U &nbsp;fokusu emisije E uživo je nasilje u školama. Nakon što je prije nekoliko dana u dvorištu škole odrasla osoba šamarala đaka, postavlja se pitanje koliko je uloga zaštitara opravdana.
Tim povodom gošća emisije E uživo je psihološkinja Stela Burzanović.
Govorimo o prebukiranim vrtićima i da li se u grupama u kojima je djece više od optimalnog broja pažnja može posvetiti baš svakom djetetu..
Komentarišemo nove cijene obuke vozača B kategorije i kako će o uticati na kućni budžet crnogorskih porodica.
Emitujemo priču o svakodnevici jednog od najmlađih obućara u zemlji.
Emisiju E uživo ponedjeljkom možete pratiti u terminu od 16 sati do 17.30 na kanalu E televizije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

E uživo: Nasilje u školama i uloga zaštitara, prebukirani vrtići...

Savjet Evrope, uz podršku Vlade Njemačke, pokrenuo je projekat „Prevencija vršnjačkog nasilja u školama u Crnoj Gori“, koji će se realizovati u periodu od decembra 2024. do decembra 2026. godine.
Kako je saopšteno iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI), ukupan budžet projekta iznosi 500.000 eura, a cilj je unapređenje sistema za prevenciju i zaštitu djece od vršnjačkog, onlajn i drugih oblika nasilja u školama, kroz podršku obrazovnim institucijama, nastavnom osoblju, roditeljima i učenicima.
- Projekat će pružiti podršku kreatorima obrazovnih politika, institucijama i profesionalcima u primjeni postojećeg zakonskog okvira za sprječavanje nasilja u školama. Poseban akcenat biće stavljen na saradnju, izgradnju kapaciteta i razvoj politika koje promovišu bezbjedno i podsticajno školsko okruženje - poručili su u MPNI.
Ključne aktivnosti, kažu oni, obuhvataju sprovođenje nacionalnog istraživanja o procjeni sigurnosti u školama i dobrobiti učenika, kao i nacionalne studije o online nasilju.
- Na osnovu rezultata biće kreirane preporuke za poboljšanje bezbjednog školskog okruženja, izrađen praktični Vodič za nastavnike i stručne službe, te uspostavljena bolja koordinacija svih aktera uključenih u prevenciju nasilja - naveli su u MPNI.
Korisnici projekta su, dodaju oni, kreatori obrazovnih politika, organizacije civilnog društva, nastavnici i stručno osoblje u školama, učenici i učenice, njihovi roditelji i šira zajednica.
- Partneri u realizaciji projekta su Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda (Ombudsman), Zavod za školstvo i organizacije civilnog društva - zaključili su u MPNI.

Pokrenut dvogodišnji projekat ,,Prevencija vršnjačkog nasilja u školama u Crnoj Gori“

Izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju prvi put se eksplicitno definiše zabrana svakog oblika nasilja u obrazovnim ustanovama i utvrđuje obaveza pokretanja prekršajnog ili krivičnog postupka protiv počinioca, kazala je ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović.
Ona je na sjednici Skupštine, na kojoj je predstavila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, rekla da ustanove više ne mogu ignorisati i zataškavati bilo koji oblik nasilja.
- Postoji zakonska obaveza da se protiv počinioca pokrene zakonom utvrđeni postupak - rekla je Jakšić Stojanović.
Kako je navela, izradom odgovarajućih pravilnika uvodi se sistematski pristup u prevenciji, čime će se izbjeći reagovanje nakon što se određeni incident desi.
Jakšić Stojanović je istakla da je Predlogom zakona propisano da nastavniku protiv kojeg je podnijeta prijava za seksualno uznemiravanja učenika ili zaposlenog, direktor može privremeno zabraniti izvođenje obrazovno-vaspitnog rada do okončanja postupka. 
 
- Na ovaj način će se dodatno doprinijeti obezbjeđivanju uslova za zaštitu od svih oblika nasilja i zlostavljanja u ustanovama. Ako postoji osnovana sumnja, privremeno udaljavanje nastavnika iz učionice štiti potencijalne žrtve dok traje istraga - navela je Jakšić Stojanović.
Ona je rekla da se Predlogom zakona institucionalno uređuje karijerno, odnosno profesionalno usmjeravanje, čime se jača veza između obrazovnog sistema i tržista rada.
Jakšić Stojanović je kazala da se prvi put uređuje i oblast koja se odnosi na onlajn /online/ nastavu u slučaju prekida obrazovno-vaspitnog rada i bliže definiše način organizovanja tog oblika nastave. 
 
- Dodatno se uređuje oblast koja se odnosi na udžbenike, odnosno omogućava se izrada i primjena digitalnih udžbenika i digitalnih sadržaja. Za vrijeme onlajn nastave ustanova može da ustupi računarsku opremu na korišćene učenicima i zaposlenima - navela je Jakšić Stojanović.
Ona je kazala da aktuelni zakon omogućava da se po konkursu za izbor direktora izabere drugorangirani ili trećerangirani kandidat, dok je izmjenama propisana obaveza da za direktora vaspitno-obrazovne ustanove bude izabran isključivo prvorangirani kandidat, nakon sprovedenih provjera.
- Na ovaj način se ne ostavlja mogućnost izbora drugog, osim kandidata koji, u skladu sa propisanim kriterijumima, ostvario najbolji rezultatat na provjeri znanja, vještina i kompetencija, čime će se ovaj postupak u potpunosti učiniti transparentnim i obezbijediti izbor najboljih kandidata - rekla je Jakšić Stojanović.
Kako je dodala, Predlogom zakona se propisuje i da direktoru ustanove radni odnos miruje ne samo tokom prvog, već i za vrijeme drugog mandata, što će značiti dodatnu sigurnost za najbolje kadrove.
Jakšić Stojanović je kazala da su izmjenama Opšteg zakona pedviđeni kriterijumi za zapošljavanje nastavnika, mogućnost za procjenu kvaliteta njihovog rada, te da je definisano da građani Evropske unije mogu da zasnuju radni odnos kao nastavnici pod istim uslovima kao crnogorski državljani.
Ona je kazala da se na drugačiji način uređuje oblast dodjeljivanja zvanja nastavnicima, tako da zvanja dodjeljuje komisija koju obrazuje Zavod za školstvo, odnosno Centar za stručno obrazovanje.
Prema riječima Jakšić Stojanović, novim zakonskim rješenjem definišu se prava, obaveze i odgovornost roditelja. 
 
- Roditelji su odgovorni da njihovo dijete redovno pohađa nastavu, a dužni su da na poziv ustanove aktivno učestvuju u svim oblicima obrazovno-vaspitnog rada, posebno u realizaciji plana pojačanog vaspitnog rada - rekla je Jakšić Stojanović.
Roditelj je, kako je navela, obavezan da poštuje pravila o radu ustanove, a naročito u pogledu zabrane bilo kog oblika verbalnog i fizičkog nasilja.
Jakšić Stojanović je kazala da je izmjenama zakona utvrđena obaveza produženih boravaka da prije početka rada podnesu zahtjev za licenciranje, čime, kako je navela, osiguravaju da produženi boravci ispunjavaju propisane standarde kvaliteta, bezbjednosti i sručnosti kadra.
Jakšić Stojanović je rekla da se organizatorima obrazovanja odraslih licenca ograničava na pet godina, kako bi mogli da provjeravaju kvalitet rada i spriječe da nekompetentni organizatori ostanu u sistemu.
- Trenutno se u bazi Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija nalazi 109 organizaotra obrazovanja odraslih, od kojih su mnogi neaktivni ili izvode zastarjele programe -dodala je Jakšić Stojanović.
Ona je rekla da je u Predlogu zakona dodato sedam novih uslova za razrješenje direktora, a kada je riječ o pravima učenika dodat je novi stav koji se odnosi na pravo na podršku i pomoć u savladavanju obrazovnog programa, naročito kada su u pitanju jezičke, kulturnološke, psihološke, socijalne i druge barijere.
Jakšić Stojanović je kazala da su zakonom preciznije definisane odredbe koje se odnose na vođenje pedagoške evidencije sa ciljem da se administracija u tom dijelu smanji, dodajući da će najveći dio procesa biti digitalizovan.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Elvir Zvrko rekao je da se sistematski prišlo analizi Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju i da ima dosta kvalitetnih predloženih izmjena, navodeći da ohrabruje akcenat koji je dat na suzbijanju i prevenciji nasilja u školama.
On je ocijenio da bi, kada su u pitanju kriterijumi za zapošljavanje, bilo korisno da se uvede i rangiranje univerziteta sa kojih dolaze kandidati, ali i da jedan od kriterijuma bude dužina studiranja.
Poslanik Nove srpske demokratije Vaso Obradović kazao je da bi trebalo tražiti određeni stepen poznavanja jezika koji je u službenoj upotrebi, kako za nastavnike tako i za djecu koja dolaze sa drugih govornih područja, a koja se uključuju u crnogorski obrazovni proces.
Kada je riječ o zakonskim rješenjima koja se odnose na suzbijanje nasilja u školama, Obradović je rekao da bi trebalo donijeti niz podzakonskih akata koji će da prate predložene norme.
Poslanik Socijaldemokrata Branislav Nenezić kazao je da nije MPNI ono koje može riješiti svaki problem vršnjačkog nasilja. 
 
On je pohvalio odluku da se član 18 dopuni definicijom šta je nasilje i zlostavljanje, prije svega zbog pedagoga i psihologa koji će ocjenjivati prijave koje će dolaziti od učenika i nastavnog osoblja.
Nenezić je rekao da postoji nedoumica oko produženog boravka, odnosno u vezi sa obavezom dobavljanja važeće licence od pravnih ili fizičkih lica koja će pružati tu uslugu.
- Već smo u julu, škola počinje za nešto više od mjesec, da ne dođemo u situaciju da se jednom dijelu roditelja stvori problem da djeca ne mogu koristiti uslugu produženog boravka u ustanovi u kojoj uče - naveo je Nenezić. 
 
Jakšić Stojanović je apelovala na poslanike da što prije usvoje zakon, kako bi u naredna tri mjeseca obišli sve produžene boravke, koji moraju da ispune određene uslove da bi dobili licencu.
Na konstataciju Nenezića da bi vršioca dužnosti direktora obrazovnih ustanova trebalo birati iz lokalne zajednice u kojoj se škola nalazi, Jakšić Stojanović je kazala da je problem što u nekim seoskim sredinama neće niko da preuzme tu dužnost. 
 
Poslanica DPS-a Zoja Bojanić Lalović kazala je da je zanimanje nastavnika među najmanje privlačnim i da se sistem zbog toga suočava sa deficitom nastavnika biologije i hemije, uz napomenu da je prosječna zarada nastavnicima 953 eura, a da je prosječna na nivou države 1.014 eura.
Kada je riječ o obezbjeđenju kvalitetnog nastavnog kadra, Bojanić Lalović je rekla da je dobar mehanizma probni rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama.
Poslanica Pokreta Rvropa sad Jelenka Andrić kazala je da se ovim Predlogom zakona vraća sigurno i inovativno obrazovanje i vaspitni karakter koji je, kako je navela, prethodno bio zapostavljen.
- Ovaj zakon obećava sigurno obrazovanje u Crnoj Gori u dijelu naselja, kao i inovativno, ako govorimo o onlajn nastavi koja se definiše prvi put - rekla je Andrić.
Ona je istakla da treba podržati amandman kojim se predlaže da ugovor na određeno vrijeme traje tokom cijele školske godine, što je ocijenila kao izuzetno važno imajući u vidu da time prosvjetni radnici više ne bi preko ljeta ostajali bez ličnog dohotka.
Na pitanje poslanice Aleksandre Vuković-Kuč da li je upoznata sa inicijativom da jedna škola dobije naziv "13. jul", Jakšić Stojanović kazala je da postojećim obrazovnim ustanovama koje imaju naziv - on neće biti mijenjan.
- Konkretno do sad smo imali po jedan takav zahtjev iz Berana, iz Tuzi, iz Podgorice i Budve. To nije samo naša, već i nadležnost lokalnih skupština. Ali ako krenemo u tu problematiku, u izmjene naziva, otvorili bismo novu Pandorinu kutiju. Što se tiče novih ustanova - tu stojimo na raspolaganju da podržimo dobre inicijative - dodala je ona.
Istakla je kako je njihov prijedlog da novi vrtić u Podgorici dobije naziv po Sofiji Klikovac.
Riječ je o nekadašnjoj direktorici titogradskih vrtića, tokom čijeg su rukovođenja u glavnom gradu izgrađena brojna obdaništa, uključujući i prve jaslice.
- Ona je zadužila naše obrazovanje, udarila je temelje predškolskom obrazovanju u Crnoj Gori - istakla je Jakšić Stojanović.

1084x550

Jakšić-Stojanović: Postojećim obrazovnim ustanovama naziv neće biti mijenjan, po Sofiji Klikovac ćemo nazvati novi vrtić u glavnom gradu

Jedan učenik danilovgradske Osnovne škole ,,Vuko Jovović“ zadobio je povrede nosa u tuči đaka koja je prekjuče organizovana nedaleko od školskog dvorišta. Iz uprave škole kazali su Pobjedi da su slučaj prijavili policiji, te da imaju saznanja da će đak imati hiruršku intervenciju na nosu.
Direktorica škole Mirjana Keković rekla je Pobjedi da su za vrijeme velikog odmora učenici napustili školsko dvorište bez dozvole, te da su se, prema njihovim izjavama, ranije dogovorili da ,,odmjere snage“. Ona podsjeća đaci te škole nemaju dozvolu da se udaljavaju previše od škole za vrijeme odmora.
Prema riječima Keković, započeli su tuču u kojoj je jedan od njih zadobio povrede nosa, te najavljuje da će na današnjoj sjednici Nastavničkog vijeća učenik, koji je povrijedio druga, biti predložen za najstrožu vaspitnu mjeru.
- Na osnovu informacije koju sam dobila kasnije od majke ovog učenika, on je vraćen kući, sanirane su mu povrede do ponedjeljka, kada će na nosu imati neku intervenciju i nakon toga isti dan biti otpušten kući. Po saznanju, odmah sam obavijestila Odjeljenje bezbjednosti Danilovgrad i podnijela prijavu o pomenutom događaju, a zatim su obaviješteni roditelji učenika i Centar za socijalni rad – navela je ona.
Keković kaže da škola ima formiran tim za prevenciju nasilja koji čine članovi uprave škole, pedagoško psihološke službe i sve odjeljenske starješine. Oni imaju obavezu da redovno održavaju radionice ili predavanja na temu svih oblika nasilja, a zahvaljujući, kako navodi, odličnoj saradnji sa Upravom policije i Centrom za socijalni rad imaju organizovana i predavanja njihovih stručnjaka u školi.
- Činimo sve što je u našoj moći da se preventivno djeluje, ali je ove školske godine generacija devetih razreda prilično izazovnog ponašanja. Naravno, samo jedna mala grupa učenika iz, uglavnom, disfunkcionalnih porodica – kaže direktorica.
Dodaje da im je Centar za socijalni rad odličan partner i sa njima dijele svako saznanje za bilo koji problem koji potiče iz porodice djeteta ili sa drugih strana, te da periodično imaju i organizovane sastanke svih čelnika važnih institucija grada kako bi skupa bolje djelovali.
<h2>Modrice&nbsp;</h2>
Ovo je drugi slučaj tuče koji škola, kako tvrde iz uprave, bilježi od početka godine.
Prethodni je registrovan nedavno kada je dječak zadobio povrede od udaraca starijih đaka. Ljekar je, prema informacijama Pobjede, utvrdio da ima mnogobrojne hematome u predjelu obje natkoljenice i potkoljenice. Jedan roditelj ispričao je Pobjedi da dijete ima zdravstvene posljedice zbog tog incidenta i da nijesu zadovoljni kako je uprava reagovala, te da nijesu stvoreni uslovi da se dječak vrati u školu. Roditelj navodi da su učestali slučajevi vršnjačkog nasilja u školi, da postoje problemi koji se ne rješavaju...
Direktorica škole Keković odbacila je sve optužbe i kazala da nije tačno da u ovom slučaju nijesu reagovali kako treba. Ona je rekla da je cijeli kolektiv veoma posvećen i da imaju roditeljski odnos prema učenicima. Keković je istakla da je učesnicima ovog događaja izrečena vaspitna mjera, a sjednica Odjeljenskog vijeća je zakazana kasnije od datuma odvijanja događaja, jer su zbog opsežne procedure i izvještaja Centra za socijalni rad morali čekati i da je to potrajalo.
Direktorica kaže da se bore protiv vršnjačkog nasilja, te da ,,analiziraju i najmanji uvredljiv pogled, a kamoli što drugo, i da vrlo često rade posao porodice“.
- Djecu zbilja ne možemo vezati u školi, kako bismo spriječili eventualne konflikte, ali možemo i moramo brzo reagovati i učiniti sve što je u našoj nadležnosti. A nadležnosti su upravo jako male i ograničavajuće - navodi ona.
Dodaje da je njihova ,,želja da nikad ne bude problema, ali da je u školi sa više od 1.000 učenika u savremenom dobu realnost drugačija“. Direktorica tvrdi da njihova ustanova važi za miran kolektiv, u kome zbog prevencije nasilja imaju veliki broj radionica i predavanja na tu temu i na nivou škole i u saradnji sa svim relevantnim institucijama grada.
<h2>Zaštitari</h2>
Od početka ove godine nekoliko crnogorskih škola zabilježilo je razne primjere vršnjačkog nasilja. Jedan od njih se dogodio u blizini podgoričke škole ,,Maksim Gorki“, kada je jedan dječak povrijeđen i imao je hiruršku intervenciju. Snimak te tuče objavljen je tada na društvenim mrežama. Petoro dječaka je sjedjelo na klupi u neposrednoj blizini škole, a onda je jedan od njih pesnicama počeo da udara drugog dječaka.
S druge strane, Savjet roditelja Osnovne škole „Radojica Perović“ u Podgorici obratio se ministarki prosvjete Anđeli Jakšić-Stojanović, navodeći da su zabrinuti za bezbjednost djece. Zahtijevali su hitno uvođenje školskog policajca u sve škole, a naročito nakon nasilnog incidenta kada je u blizini te škole grupa huligana pretukla četvoro djece od devet do 13 godina.
Na inicijativu Ministarstva prosvjete nauke i inovacija, a u saradnji sa Mrežom Savjeta roditelja u NVU Udruženje Roditelji, Vlada je krajem januara donijela zaključke kojima se obezbjeđuju finansijska sredstva za angažovanje zaštitara u školama. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija saopšteno je tada da će od 15. februara sve škole u gradskim sredinama, 42 srednje i 65 osnovnih, dobiti zaštitare, što će, kako su tada komentarisali, biti prelazno rješenje do uspostavljanja školskih policajaca ili drugog vida obezbjeđenja.
Iz Mreže Savjeta roditelja Milica Gogić kazala je tada Pobjedi da primjeri vršnjačkog nasilja pokazuju koliko je neophodno hitno i sistemsko rješavanje problema bezbjednosti djece u školama i njihovoj okolini.
- Zaštitari nemaju ovlašćenja, a ni iskustvo koje imaju policajci i zato i dalje insistiramo na njihovom prisustvu u školama ili školskim zonama i čekamo da nas, kao i čitavu javnost Crne Gore, Ministarstvo unutrašnjih poslova obavijesti o planiranim aktivnostima i rokovima za njihovu realizaciju. Godinama se na ovakve roditeljske inicijative od MUP-a dobija odgovor: ,,Nema kadra“. Ako godinama imamo isti problem, onda odgovor - nema kadra, nije rješenje – rekla je tada Gogić.
Godinama se u javnosti ukazuje na problem vršnjačkog nasilja i kritikuju se nadležni da ne preduzimaju adekvatne mjere da se suzbije ova pojava. Na osnovu evidencije Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, tokom 2024. godine, do avgusta, zabilježeno je 114 slučajeva vršnjačkog nasilja u školama i školskim dvorištima na teritoriji Crne Gore. Prema tim podacima, 61 slučaj odnosi se na osnovne škole, a 53 na srednje.
Istraživanje Zavoda za školstvo iz 2023. godine pokazalo je da je 17 odsto učenika bilo izloženo nekom obliku nasilja.
Nasilje je najviše rasprostranjeno među učenicima od VI do IX razreda osnovnih škola (21,9 odsto), dok je najmanje među učenicima četvorogodišnjih srednjih škola (14,8 odsto) i gimnazija (13,9 odsto).

Đaku u tuči povrijeđen nos, imaće operaciju

Savjet za prava djeteta će formirati radnu grupu , sastavljenu od članova različitih resora, a koja će za cilj imati da doprinese suzbijanju vršnjačkog nasilja - kazala je u Emisiji E uživo na Televiziji E direktorica Direktorata za osnovno obrazovanje i vaspitanje Svetlana Drobnjak.
Nasilje se ne dešava samo u školama, kaže Drobnjak, već smo sa nasiljem suočeni u svim segmentima života i svakodnevnom okruženju.
- Taj događaj ispred barske Gimnazije, nažalost, desio se, ali se mogao desiti i u nekom drugom okruženju. Ovim želim da kažem, bez obzira što smo vrlo često upućeni na to da se nasilje jednako škole, dešava samo u školama, nije to tako. Vrlo veliki broj tih nasilja započne &nbsp;u nekom okruženju koje je prije škole, ili se prosto sami konflikt desi na nekom &nbsp;igralištu, u okviru zgrade, na ulici, i onda djeca, &nbsp;iz jednostavnog razloga što se najviše sreću u školama, prosto taj konflikt prenesu u škole, odnosno u učionice - rekla je Drobnjak.
Bez obzira na narativ da se nasilje dešava isključivo u školama, ističe Drobnjak, ipak su škole obrazovne institucije kojima se vjeruje i u kojima ipak, dodaje ona, roditelji osjećaju da su njihova djeca bezbjedna i sigurna.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, podsjeća Mijušković, iniciralo je i uputilo ka Vladi informaciju, na koju je Vlada odmah reagovala, dodaje ona, te je zadužila Savjet za prava djeteta da formira radnu grupu, sastavljenu od članova različitih resora.
- Radna grupa ima rok od petnaest dana da se formira i donese analiza na osnovu čega i na šta bi se trebalo opredijeliti da budu sljedeći koraci svakog od resora. Svako je dobio određene korake u okviru svog resora kako bi mogao da doprinese suzbijanju vršnjačkog nasilja - naglasila je Drobnjak.
U narednom periodu će u MPNI, raditi na promjenama normativa i standarda, poručuje Drobnjak, na osnovu kojih će biti zapošljavani novi psiholozi ili pedagozi u školama.
- Važno je istaći da ne postoji dovoljno veliki broj psihologa i pedagoga, koji bi mogli istretirati svaki problem, ako nemamo podršku i saradnju kompletnog kolektiva škole i prvenstveno roditelja, odnosno porodice. Mi u školama vrlo često saznamo tek posljedice, kao društvo nijesmo spremni da se suočimo sa činjenicom da naše dijete ima problem. Najveći broj slučajeva, sa kojima se &nbsp;susrećemo i mi u ministarstvu, u okviru prijava za nasilje, svodi se na to da roditelji prosto, i ja kao roditelj ih razumijem, ali moramo ih osnažiti da u svom djetetu ipak prepoznaju neke elemente ponašanja koje nije dobro, da to prihvatimo, i da svi zajedno tretiramo da se to ponašanje jednostavno promjeni - zaključila je Drobnjak.
Cijelo gostovanje možete pogledati na You Tube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D78XG-mWZYlc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Drobnjak: Nasilje obično započinje u nekom drugom okruženju, ali eskalira u školi

Savjet za prava djeteta Vlade Crne Gore formirao je danas međuresorsku radnu grupu, koja je zadužena da u roku od 15 dana pripremi analizu o nasilju i vandalizmu u školama, saopšteno je iz Ministarstva sporta i mladih. 
 
Navodi se da je Savjet zadužio radnu grupu i da predloži modalitete za suzbijanje nasilja i vandalizma u školama i dostavi ih Vladi. 
 
Na dnevnom redu današnje sjednice bili su, kako je saopšteno, prezentacija završnog izvještaja nezavisne Evaluacije Strategije za realizaciju prava djeteta od 2019. do prošle godine i vršnjačko nasilje. 
 
Predsjedavajući Savjeta Dragoslav Šćekić podsjetio je da je Strategiju za ostvarivanje prava djeteta 2019-2023. u Crnoj Gori usvojila Vlada Crne Gore 2019. godine. 
 
On je rekao da su evaluaciju sprovela dva nezavisna evaluatora – međunarodnog eksperta i domaćeg eksperta – između novembra prošle i avgusta ove godine. 
 
Šćekić je naveo da je evaluacija imala za cilj da obezbijedi Vladi Crne Gore, nacionalnim partnerima i UNICEF-u Crna Gora nezavisnu ocjenu rezultata postignutih kroz Strategiju. 
 
- Preporuke koje su date kroz ovaj dokument važno je sagledati prilikom izrade nove Strategije za ostvarivanje prava djeteta. Jedna veoma važna preporuka koja je data u ovom dokumentu tiče se jačanja saradnje resora koji se bave dječijim pravim putem Savjeta za prava djeteta - rekao je Šćekić. 
 
On je dodao da se nada da će u tom smjeru ići u budućnosti. 
 
- Imajući u vidu poslednje događaje u kojima su djeca bila žrtve nasilja kao i činjenice da je sve učestalija pojava nasilja na našim ulicama i u školskim dvorištima smatram da se sve nadležene institucije moraju uključiti kako bi se preduzele neophodne mjere u cilju suzbijanja ove pojave - rekao je Šćekić. 
 
On je istakao da je cilj zaštita djece i suzbijanje nasilja među djecom i mladima, kao nasilja nad djecom uopšte. 
 
Šćekić je rekao da je na sjednici Vlade prethodne sedmice Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija pripremilo informaciju u kojoj je izloženo sa kakvim problemima se u pogledu te teme društvo suočava. 
 
On je kazao da je zato Vlada donijela zaključak kojim se obavezuje Savjet za prava djeteta da oformi međuresorski tim koji će izvršiti analizu stanja o nasilju i vandalizmu u školama i da predložiti modalitete za suzbijanje ove pojave.
Ministar pravde Bojan Božović rekao je da problem vršnjačkog nasilja vrlo često eskalira u školskom dvorištu, ali sam problem nastaje nerijetko izvan školskog dvorišta. 
 
- Ministarstvo pravde će dati svoj doprinos i u saradnji sa drugim resorima uložiti napore u cilju rješavanja ovog pitanja - kazao je Božović. 
 
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović najavio je da će se taj resor aktivno uključiti i zajedno sa drugim resorima ozbiljno pristupiti rješavanju tog problema. 
 
- Posmatrajući škole kao vaspitno-obrazovne ustanove, kakav naziv su nekada i nosile, može se reći da je ta vaspitna komponenta danas zapostavljena u odnosu na neki prethodni period - rekao je Šaranović. 
 
Članovi radne grupe iz Vlade su predstavnici ministarstava prosvjete nauke i inovacija, unutrasnjih poslova, sporta i mladih, rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, ljudskih i manjinskih prava, kao i resora finansija, zdravlja i pravde. 
 
- U grupi su i predstavnici Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Uprave policije, Zavoda za socijalnu i dječiju zaštitu te Lejla Kaladžija, članica Savjeta za prava djeteta i Katarina Čarapić, članica Savjeta za prava djeteta - kaže se u saopštenju.

Formirana radna grupa koja će pripremiti analizu o nasilju u školama

Izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju prvi put će biti eksplicitno definisana zabrana svakog oblika nasilja u školama kao i obaveza pokretanja prekršajnog odnosno krivičnog postupaka protiv lica koje to nasilje vrši. To se navodi u Nacrtu izmjena i dopuna Zakona. Istim izmjenama planira se provjera rada direktora, nastavnika, ali i obaveze roditelja.
Kako se navodi u Nacrtu koji je usvojen 26. septembra, izmjene Zakona imaju za cilj stvaranje uslova za obezbjeđivanje i unapređivanje kvaliteta obrazovno vaspitnog rada i kvaliteta realizacije standarda ocjenjivanja.
- Takođe se dodatno unapređuje oblast rukovođenja ustanovom u dijelu preciziranja odredbi koje se odnose na poštovanje pravosnažnih sudskih odluka, prevencije i suzbijanja vršnjačkog nasilja - navodi se u saopštenju.
Prvi put se definišu kriterijumi za zapošljavanje nastavnika u cilju obezbjeđivanja kvaliteta nastave i transparentnosti zapošljavanja u obrazovno vaspitnim ustanovama.
- Prvi put zakonom utvrđuje mogućnost i uslovi za procjenu kvaliteta rada u slučaju kada nastavnik ne ostvaruje kvalitet nastave u skladu sa propisanim standardima, kao i slučajevima neobjektivnog ocjenjivanja učenika u toku trajanja nastave i na kraju klasifikacionog perioda - navodi se u nacrtu.
Predlogom zakona se bliže definiše pojam stranca, u skladu sa međunarodnim dokumentima i propisima u toj oblasti, u ostvarivanju prava na obrazovanje.
<h2>Direktoru može prestati mandat ako ustanova dobije ocjenu ,,ne zadovoljava”</h2>
Precizira se da direktoru &nbsp;javne ustanova može prestati mandat ako ustanova dobije ocjenu ,,ne zadovoljava” u postupku evaluacije rada ustanova, kao i ako ne izvrši pravosnažnu i izvršnu sudsku odluku, ako nije preduzeo mjere za prevenciju i suzbijanje vršnjačkog nasilja i ako dopusti promovisanje i prodaju roba i usluga suprotno zakonu.
- Prijedlogom zakona se propisuje i da direktoru javne ustanove, za razliku od važeće odredbe, radni odnos miruje ne samo za vrijeme prvog, već i za vrijeme drugog mandata, što će značiti dodatnu sigurnost za najbolje kadrove, tj. ona lica koja su izabrana po drugi put za direktora ustanove. Takođe, isto pravo se utvrđuje i za pomoćnika direktora za vrijeme drugog mandata - navodi se u nacrtu.&nbsp;
<h2>Procjenjivaće kvalitet rada nastavnika</h2>
U cilju ukupnog obezbjeđivanja i unapređivanja kvaliteta obrazovno vaspitnog rada nastavnika zakonom utvrđuje mogućnost i uslovi za procjenu kvaliteta toga rada u slučaju kada nastavnik ne ostvaruje kvalitet nastave u skladu sa propisanim standardima, kao i slučajevima neobjektivnog ocjenjivanja učenika.&nbsp;
- Zavod za školstvo odnosno Centar za stručno obrazovanje sprovodi evaluaciju rada nastavnika za kojeg se traži procjena kvaliteta obrazovno vaspitnog rada a ako se u tom postupku utvrdi da nastavnik ne zadovoljava upućuje se na pohađanje dodatnih programa stručnog usavršavanja u skladu sa preporukama Zavoda odnosno Centra, s tim da se ponovna provjera rada kvaliteta obrazovno vaspitnog rada nastavnika vrši nakon godinu dana - objašnjava se u nacrtu.
U slučaju da se na toj ponovnoj provjeri utvrdi da nastavnik ne zadovoljava ostvaruje prava kao zaposleni za čijim je radom prestala potreba.
<h2>Prvi put prava i obaveze roditelja</h2>
Prijedlogom zakona se &nbsp;prvi put na sveobuhvatan način taksativno definišu prava, obaveze i odgovornosti roditelja u cilju stvaranja uslova za poboljšanje postignuća učenika, poštovanje pravila o radu ustanove u cilju stvaranja uslova za ukupno unapređivanje sigurnosti školskog ambijenta.
- A ako roditelj učestalo zanemaruje propisane obaveze ustanova je dužna da o tome obavijesti Ministarstvo, nadležni organ i nadležnu ustanovu socijalne zaštite - navodi se u prijedlogu zakona. &nbsp;
Konačno, Prijedlogom zakona se dopunjava odredba koja se odnosi na zabranu promovisanja i prodaju literature koja nije obavezna tako što se dodaje da u ustanova nije dopušteno promovisanje i prodaja robe ili usluga koje ne služe ciljevima obrazovanje i vaspitanja ili su štetne za zdravlje i razvoj djece.
Predlogom zakona se takođe po prvi put uređuje oblast koja se odnosi na onlajn nastavu u slučaju prekida obrazovno vaspitnog rada i bliže uređuje organizovanje te nastave, kao i detaljnije uređuje način vođenja jedinstvene pedagoške evidencije.&nbsp;
- Prijedlogom zakona se takođe na drugačiji način uređuje oblast dodjeljivanja zvanja nastavnicima tako što se propisuje da zvanja dodjeljuje komisija koju obrazuje Zavod za školstvo, odnosno Centar za stručno obrazovanje - navodi se u nacrtu.&nbsp;
Utvrđuje se i mogućnost izrade i primjene digitalnih udžbenika i digitalnih sadržaja, u cilju osavremenjavanja i unapređivanja kvaliteta nastave.&nbsp;

Za nasilje u školama krivični i prekršajni postupci

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: nasilje-u-skolama