministarstva javne uprave Crne Gore.

Izostaje politička volja da se započne suštinska reforma sistema amnestije i pomilovanja

15.12.
19:23h
Kada sam mladjem kolegi Nikoli Ivanoviću kazao da preda žalbu Vrhovnom sudu Crne Gore izjavljenu protiv rješenja Apelacionog suda koje nije imalo pravnu pouku, dodao sam "biće odbačena kao nedozvoljena, ali mi treba nešto drugo...".
I to drugo sam dobio.
A dobio sam stav toga suda da ništa nije sporno u odluci Apelacionog kada on dodaje pritvorske osnove na pravosnažna rješenja Višeg suda o određivanju pritvora - u kojem tih osnova nema.
Ok, iako nije ok, ali:&nbsp;
Zašto se pozivaju u obrazloženju rješenja o odbačaju žalbe na neke odredbe ZKP-a koje se uopšte ne odnose na ovu procesnu situaciju?
Nema odredbi koja normira (predviđa) sve to jer je nemoguće normirati stvari koje se pretpostavljaju kao nemoguće. Zbog duha zakona i abecede krivično procesne nauke.
Da pojasnim.&nbsp;
Kada Apelacioni sud kao žalbeni i sud koji, kada treba, produžava pritvor, produži isti, i kada to uradi doda, naglašavam, doda pritvorski osnov, da li on produžava ili ga odredjuje po novoj tački ZKP-a.
Nova tačka za pritvorski osnov je njegovo određivanje po tom osnovu.
Gdje piše da može i na koji član treba da se pozove Apelacioni sud da to uradi?
Kada produžava pritvor po već pravosnažnom rješenju pa onda doda tačku 1 ili 4, da li ga je produžio ili ga odredio po novim tačkama, a koji je prethodno već bio određen bez njih?
Može li to.
Pitanje je prosto i odgovor jasan.
Zašto sad može ono što nikada nije moglo.
P.S: Tužilac traži pritvor. Sudija odbije predlog, pa se tužilac žali vijeću Višeg suda.
I on odbije predlog za određivanje pritvora.
Pitanje za milion dolara: može li tužilac da traži žalbom da apelacioni sud odredi pritvor?
Po zakonu ne može, u praksi, vidimo, mogao bi.
P.S.2: Sjećam se kako mi je tetka sa Zlatice svojevremeno govorila: znanje i slijepo crijevo nijesu nužno potrebno.
Pametna je tetka bila.
P.S.3: Pravna sigurnost je kod pritvora zašla za brdom.
Više pravnosnažnosti nema. Ne znači ništa.
Samo se dohvatite jednog vanraspravnog vijeća u Apelacionom i sve odluke sudije za istragu i Vijeća Višeg suda nestanu kao rukom odnešrne.
Uz blagoslov najviše sudske instance.
Sve je u rukama jedne žene i njenih koleginica.
Kada se odlučuje po kojem ti je pritvorskom osnovu određen pritvor.
Pa, ko izdrži.

Vrhovni i odluka

Samo dan nakon što je Crna Gora dobila podršku da zatvori još pet poglavlja u procesu pristupanja Evropskoj uniji, predsjednik Skupštine pokreće pitanje ustavnih promjena - kontraverznih i duboko podjeljujućih, usmjerenih na stvaranje političkih tenzija upravo u trenutku kada sebi takvo nešto ne možemo priuštiti.
To je ustvrdio poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković nakon što je Andrija Mandić, na svečanosti povodom 120 godina od Ustava Knjaževine Crne Gore, pozvao da se aktuelni najviši pravni akt „upodobi sadašnjosti“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50.6305%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmandic-veliki-broj-elemenata-ustava-ne-oslikava-stvarnost-medu-njima-i-status-srpskog-jezika&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;Mandić je ocijenio da veliki broj elemenata Ustava ne oslikava stvarnost - a među njima je posebno naglasio status srpskog jezika.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpg_citizen%2Fstatus%2F2000632146751623237&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vuković: Mandić pokreće pitanje kontraverznih ustavnih promjena u trenutku kad to ne možemo sebi priuštiti

Ako vjerujete da je sloboda ustavno pravo, branite je danas. Mi ne tražimo privilegije, već jednaka prava za sve. Ako je krivo njih 35, krivi smo svi, kazala je novinarka Tanja Pavićević na skupu solidarnosti ispred zgrade Uprave policije koji se održava zbog procesuiranja 35 osoba. Kako je podvukla, danas su se okupili jer je pređena još jedna linija. - Poslata je poruka da se u Crnoj Gori više ne može slobodno govoriti. Ovo je zastrašivanje. Pokrenuta je akcija solidarnosti, kao i akcija samoprijavljivanja - poručila je Pavićević.&nbsp; <h2>Cerović: Svi smo mi 35 procesuiranih</h2> Psiholog i komunikolog Radoje Cetović je poručio da se Crna Gora se ne može umiriti silom i represijom. - Svi smo mi tih 35 procesuiranih. U ime STEGA-e pozivam sve da dođu 19. decembra na Goricu - naglasio je Cerović.&nbsp; Grupa građana i građanski aktivisti su prethodno pokrenuli akciju „samoprijavljivanja“ nakon što je 35 osoba procesuirano zbog protesta ispred Vile Gorica zbog ovogodišnje dodjele Trinaestojulske nagrade. Nakon potpisivanja akcije „samoprijavljivanje“, predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković i novinarka Tanja Pavićević uputili su se u zgradu Uprave policije, gdje su predali potpisanu prijavu. Danas je ispred zgrade Uprave policije održena Akcija solidarnosti, tokom koje su građani imali mogućnost da potpišu ranije online popunjeni obrazac za samoprijavljivanje, kao i da na licu mjesta popune i predaju obrazac. Akcija je pokrenuta kao odgovor na prekršajno procesuiranje 35 građana koji su prethodno izrazili svoje stavove povodom dodjele Trinaestojulske nagrade, iako je Tužilaštvo saopštilo da u njihovom postupanju nema elemenata krivičnog djela. Cilj današnjeg okupljanja bio je, kako su naveli u saoštenju, da se omogući tehnička realizacija samoprijavljivanja, ali i da se ukaže na problem selektivne primjene zakona, budući da su prekršajni postupci pokrenuti protiv ograničenog broja građana, iako je u istim okolnostima učestvovao znatno veći broj ljudi. Ljudi koji su realizovali akciju solidarnosti naglasili su da se ne radi o protestu niti o javnom skupu u smislu Zakona o javnim okupljanjima, već o građanskoj i administrativnoj radnji solidarnosti, kojom se traži jednako postupanje institucija prema svim građanima. U okviru akcije još jednom je ponovljen zahtjev da policija postupa u skladu sa zakonom, bez selektivnosti i bez političkog uticaja, kao i da se poštuje ustavno pravo građana na slobodu izražavanja. Poručeno je da građani ne traže privilegije, već jednaka pravila za sve, uz poruku: „Ako je krivo 35 - onda smo svi. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FdcXYStxmGi8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Prilaz Upravi policije je bio blokiran.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F0Fhn5V-JFus&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_d63a1362797404b34bdd0b331ea524efe5c2283e20c652b9805e4aa48db2210f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251215111252_d63a1362797404b34bdd0b331ea524efe5c2283e20c652b9805e4aa48db2210f" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Policija "> <figcaption>Blokiran prilaz zgradi Uprave policije (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_6e75e08e6c8461de0bb3c7cd419b6c1359697038b2a1630e707c0e5ff5e4cb5f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251215111252_6e75e08e6c8461de0bb3c7cd419b6c1359697038b2a1630e707c0e5ff5e4cb5f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Okupljeni građani kod MUP-a"> <figcaption>Okupljeni građani(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FIEHeQf5gORU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_f11e8dc8375a4eceb2ec94eed1d6cc8638f7b652fe559ab323babba45956f528.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251215111248_f11e8dc8375a4eceb2ec94eed1d6cc8638f7b652fe559ab323babba45956f528" data-rendition-name="original" width="5712" height="4284" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  Podsjećamo, protest građana ispred Vile Gorica održan je 8. jula ove godine zbog dodjele Trinaestojulske nagrade negatoru Crne Gore i crnogorske nacije Bećiru Vukoviću za knjigu „Kuće beskućnika“ - koja, inače, nije evidentirana u nacionalnim niti regionalnim bibliotečkim bazama. Prije nego je objelodanjeno da je Vuković nagrađen za djelo koje ne postoji, u crnogorskom PEN Centru su ukazali da je Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade brutalno prekršio Zakon o državnim nagradama - pošto sva tri laureata dolaze iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva: Vuković je književnik, Miloš Karadaglić muzičar, a Veljo Stanišić grafičar. Iz Uprave policije je 8. decembra saopšteno da je prekršajno procesuirano 35 osoba zbo narušavanja javnog reda i mira i aktivnog napada na policijske službenike tokom okupljanja 8. jula ispred Vile Gorica u Podgorici prilikom održavanja svečanosti dodjele Trinaestojulske nagrade.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_fcb677722399757c6f32570b42d3abdb218d73595c923659cbf4911a5d961f94.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025121512128_fcb677722399757c6f32570b42d3abdb218d73595c923659cbf4911a5d961f94" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_0b6b73abf57438ff220901ac28c4d7ae79f0c09de32a114574cd61e89ddae87d.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025121512128_0b6b73abf57438ff220901ac28c4d7ae79f0c09de32a114574cd61e89ddae87d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_86478f78a80ca477836f21f674a25142b3f393af60d2dde200bde087c1184b20.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025121512128_86478f78a80ca477836f21f674a25142b3f393af60d2dde200bde087c1184b20" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_8f11ef85788d69b2edde1ee4682cbad44731c8f9ea6ad791bec70b76b857c976.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20251215111248_8f11ef85788d69b2edde1ee4682cbad44731c8f9ea6ad791bec70b76b857c976" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_b894d9e83c0646288061c40671e954cb86f3edec2a80c318f14ff91b04a3e02c.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20251215111248_b894d9e83c0646288061c40671e954cb86f3edec2a80c318f14ff91b04a3e02c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_e2479c16959d84df0ee9f51d8294bef34259c02a25c0c2560833ead8b9f962b6.jpg" data-media-id="editor_11" data-image-id="20251215111252_e2479c16959d84df0ee9f51d8294bef34259c02a25c0c2560833ead8b9f962b6" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Protes "> <figcaption>Okuupljeni građani(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>

(FOTO/VIDEO)Pavićević: Ako vjerujete da je sloboda ustavno pravo - branite je danas; Cerović: Crna Gora se ne može umiriti silom i represijom

Đurić: Sporazum smišljena smutnja, trebalo da bude ratifikovan dvotrećinskom većinom; Vukčević: Država ne može da krši Ustav pozivajući se na međunarodno pravo

Advokat Veselin Radulović danas će Specijalnom državnom tužilašvu podnijeti dopunu krivične prijave protiv političke partije Demokrate Demokratska Crna Gora, poslanika te partije Borisa Bogdanovića i ministarke kulture i medija i funkcionerke Demokratske Crne Gore Tamare Vujović zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju i zloupotreba položaja u produženom trajanju putem podstrekavanja i pomaganja. Radulović traži da Specijalno državno tužilaštvo ispita iz kojih razloga je Vlada u maju 2021. godine usvojila Informaciju o raskidanju sporazuma i otkupu dionice puta Meljine – Petijevići na osnovu koje je samo dan kasnije potpisan novi sporazum koji je uzrokovao štetu za državni budžet od 4,5 miliona eura. On smatra da treba ispitati da li postoji osnovana sumnja da je u planiranju, pripremi i izvršenju krivičnih djela učestvovao neko od funkcionera tadašnje Vlade i funkcionera lokalne samouprave u Herceg Novom. Radulović je u avgustu podnio dvije prijave protiv Demokrata i njihovih funkcionera i nakon toga još četiri dopune krivičnih prijava ali do danas nema reakcije iz Specijalnog državnog tužilaštva. <h2>SPORNI RASKID</h2> U dopuni krivične prijave, u koju je Portal ETV imao uvid, navodi se da je cilj kriminalne organizacije bio sticanje nezakonite moći u korist „Demokrata i drugih prijavljenih“, a na štetu budžeta Crne Gore. Radulović smatra da je svaki član imao unaprijed određeni ili odredivi zadatak. - U djelovanje organizacije primjenjuje se zastraživanje i postoji uticaj kriminalne organizacije na političku vlast, sredstva javnog informisanja, zakonodavnu i izvršnu vlast – piše u dopuni krivične prijave. Politička partija Demokrate Demokratske Crne Gore imale su ulogu i zadatak da prikrivaju zloupotrebe članova kriminalne oganizacije i, prema navodima advokata Radulovića, da stavaraju uslove i podtrekavaju na krivična djela. Sve je to za posljedicu imalo, kako se sumnja, sticanje imovinske koristi na štetu budžeta. - Partija je preko svojih funkcionera i članova, odmah nakon što je postala dio vlasti krajem 2020. godine i tokom 2021. godine, preko svojih funkcionera više puta Vladi Crne Gore dostavljala dopise sa istim pitanjem i zahtjevom da država postigne novi dogovor sa koncesionarom „Univerzal Monte“, iza koga stoji srpski biznismen Vuk Hamović i sa kojim je na osnovu tendera 2007. godine zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine izgubio pravo na prihode od putarine. Lažno su predstavljali da to čine zbog građana kako bi prestalo sa naplatom putarine i na taj način stičući korist za političku partiju na predstojećim lokalnim izborima u Herceg Novom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada i opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ 7. maja 2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati više od 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. <h2>PITANJA</h2> Prema stavu advokata Radulovića, Bogdanović je 23. aprila 2021. godine Vladio poslao dopis sa pitanjem da li će i kada biti zaključen novi sporazum sa koncesionarom „Univerzal Monte“ iza koga stoji biznismen Hamović. Uloga Bogdanovića bila je, kako se sumnja, da stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30" data-rendition-name="original" width="907" height="561" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"> <figcaption>Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Vujović je, kako se navodi u prijavi, imala zadatak da u svojstvu tada poslanice Skupštine, stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela na štetu državnog budžeta. - Ona je10. decembra 2020. godine uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru kapitalnih investicija Mladenu Bojaniću, gdje je ukazala na problem Novljana oko naplate dionice Meljine - Petijevići sa predlogom da Vlada preuzme sve nadležnosti nad putnim pravcem i predložila da se isplati 4,5 miliona eura koncesionaru „Univerzal Monte“. Na osnovu tendera 2007. godine sa tom kompanijom je zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po tom ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine inače izgubio pravo na prihode od putarine, zatim je 2. marta 2021. godine takođe je uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru finansija Milojku Spajiću sa istim predlogom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada Crne Gore i Opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ dana 7.5.2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države Crne Gore, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati preko 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. Advokat Radulović ističe da dokaz iz prethodnih krivičnih prijava i dopuna ukazuju da je kompletna infrastruktura partije Demokratska Crna Gora „ stavljena u službu planiranja i izvršenja krivičnih djlela, prvenstveno zloupotreba službenih ovlašćena od funkcionera te partije, kojim krivičnim djelima ta organizacija i njeni članovi u produženom trajanju stiču imovisnku i političku korist, a istovremeno pričinjavaju štetu budžetu Crne Gore.

Radulović: SDT da ispita ulogu Demokrata, Bogdanovića i Vujović, jer je u izgradnji puta Meljine – Petijevići država izgubila više od 4,5 miliona

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavlja beskompromisnu borbu za pravdu, ali i za svoju čast i integritet, iako su ga crnogorske institucije ostavile bez zaštite, prije svega skandaloznim postupanjem Agencije za sprječavanje korupcije, koja je do skoro bila zadužena za zaštitu uzbunjivača. Ovaj slučaj zastrašujući je primjer nemoći „običnog“ čovjeka da se izbori za pravdu kada se nađe u mreži ispreplijetanih interesa onih koji bi prema zakonu trebalo da ga štite i beskrupuloznih pojedinaca koji ne mare za etiku. Član Savjeta ASK-a, advokat Mladen Tomović, koji je i pravni zastupnik CGES-a, pokrenuo je pred Upravnim sudom postupak za ukidanje zaštite zviždaču i uspio. Sud je, nezabilježeno u demokratskim društvima, presudio u korist CGES-a. Tokom postupka iz ASK-a nijesu dostavili sudu kompletnu dokumentaciju, što je, smatra zviždač, bio razlog da mu se ukine zaštita, a već 11 mjeseci odbijaju da postupe po presudi. <h2>DVOSTRUKI ARŠINI</h2> On se prije nekoliko dana, obratio vršiocu dužnosti direktora ASK-a Dušanu Drakiću sa zahtjevom za neodložno postupanje po presudi Upravnog suda od prije 11 mjeseci, kojom mu je ukinuta zaštita, a po kojoj Agencija, kako ističe uzbunjivač, odbija da postupi i to u korist i u interesu, kategoričan je, člana Savjeta ASK-a Mladena Tomovića i osoba protiv kojih je krajem 2021. godine podnio prijavu zbog sumnje u ugrožavanje javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121507128_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121507128_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U dopisu Drakiću ocjenjuje da je neodrživ stav Agencije, u aktu dostavljenom u formi obavještenja njegovim advokatima, da zaštita zviždača više nije u nadležnosti ASK-a. Kako je objasnio, zakon se ne može primjenjivati retroaktivno, što i sama Agencija prihvata u slučaju člana svoga Savjeta – Mladena Tomovića, pa iako novi zakon o ASK-u, pored ostalog, nalaže da „javni funkcioner ne može da zaključi ugovor o pružanju usluga sa privrednim društvom ili pravnim licem koje je u državnom vlasništvu“, on nije morao da raskine ugovor sa CGES-om, jer je zaključen prije stupanja na snagu ovoga zakona.&nbsp; Uzbunjivač je u dopisu Drakiću osporio i stav Agencije da u prilog njihovoj ocjeni ide mišljenje Ministarstva pravde od 18. oktobra prošle godine. Prije svega ukazuje da mišljenje Ministarstva nije obavezujuće, ali i upozorava da su oni u tom aktu precizirali da ovaj resor nije nadležan „za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene“. - Dakle, Ministarstvo pravde je jasno i nedvosmisleno u svom dopisu navelo da nije u nadležnosti ovog ministarstva da tumači odredbe zakona koje se odnose na sprječavanje korupcije, iako učestvuje u pripremi propisa koji regulišu ovu oblast, te na ovaj način stavilo na znanje da tumačenje predmetne odredbe svakako treba da da Agencija – kategoričan je zviždač. <h2>ODLUKA VRHOVNOG SUDA</h2> Da je Agencija bila dužna da postupiti po presudi Upravnog suda, ističe on, potvrđuje i Odluka Vrhovnog suda kojom je kao nedopušten, odbačen njegov zahtjev za vanredno ispitivanje sudske odluke. - Vrhovni sud, u svojoj odluci, između ostalog, eksplicitno navodi sljedeće: članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bila kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“ – citirao je on dio odluke Vrhovnog suda. Kategoričan je da je Vrhovni sud ocijenio da je „predmet nakon presude Upravnog suda vraćen u stanje u koje se nalazio prije donošenja osporavanog akta (Mišljenja Agencije)“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110822118_59f739632689d85f73bad3bc111638562f6bbe05e111364c7407f3ba1c2ed6ab.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024110822118_59f739632689d85f73bad3bc111638562f6bbe05e111364c7407f3ba1c2ed6ab" data-rendition-name="original" width="899" height="500" loading="lazy" alt="ASK"> </figure>  Podsjetio je i da se Agencija tokom postupka pred Upravnim sudom nije pozivala na to da je stupio na snagu novi zakon prema kojem u njenoj nadležnosti više nije zaštita zviždača. <h2>DISKRIMINACIJA</h2> Zviždač je optužio Drakića da za interes Tomovića i po njegovom nalogu grubo krši zakon i zloupotrebljava službeni položaj. - Dakle, dok za njega važi stari zakon, u predmetu formiranom po mojem zahtjevu za zaštitu, koji je, ponovo naglašavam, podnijet u vrijeme važenja starog zakona i po kojem je postupljeno za vrijeme važenja starog zakona, tvrdite da se primjenjuje novi zakon – ističe zviždač. On podsjeća Drakića i da novi zakon „upravo ukazuje na to da se postupci započeti po prijavama zviždača imaju okončati po odredbama ranijeg zakona“.&nbsp; - Dakle, jasno je da se odredbe koje se odnose na zaštitu zviždača, a koje su dio iste glave Zakona, takođe imaju primjenjivati na ranije započete postupke – kategoričan je uzbunjivač iz CGES-a. Upozorio je Drakića da je očigledno da Agencija ima diskriminatorski pristup u primjeni Zakona, ističući da se „na ovaj način svjesno krše svi međunarodni akti koji regulišu pitanje zaštite zviždača“. - Istrajavanje Agencije u tome da ne postupi po presudi Upravnog suda Crne Gore dovodi do kršenja mojih osnovnih ljudskih prava, zagarantovanih Ustavom Crne Gore, te međunarodnim aktima. Ovakvim postupanjem Agencije, kao krovnog organa za primjenu Zakona o sprječavanju korupcije, stvara se, prije svega nepovjerenje u rad državnih organa, te nesigurnost kod građana Crne Gore – kategoričan je zviždač. Ovakvim postupanjem Agencije, ističe on, „postavlja se pitanje na koji način i sa kojim garantom da neće biti izloženi odmazdi, treba drugi građani ove zemlje da podnesu prijavu zbog sumnje da je ugrožen javni interes zbog korupcije“. <h2>MREŽA INTERESA</h2> - Konačno, dobro Vam je poznata činjenica da se upravni postupak ne može okončati obavještenjem, odnosno dopisom postupajućeg organa, koji, kao takav, ne uživa sudsku ili drugu zaštitu. Ova činjenica nije nepoznata ni Mladenu Tomoviću, advokatu i članu Savjeta ASK-a, a koji je u predmetu po mojoj prijavi bio direktno uključen. Iz navedenih razloga, neprihvatljivo je da Agencija na zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore, a kojom je Agencija obavezana na donošenje novog upravnog akta, donese dopis. Ukoliko, pak, Agencija nalazi da mojem zahtjevu, kao stranke, nije moguće udovoljiti i da je isti neosnovan, to insistiram na tome da ista donese rješenje kojim odbija moj zahtjev – precizirao je zviždač. Pojasnio je Drakiću da odgovaranjem isključivo u formi dopisa, Agencija uskraćuje njegovo pravo na pravni lijek, odnosno adekvatnu zaštitu pred nadležnim organima, zbog čega zahtijeva da postupe po presudi Upravnog suda i u formi upravnog akta odluče o njegovom zahtjevu. Mladen Tomović nekadašnji uposlenik ASK-a, advokat CGES-a, izabran je prošle godine za člana Savjeta ove institucije, ali je odbio da se povuče iz predmeta između CGES-a i zviždača. Tomović je i prijatelj i advokat v.d. direktora Agencije Drakića i velikog dijela zapošljenih u ASK-u, a u ovoj instituciji mu je zapošljena i supruga.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121507128_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025121507128_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> </figure>  I logična je sumnja da li je Agencija, pod rukovodstvom novog menadžmenta, koji je i u ličnim i u poslovnim vezama sa Tomovićem, a ovaj je uz to član Savjeta ASK-a, tijela koje kontroliše rad institucije, zaista na sudu na pravi način zastupala interese zviždača kojeg goni Tomović.&nbsp; Teško da je zviždač mogao izaći kao pobjednik iz kolopleta ovih prijateljsko-kumovskih, ali i dvostruko interesnih veza dijela menadžmenta sa Tomovićem. I moćnom državnom kompanijom kakva je CGES.

Tag: nato

Radić: Ukrajina neće formalno biti dio NATO, ali će ga faktički imati iza sebe

Zelenski: Odričemo se članstva u NATO-u u zamjenu za bezbjednosne garancije

Rute upozorio saveznike da mogu da budu sljedecća meta Rusije: Sukob je na vratima Evrope

NATO suspendovao najveću izraelsku firmu za proizvodnju oružja

Dukaj u zvaničnoj posjeti Evropskoj komisiji i sjedištu NATO-a

Andonov: Na Balkanu bijesni hibridni rat, Crna Gora se mora destabilizovati i zaustaviti u putu ka EU

NATO razmatra „preventivni udar“ na Rusiju kao odgovor na hibridne napade

Rubio se neće pojaviti na sastanku NATO-a

Penzionisani američki general: Ako ih ne zaustavimo rat dolazi na teritoriju NATO-a

Tramp je promijenio stranu i dopušta Rusiji da mijenja NATO-ovu politiku

Izostaje politička volja da se započne suštinska reforma sistema amnestije i pomilovanja

Vrhovni i odluka

Radić: Ukrajina neće formalno biti dio NATO, ali će ga faktički imati iza sebe

Vuković: Mandić pokreće pitanje kontraverznih ustavnih promjena u trenutku kad to ne možemo sebi priuštiti

PRATITE TVe UŽIVO