U &nbsp;fokusu emisije E uživo je nasilje u školama. Nakon što je prije nekoliko dana u dvorištu škole odrasla osoba šamarala đaka, postavlja se pitanje koliko je uloga zaštitara opravdana.
Tim povodom gošća emisije E uživo je psihološkinja Stela Burzanović.
Govorimo o prebukiranim vrtićima i da li se u grupama u kojima je djece više od optimalnog broja pažnja može posvetiti baš svakom djetetu..
Komentarišemo nove cijene obuke vozača B kategorije i kako će o uticati na kućni budžet crnogorskih porodica.
Emitujemo priču o svakodnevici jednog od najmlađih obućara u zemlji.
Emisiju E uživo ponedjeljkom možete pratiti u terminu od 16 sati do 17.30 na kanalu E televizije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

E uživo: Nasilje u školama i uloga zaštitara, prebukirani vrtići...

Savjet Evrope, uz podršku Vlade Njemačke, pokrenuo je projekat „Prevencija vršnjačkog nasilja u školama u Crnoj Gori“, koji će se realizovati u periodu od decembra 2024. do decembra 2026. godine.
Kako je saopšteno iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI), ukupan budžet projekta iznosi 500.000 eura, a cilj je unapređenje sistema za prevenciju i zaštitu djece od vršnjačkog, onlajn i drugih oblika nasilja u školama, kroz podršku obrazovnim institucijama, nastavnom osoblju, roditeljima i učenicima.
- Projekat će pružiti podršku kreatorima obrazovnih politika, institucijama i profesionalcima u primjeni postojećeg zakonskog okvira za sprječavanje nasilja u školama. Poseban akcenat biće stavljen na saradnju, izgradnju kapaciteta i razvoj politika koje promovišu bezbjedno i podsticajno školsko okruženje - poručili su u MPNI.
Ključne aktivnosti, kažu oni, obuhvataju sprovođenje nacionalnog istraživanja o procjeni sigurnosti u školama i dobrobiti učenika, kao i nacionalne studije o online nasilju.
- Na osnovu rezultata biće kreirane preporuke za poboljšanje bezbjednog školskog okruženja, izrađen praktični Vodič za nastavnike i stručne službe, te uspostavljena bolja koordinacija svih aktera uključenih u prevenciju nasilja - naveli su u MPNI.
Korisnici projekta su, dodaju oni, kreatori obrazovnih politika, organizacije civilnog društva, nastavnici i stručno osoblje u školama, učenici i učenice, njihovi roditelji i šira zajednica.
- Partneri u realizaciji projekta su Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda (Ombudsman), Zavod za školstvo i organizacije civilnog društva - zaključili su u MPNI.

Pokrenut dvogodišnji projekat ,,Prevencija vršnjačkog nasilja u školama u Crnoj Gori“

Izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju prvi put se eksplicitno definiše zabrana svakog oblika nasilja u obrazovnim ustanovama i utvrđuje obaveza pokretanja prekršajnog ili krivičnog postupka protiv počinioca, kazala je ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović.
Ona je na sjednici Skupštine, na kojoj je predstavila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, rekla da ustanove više ne mogu ignorisati i zataškavati bilo koji oblik nasilja.
- Postoji zakonska obaveza da se protiv počinioca pokrene zakonom utvrđeni postupak - rekla je Jakšić Stojanović.
Kako je navela, izradom odgovarajućih pravilnika uvodi se sistematski pristup u prevenciji, čime će se izbjeći reagovanje nakon što se određeni incident desi.
Jakšić Stojanović je istakla da je Predlogom zakona propisano da nastavniku protiv kojeg je podnijeta prijava za seksualno uznemiravanja učenika ili zaposlenog, direktor može privremeno zabraniti izvođenje obrazovno-vaspitnog rada do okončanja postupka. 
 
- Na ovaj način će se dodatno doprinijeti obezbjeđivanju uslova za zaštitu od svih oblika nasilja i zlostavljanja u ustanovama. Ako postoji osnovana sumnja, privremeno udaljavanje nastavnika iz učionice štiti potencijalne žrtve dok traje istraga - navela je Jakšić Stojanović.
Ona je rekla da se Predlogom zakona institucionalno uređuje karijerno, odnosno profesionalno usmjeravanje, čime se jača veza između obrazovnog sistema i tržista rada.
Jakšić Stojanović je kazala da se prvi put uređuje i oblast koja se odnosi na onlajn /online/ nastavu u slučaju prekida obrazovno-vaspitnog rada i bliže definiše način organizovanja tog oblika nastave. 
 
- Dodatno se uređuje oblast koja se odnosi na udžbenike, odnosno omogućava se izrada i primjena digitalnih udžbenika i digitalnih sadržaja. Za vrijeme onlajn nastave ustanova može da ustupi računarsku opremu na korišćene učenicima i zaposlenima - navela je Jakšić Stojanović.
Ona je kazala da aktuelni zakon omogućava da se po konkursu za izbor direktora izabere drugorangirani ili trećerangirani kandidat, dok je izmjenama propisana obaveza da za direktora vaspitno-obrazovne ustanove bude izabran isključivo prvorangirani kandidat, nakon sprovedenih provjera.
- Na ovaj način se ne ostavlja mogućnost izbora drugog, osim kandidata koji, u skladu sa propisanim kriterijumima, ostvario najbolji rezultatat na provjeri znanja, vještina i kompetencija, čime će se ovaj postupak u potpunosti učiniti transparentnim i obezbijediti izbor najboljih kandidata - rekla je Jakšić Stojanović.
Kako je dodala, Predlogom zakona se propisuje i da direktoru ustanove radni odnos miruje ne samo tokom prvog, već i za vrijeme drugog mandata, što će značiti dodatnu sigurnost za najbolje kadrove.
Jakšić Stojanović je kazala da su izmjenama Opšteg zakona pedviđeni kriterijumi za zapošljavanje nastavnika, mogućnost za procjenu kvaliteta njihovog rada, te da je definisano da građani Evropske unije mogu da zasnuju radni odnos kao nastavnici pod istim uslovima kao crnogorski državljani.
Ona je kazala da se na drugačiji način uređuje oblast dodjeljivanja zvanja nastavnicima, tako da zvanja dodjeljuje komisija koju obrazuje Zavod za školstvo, odnosno Centar za stručno obrazovanje.
Prema riječima Jakšić Stojanović, novim zakonskim rješenjem definišu se prava, obaveze i odgovornost roditelja. 
 
- Roditelji su odgovorni da njihovo dijete redovno pohađa nastavu, a dužni su da na poziv ustanove aktivno učestvuju u svim oblicima obrazovno-vaspitnog rada, posebno u realizaciji plana pojačanog vaspitnog rada - rekla je Jakšić Stojanović.
Roditelj je, kako je navela, obavezan da poštuje pravila o radu ustanove, a naročito u pogledu zabrane bilo kog oblika verbalnog i fizičkog nasilja.
Jakšić Stojanović je kazala da je izmjenama zakona utvrđena obaveza produženih boravaka da prije početka rada podnesu zahtjev za licenciranje, čime, kako je navela, osiguravaju da produženi boravci ispunjavaju propisane standarde kvaliteta, bezbjednosti i sručnosti kadra.
Jakšić Stojanović je rekla da se organizatorima obrazovanja odraslih licenca ograničava na pet godina, kako bi mogli da provjeravaju kvalitet rada i spriječe da nekompetentni organizatori ostanu u sistemu.
- Trenutno se u bazi Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija nalazi 109 organizaotra obrazovanja odraslih, od kojih su mnogi neaktivni ili izvode zastarjele programe -dodala je Jakšić Stojanović.
Ona je rekla da je u Predlogu zakona dodato sedam novih uslova za razrješenje direktora, a kada je riječ o pravima učenika dodat je novi stav koji se odnosi na pravo na podršku i pomoć u savladavanju obrazovnog programa, naročito kada su u pitanju jezičke, kulturnološke, psihološke, socijalne i druge barijere.
Jakšić Stojanović je kazala da su zakonom preciznije definisane odredbe koje se odnose na vođenje pedagoške evidencije sa ciljem da se administracija u tom dijelu smanji, dodajući da će najveći dio procesa biti digitalizovan.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Elvir Zvrko rekao je da se sistematski prišlo analizi Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju i da ima dosta kvalitetnih predloženih izmjena, navodeći da ohrabruje akcenat koji je dat na suzbijanju i prevenciji nasilja u školama.
On je ocijenio da bi, kada su u pitanju kriterijumi za zapošljavanje, bilo korisno da se uvede i rangiranje univerziteta sa kojih dolaze kandidati, ali i da jedan od kriterijuma bude dužina studiranja.
Poslanik Nove srpske demokratije Vaso Obradović kazao je da bi trebalo tražiti određeni stepen poznavanja jezika koji je u službenoj upotrebi, kako za nastavnike tako i za djecu koja dolaze sa drugih govornih područja, a koja se uključuju u crnogorski obrazovni proces.
Kada je riječ o zakonskim rješenjima koja se odnose na suzbijanje nasilja u školama, Obradović je rekao da bi trebalo donijeti niz podzakonskih akata koji će da prate predložene norme.
Poslanik Socijaldemokrata Branislav Nenezić kazao je da nije MPNI ono koje može riješiti svaki problem vršnjačkog nasilja. 
 
On je pohvalio odluku da se član 18 dopuni definicijom šta je nasilje i zlostavljanje, prije svega zbog pedagoga i psihologa koji će ocjenjivati prijave koje će dolaziti od učenika i nastavnog osoblja.
Nenezić je rekao da postoji nedoumica oko produženog boravka, odnosno u vezi sa obavezom dobavljanja važeće licence od pravnih ili fizičkih lica koja će pružati tu uslugu.
- Već smo u julu, škola počinje za nešto više od mjesec, da ne dođemo u situaciju da se jednom dijelu roditelja stvori problem da djeca ne mogu koristiti uslugu produženog boravka u ustanovi u kojoj uče - naveo je Nenezić. 
 
Jakšić Stojanović je apelovala na poslanike da što prije usvoje zakon, kako bi u naredna tri mjeseca obišli sve produžene boravke, koji moraju da ispune određene uslove da bi dobili licencu.
Na konstataciju Nenezića da bi vršioca dužnosti direktora obrazovnih ustanova trebalo birati iz lokalne zajednice u kojoj se škola nalazi, Jakšić Stojanović je kazala da je problem što u nekim seoskim sredinama neće niko da preuzme tu dužnost. 
 
Poslanica DPS-a Zoja Bojanić Lalović kazala je da je zanimanje nastavnika među najmanje privlačnim i da se sistem zbog toga suočava sa deficitom nastavnika biologije i hemije, uz napomenu da je prosječna zarada nastavnicima 953 eura, a da je prosječna na nivou države 1.014 eura.
Kada je riječ o obezbjeđenju kvalitetnog nastavnog kadra, Bojanić Lalović je rekla da je dobar mehanizma probni rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama.
Poslanica Pokreta Rvropa sad Jelenka Andrić kazala je da se ovim Predlogom zakona vraća sigurno i inovativno obrazovanje i vaspitni karakter koji je, kako je navela, prethodno bio zapostavljen.
- Ovaj zakon obećava sigurno obrazovanje u Crnoj Gori u dijelu naselja, kao i inovativno, ako govorimo o onlajn nastavi koja se definiše prvi put - rekla je Andrić.
Ona je istakla da treba podržati amandman kojim se predlaže da ugovor na određeno vrijeme traje tokom cijele školske godine, što je ocijenila kao izuzetno važno imajući u vidu da time prosvjetni radnici više ne bi preko ljeta ostajali bez ličnog dohotka.
Na pitanje poslanice Aleksandre Vuković-Kuč da li je upoznata sa inicijativom da jedna škola dobije naziv "13. jul", Jakšić Stojanović kazala je da postojećim obrazovnim ustanovama koje imaju naziv - on neće biti mijenjan.
- Konkretno do sad smo imali po jedan takav zahtjev iz Berana, iz Tuzi, iz Podgorice i Budve. To nije samo naša, već i nadležnost lokalnih skupština. Ali ako krenemo u tu problematiku, u izmjene naziva, otvorili bismo novu Pandorinu kutiju. Što se tiče novih ustanova - tu stojimo na raspolaganju da podržimo dobre inicijative - dodala je ona.
Istakla je kako je njihov prijedlog da novi vrtić u Podgorici dobije naziv po Sofiji Klikovac.
Riječ je o nekadašnjoj direktorici titogradskih vrtića, tokom čijeg su rukovođenja u glavnom gradu izgrađena brojna obdaništa, uključujući i prve jaslice.
- Ona je zadužila naše obrazovanje, udarila je temelje predškolskom obrazovanju u Crnoj Gori - istakla je Jakšić Stojanović.

1084x550

Jakšić-Stojanović: Postojećim obrazovnim ustanovama naziv neće biti mijenjan, po Sofiji Klikovac ćemo nazvati novi vrtić u glavnom gradu

Jedan učenik danilovgradske Osnovne škole ,,Vuko Jovović“ zadobio je povrede nosa u tuči đaka koja je prekjuče organizovana nedaleko od školskog dvorišta. Iz uprave škole kazali su Pobjedi da su slučaj prijavili policiji, te da imaju saznanja da će đak imati hiruršku intervenciju na nosu.
Direktorica škole Mirjana Keković rekla je Pobjedi da su za vrijeme velikog odmora učenici napustili školsko dvorište bez dozvole, te da su se, prema njihovim izjavama, ranije dogovorili da ,,odmjere snage“. Ona podsjeća đaci te škole nemaju dozvolu da se udaljavaju previše od škole za vrijeme odmora.
Prema riječima Keković, započeli su tuču u kojoj je jedan od njih zadobio povrede nosa, te najavljuje da će na današnjoj sjednici Nastavničkog vijeća učenik, koji je povrijedio druga, biti predložen za najstrožu vaspitnu mjeru.
- Na osnovu informacije koju sam dobila kasnije od majke ovog učenika, on je vraćen kući, sanirane su mu povrede do ponedjeljka, kada će na nosu imati neku intervenciju i nakon toga isti dan biti otpušten kući. Po saznanju, odmah sam obavijestila Odjeljenje bezbjednosti Danilovgrad i podnijela prijavu o pomenutom događaju, a zatim su obaviješteni roditelji učenika i Centar za socijalni rad – navela je ona.
Keković kaže da škola ima formiran tim za prevenciju nasilja koji čine članovi uprave škole, pedagoško psihološke službe i sve odjeljenske starješine. Oni imaju obavezu da redovno održavaju radionice ili predavanja na temu svih oblika nasilja, a zahvaljujući, kako navodi, odličnoj saradnji sa Upravom policije i Centrom za socijalni rad imaju organizovana i predavanja njihovih stručnjaka u školi.
- Činimo sve što je u našoj moći da se preventivno djeluje, ali je ove školske godine generacija devetih razreda prilično izazovnog ponašanja. Naravno, samo jedna mala grupa učenika iz, uglavnom, disfunkcionalnih porodica – kaže direktorica.
Dodaje da im je Centar za socijalni rad odličan partner i sa njima dijele svako saznanje za bilo koji problem koji potiče iz porodice djeteta ili sa drugih strana, te da periodično imaju i organizovane sastanke svih čelnika važnih institucija grada kako bi skupa bolje djelovali.
<h2>Modrice&nbsp;</h2>
Ovo je drugi slučaj tuče koji škola, kako tvrde iz uprave, bilježi od početka godine.
Prethodni je registrovan nedavno kada je dječak zadobio povrede od udaraca starijih đaka. Ljekar je, prema informacijama Pobjede, utvrdio da ima mnogobrojne hematome u predjelu obje natkoljenice i potkoljenice. Jedan roditelj ispričao je Pobjedi da dijete ima zdravstvene posljedice zbog tog incidenta i da nijesu zadovoljni kako je uprava reagovala, te da nijesu stvoreni uslovi da se dječak vrati u školu. Roditelj navodi da su učestali slučajevi vršnjačkog nasilja u školi, da postoje problemi koji se ne rješavaju...
Direktorica škole Keković odbacila je sve optužbe i kazala da nije tačno da u ovom slučaju nijesu reagovali kako treba. Ona je rekla da je cijeli kolektiv veoma posvećen i da imaju roditeljski odnos prema učenicima. Keković je istakla da je učesnicima ovog događaja izrečena vaspitna mjera, a sjednica Odjeljenskog vijeća je zakazana kasnije od datuma odvijanja događaja, jer su zbog opsežne procedure i izvještaja Centra za socijalni rad morali čekati i da je to potrajalo.
Direktorica kaže da se bore protiv vršnjačkog nasilja, te da ,,analiziraju i najmanji uvredljiv pogled, a kamoli što drugo, i da vrlo često rade posao porodice“.
- Djecu zbilja ne možemo vezati u školi, kako bismo spriječili eventualne konflikte, ali možemo i moramo brzo reagovati i učiniti sve što je u našoj nadležnosti. A nadležnosti su upravo jako male i ograničavajuće - navodi ona.
Dodaje da je njihova ,,želja da nikad ne bude problema, ali da je u školi sa više od 1.000 učenika u savremenom dobu realnost drugačija“. Direktorica tvrdi da njihova ustanova važi za miran kolektiv, u kome zbog prevencije nasilja imaju veliki broj radionica i predavanja na tu temu i na nivou škole i u saradnji sa svim relevantnim institucijama grada.
<h2>Zaštitari</h2>
Od početka ove godine nekoliko crnogorskih škola zabilježilo je razne primjere vršnjačkog nasilja. Jedan od njih se dogodio u blizini podgoričke škole ,,Maksim Gorki“, kada je jedan dječak povrijeđen i imao je hiruršku intervenciju. Snimak te tuče objavljen je tada na društvenim mrežama. Petoro dječaka je sjedjelo na klupi u neposrednoj blizini škole, a onda je jedan od njih pesnicama počeo da udara drugog dječaka.
S druge strane, Savjet roditelja Osnovne škole „Radojica Perović“ u Podgorici obratio se ministarki prosvjete Anđeli Jakšić-Stojanović, navodeći da su zabrinuti za bezbjednost djece. Zahtijevali su hitno uvođenje školskog policajca u sve škole, a naročito nakon nasilnog incidenta kada je u blizini te škole grupa huligana pretukla četvoro djece od devet do 13 godina.
Na inicijativu Ministarstva prosvjete nauke i inovacija, a u saradnji sa Mrežom Savjeta roditelja u NVU Udruženje Roditelji, Vlada je krajem januara donijela zaključke kojima se obezbjeđuju finansijska sredstva za angažovanje zaštitara u školama. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija saopšteno je tada da će od 15. februara sve škole u gradskim sredinama, 42 srednje i 65 osnovnih, dobiti zaštitare, što će, kako su tada komentarisali, biti prelazno rješenje do uspostavljanja školskih policajaca ili drugog vida obezbjeđenja.
Iz Mreže Savjeta roditelja Milica Gogić kazala je tada Pobjedi da primjeri vršnjačkog nasilja pokazuju koliko je neophodno hitno i sistemsko rješavanje problema bezbjednosti djece u školama i njihovoj okolini.
- Zaštitari nemaju ovlašćenja, a ni iskustvo koje imaju policajci i zato i dalje insistiramo na njihovom prisustvu u školama ili školskim zonama i čekamo da nas, kao i čitavu javnost Crne Gore, Ministarstvo unutrašnjih poslova obavijesti o planiranim aktivnostima i rokovima za njihovu realizaciju. Godinama se na ovakve roditeljske inicijative od MUP-a dobija odgovor: ,,Nema kadra“. Ako godinama imamo isti problem, onda odgovor - nema kadra, nije rješenje – rekla je tada Gogić.
Godinama se u javnosti ukazuje na problem vršnjačkog nasilja i kritikuju se nadležni da ne preduzimaju adekvatne mjere da se suzbije ova pojava. Na osnovu evidencije Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, tokom 2024. godine, do avgusta, zabilježeno je 114 slučajeva vršnjačkog nasilja u školama i školskim dvorištima na teritoriji Crne Gore. Prema tim podacima, 61 slučaj odnosi se na osnovne škole, a 53 na srednje.
Istraživanje Zavoda za školstvo iz 2023. godine pokazalo je da je 17 odsto učenika bilo izloženo nekom obliku nasilja.
Nasilje je najviše rasprostranjeno među učenicima od VI do IX razreda osnovnih škola (21,9 odsto), dok je najmanje među učenicima četvorogodišnjih srednjih škola (14,8 odsto) i gimnazija (13,9 odsto).

Đaku u tuči povrijeđen nos, imaće operaciju

Savjet za prava djeteta će formirati radnu grupu , sastavljenu od članova različitih resora, a koja će za cilj imati da doprinese suzbijanju vršnjačkog nasilja - kazala je u Emisiji E uživo na Televiziji E direktorica Direktorata za osnovno obrazovanje i vaspitanje Svetlana Drobnjak.
Nasilje se ne dešava samo u školama, kaže Drobnjak, već smo sa nasiljem suočeni u svim segmentima života i svakodnevnom okruženju.
- Taj događaj ispred barske Gimnazije, nažalost, desio se, ali se mogao desiti i u nekom drugom okruženju. Ovim želim da kažem, bez obzira što smo vrlo često upućeni na to da se nasilje jednako škole, dešava samo u školama, nije to tako. Vrlo veliki broj tih nasilja započne &nbsp;u nekom okruženju koje je prije škole, ili se prosto sami konflikt desi na nekom &nbsp;igralištu, u okviru zgrade, na ulici, i onda djeca, &nbsp;iz jednostavnog razloga što se najviše sreću u školama, prosto taj konflikt prenesu u škole, odnosno u učionice - rekla je Drobnjak.
Bez obzira na narativ da se nasilje dešava isključivo u školama, ističe Drobnjak, ipak su škole obrazovne institucije kojima se vjeruje i u kojima ipak, dodaje ona, roditelji osjećaju da su njihova djeca bezbjedna i sigurna.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, podsjeća Mijušković, iniciralo je i uputilo ka Vladi informaciju, na koju je Vlada odmah reagovala, dodaje ona, te je zadužila Savjet za prava djeteta da formira radnu grupu, sastavljenu od članova različitih resora.
- Radna grupa ima rok od petnaest dana da se formira i donese analiza na osnovu čega i na šta bi se trebalo opredijeliti da budu sljedeći koraci svakog od resora. Svako je dobio određene korake u okviru svog resora kako bi mogao da doprinese suzbijanju vršnjačkog nasilja - naglasila je Drobnjak.
U narednom periodu će u MPNI, raditi na promjenama normativa i standarda, poručuje Drobnjak, na osnovu kojih će biti zapošljavani novi psiholozi ili pedagozi u školama.
- Važno je istaći da ne postoji dovoljno veliki broj psihologa i pedagoga, koji bi mogli istretirati svaki problem, ako nemamo podršku i saradnju kompletnog kolektiva škole i prvenstveno roditelja, odnosno porodice. Mi u školama vrlo često saznamo tek posljedice, kao društvo nijesmo spremni da se suočimo sa činjenicom da naše dijete ima problem. Najveći broj slučajeva, sa kojima se &nbsp;susrećemo i mi u ministarstvu, u okviru prijava za nasilje, svodi se na to da roditelji prosto, i ja kao roditelj ih razumijem, ali moramo ih osnažiti da u svom djetetu ipak prepoznaju neke elemente ponašanja koje nije dobro, da to prihvatimo, i da svi zajedno tretiramo da se to ponašanje jednostavno promjeni - zaključila je Drobnjak.
Cijelo gostovanje možete pogledati na You Tube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D78XG-mWZYlc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Drobnjak: Nasilje obično započinje u nekom drugom okruženju, ali eskalira u školi

Savjet za prava djeteta Vlade Crne Gore formirao je danas međuresorsku radnu grupu, koja je zadužena da u roku od 15 dana pripremi analizu o nasilju i vandalizmu u školama, saopšteno je iz Ministarstva sporta i mladih. 
 
Navodi se da je Savjet zadužio radnu grupu i da predloži modalitete za suzbijanje nasilja i vandalizma u školama i dostavi ih Vladi. 
 
Na dnevnom redu današnje sjednice bili su, kako je saopšteno, prezentacija završnog izvještaja nezavisne Evaluacije Strategije za realizaciju prava djeteta od 2019. do prošle godine i vršnjačko nasilje. 
 
Predsjedavajući Savjeta Dragoslav Šćekić podsjetio je da je Strategiju za ostvarivanje prava djeteta 2019-2023. u Crnoj Gori usvojila Vlada Crne Gore 2019. godine. 
 
On je rekao da su evaluaciju sprovela dva nezavisna evaluatora – međunarodnog eksperta i domaćeg eksperta – između novembra prošle i avgusta ove godine. 
 
Šćekić je naveo da je evaluacija imala za cilj da obezbijedi Vladi Crne Gore, nacionalnim partnerima i UNICEF-u Crna Gora nezavisnu ocjenu rezultata postignutih kroz Strategiju. 
 
- Preporuke koje su date kroz ovaj dokument važno je sagledati prilikom izrade nove Strategije za ostvarivanje prava djeteta. Jedna veoma važna preporuka koja je data u ovom dokumentu tiče se jačanja saradnje resora koji se bave dječijim pravim putem Savjeta za prava djeteta - rekao je Šćekić. 
 
On je dodao da se nada da će u tom smjeru ići u budućnosti. 
 
- Imajući u vidu poslednje događaje u kojima su djeca bila žrtve nasilja kao i činjenice da je sve učestalija pojava nasilja na našim ulicama i u školskim dvorištima smatram da se sve nadležene institucije moraju uključiti kako bi se preduzele neophodne mjere u cilju suzbijanja ove pojave - rekao je Šćekić. 
 
On je istakao da je cilj zaštita djece i suzbijanje nasilja među djecom i mladima, kao nasilja nad djecom uopšte. 
 
Šćekić je rekao da je na sjednici Vlade prethodne sedmice Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija pripremilo informaciju u kojoj je izloženo sa kakvim problemima se u pogledu te teme društvo suočava. 
 
On je kazao da je zato Vlada donijela zaključak kojim se obavezuje Savjet za prava djeteta da oformi međuresorski tim koji će izvršiti analizu stanja o nasilju i vandalizmu u školama i da predložiti modalitete za suzbijanje ove pojave.
Ministar pravde Bojan Božović rekao je da problem vršnjačkog nasilja vrlo često eskalira u školskom dvorištu, ali sam problem nastaje nerijetko izvan školskog dvorišta. 
 
- Ministarstvo pravde će dati svoj doprinos i u saradnji sa drugim resorima uložiti napore u cilju rješavanja ovog pitanja - kazao je Božović. 
 
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović najavio je da će se taj resor aktivno uključiti i zajedno sa drugim resorima ozbiljno pristupiti rješavanju tog problema. 
 
- Posmatrajući škole kao vaspitno-obrazovne ustanove, kakav naziv su nekada i nosile, može se reći da je ta vaspitna komponenta danas zapostavljena u odnosu na neki prethodni period - rekao je Šaranović. 
 
Članovi radne grupe iz Vlade su predstavnici ministarstava prosvjete nauke i inovacija, unutrasnjih poslova, sporta i mladih, rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, ljudskih i manjinskih prava, kao i resora finansija, zdravlja i pravde. 
 
- U grupi su i predstavnici Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Uprave policije, Zavoda za socijalnu i dječiju zaštitu te Lejla Kaladžija, članica Savjeta za prava djeteta i Katarina Čarapić, članica Savjeta za prava djeteta - kaže se u saopštenju.

Formirana radna grupa koja će pripremiti analizu o nasilju u školama

Izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju prvi put će biti eksplicitno definisana zabrana svakog oblika nasilja u školama kao i obaveza pokretanja prekršajnog odnosno krivičnog postupaka protiv lica koje to nasilje vrši. To se navodi u Nacrtu izmjena i dopuna Zakona. Istim izmjenama planira se provjera rada direktora, nastavnika, ali i obaveze roditelja.
Kako se navodi u Nacrtu koji je usvojen 26. septembra, izmjene Zakona imaju za cilj stvaranje uslova za obezbjeđivanje i unapređivanje kvaliteta obrazovno vaspitnog rada i kvaliteta realizacije standarda ocjenjivanja.
- Takođe se dodatno unapređuje oblast rukovođenja ustanovom u dijelu preciziranja odredbi koje se odnose na poštovanje pravosnažnih sudskih odluka, prevencije i suzbijanja vršnjačkog nasilja - navodi se u saopštenju.
Prvi put se definišu kriterijumi za zapošljavanje nastavnika u cilju obezbjeđivanja kvaliteta nastave i transparentnosti zapošljavanja u obrazovno vaspitnim ustanovama.
- Prvi put zakonom utvrđuje mogućnost i uslovi za procjenu kvaliteta rada u slučaju kada nastavnik ne ostvaruje kvalitet nastave u skladu sa propisanim standardima, kao i slučajevima neobjektivnog ocjenjivanja učenika u toku trajanja nastave i na kraju klasifikacionog perioda - navodi se u nacrtu.
Predlogom zakona se bliže definiše pojam stranca, u skladu sa međunarodnim dokumentima i propisima u toj oblasti, u ostvarivanju prava na obrazovanje.
<h2>Direktoru može prestati mandat ako ustanova dobije ocjenu ,,ne zadovoljava”</h2>
Precizira se da direktoru &nbsp;javne ustanova može prestati mandat ako ustanova dobije ocjenu ,,ne zadovoljava” u postupku evaluacije rada ustanova, kao i ako ne izvrši pravosnažnu i izvršnu sudsku odluku, ako nije preduzeo mjere za prevenciju i suzbijanje vršnjačkog nasilja i ako dopusti promovisanje i prodaju roba i usluga suprotno zakonu.
- Prijedlogom zakona se propisuje i da direktoru javne ustanove, za razliku od važeće odredbe, radni odnos miruje ne samo za vrijeme prvog, već i za vrijeme drugog mandata, što će značiti dodatnu sigurnost za najbolje kadrove, tj. ona lica koja su izabrana po drugi put za direktora ustanove. Takođe, isto pravo se utvrđuje i za pomoćnika direktora za vrijeme drugog mandata - navodi se u nacrtu.&nbsp;
<h2>Procjenjivaće kvalitet rada nastavnika</h2>
U cilju ukupnog obezbjeđivanja i unapređivanja kvaliteta obrazovno vaspitnog rada nastavnika zakonom utvrđuje mogućnost i uslovi za procjenu kvaliteta toga rada u slučaju kada nastavnik ne ostvaruje kvalitet nastave u skladu sa propisanim standardima, kao i slučajevima neobjektivnog ocjenjivanja učenika.&nbsp;
- Zavod za školstvo odnosno Centar za stručno obrazovanje sprovodi evaluaciju rada nastavnika za kojeg se traži procjena kvaliteta obrazovno vaspitnog rada a ako se u tom postupku utvrdi da nastavnik ne zadovoljava upućuje se na pohađanje dodatnih programa stručnog usavršavanja u skladu sa preporukama Zavoda odnosno Centra, s tim da se ponovna provjera rada kvaliteta obrazovno vaspitnog rada nastavnika vrši nakon godinu dana - objašnjava se u nacrtu.
U slučaju da se na toj ponovnoj provjeri utvrdi da nastavnik ne zadovoljava ostvaruje prava kao zaposleni za čijim je radom prestala potreba.
<h2>Prvi put prava i obaveze roditelja</h2>
Prijedlogom zakona se &nbsp;prvi put na sveobuhvatan način taksativno definišu prava, obaveze i odgovornosti roditelja u cilju stvaranja uslova za poboljšanje postignuća učenika, poštovanje pravila o radu ustanove u cilju stvaranja uslova za ukupno unapređivanje sigurnosti školskog ambijenta.
- A ako roditelj učestalo zanemaruje propisane obaveze ustanova je dužna da o tome obavijesti Ministarstvo, nadležni organ i nadležnu ustanovu socijalne zaštite - navodi se u prijedlogu zakona. &nbsp;
Konačno, Prijedlogom zakona se dopunjava odredba koja se odnosi na zabranu promovisanja i prodaju literature koja nije obavezna tako što se dodaje da u ustanova nije dopušteno promovisanje i prodaja robe ili usluga koje ne služe ciljevima obrazovanje i vaspitanja ili su štetne za zdravlje i razvoj djece.
Predlogom zakona se takođe po prvi put uređuje oblast koja se odnosi na onlajn nastavu u slučaju prekida obrazovno vaspitnog rada i bliže uređuje organizovanje te nastave, kao i detaljnije uređuje način vođenja jedinstvene pedagoške evidencije.&nbsp;
- Prijedlogom zakona se takođe na drugačiji način uređuje oblast dodjeljivanja zvanja nastavnicima tako što se propisuje da zvanja dodjeljuje komisija koju obrazuje Zavod za školstvo, odnosno Centar za stručno obrazovanje - navodi se u nacrtu.&nbsp;
Utvrđuje se i mogućnost izrade i primjene digitalnih udžbenika i digitalnih sadržaja, u cilju osavremenjavanja i unapređivanja kvaliteta nastave.&nbsp;

Za nasilje u školama krivični i prekršajni postupci

Na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog u Podgorici, oko 18 časova, došlo je do incidenta u kojem je kamion zakačio krošnju drveta, nakon čega se stablo obrušilo na kolovoz i privremeno blokiralo saobraćaj.
Stablo je palo preko sve tri saobraćajne trake, pa se saobraćaj odvija otežano na ovoj dionici.
Na lice mjesta upućene su službe, a očekuje se dolazak ekipe „Zelenila“ koja će ukloniti drvo i omogućiti normalizaciju saobraćaja.
Za sada nema informacija o eventualnim povrijeđenima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FZ1LJy6gqX_g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Kamion zakačio drvo, stablo palo na Bulevar Svetog Petra Cetinjskog

U proteklih nekoliko dana dva su ,,avgustovska oslobodioca“, na dva kraja Crne Gore, imala svoje – ajde, da tako kažemo – političko-ekološke performanse: Dario Vraneš u Pljevljima i Milan Knežević u Botunu. &nbsp; Gore na sjeveru, čelnik Pljevalja i funkcioner Nove srpske demokratije, čistio je – ne baš ekološki, a još manje etički - crnogorsku istoriju od pomena Crne Gore i Crnogoraca.&nbsp; Nije mu prvi put. Čovjek koji se zgražava na pomen crnogorskog antifašizma, prvo je zamislio da slavi Svetu Petku kao dan srpskog oslobođenja Pljevalja od Turaka, iako su taj grad oslobodili Crnogorci dan poslije Svete Petke, 15. oktobra po starom, odnosno 28. oktobra po novom kalendaru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208181256_7e1e3b55fb568ee949446e6ab932bcf30b4ad1b7db548ce417db6ffc0f742d8e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251208181256_7e1e3b55fb568ee949446e6ab932bcf30b4ad1b7db548ce417db6ffc0f742d8e" data-rendition-name="original" width="848" height="685" loading="lazy" alt='ULAGIVANJE VELIKOSRPSTVU: Most u Pljevljima koji je ,,krstio" Vraneš'> <figcaption>ULAGIVANJE VELIKOSRPSTVU: Most u Pljevljima koji je ,,krstio" Vraneš(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  VRANEŠEVA LAŽNA ISTORIJA A onda je, Vraneš, istoričar-naturščik proglasio 1. decembar danom kada su se Srbija i Crna Gora ujedinile, iako je to doba kada je nestalo i ime i država Crna Gora. &nbsp;&nbsp; Neki će reći da ljekaru koji je studirao duže od 14 godina knjiga baš i ne ide od ruke, pa se – eto – zapleo i zabrljao u istorijskim faktima. &nbsp;&nbsp; Ali, nije stvar u neznanju, već u svjesnom lažiranju istorije. &nbsp; Bez imalo griže savjesti, čak i sa dozom ponosa, Vraneš je dao ime jednom pljevaljskom mostu po Aleksandru Karađorđeviću, kralju za čije je vladavine Crna Gora okupirana pod srpskim bajonetima. &nbsp; Niko od crnogorskih zvaničnika nije se oglašavao na ruženje države i kršenje zakona i Ustava. Ćutao je rođeni Pljevljak, Milojko Spajić. Glasa nije puštio predsjednik Jakov Milatović. Andrija Mandić, predsjednik crnogorske Skupštine naravno, nije imao ništa protiv – negiranje Crne Gore i Crnogoraca uklapa se u njegov politički program. &nbsp;&nbsp; Ćutala je i većina nevladinih organizacija. Tek su se probudili kada je Vraneš u nastavku, primitivno kako jedino zna, napao novinarku Milku Tadić Mijović. &nbsp; I dobro je što su reagovali na Vranešovu mizoginiju. Pitanje je samo, što je značilo njihovo ćutanje na Vranešovo javno ponižavanje države i kršenje zakona – prećutkivanje ili odobravanja? A čelnik Pljevalja, onaj koji je svojevremeno zvao Turcima sugrađane Muslimane koji su dolazili da glasaju na izborima u Pljevljima, &nbsp;mirno je odjezdio u Sarajevo na skup Pljevljaka koji žive u tom gradu. &nbsp; Tamo mu, dok je poskakivao uz pjesmu, Muslimani, pardon Turci, očito nijesu smetali. &nbsp; BUNA U BOTUNU&nbsp; U isto vrijeme, par stotina kilometara južnije, u Zeti, djelovao je Milan Knežević. Za razliku od Daria Vraneša, koji izmišlja istoriju, njegov sadašnji koalicioni saveznik, saborac iz vremena litija, namjerio je - da sam piše buduću istoriju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208181256_ab39b5e05f70a8864e9b9bff31dec94033e00f3f3fcada47472598db970a0e40.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251208181256_ab39b5e05f70a8864e9b9bff31dec94033e00f3f3fcada47472598db970a0e40" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt='BUNTOVNI ,,ZMAJ OD ZETE": Milan Knežević u akciji'> <figcaption>BUNTOVNI ,,ZMAJ OD ZETE": Milan Knežević u akciji(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I to revolucionarnu istoriju. Lider DNP-a je krenuo je u - bunu na Botunu. Podigao je na noge Zetu, namjeran da, kako reče, po cijenu vlastitog života, ne dozvoli gradnju postrojenja za prečišćavanje vode. &nbsp; Odbacio je Knežević svaki prijedlog gradonačelnika Saše Mujovića, prozvao je premijera Milojka Spajića, najavivši da izlazi iz vlasti ako jedan Zećanin bude udaren od policije. Na kraju se i žestoko posprdao sa Jakovom Milatovićem, insinuirajući – vrlo prizemno i primitivno - da predsjednik trpi nasilje u braku i da se ne pača u Zetu... I sve bi to bilo sasvim očekivano, galama, predstava buke i bijesa, da nije nekoliko čudnih činjenica koji neminovno rađaju nezgodna pitanja. &nbsp; Prije svega, Milan Knežević je dio vlasti, one iste vlasti koja hoće da gradi kolektor u Botunu; njegova ministarka je glasala za kolektor na Vladi, kada je usvajan Prostorni plan... &nbsp; Zbog čega je tada ćutao, a sada galami? &nbsp;&nbsp; IGRE BEZ GRANICA&nbsp; Valjalo bi, takođe, da lider DNP-a partijskim saborcima ali i svojim Zećanima objasni: zašto će im biti bolje da se ne prečišćava voda koja dolazi iz Podgorice? Zeta je nizvodno i sve što iz Podgorice ide u Moraču dolazi u Botun. Zbog čega onda fekalije koje sada direktno idu u riječni tok ne treba da budu prerađivane? &nbsp;&nbsp;&nbsp; Teško je naći razuman odgovor. Osim ako današnje prijetnje destabilizacije vlasti - ne samo u Podgorici nego i u državi – Kneževiću ne služe kao paravan da se prikrije bojazan od odlučivanja po žalbi Specijalnog državnog tužilaštva u slučaju pokušaja terorizma okrtobra 2016. godine. &nbsp; Ne bi, svakako, bilo dobro da se sada, u ponovljenom postupku, sazna ko je i kako razgovarao sa onim opasnim Rusima na Zlatiboru 15. i 16. oktobra 2016. godine koji su čekali na znak agenata GRU-a Šišmakova ili Popova. &nbsp; Stvarno, ko je u vrhu tadašnjeg Demokratskog fronta jedini znao ruski? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120819120_d578b4684e31f41047833a3384e710bd1f448c34413e5c6f4c62a29b1465c4f0.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120819120_d578b4684e31f41047833a3384e710bd1f448c34413e5c6f4c62a29b1465c4f0" data-rendition-name="original" width="1664" height="799" loading="lazy" alt="DA LI OVĐE IMA EMPATIJE: Plakat na Kruševom ždrijelu iznad Cetinja"> <figcaption>DA LI OVĐE IMA EMPATIJE: Plakat na Kruševom ždrijelu iznad Cetinja(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  CRNOGORSKI MOZAIK BEZOBZIRNOSTI Ali, ostavimo se teorija zavjere. Stvari su već dovoljno loše. &nbsp; Opisane akcije bez reakcije Darija Vraneša i Milana Kneževića samo su dio mozaika sadašnje Crne Gore. U kojoj je, očito, Dariu Vranešu dozvoljeno da – kršeći Zakon o državnim simbolima, ali i Ustav – sprovodi velikosrpsku imperijalnu agendu, da veliča četništvo i ratne zločince. I u kojoj, očito, Milan Knežević može da prijeti kako neće dozvoliti – po cijenu nereda - da država Crna Gora sprovede ugovor koji je potpisala sa međunarodnim partnerima i u saradnji sa Evropskom bankom. &nbsp; I sve to rade bez straha da bi neko od kolega iz zajedničke državne vlasti mogao da reaguje. Očito da Vraneš i Knežević dobro znaju svoje koalicione partnere: ,,avgustovski oslobodioci“ ne odvajaju se tako lako fotelje zbog principa. &nbsp;&nbsp; Ali, što je sa ostalima, ne samo u tužilaštvu ili opoziciji, nego u svim porama društva? &nbsp; Jer, dok traju slučajevi pravde i nepravde u Pljevljima i Botunu, nekako tiho, bez reakcija vlasti, opozicije, bez glasnog glasa nevladinog sektora, uz ćutanje režimskih medija – ali i šutnju društva – prošla je jedna mučna vijest. Nakon deset mjeseci, obustavljaju se blokade saobraćaja na Kruševom ždrijelu. &nbsp; Izmučene, izmorene, bez podrške društva, &nbsp;porodice žrtava, odlučile su da neće više biti blokada. Dvije i po godine nakon masakra u Medovini, tačno godinu od novog masovnog ubistva 1. januara, niko nije pokazao spremnost da, kao moralni čin, podnese ostavku; niko od čelnika države i policije nije htio vidi one suze porodica, da čuje jecaje, da osjeti tu bezdan koji oni žive... &nbsp; Dvadeset i tri ugašena života, četvoro đece više nema. I ništa. Ćuti većinska Crna Gora. &nbsp; Ona Crna Gora na koju su nas navikli i na koju ogromna većina građana pristaje. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Sve je otišlo - u performans

Informacija da je 35 građana procesuirano zbog narušavanja javnog reda i mira tokom okupljanja ispred Vile Gorica početkom jula najočigledniji je dokaz da je Uprava policije stavljena u funkciju odbrane kriminala i korupcije, te da služi kao represivni organ u sprovođenju agende ponižavanja države i građana - ocijenili su u Evropskom savezu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3014%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fprocesuirano-35-osoba-zbog-narusavanja-javnog-reda-i-mira-pocetkom-jula-ispred-vile-gorica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Decidni su da je sramno i nedopustivo da se, umjesto odgovornih za skandal sa Trinaestojulskom nagradom, procesuira 35 građana koji su samo tražili poštovanje zakona.
- Ovakav pristup državnih organa predstavlja jasnu i opasnu poruku da će svaki građanin koji digne glas protiv nezakonitosti, zloupotreba i omalovažavanja državnih institucija biti izložen represiji i gonjenju - smatraju u Evropskom savezu.
Toga dana, prema njihovim riječima, Uprava policije nije štitila zakon.
- Već je, pružajući asistenciju predsjedniku Skupštine, učestvovala u omalovažavanju najvišeg državnog priznanja i ponižavanju države. Primijenjena je sila prema građanima koji su tražili poštovanje zakona, dostojanstva i pravde. Umjesto da zaštite javni interes, službenici Uprave policije stali su u zaštitu aktera koji su upravo tog dana bili predmet javnih sumnji i koji su, uprkos tome, nagrađeni najvećim državnim priznanjem, što je izazvalo opravdan revolt građana - naglasili su u Evropskom savezu.
Umjesto da policija procesuira sve odgovorne za kršenje zakona prilikom dodjele Trinaestojulske nagrade, uključujući i nadležne koji su dopustili da se najveće državno priznanje uruči osobi protiv koje postoje osnovane primjedbe, ona se, ukazuju u Evropskom savezu, odlučila da nastavi obračun sa građanima koji su se svojim prisustvom i glasom stavili u odbranu zakona i dostojanstva države.
- Takav odnos prema građanima koji izražavaju protest zbog očigledne zloupotrebe institucija predstavlja direktan udar na slobodu govora, pravo na javno okupljanje i temeljne demokratske vrijednosti - poručili su u saopštenju.
Crna Gora, podvlače u Evropskom savezu, ne može biti država u kojoj se građani progone zato što traže poštovanje zakona, dok se nezakonitost nagrađuje i institucionalno štiti.
- Takva praksa nije samo nedostojna demokratskog društva, već je pogubna i za budućnost države. Da je riječ o osvetničkoj akciji Uprave policije prema građanima koji se bune jasno pokazuje namjera da se oni gone krivično. Pitamo se šta bi radili da postoje strože kazne. U stvari, ne pitamo se. Znamo - naveli su oni.
Evropski savez će, poručuju, štititi pravo svakog građanina da traži odgovornost i da se suprotstavi zloupotrebi institucija.
- Kada nepravda postane zakon, otpor postaje dužnost - zaključili su u saopštenju.

ES: Sramno što su procesuirani građani - a ne odgovorni za skandal sa Trinaestojulskom nagradom, UP stavljena u funkciju odbrane kriminala i korupcije

Potpredsjednik DPS-a i bivši gradonačelnik Podgorice, Ivan Vuković, saopštio je da je prethodna gradska administracija završila većinu aktivnosti na projektu izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, naglašavajući da je posao od ključnog značaja za zaštitu životne sredine i dalji razvoj Glavnog grada.
- Završili smo tri od četiri faze projekta. Izgrađeno je preko 20 kilometara kanalizacione mreže u dijelovima grada koji ranije nijesu bili pokriveni. Takođe, izgrađen je novi most u neposrednoj blizini postojećeg postrojenja i postavljena nova kolektorska cijev na lokaciji predviđenoj za izgradnju budućeg postrojenja - naveo je Vuković, ističući da je riječ o investicijama na koje je ponosan.
On precizira da je projekat imao snažnu finansijsku i tehničku podršku međunarodnih partnera.
- Obezbijedili smo kreditnu podršku njemačke razvojne KfW banke i 33 miliona eura bespovratnih sredstava Evropske unije. Tehničku ekspertizu pružala je renomirana njemačka kompanija Fichtner, sa tradicijom dugom više od jednog vijeka. Izabran je i izvođač radova, čija je ponuda bila 45 miliona eura povoljnija od drugorangirane - poručio je Vuković.
Kako zaključuje, sve prethodno urađeno jasno potvrđuje da je projekat bio u punoj realizaciji i da je nova gradska uprava dobila, kako je rekao, „temeljno pripremljen i finansijski zatvoren posao od strateške važnosti za Podgoricu“.

Vuković: Mi smo završili tri faze projekta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i obezbijedili finansijsku konstrukciju

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler poručio je da neće biti zatvoreno poglavlje 23 sve dok ne bude usvojen Markov i Mašanov zakon, kazala je majka i baba žrtava sa Medovine, Vesna Pejović, nakon prijema građana koji su protestovali na Kruševom Ždrijelu u prostorijama delegacije EU u Crnoj Gori.
Pejović je saopštila nakon sastanka da kada se sretnete sa pravim ljudima, sa ljudima koji znaju što je pravna država i zakon, onda osjetite vjetar u leđa.
- Ovo je upravo znak da ne stajemo i da nastavljamo borbu i da smo od njih dobili podršku i da će biti uz nas. Satler nam je kazao da nema zatvaranja poglavlja 23. sve dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon- kazala je ona.
Pejović je istakla da se ambasador EU u Crnoj Gori iznenadio na činjenicu da je slučaj Medovine prošao bez istrage.
- Čovjek je bio zatečen da se nije oduzelo ružje prije Medovine, imamo jedan ljudski saosjećaj. Čak je podržavao sve ono što smo radili i bilo mu je žao što smo se izmučili deset mjeseci- poručila je Pejović.
Dodaje da će sa blokadama napraviti pauzu i da će pratiti kako se situacija razvija.
- Gospodin Satler je rekao da sve treba da se ubrza, jer kasne, što se Medovine tiče. Prezadovoljna sam da je čovjek ovog ranga i ugleda kazao da su mi vrata uvijek otvorena. Imamo velikog optimizma- istakla je Pejović.

Pejović: Satler poručio da nema zatvaranja poglavlja 23 dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Tag: nasilje-u-skolama