Ne postoji mogućnost negativnih reperkusija Deklaracije o vojnoj saradnji između Kosova, Albanije i Hrvatske na jasno trasirani spoljnopolitički put Crne Gore, kao ni na pojedinačnu bilateralnu odbrambenu saradnju koju imamo sa susjednim državama, ocijenio je ministar odbrane Dragan Krapović, navodeći da ova inicijativa ne može predstavijati pandan NATO savezu.
Krapović je to naveo u odgovoru na pitanje nezavisne poslanice Jevrosime Pejović koje će biti postavljeno u Skupštini na ministarskom satu. Pejović je zanimao stav Ministarstva odbrane Crne Gore po pitanju saradnje u oblasti odbrane i bezbjednosti naših susjeda Hrvatske, Albanije i Kosova, koja je definisana Deklaracijom iz Tirana od 18. marta ove godine.
Deklaracija se odnosi se na jačanje odbrambene saradnje za očuvanje mira, uključujuči obrambenu industriju, djelovanje u suzbijanju hibridnih prijetnji i podršku evroatlantskim integracijama, saopštilo je ranije hrvatsko Ministarstvo odbrane.&nbsp;
Potpisnici Deklaracije su poručili da je otvorena mogućnost pristupanja i drugih članica.
Krapović je u odgovoru istakao da je riječ o inicijativi za jačanje trilateralne saradnje, te da njegov resor nema saznanja da je ova Deklaracija upućena i Crnoj Gori na razmatranje eventualnog pridruživanja.&nbsp;
- U ovom kontekstu važno je istaći da resor na čijem sam čelu je stava da ne postoji mogućnost negativnih reperkusija Deklaracije na jasno trasirani spoijnopolitički put Crne Gore, kao ni na pojedinačnu bilaterainu odbrambenu saradnju koju imamo sa susjednim državama. Naime, ostajemo posvećeni jačanju saradnje sa svim zemljama regiona, promovišući evropsku i evroatlantsku viziju Zapadnog Balkana kao najboljeg garanta dugoročne stabilnosti - naveo je Krapović.
U primarnom fokusu je, kako je istakao, implementacija veoma zahtjevne NATO agende, koja je prilagođena kompleksnoj bezbjednosnoj situaciji u evroatlantskom podrućju.&nbsp;
- Zato ćemo jacčnju regionalne stabilosti, pored političke posvećenosti, doprinositi i kroz učešće pripadnika Vojske Crne Gore i predstavnika Ministarstva odbrane u NATO misiji na Kosovu (KFOR), odnosno NATO Kancelariji za savjetovanje i vezu (NALT) - dodao je Krapović.
On je napomenuo da NATO Alijansa nijednoj svojoj članici ne ograničava mogućnost zaključivanja međunarodnih sporazuma i potpisivanja deklaracija o saradnji sa drugim ne-članicama Alijanse.
- Drugo, ni ovaj ni bilo koji drugi međunarodni aranžman ne može, a siguran sam da to nije ni namjera, predstavijati pandan NATO Savezu, budući da je u njegovoj srži sistem kolektivne odbrane, tj. princip da je bezbjednost jedne države pitanje i preostalih saveznica. Kao takav, uloga NATO saveza je u aktulenom bezbjendosnom kontekstu - krucijalna - poručio je Krapović.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Krapović: Vojni sporazum Kosova, Albanije i Hrvatske nije pandan NATO-u i ne može negativno uticati na spoljnopolitički put CG

Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova poručila je danas nakon sastanka evropskih lidera u Parizu novinarima da se Moskva „kategorički protivi“ razmještanju zapadnih mirovnih snaga u Ukrajini, optuživši London i Pariz da time prikrivaju planove za vojnu intervenciju, upozorivši da bi taj potez mogao da dovede do direktnog sukoba Rusije i NATO-a.
- Rusija se kategorički protivi takvom scenariju (slanju zapadnih mirovnih snaga u Ukrajinu), koji prijeti direktnim sukobom Rusije i NATO-a- kazala je Zaharova na konferenciji za medije.
Zaharova je dodala da London i Pariz „nastavljaju da kuju planove za vojnu intervenciju u Ukrajini“ te da „to maskiraju kao neku vrstu mirovne misije“.
Francuska i Velika Britanija su odvojeno pokrenule inicijativu za raspoređivanje evropskih oružanih snaga u Ukrajinu, sa ciljem obezbjeđivanja primjene mirovnog sporazuma odvraćanjem Rusije od ponovnog napada na tu zemlju.
Predsjednik Francuske Emanuel Makron izjavio je danas, poslije samita lidera oko 30 zemalja, NATO-a i Evropske unije u Parizu, da slanje zapadnih vojnih snaga u Ukrajinu ne podržavaju svi evropski saveznici, već samo neki.
Sporazumi uz posredovanje SAD – ovonedjeljni o zaštiti plovidbe u Crnom moru i prošlonedjeljni o zaustavljanju napada na energetsku infrastrukturu, pozdravljeni su kao prvi korak ka miru. Ali Ukrajina i Rusija se nijesu složile oko detalja i optužile su jedna drugu za kršenje dogovora.

Portal ETV

Zaharova: Raspoređivanje zapadnih snaga u Ukrajinu nosi rizik od direktnog sukoba Rusije i NATO

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović primio je danas novoimenovane ambasadore Letonije Jurisa Pogrebnjaksa i Obale Slonovače Nogozenu Bakajoko, a kako je saopšteno, tom prilikom je značaj čvrstog savezništva u okviru NATO-a istaknut kao doprinost globalnom miru i bezbjednosti. Na sastanku sa ambasadorom Letonije, Ibrahimović je izrazio zadovoljstvo prijateljskim i savezničkim odnosima dvije države i čestitao ambasadoru stupanje na dužnost, uz uvjerenje da će svojim angažmanom doprinijeti unaprjeđenju političkog dijaloga i sveukupnih međudržavnih veza. - Bilo je riječi o značaju procesa proširenja Evropske unije za stabilnost i prosperitet regiona, uz poseban osvrt na napredak i rezulate koje je Crna Gora ostvarila na putu ka EU. Istaknuta je uloga Crne Gore kao predvodnice EU integracije u regionu i puna podrška Letonije nastavku reformskih procesa - naglasili su u MVP.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250326140332_f91a4972efcfcd889be982f6f5f8097f82f3621e8f864bd19336658fabab69c4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250326140332_f91a4972efcfcd889be982f6f5f8097f82f3621e8f864bd19336658fabab69c4" data-rendition-name="original" width="2500" height="1661" loading="lazy" alt="Ibrahimovic i Pogrebnjaks"> <figcaption>Ibrahimovic i Pogrebnjaks(Photo: Vlada Crne Gore/Saša Matić)</figcaption> </figure>  Sagovornici su istakli posvećenost daljem jačanju privredne saradnje, uz poseban osvrt na investicione potencijale u oblasti obnovljivih izvora energije. U razgovoru sa ambasadorkom Obale Slonovače Bakajoko, ministar je izrazio dobrodošlicu i poželio uspješan mandat, ocijenivši da postoji značajan prostor za unaprjeđenje političkog dijaloga između dvije države. - Obostrano je potvrđena spremnost za uspostavljanje dinamičnije bilateralne saradnje u svim sferama od zajedničkog interesa, posebno u kulturi i turizmu, a sagovornici su istakli i važnost zajedničkih aktivnosti na multilateralnom planu - istakli su u MVP.

Ibrahimović sa ambasadorima Letnoije i Obale Slonovače: Čvrsto NATO savezništvo doprinos globalnom miru

Jedna od glavnih tema proteklih dana u regionu bilo je potpisivanje deklaracije o vojnoj saradnji Hrvatske, Kosova i Albanije. Za uključivanje naše zemlje neophodno da se dese promjene u samoj Crnoj Gori.&nbsp;
To je u razgovoru za Antenu M ocijenio hrvatski politikolog Davor Đenero.
Sporazum je, kaže, povratak hrvatske politike na Zapadni Balkan, ali ističe i da to nije kraj političke arhitekture Zagreba u našem regionu.
Sporazum o vojnoj saradnji Hrvatske Albanije i Kosova, Đenero vidi kao svojevrsni povratak hrvatske politike na Zapadni Balkan, nakon što zvanični Zagreb nije bio značajnije usmjeren ka našem regionu.
- Očito je da je hrvatski premijer Plenković definitivno procijenio da dosadašnja politika gromoglasnog ignorisanja režima u Beogradu više ne može funkcionisati u novim političkim okolnostima, pa se na neki način Hrvatska vraća na koncepte koji su počinjani u nekom ranijem razdoblju, ali nikada nijesu do kraja definisani - kazao je Đenero.
I ranije je, podsjeća hrvatski analitičar, bio jedan sličan pokušaj, i to prije promjene vlasti u Crnoj Gori 2020. godine. Tada je, prema riječima Đenera, Hrvatska namjeravala da potpiše sličan sporazum sa Crnom Gorom i Kosovom.
- Nažalost, taj prvi izbor za saveznika danas ne dolazi u obzir i hrvatska diplomatija se odlučila da inicijativu pokrene zajedno sa Albanijom i, naravno, Kosovom - kaže sagovornik Antene M.
Sporazum je, prema ocjeni Đenera, otvoren za druge države, prije svega članice NATO-a u regionu.
- Ovo što je sada napravljeno nije definitivna hrvatska regionalna arhitekturalna ideja, recimo to tako. Promjenama u administraciji u Crnoj Gori prostor se automatski otvara za saradnju sa Podgoricom. Sjeverna Makedonija je, sa drugčijom administracijom, silno poželjan partner. Ako dođe do stabilizacije političke situacije u Bugarskoj, ta zemlja je, isto tako, vrlo važan politički partner na Balkanu - naveo je on.
Pri tome, smatra da su preduslov za uključivanje Crne Gore neophodne promjene u samoj državi.
- Promjene u Crnoj Gori su nužne zbog nje same, ako zaista želi svoju evropeizaciju i zaštitu svog suvereniteta. Sa gospodinom Krapovićem u ministarstvu odbrane, sa uticajem koji ima Andrija Mandić kao nosilac neformalne veto snage u Crnoj Gori, sa dezavuisanim sistemom nacionalne sigurnosti iz kojeg su curili klasifikovani podaci prema ruskim i srpskim obavještajnim službama, Crna Gora, zapravo, nije članica NATO saveza u punom i pravom smislu riječi. A to je do 2020. godine i te kako bila - zaključio je Đenero.

Đenero: Crna Gora zapravo nije članica NATO saveza u punom i pravom smislu riječi - a to je do 2020. i te kako bila

Investiranjem u odbranu i modernizaciju vojne opreme potvrđuje se spremnost i odlučnost u ispunjavanju ciljeva Alijanse, kazala je vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za politiku odbrane u Ministarstvu odbrane, Radmila Perović. 
 
U Podgorici su u utorak i danas održane bilateralne konsultacije Crna Gora - NATO, kao 3. korak ciklusa NATO Procesa planiranja odbrane, saopšteno je iz Ministarstva odbrane, u okviru kojeg Alijansa utvrđuje odbrambene sposobnosti koje saveznice treba da razviju i implementiraju u narednom periodu. 
 
Perović je zahvalila NATO timu na posvećenoj podršci koju pružaju Crnoj Gori pri usvajanju i implementaciji paketa Ciljeva sposobnosti 2025. 
 
Ona je, kako je saopšteno, istakla značaj kontinuiteta u jačanju kolektivnog sistema odvraćanja i odbrane, kao glavnog garanta bezbjednosti Alijanse. 
 
- Investiranjem u odbranu i modernizaciju vojne opreme potvrđuje se spremnost i odlučnost u ispunjavanju ciljeva Alijanse, što će biti potvrđeno usvajanjem paketa Ciljeva sposobnosti 2025 tokom ove godine- navodi se u saopštenju. 
 
Perović je poručila da, u tom kontekstu, Crna Gora ostaje u potpunosti posvećena implementaciji dodijeljenih Ciljeva sposobnosti i podjeli tereta sa saveznicama. 
 
Frederik Gotije iz Savezničke komande za transformacije i direktor za planiranje odbrane u NATO HQ, Karl Ford, zahvalili su na transparentnim i uspješnim razgovorima, kao prilici da se upodobe nacionalne potrebe odbrane Crne Gore sa NATO prioritetima. 
 
- Naglasili su da novi paket NATO Ciljeva sposobnosti predstavlja odgovor Alijanse na aktuelne bezbjednosne prijetnje i izazove, ali i priliku da bude platforma za transformaciju Alijanse, čemu i Crna Gora aktivno doprinosi- zaključuje se u saopštenju.

Perović: Investiranje u odbranu i modernizaciju potvrđuje da smo odlučni u ispunjenju ciljeva Alijanse

Poljska i baltičke zemlje Litvanija, Letonija i Estonija povlače se iz Otavske konvencije o zabrani protivpješadijskih mina, rekle su četiri zemlje, članice NATO-a, koje sve graniče s Rusijom, danas u zajedničkoj izjavi.&nbsp;
Odustajanje od sporazuma iz 1997. zbog vojne prijetnje od susjedne Rusije, koji je ratifikovalo, ili mu je pristupilo više od 160 zemalja, ali ne i Rusija, omogućiće zemljama da ponovo počnu da gomilaju nagazne mine.
- Vojne prijetnje državama članicama NATO-a koje graniče s Rusijom i Bjelorusijom značajno su porasle - rekli su ministri odbrane tih zemalja u zajedničkoj izjavi.&nbsp;
Ovom odlukom, kako su istakle u saopštenju, šalju jasnu poruku.
- Naše zemlje su spremne i mogu upotrijebiti sve potrebne mjere za obranu naših sigurnosnih potreba - rekli su ministri odbrane zemalja u zajedničkoj izjavi.
Planirano povlačenje učinjeno je kako bi se omogućila efikasna zaštita granica regije, rekao je litvanski ministar odbrane Dovile Šakalene u posebnoj izjavi.
Finska je u decembru rekla da takođe razmatra povlačenje iz međunarodnog sporazuma zbog ruske upotrebe takvog oružja u Ukrajini.

Članice NATO-a koje se graniče s Rusijom odustaju od zabrane protivpješadijskih mina

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je u intervjuu KoSSevu da bi Priština trebalo da bude predvidljiva i da ne povlači jednostrane poteze, a da bi Beograd trebalo da uspostavi odgovornost za događaje na sjeveru Kosova iz 2023. godine.&nbsp;
Ubijeđen je, kako je rekao, da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić to želi i nema nikakve sumnje da će raditi na tome.
Umjereno optimističan, s obzirom na napetosti u regionu, glavni je utisak generalnog sekretara NATO-a nakon posjete Bosni i Hercegovini i Kosovu.&nbsp;
KFOR je, kako je rekao, povećao broj trupa kako bi se dodatno starao o svima na Kosovu a to uključuje i Srbe.&nbsp;
Ponavlja da KBS ne može na sjever bez dozvole ove misije NATO-a, a da Kosovska policija mora da ih obavijesti o svojim akcijama na sjeveru.
- Imam odnose sa predsjednicom Kosova Vjosom Osmani i premijerom Kosova Aljbinom Kurtijem, a naravno i sa Aleksandrom Vučićem. Radimo zajedno već godinama i uvijek smo dobro sarađivali i zaista se radujem što će me posjetiti, nadam se sljedeće nedelje, u Briselu. Naravno, u svojim porukama prema svima njima trudiću se da budem što pravičniji, jer na kraju nema smisla da izdvajam nekog sa kim bih volio više da sarađujem. Ono što treba da postignemo ovdje je da smanjimo napetosti - poručio je Rute.
Objasnio je da kada razgovara sa kosovskim vođstvom traži im da budu što predvidljiviji, a da je u razgovaru sa Vučićem jasan da mora da se utvrdi odgovornost za ono što se desilo 2023. godine.
- Inače, znam da on to želi. Nemam nikakve sumnje da će raditi na tome. No, to pritiskam, pritiskam kod Kurtija i Osmani, potrebna nam je predvidljivost. Ponavljam, i da budemo što nepristrasniji - rekao je generalni sekretar NATO-a, precizirajući da pod događajima iz 2023. misli na Banjsku, ali i na napad na trupe Kfora, kada je povrijeđeno više od 90 vojnika.
Kada je u pitanju diverzija na kanalu Ibar-Lepenac, Rute poručuje da je važno da lideri ne upiru uzajamno prst u onog drugog i da se utvrde činjenice, a one još nisu utvrđene. Sa druge strane, priznaje da voli da radi sa Vučićem, Kurtijem, Osmani i predsjedništvom BiH.
Govoreći o situaciji u Ukrajini, Rute se nada miru, kako bi se prestalo sa ubijanjem na obje strane. Tvrdi da je samo Donald Tramp mogao da tamo pokrene stvari sa mrtve tačke.
- SAD su jasno postavile svoje dvije crvene linije u vezi sa Ukrajinom – ne žele da njihove trupe budu u Ukrajini, ali i da ova zemlja postane članica NATO-a - kazao je Rute.

Rute: Od Vučića očekujem da uspostavi odgovornost za događaje na sjeveru Kosova 2023.

Crna Gora će učestvovati na sastanku najviših vojnih zvaničnika u Parizu,na kojem će razgovarati o međunarodnim naporima podrške Ukrajini - potvrdio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) savjetnik premijera za bezbjednost i odbranu Todor Goranović.
- Kao članica NATO-a, naša država će nastaviti da učestvuje u relevantnim formatima koji doprinose stabilnosti i jačanju bezbjednosne arhitekture evropskog kontinenta - rekao je Goranović.
Tema sastanka u francuskoj prijestonici je stvaranje međunarodnih snaga za odvraćanje buduće ruske agresije na Ukrajinu nakon uspostavljanja primirja. Oni uključuju razgovore o veličini snaga, lokacijama i najvažnije, vojnim opcijama u slučaju kršenja primirja, navodi novinska agencija AP.
Prethodno je izvor novinske agencije AP naveo da su Crna Gora i Hrvatska jedine evropske članice NATO koje su, iako pozvane, odbile dolazak na sastanak u Pariz. Nakon nekoliko sati, tekst AP-a je ažuriran i navedeno je da će doći skoro sve članice NATO, osim SAD-a koje, prema navodima neimenovanog francuskog izvora, nijesu pozvane.
Portal ETV je sinoć uputio pitanja na adrese Vlade, Ministarstva odbrane i Generalštaba Vojske Crne Gore, odnosno interesovalo nas je da li je naša država dobila poziv da prisustvuje, ko će nas predstavljati u Parizu, te da, u slučaju da smo pozvani a da niko ne ide, objasne zbog čega je to tako. Odgovore nijesmo dobili.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fu-parizu-sjutra-razgovori-o-formiranju-bezbjednosnih-snaga-za-ukrajinu-crna-gora-hrvatska-i-sad-nece-ucestovati-iako-su-pozvani&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Savjetnik premijera je za Radio Slobodna Evropa kazao da je poziv upućen Generalštabu Vojske Crne Gore.
Međutim, dodao je, načelnik Generalštaba Zoran Lazarević se nalazi u službenoj posjeti Bugarskoj, pa će sastanku u francuskoj prijestonici prisustvovati zamjenik vojnog predstavnika Crne Gore pri NATO-u.
Na sastanak, prema izvorima AP-a, nisu pozvane Sjedinjene Američke Države, jer evropske države žele da pokažu da mogu preuzeti odgovornost za veliki dio bezbjednosnog okvira za Ukrajinu poslije uspostavljanja primirja.
Ruska invazija na Ukrajinu počela je prije tri godine, krajem februara 2022.

Crna Gora potvrdila učešće na sastanku vojnih zvaničnika u Parizu

Vojni zvaničnici više od 30 zemalja učestovaće sjutra u Parizu u pregovorima o formiranju međunarodnih bezbjednosnih snaga za Ukrajinu, a Sjedinjene Američke Države nijesu pozvane - kazao je francuski vojni zvaničnik, koji nije želio da mu se navede ime, <a href="https://apnews.com/article/france-ukraine-russia-war-military-talks-36677ebd25df12a0941225e4c1d8a3a8">za AP</a>. U prvoj verziji teksta objavljenoj ranije danas, koji su prenijeli brojni domaći, regionalni i svjetski mediji, neimenovani vojni zvaničnik kazao je da će "tri NATO članice biti odsutne iako su pozvane: Sjedinjene Američke Države, Hrvatska i Crna Gora".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250310230332_484dea4473eca462950807a76221a55f9ff76aeee52f4c822b1fb968c4c45e8f.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250310230332_484dea4473eca462950807a76221a55f9ff76aeee52f4c822b1fb968c4c45e8f" data-rendition-name="original" width="1907" height="852" loading="lazy" alt="Tekst koji je oko 16 sati prenio N1 Beograd"> <figcaption>Tekst koji je oko 16 sati prenio N1 Beograd(Photo: N1 Beograd)</figcaption> </figure>  U ažuriranom tekstu ove novinske agencije u 18:17 sati piše da će "načelnici armija ili njihovi predstavnici iz skoro svih 32 zemlje NATO vojnog saveza prisustvovati pregovorima u Parizu - sa izuzetkom Sjedinjenih Država". - Zvaničnik je rekao da Sjedinjene Države nisu pozvane jer evropske nacije žele da pokažu da mogu da preuzmu odgovornost za veliki dio bezbjednosnog okvira za Ukrajinu nakon prekida vatre - navodi se u tekstu AP-a.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250310220320_249e9343cd547562196b1938c3f50cfecbcc58de283c89379876be79adee4d0f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250310220320_249e9343cd547562196b1938c3f50cfecbcc58de283c89379876be79adee4d0f" data-rendition-name="original" width="1875" height="856" loading="lazy" alt="Ažurirani tekst u kom se ne navode Crna Gora, Hrvatska i SAD"> </figure>  Na dugom spisku učesnika u pregovorima u utorak nalaze se i zemlje iz Azije i Okeanije, rekao je francuski zvaničnik.&nbsp; Načelnici generalštabova, ili u slučaju Kanade njihov predstavnik, iz gotovo svih zemalja članica NATO učestvovaće na razgovorima u Parizu. Učestvovaće načelnici generalštabova Irske, Kipra i predstavnik Austrije, zemalja koje nisu članice NATO, ali jesu u unutar EU. Australija i Novi Zeland, koje su nacije Komonvelta, kao i Japan i Južna Koreja uključiće se u razgovore video vezom, rekao je taj zvaničnik. Ukrajinu će predsetavljati vojni zvaničnik koji je takođe član ukrajinskog savjeta za bezbjednost i odbranu. Međunarodni sastav sastanka ukazuje na to kako široko Francuska i Britanija, koje zajedno rade na planovima za te mirovne snage, gledaju dok nastoje da izgrade koaliciju nacija sposobnih i spremnih da budu dio napora za obezbjeđenje Ukrajine ako se postigne primirje, objasnio je francuski zvaničnik. Francuski vojni zvaničnik govorio je za AP o budućim mirovnim snagama koje su pod velom tajnosti i o pariskim razgovorima na tu temu.&nbsp; Cilj takvih međunarodnih snaga bio bi odvraćanje Rusije od pokretanja još jedne ofanzive, nakon stupanja na snagu nekog budućeg primirja u Ukrajini. One bi mogle da uključuju i teško naoružanje i zalihe oružja, koje bi mogle da budu poslate u roku od nekoliko sati ili dana, za odbranu Ukrajine u slučaju ruskog napada kojim bi se prekinulo primirje, rekao je on. Francusko-britanski plan treba da bude predstavljen vojnim zvaničnicima iz više od 30 zemalja u prvom dijelu pregovora u utorak, rekao je zvaničnik. Drugi dio pregovora sastojao bi se iz preciznijih i konkretnijih razgovora kada bi učesnici bili pozvani da kažu da li i kako bi njihove vojske mogle da doprinesu, dodao je on. - Neće biti: "Ovo je ono što nam je potrebno", nego više: "Šta vi donosite ovome" - rekao je neimenovani sagovornik za AP. On je dodao da će krajnje odluke o učešću pojedinih zemalja biti donijete na političkom nivou, na nivou državnih lidera.

U Parizu sjutra razgovori o formiranju bezbjednosnih snaga za Ukrajinu, SAD nijesu pozvane

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute je rekao je u ponedeljak u Sarajevu da se još radi na dogovoru o miru u Ukrajini i sigurnosnim garancijama, na čemu rade Francuska i Velika Britanija i upozorio da dogovor s Rusijom mora biti kvalitetan kako ne bi podstakao kineske ambicije u Južnom kineskom moru.
- Jer će predsjednik kineske Komunističke partije, ako vidi da Rusija dobro prolazi u tome, reći: "Pa to je dobro, ali šta je s našim ambicijama". A mi znamo šta su njihove ambicije u Južnom kineskom moru. Taj dogovor mora biti dobar i za svjetski mir - kazao je Rute tokom posjete Bosni i Hercegovini u obraćanja studentima univerziteta u Sarajevo, Istočnom Sarajevu i Mostaru.
Generalni sekretar NATO-a je ocijenio da je "dobro što je američki predsjednik Donald Tramp pokušao da razbije ovu pat-poziciju u Ukrajini", ali i da "još nema dogovora o miru" te da je to "proces na kojem se radi".
Rute je naglasio da je predsjednik SAD-a "predan NATO-u i članu pet" koji govori o kolektivnoj odbrani, ali da SAD očekuju veći doprinos Evrope i Kanade.
- Istorija je SAD učinila vođom, ali taj vođa je rekao da se više pažnje mora obratiti na Indopacifik, a da mi moramo naš posao uraditi ovdje u Evropi - kazao je Rute i naglasio da će "SAD i dalje igrati veliku ulogu i u Evropi i na Balkanu".
Govorio je i o hibridnim prijetnjama, navodeći primjer presijecanja kablova u Baltičkom moru, ističući važnost brze reakcije NATO-a i da "Rusi to mrze jer to pokazuje da Istočno i Baltičko more nije samo njihovo, već je i naše".
Govoreći o Bosni i Hercegovini, Rute je kazao da, iako visoki predstavnik Kristijan Šmit ima njegovu podršku, rješenja moraju dolaziti iznutra "jer je BiH suverena zemlja".
Više puta je naglasio da 30 godina nakon Dejtona "nije prihvatljivo prepuštati ključne odluke međunarodnim akterima".
Što se tiče članstva BiH u NATO-u, rekao je da je to suverena odluka, uz napomenu da postoji reformski put BiH za 2024. i da se radi na reformskom paketu za 2025. godinu.
- Još nije došlo to vrijeme, ali ako sve uradite, zašto ne biste postali dio NATO-a - kazao je Rute.
U vezi s mogućim ruskim vetom na produženje EUFOR misije u novembru ove godine, kazao je da ne očekuje probleme "jer postoji velika podrška misiji i radi se na njenom osnaživanju".
Generalni sekretar NATO-a stigao je u Bosnu i Hercegovinu nakon donošenja neustavnih zakona u bh. entitetu Republika Srpska. Sastao se s tročlanim Predsjedništvo BiH te s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto.

Rute: Dogovor o Ukrajini ne smije ohrabrivati Peking

Član Atletskog kluba Nikšić Miloš Vojvodić pobjednik je interacionalnog ultramaratona na 50 kilometara u Podgorici.&nbsp;
Vojvodić je trijumfovao u vremenu tri sata, 44 minuta i 17 sekundi.
Kao drugoplasirani završio je prošlogodišnji pobjednik Branislav Baltić iz barskog Dionisa (3:52,31), dok je treći bio Muhamed Kurgaš iz podgoričke Sparte (4:20,80).
Vojvodić je ujedno proglašen za najizdržljivijeg čovjeka Crne Gore za 2025. godinu, a osvojio je i titulu prvaka Crne Gore u ultramaratonu.
U ženskoj konkurenciji, u ultramaratonu, trijumfovala je Rada Miladinović, članica Milenijuma iz Podgorice (5:16,18).
Ona je osvojila i prvo mjesto na Prvenstvu Crne Gore na cesti-putu na 50 kilometara.
Učesnici podgoričkog ultramaratona trčali su pored brda Ljubović, 50 krugova, na stazi dugoj hiljadu metara.
U okviru manifestacije održano je i Prvenstvo Crne Gore na putu-cesti za seniore i juniore na pet i deset kilometara.
U trci seniorki na 5.000 metara trijumfovala je Dijana Stanišić iz Sparte sa rezultatom 19 minuta i 25 sekundi.
Kao drugoplasirana završila je Vesna Pavlićević iz Milenijuma (20:28,0), dok je treće mjesto pripalo atletičarki Mornara Ani Krivokapić (21:29,0).
Kod juniorki prvo mjesto osvojila je atletičarka Nikšića Emilija Kovačević (23:00,0), ispred Nikoline Marovića iz Oriona (25:11,0) i Hanija Rožka iz Milenijuma (25:57,0).
Kod seniora na 10.000 metara trijumfovao je Željko Dabović iz Sparte sa rezultatom 33 minuta i 29 sekundi.
Drugo mjesto pripalo je Edisu Dautoviću iz Milenijuma (35:57,0), a treće Aleksi Malikoviću iz Oriona (38:00,0).
Kod juniora na 10.000 metara trijumfovao je Boban Madžgalj iz Oriona (39:05,0).
Manifestacija je okupila više od 150 takmičara iz Srbije, Njemačke, Rusije i Crne Gore u ženskoj i muškoj konkurenciji.

Miloš Vojvodić pobjednik ultramaratona na 50 kilometara

U meču za trofej u Celju, Podgoričanke su savladale domaću Cinkarnu, rezultatom 64:71 (23:22, 10:18, 15:9, 16:22).
'Plave' su tako napokon prekinule i lošu tradiciju - Cinkarna Celje slavila je u prethodna tri finala, pri čemu je svako odigrano u Podgorici. Ovog puta, izabranice Petra Stojanovića revanširale su im se na njihovom parketu.
Pritom, mlada ekipa iz Podgorice nije bila favorit uoči fajnl-fora u Sloveniji, ali je do naslova stigla upornošću i jako srčanom igrom. To se naročito odnosi na današnju utakmicu, tokom koje su 'plave' bile prave onda kada je bilo najpotrebije - u finišu su odigrale briljantno i Celje nije imalo šanse.
Domaće su u prvoj četvrtini u više navrata stizale do šest razlike, a onda je Budućnost Bemax serijom 0:7, uz trojku Savković i pogotke Brigs i Bulajić, preokrenula sa 17:11 na 17:18. Uprkos tome, nakon 10 minuta domaće su bile u vođstvu (23:22).
U drugoj četvrtini su Podgoričanke u potpunosti nadigrale suparničku ekipu i na odmor su otišle uz prednost 33:40.
Kako je treći period odmicao, tako se prenos naših prvakinja topila i Celje je, nakon osam minuta igre, pogotkom Štirn preokrenulo - 48:47. Uzvratila je na to Zorana Radonjić, pa je Budućnost Bemax u odlučujućih 10 minuta ušla u plusu (48:49).
Silovite su bile gošće u uvodnom dijelu završne četvrtine, odlične su u tim momentima bile Savković i Amundsen, pa je sedam minuta prije kraja na semaforu stajalo 52:58.&nbsp;
Žestoko su se borile Podgoričanke u tim trenucima, ali su Slovenke preokrenule - tri minuta uoči završetka, Silva je pogodila i bilo je 62:61. No, onda su odgovorile gošće - prvo Radonjić sa penala, pa Amundsen trojkom i minut i po prije kraja bile su na plus četiri (62:66). Nijesu domaće imale snage za još jedan preokret, a izabranice Petra Stojanovića bile su skoncentrisane u završnim sekundama i uslijedilo je veliko, sasvim zasluženo slavlje.
Zorana Radonjić je junakinja velike pobjede Budućnost Bemaxa - meč je završila sa 21 postignutim poenom. Tes Amundsen dodala je 14, a Jovana Savković 13, pri čemu je pogodila četiri trojke. Jelena Bulajić meč je završila sa 11 poena. U timu Celja najbolji je učinak imala Letisija Soareš (17).
U okršaju bugarskih ekipa za treće mjesto, Montana je bila bolja od sastava Beroe Stara Zagora, rezultatom 73:63.

Naslov prvaka se vraća u Podgoricu: Budućnost Bemax osvojila WABA ligu

Savjetnik predsjednika Vlade Slovačke Roberta Fica za pitanja nacionalne bezbjednosti od 1. aprila biće Miroslav Lajčak, saopšteno je iz slovačke Ambasade u Podgorici.
Iz Ambasade Slovačke u Podgorici medijima su dostavili Lajčakovu izjavu.
On je naveo da želi da ispravi netačnu informaciju koja se pojavila u medijima.
- Od 1. aprila postajem eksterni savjetnik predsjednika vlade. Naziv funkcije je „savjetnik za pitanja nacionalne bezbjednosti“, a od mene se očekuje da predsjedniku vlade savjetujem u strateškim vanjskopolitičkim i bezbjednosnim pitanjima - rekao je Lajčak.
On je dodao da će tu funkciju obavljati sa skraćenim radnim vremenom, pored njegovih drugih aktivnosti.

Lajčak od 1. aprila Ficov savjetnik za pitanja nacionalne bezbjednosti

Molim političku bratiju sa državne vlasti da prestanu sa fingiranim svađama pred izbore u Nikšiću - naveo je na mreži Iks (X) zamjenik predsjednika Socijaldemokratske partije i predstavnik Evropskog saveza Petar Odžić.&nbsp;
Prema njegovim riječima, dvije strane iste medalje se navodno svađaju, kako bi prevarili još nekog građanski orijentisanog birača u Nikšiću.
- Još jednom prisustvujemo predstavi "držite me izaći ću iz Vlade - poručio je Odžić.&nbsp;

Odžić: Još jednom prisustvujemo predstavi "držite me izaći ću iz Vlade”

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: nato