Jedan učenik danilovgradske Osnovne škole ,,Vuko Jovović“ zadobio je povrede nosa u tuči đaka koja je prekjuče organizovana nedaleko od školskog dvorišta. Iz uprave škole kazali su Pobjedi da su slučaj prijavili policiji, te da imaju saznanja da će đak imati hiruršku intervenciju na nosu.
Direktorica škole Mirjana Keković rekla je Pobjedi da su za vrijeme velikog odmora učenici napustili školsko dvorište bez dozvole, te da su se, prema njihovim izjavama, ranije dogovorili da ,,odmjere snage“. Ona podsjeća đaci te škole nemaju dozvolu da se udaljavaju previše od škole za vrijeme odmora.
Prema riječima Keković, započeli su tuču u kojoj je jedan od njih zadobio povrede nosa, te najavljuje da će na današnjoj sjednici Nastavničkog vijeća učenik, koji je povrijedio druga, biti predložen za najstrožu vaspitnu mjeru.
- Na osnovu informacije koju sam dobila kasnije od majke ovog učenika, on je vraćen kući, sanirane su mu povrede do ponedjeljka, kada će na nosu imati neku intervenciju i nakon toga isti dan biti otpušten kući. Po saznanju, odmah sam obavijestila Odjeljenje bezbjednosti Danilovgrad i podnijela prijavu o pomenutom događaju, a zatim su obaviješteni roditelji učenika i Centar za socijalni rad – navela je ona.
Keković kaže da škola ima formiran tim za prevenciju nasilja koji čine članovi uprave škole, pedagoško psihološke službe i sve odjeljenske starješine. Oni imaju obavezu da redovno održavaju radionice ili predavanja na temu svih oblika nasilja, a zahvaljujući, kako navodi, odličnoj saradnji sa Upravom policije i Centrom za socijalni rad imaju organizovana i predavanja njihovih stručnjaka u školi.
- Činimo sve što je u našoj moći da se preventivno djeluje, ali je ove školske godine generacija devetih razreda prilično izazovnog ponašanja. Naravno, samo jedna mala grupa učenika iz, uglavnom, disfunkcionalnih porodica – kaže direktorica.
Dodaje da im je Centar za socijalni rad odličan partner i sa njima dijele svako saznanje za bilo koji problem koji potiče iz porodice djeteta ili sa drugih strana, te da periodično imaju i organizovane sastanke svih čelnika važnih institucija grada kako bi skupa bolje djelovali.
<h2>Modrice&nbsp;</h2>
Ovo je drugi slučaj tuče koji škola, kako tvrde iz uprave, bilježi od početka godine.
Prethodni je registrovan nedavno kada je dječak zadobio povrede od udaraca starijih đaka. Ljekar je, prema informacijama Pobjede, utvrdio da ima mnogobrojne hematome u predjelu obje natkoljenice i potkoljenice. Jedan roditelj ispričao je Pobjedi da dijete ima zdravstvene posljedice zbog tog incidenta i da nijesu zadovoljni kako je uprava reagovala, te da nijesu stvoreni uslovi da se dječak vrati u školu. Roditelj navodi da su učestali slučajevi vršnjačkog nasilja u školi, da postoje problemi koji se ne rješavaju...
Direktorica škole Keković odbacila je sve optužbe i kazala da nije tačno da u ovom slučaju nijesu reagovali kako treba. Ona je rekla da je cijeli kolektiv veoma posvećen i da imaju roditeljski odnos prema učenicima. Keković je istakla da je učesnicima ovog događaja izrečena vaspitna mjera, a sjednica Odjeljenskog vijeća je zakazana kasnije od datuma odvijanja događaja, jer su zbog opsežne procedure i izvještaja Centra za socijalni rad morali čekati i da je to potrajalo.
Direktorica kaže da se bore protiv vršnjačkog nasilja, te da ,,analiziraju i najmanji uvredljiv pogled, a kamoli što drugo, i da vrlo često rade posao porodice“.
- Djecu zbilja ne možemo vezati u školi, kako bismo spriječili eventualne konflikte, ali možemo i moramo brzo reagovati i učiniti sve što je u našoj nadležnosti. A nadležnosti su upravo jako male i ograničavajuće - navodi ona.
Dodaje da je njihova ,,želja da nikad ne bude problema, ali da je u školi sa više od 1.000 učenika u savremenom dobu realnost drugačija“. Direktorica tvrdi da njihova ustanova važi za miran kolektiv, u kome zbog prevencije nasilja imaju veliki broj radionica i predavanja na tu temu i na nivou škole i u saradnji sa svim relevantnim institucijama grada.
<h2>Zaštitari</h2>
Od početka ove godine nekoliko crnogorskih škola zabilježilo je razne primjere vršnjačkog nasilja. Jedan od njih se dogodio u blizini podgoričke škole ,,Maksim Gorki“, kada je jedan dječak povrijeđen i imao je hiruršku intervenciju. Snimak te tuče objavljen je tada na društvenim mrežama. Petoro dječaka je sjedjelo na klupi u neposrednoj blizini škole, a onda je jedan od njih pesnicama počeo da udara drugog dječaka.
S druge strane, Savjet roditelja Osnovne škole „Radojica Perović“ u Podgorici obratio se ministarki prosvjete Anđeli Jakšić-Stojanović, navodeći da su zabrinuti za bezbjednost djece. Zahtijevali su hitno uvođenje školskog policajca u sve škole, a naročito nakon nasilnog incidenta kada je u blizini te škole grupa huligana pretukla četvoro djece od devet do 13 godina.
Na inicijativu Ministarstva prosvjete nauke i inovacija, a u saradnji sa Mrežom Savjeta roditelja u NVU Udruženje Roditelji, Vlada je krajem januara donijela zaključke kojima se obezbjeđuju finansijska sredstva za angažovanje zaštitara u školama. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija saopšteno je tada da će od 15. februara sve škole u gradskim sredinama, 42 srednje i 65 osnovnih, dobiti zaštitare, što će, kako su tada komentarisali, biti prelazno rješenje do uspostavljanja školskih policajaca ili drugog vida obezbjeđenja.
Iz Mreže Savjeta roditelja Milica Gogić kazala je tada Pobjedi da primjeri vršnjačkog nasilja pokazuju koliko je neophodno hitno i sistemsko rješavanje problema bezbjednosti djece u školama i njihovoj okolini.
- Zaštitari nemaju ovlašćenja, a ni iskustvo koje imaju policajci i zato i dalje insistiramo na njihovom prisustvu u školama ili školskim zonama i čekamo da nas, kao i čitavu javnost Crne Gore, Ministarstvo unutrašnjih poslova obavijesti o planiranim aktivnostima i rokovima za njihovu realizaciju. Godinama se na ovakve roditeljske inicijative od MUP-a dobija odgovor: ,,Nema kadra“. Ako godinama imamo isti problem, onda odgovor - nema kadra, nije rješenje – rekla je tada Gogić.
Godinama se u javnosti ukazuje na problem vršnjačkog nasilja i kritikuju se nadležni da ne preduzimaju adekvatne mjere da se suzbije ova pojava. Na osnovu evidencije Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, tokom 2024. godine, do avgusta, zabilježeno je 114 slučajeva vršnjačkog nasilja u školama i školskim dvorištima na teritoriji Crne Gore. Prema tim podacima, 61 slučaj odnosi se na osnovne škole, a 53 na srednje.
Istraživanje Zavoda za školstvo iz 2023. godine pokazalo je da je 17 odsto učenika bilo izloženo nekom obliku nasilja.
Nasilje je najviše rasprostranjeno među učenicima od VI do IX razreda osnovnih škola (21,9 odsto), dok je najmanje među učenicima četvorogodišnjih srednjih škola (14,8 odsto) i gimnazija (13,9 odsto).

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Đaku u tuči povrijeđen nos, imaće operaciju

Savjet za prava djeteta će formirati radnu grupu , sastavljenu od članova različitih resora, a koja će za cilj imati da doprinese suzbijanju vršnjačkog nasilja - kazala je u Emisiji E uživo na Televiziji E direktorica Direktorata za osnovno obrazovanje i vaspitanje Svetlana Drobnjak.
Nasilje se ne dešava samo u školama, kaže Drobnjak, već smo sa nasiljem suočeni u svim segmentima života i svakodnevnom okruženju.
- Taj događaj ispred barske Gimnazije, nažalost, desio se, ali se mogao desiti i u nekom drugom okruženju. Ovim želim da kažem, bez obzira što smo vrlo često upućeni na to da se nasilje jednako škole, dešava samo u školama, nije to tako. Vrlo veliki broj tih nasilja započne &nbsp;u nekom okruženju koje je prije škole, ili se prosto sami konflikt desi na nekom &nbsp;igralištu, u okviru zgrade, na ulici, i onda djeca, &nbsp;iz jednostavnog razloga što se najviše sreću u školama, prosto taj konflikt prenesu u škole, odnosno u učionice - rekla je Drobnjak.
Bez obzira na narativ da se nasilje dešava isključivo u školama, ističe Drobnjak, ipak su škole obrazovne institucije kojima se vjeruje i u kojima ipak, dodaje ona, roditelji osjećaju da su njihova djeca bezbjedna i sigurna.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, podsjeća Mijušković, iniciralo je i uputilo ka Vladi informaciju, na koju je Vlada odmah reagovala, dodaje ona, te je zadužila Savjet za prava djeteta da formira radnu grupu, sastavljenu od članova različitih resora.
- Radna grupa ima rok od petnaest dana da se formira i donese analiza na osnovu čega i na šta bi se trebalo opredijeliti da budu sljedeći koraci svakog od resora. Svako je dobio određene korake u okviru svog resora kako bi mogao da doprinese suzbijanju vršnjačkog nasilja - naglasila je Drobnjak.
U narednom periodu će u MPNI, raditi na promjenama normativa i standarda, poručuje Drobnjak, na osnovu kojih će biti zapošljavani novi psiholozi ili pedagozi u školama.
- Važno je istaći da ne postoji dovoljno veliki broj psihologa i pedagoga, koji bi mogli istretirati svaki problem, ako nemamo podršku i saradnju kompletnog kolektiva škole i prvenstveno roditelja, odnosno porodice. Mi u školama vrlo često saznamo tek posljedice, kao društvo nijesmo spremni da se suočimo sa činjenicom da naše dijete ima problem. Najveći broj slučajeva, sa kojima se &nbsp;susrećemo i mi u ministarstvu, u okviru prijava za nasilje, svodi se na to da roditelji prosto, i ja kao roditelj ih razumijem, ali moramo ih osnažiti da u svom djetetu ipak prepoznaju neke elemente ponašanja koje nije dobro, da to prihvatimo, i da svi zajedno tretiramo da se to ponašanje jednostavno promjeni - zaključila je Drobnjak.
Cijelo gostovanje možete pogledati na You Tube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D78XG-mWZYlc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Drobnjak: Nasilje obično započinje u nekom drugom okruženju, ali eskalira u školi

Savjet za prava djeteta Vlade Crne Gore formirao je danas međuresorsku radnu grupu, koja je zadužena da u roku od 15 dana pripremi analizu o nasilju i vandalizmu u školama, saopšteno je iz Ministarstva sporta i mladih. 
 
Navodi se da je Savjet zadužio radnu grupu i da predloži modalitete za suzbijanje nasilja i vandalizma u školama i dostavi ih Vladi. 
 
Na dnevnom redu današnje sjednice bili su, kako je saopšteno, prezentacija završnog izvještaja nezavisne Evaluacije Strategije za realizaciju prava djeteta od 2019. do prošle godine i vršnjačko nasilje. 
 
Predsjedavajući Savjeta Dragoslav Šćekić podsjetio je da je Strategiju za ostvarivanje prava djeteta 2019-2023. u Crnoj Gori usvojila Vlada Crne Gore 2019. godine. 
 
On je rekao da su evaluaciju sprovela dva nezavisna evaluatora – međunarodnog eksperta i domaćeg eksperta – između novembra prošle i avgusta ove godine. 
 
Šćekić je naveo da je evaluacija imala za cilj da obezbijedi Vladi Crne Gore, nacionalnim partnerima i UNICEF-u Crna Gora nezavisnu ocjenu rezultata postignutih kroz Strategiju. 
 
- Preporuke koje su date kroz ovaj dokument važno je sagledati prilikom izrade nove Strategije za ostvarivanje prava djeteta. Jedna veoma važna preporuka koja je data u ovom dokumentu tiče se jačanja saradnje resora koji se bave dječijim pravim putem Savjeta za prava djeteta - rekao je Šćekić. 
 
On je dodao da se nada da će u tom smjeru ići u budućnosti. 
 
- Imajući u vidu poslednje događaje u kojima su djeca bila žrtve nasilja kao i činjenice da je sve učestalija pojava nasilja na našim ulicama i u školskim dvorištima smatram da se sve nadležene institucije moraju uključiti kako bi se preduzele neophodne mjere u cilju suzbijanja ove pojave - rekao je Šćekić. 
 
On je istakao da je cilj zaštita djece i suzbijanje nasilja među djecom i mladima, kao nasilja nad djecom uopšte. 
 
Šćekić je rekao da je na sjednici Vlade prethodne sedmice Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija pripremilo informaciju u kojoj je izloženo sa kakvim problemima se u pogledu te teme društvo suočava. 
 
On je kazao da je zato Vlada donijela zaključak kojim se obavezuje Savjet za prava djeteta da oformi međuresorski tim koji će izvršiti analizu stanja o nasilju i vandalizmu u školama i da predložiti modalitete za suzbijanje ove pojave.
Ministar pravde Bojan Božović rekao je da problem vršnjačkog nasilja vrlo često eskalira u školskom dvorištu, ali sam problem nastaje nerijetko izvan školskog dvorišta. 
 
- Ministarstvo pravde će dati svoj doprinos i u saradnji sa drugim resorima uložiti napore u cilju rješavanja ovog pitanja - kazao je Božović. 
 
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović najavio je da će se taj resor aktivno uključiti i zajedno sa drugim resorima ozbiljno pristupiti rješavanju tog problema. 
 
- Posmatrajući škole kao vaspitno-obrazovne ustanove, kakav naziv su nekada i nosile, može se reći da je ta vaspitna komponenta danas zapostavljena u odnosu na neki prethodni period - rekao je Šaranović. 
 
Članovi radne grupe iz Vlade su predstavnici ministarstava prosvjete nauke i inovacija, unutrasnjih poslova, sporta i mladih, rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, ljudskih i manjinskih prava, kao i resora finansija, zdravlja i pravde. 
 
- U grupi su i predstavnici Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Uprave policije, Zavoda za socijalnu i dječiju zaštitu te Lejla Kaladžija, članica Savjeta za prava djeteta i Katarina Čarapić, članica Savjeta za prava djeteta - kaže se u saopštenju.

Formirana radna grupa koja će pripremiti analizu o nasilju u školama

Izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju prvi put će biti eksplicitno definisana zabrana svakog oblika nasilja u školama kao i obaveza pokretanja prekršajnog odnosno krivičnog postupaka protiv lica koje to nasilje vrši. To se navodi u Nacrtu izmjena i dopuna Zakona. Istim izmjenama planira se provjera rada direktora, nastavnika, ali i obaveze roditelja.
Kako se navodi u Nacrtu koji je usvojen 26. septembra, izmjene Zakona imaju za cilj stvaranje uslova za obezbjeđivanje i unapređivanje kvaliteta obrazovno vaspitnog rada i kvaliteta realizacije standarda ocjenjivanja.
- Takođe se dodatno unapređuje oblast rukovođenja ustanovom u dijelu preciziranja odredbi koje se odnose na poštovanje pravosnažnih sudskih odluka, prevencije i suzbijanja vršnjačkog nasilja - navodi se u saopštenju.
Prvi put se definišu kriterijumi za zapošljavanje nastavnika u cilju obezbjeđivanja kvaliteta nastave i transparentnosti zapošljavanja u obrazovno vaspitnim ustanovama.
- Prvi put zakonom utvrđuje mogućnost i uslovi za procjenu kvaliteta rada u slučaju kada nastavnik ne ostvaruje kvalitet nastave u skladu sa propisanim standardima, kao i slučajevima neobjektivnog ocjenjivanja učenika u toku trajanja nastave i na kraju klasifikacionog perioda - navodi se u nacrtu.
Predlogom zakona se bliže definiše pojam stranca, u skladu sa međunarodnim dokumentima i propisima u toj oblasti, u ostvarivanju prava na obrazovanje.
<h2>Direktoru može prestati mandat ako ustanova dobije ocjenu ,,ne zadovoljava”</h2>
Precizira se da direktoru &nbsp;javne ustanova može prestati mandat ako ustanova dobije ocjenu ,,ne zadovoljava” u postupku evaluacije rada ustanova, kao i ako ne izvrši pravosnažnu i izvršnu sudsku odluku, ako nije preduzeo mjere za prevenciju i suzbijanje vršnjačkog nasilja i ako dopusti promovisanje i prodaju roba i usluga suprotno zakonu.
- Prijedlogom zakona se propisuje i da direktoru javne ustanove, za razliku od važeće odredbe, radni odnos miruje ne samo za vrijeme prvog, već i za vrijeme drugog mandata, što će značiti dodatnu sigurnost za najbolje kadrove, tj. ona lica koja su izabrana po drugi put za direktora ustanove. Takođe, isto pravo se utvrđuje i za pomoćnika direktora za vrijeme drugog mandata - navodi se u nacrtu.&nbsp;
<h2>Procjenjivaće kvalitet rada nastavnika</h2>
U cilju ukupnog obezbjeđivanja i unapređivanja kvaliteta obrazovno vaspitnog rada nastavnika zakonom utvrđuje mogućnost i uslovi za procjenu kvaliteta toga rada u slučaju kada nastavnik ne ostvaruje kvalitet nastave u skladu sa propisanim standardima, kao i slučajevima neobjektivnog ocjenjivanja učenika.&nbsp;
- Zavod za školstvo odnosno Centar za stručno obrazovanje sprovodi evaluaciju rada nastavnika za kojeg se traži procjena kvaliteta obrazovno vaspitnog rada a ako se u tom postupku utvrdi da nastavnik ne zadovoljava upućuje se na pohađanje dodatnih programa stručnog usavršavanja u skladu sa preporukama Zavoda odnosno Centra, s tim da se ponovna provjera rada kvaliteta obrazovno vaspitnog rada nastavnika vrši nakon godinu dana - objašnjava se u nacrtu.
U slučaju da se na toj ponovnoj provjeri utvrdi da nastavnik ne zadovoljava ostvaruje prava kao zaposleni za čijim je radom prestala potreba.
<h2>Prvi put prava i obaveze roditelja</h2>
Prijedlogom zakona se &nbsp;prvi put na sveobuhvatan način taksativno definišu prava, obaveze i odgovornosti roditelja u cilju stvaranja uslova za poboljšanje postignuća učenika, poštovanje pravila o radu ustanove u cilju stvaranja uslova za ukupno unapređivanje sigurnosti školskog ambijenta.
- A ako roditelj učestalo zanemaruje propisane obaveze ustanova je dužna da o tome obavijesti Ministarstvo, nadležni organ i nadležnu ustanovu socijalne zaštite - navodi se u prijedlogu zakona. &nbsp;
Konačno, Prijedlogom zakona se dopunjava odredba koja se odnosi na zabranu promovisanja i prodaju literature koja nije obavezna tako što se dodaje da u ustanova nije dopušteno promovisanje i prodaja robe ili usluga koje ne služe ciljevima obrazovanje i vaspitanja ili su štetne za zdravlje i razvoj djece.
Predlogom zakona se takođe po prvi put uređuje oblast koja se odnosi na onlajn nastavu u slučaju prekida obrazovno vaspitnog rada i bliže uređuje organizovanje te nastave, kao i detaljnije uređuje način vođenja jedinstvene pedagoške evidencije.&nbsp;
- Prijedlogom zakona se takođe na drugačiji način uređuje oblast dodjeljivanja zvanja nastavnicima tako što se propisuje da zvanja dodjeljuje komisija koju obrazuje Zavod za školstvo, odnosno Centar za stručno obrazovanje - navodi se u nacrtu.&nbsp;
Utvrđuje se i mogućnost izrade i primjene digitalnih udžbenika i digitalnih sadržaja, u cilju osavremenjavanja i unapređivanja kvaliteta nastave.&nbsp;

Za nasilje u školama krivični i prekršajni postupci

Skupština Crne Gore danas će odlučivati o izboru Majde Adžović za ministarku javnih radova i Admira Šahmanovića za ministra energetika i rudarstva.
Prva sjednica Prvog redovnog zasijedanja, na kojoj će biti prijedlozi za imenovanje dva člana Vlade, zakazana je u podne.
Nastavak Druge posebne sjednice Prvog redovnog zasijedanja zakazana je u 11 sati, a na poslanička pitanja će odgovarati ministar bez portfelja Milutin Butorović, ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić i ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Ernad Suljević.
Podsjećamo, Vlada je prethodno odlučila da ponovo spoji resore energetike i rudarstva i osnuje Ministarstvo javnih radova koje bi predvodila Adžović.
Ona obavlja funkciju državne sekretarke u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Rekonstruisanu Vladu, predvođenu premijerom Milojkom Spajićem sa 26 ministarstava i sedam potpredsjednika, podržala je skoro dvotrećinska većina u Skupštini Crne Gore 23. jula prošle godine.&nbsp;
Raspodjelom pozicija političkim subjektima koji su tom prilikom ušli u izvršnu vlast pripalo je - strankama iz koalicije "Za budućnost Crne Gore" dva potpredsjednička i tri ministarska mjesta, a Bošnjačkoj stranci potpredsjedničko i pet ministarskih mjesta.
S populacijom od 663.000 stanovnika, Crna Gora trenutno ima najbrojniju Vladu u Evropi.

Skupština danas o rekonstrukciji Vlade: Pred poslanicima izbor Šahmanovića i Adžović

Crnogorski premijer Milojko Spajić boravi od danas u zvaničnoj posjeti Italiji, na poziv predsjednice Savjeta ministara te države Đorđe Meloni.
Spajić će, kako je najavljeno iz Vlade, razgovarati i sa predsjednikom Italije Serđom Matarelom i predsjednikom Predstavničkog doma Lorencem Fontanom.
Dodaje se da će Spajić razgovarati i sa potpredsjednikom Vlade Italije i šefom italijanske diplomatije Antoniom Tajanijem, kao i sa predstavnicima kompanije Terna.
Kako je najavljeno, Spajić će posebno istaći značaj evropske integracije, predanost NATO-u i zapadnim partnerima, posebno u kontekstu strateški važnog regiona Zapadnog Balkana.
- Posjeta je dobru priliku za predstavljanje rezultata koje je Crna Gora postigla, a koji proističu iz ispunjavanja obaveza iz evropske agende - dodaje se u platformi.
Ističe se da će posjeta biti prilika i za dinamiziranje ekonomske saradnje u oblastima koje su definisane kao obostrano korisne.
- S obzirom na to da je jedna od najuspješnijih italijanskih investicija realizovana kroz izgradnju elektro-energetske kabala, sastanak s predstavnicima Terne će biti prilika da se precizira jačanje saradnje kroz nove investicije i projekte - navodi se u platformi.
Italija je, kako se dodaje, saveznik i prijatelj Crne Gore u okviru NATO-a i zagovornik evropske ideje, pa će posjeta biti dodatna prilika da se ukaže na značaj podrške u realizaciji vanjskopolitičkih prioriteta.

Spajić u posjeti Italiji

Peruanski pisac nobelovac Mario Vargas Ljosa preminuo je u Limi u 90. godini, saopštila je njegova porodica.
Ljosin sin, Alvaro Vargas Ljosa, napisao je na platformi Iks (X) da je pisac preminuo u nedjelju u miru, okružen svojom porodicom.
Vargas Ljosa je dobio Nobelovu nagradu za književnost 2010. godine, a među njegovim najpoznatijim djelima su „Teta Julija i scenarista“, „Smrt u Andima“ i „Rat za kraj svijeta“.
Rođen je 28. marta 1936. godine, a prvi roman „Vrijeme heroja“ napisao je 1963. godine, nakon čega je napisao desetine romana, drama i eseja.&nbsp;
Rano je napustio socijalističke ideje i priklonio se konzervativnim stavovima, a 1990. kandidovao se za predsjednika Perua, navodeći da želi da spasi svoju zemlju od ekonomskog haosa i marksističke pobune, prenio je Rojters.
Izgubio je u drugom krugu od Alberta Fuhimorija, tada nepoznatog agronoma i univerzitetskog profesora koji je kasnije bio u zatvoru zbog zločina u vezi sa ljudskim pravima i korupcijom.
Frustriran zbog gubitka na izborima, pisac se preselio u Španiju, ali je ostao uticajan u Latinskoj Americi, oštro kritikujući ljevičarske lidere, posebno tadašnjeg predsjednika Venecuele Uga Čavesa.

Preminuo nobelovac Mario Vargas Ljosa

Košarkaši Budućnost Volija igraće danas u Podgorici protiv Partizana utakmicu 27. kola regionalne ABA lige.
Obje ekipe uoči 27. kola imaju isti skor - po 23 pobjede i tri poraza.
Budućnost je prvi međusobni duel u Beogradu dobila 97:90.
Utakmica u dvorani Morača počeće u 19 sati, a sve karte su rasprodate.

Budućnost protiv Partizana u 27. kolu ABA lige

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Tag: nasilje-u-skolama