Visoki ukrajinski zvaničnik je rekao da Zapad mora dozvoliti Ukrajini da koristi oružje koje je isporučila za napade na vojna skladišta u Rusiji zbog sumnji da je Iran obezbijedio balističke rakete za rusku vojsku.
Sjedinjene Države rekle su saveznicima da vjeruju da je Iran poslao balističke rakete kratkog dometa Rusiji.
Zapadne zemlje koje podržavaju Ukrajinu u ratu oklijevaju da dozvole Ukrajini da gađa ciljeve unutar Rusije, strahujući da bi mogle da budu uvučene u najveći sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata, ali je šef kancelarije ukrajinskog predsjednika rekao da „zaštita nije eskalacija“.
- Kao odgovor na isporuku balističkih projektila Rusiji, Ukrajini mora biti dozvoljeno da uništi skladišta u kojima se te rakete čuvaju - rekao je Andrij Jermak na svom Telegramu.
On nije precizirao koja država isporučuje rakete.
Rusija bombarduje Ukrajinu raketama dugog dometa i bespilotnim letilicama koje su tokom rata u februaru 2022. ubile više od 10.000 civila, prema podacima Ujedinjenih nacija.
Ukrajina je, međutim, odbila da popusti, a nedavno je upala u rusku oblast Kursk, nastojeći da obuzda ruske napade u regionu Donjecka na istoku Ukrajine.
Rusija dobija bespilotne letilice iranske proizvodnje „šahid“ od 2022. Moguća isporuka iranskih balističkih projektila Rusiji uznemirila je zapadne vlade jer predsjednik Vladimir Putin poseže za drugim zemljama da mu pruže podršku.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je danas da izvještaji o iranskim raketama nisu tačni.
- Iran je naš važan partner. Razvijamo naše trgovinsko-ekonomske odnose. Saradnju i dijalog razvijamo u svim mogućim oblastima, uključujući i one najosjetljivije, i nastavićemo to u interesu naroda naše dvije zemlje - dodao je Peskov.
Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Naser Kanani je negirao da je Teheran naoružao Rusiju projektilima.
- Snažno odbacujemo optužbe o ulozi Irana u slanju oružja jednoj strani rata i ocjenjujemo da su ove optužbe politički motivisane od strane nekih država - rekao je Kanani.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ukrajinski zvaničnik izjavio da su iranski projektili u Rusiji legitimna meta

Postojeća Javna ustanova Biblioteka za slijepe Crne Gore nastaviće da postoji pod nazivom Javna ustanova Biblioteka pristupačnih formata Crne Gore „Vojislav Minić“. To je navedeno u odluci koju je Vlada usvojila na današnjoj sjednici.
Sjedište Biblioteke pristupačnih formata je u Podgorici. Sredstva za ove ustanove obezbjeđuju se iz budžeta Crne Gore, sopstvenih prihoda od članarine, donacija i drugih izvora, u skladu sa zakonom.&nbsp;
Ustanovom upravlja Savjet Biblioteke pristupačnih formata koji imenuje Vlada Crne Gore, u skladu sa zakonom.&nbsp;
- Savjet Biblioteke pristupačnih formata ima predsjednika i četiri člana od kojih je jedan iz reda zaposlenih u Biblioteci pristupačnih formata. Predsjednik i članovi Savjeta Biblioteke pristupačnih formata, osim člana Savjeta iz reda zaposlenih, su afirmisani stvaraoci i stručnjaci iz oblasti koje su od neposrednog značaja za obavljanje i razvoj bibliotečke djelatnosti ili zaštitu bibliotečke građe - navedeno je u odluci Vlade.
Bibliotekom rukovodi direktor koga imenuje Vlada, a mora biti afirmisani stručnjak iz oblasti koja je od značaja za obavljanje i razvoj bibliotečke djelatnosti.&nbsp;
- Savjet Biblioteke pristupačnih formata imenovaće se u skladu sa ovom odlukom u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ove odluke. Do imenovanja Savjeta Biblioteke pristupačnih formata, u skladu sa ovom odlukom, funkciju Savjeta vršiće dosadašnji Savjet Javne ustanove Biblioteka za slijepe Crne Gore - istaknuto je u odluci.
Biblioteke pristupačnih formata imenovaće se u skladu sa ovom odlukom u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ove odluke.&nbsp;
Do imenovanja direktora Biblioteke pristupačnih formata, tu funkciju vršiće dosadašnji direktor Javne ustanove Biblioteka za slijepe Crne Gore.
Prema odluci, Saglasnost na statut i akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Biblioteke pristupačnih formata daje Vlada, na prijedlog organa državne uprave nadležnog za poslove kulture.&nbsp;
- Statut i akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Biblioteke pristupačnih formata donijeće se u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ove odluke - navedeno je u odluci.
T.K.

Novi identitet ustanove: Biblioteka za slijepe postaje Biblioteka pristupačnih formata Crne Gore „Vojislav Minić“

Banja Luka će od petka do nedjelje biti domaćin seniorskog Balkanskog prvenstva u karateu, na kojem će nastupiti i reprezentacija Crne Gore, saopšteno je iz Karate saveza. 
Crnogorski karate predstavljaće 30 takmičara - devet u katama i 21 u borbama.
U katama nastupiće Jovana Milić (Bar), Mila Marković (Bar) i Katarina Vlahović (Iskra) u ženskoj konkurenciji, a u muškoj Vladimir Mijač (Bar), Kenan Nikočević (Bar), Arijan Kočan (Bar), Nikola Milić (Bar), Benjamin Aljošević (Bar) i Saša Petrić (Grbalj).
Muški tim u katama činiće Mijač, Nikočević, Kočan i Milić.
U borbama, u ženskoj konkurenciji, za medalje boriće se Helena Backović (do 55, Omladinac), Jovana Strujić (do 55, Ris), Nađa Boričić (do 61, Omladinac), Jovana Stojanović (do 68, Bratstvo), Mariam Zahrane (do 68, Bar), Anja Nikolić (do 68, Fokus), Matea Pantić (do 68, Fokus) i Jovana Damjanović (preko 68, Omladinac).
Kontinuitet dobrih rezultata na šampionatima Balkana u borbama pokušaće da nastave Balša Vojinović (do 60, Iskra), Matija Bojić (do 60, Fokus), Lazar Đurčević (do 67, Vukovi), Nenad Dulović (do 67, Omladinac), Lazar Jovović (do 75, Bar), Nikša Zejak (do 75, Iskra), Jovan Đuranović (do 75, Bar), Nemanja Mikulić (do 84, Bijela), Nikola Malović (do 84, Onogošt), Đorđe Durutović (do 84, Bar), Nemanja Jovović (preko 84, Bar), Lazar Potpara (preko 84, Fokus) i Dušan Bijelić (preko 84, Bar).
Ženski tim na šampionatu Balkana činiće Backović, Boričić, Damjanović, Strujić i Stojanović, dok će muški tim nastupiti u sastavu Dulović, Mikulić, Malović, Nemanja i Lazar
Jovović, Vojinović, Potpara i Đurčević.
Predvodiće ih selektori Biserka Radulović i Milena Milačić u katama, a u borbama Žarko Raković i Almir Cecunjanin.
U stručnom štabu je i trener Dejan Ivanović.
Mečeve na šampionatu sudiće Miodrag Radunović, Milica Mićović, Dimitrije Đuričković i Igor Dijanić.
U delegaciji su i predsjednik i generalni sekretar Karate saveza, Igor Ognjenović i Veljko Brnović, kao i fizioterapeut Enera Osmani.

Crnogorski karatisti na Balkanskom prvenstvu u Banja Luci

U Informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:
Tema dana: Kako je šef SPO blokirao istragu o Upravi za imovinu
- Televiziji E stigao odgovor iz MVP, Obradović iz ambasade Crne Gore u Rusiji bio na konsultacijama
- "Svi za jednog, jedan za sve" - naziv je protesta organizacije STEGA uoči ročišta u podgoričkom Sudu za prekršaje
- Odbijena tužba MANS-a protiv Mila Đukanovića, ASK postupio po zakonu
- U SDT-u saslušana direktorica Vijesti Marijana Kadić Bojanić
Gost Informativne emisije 24 sata večeras je Danilo Marunović, reditelj i član STEGE.
Informativnu emisiju "24 sata" vodi Vladan Šturanović.

Informativna emisija 24 sata: Gost Danilo Marunović, tema dana "Kako je šef SPO blokirao istragu o Upravi za imovinu"

Akcija za ljudska prava (HRA) i nevladino udruženje “Štrpci – Protiv zaborava” podsjeća da se sjutra navršavaju 33 godine od otmice i ubistva 20 putnika iz voza „Lovćen 671“ na stanici Štrpci, koje su počinili pripadnici Vojske Republike Srpske.
Iz tih nevladinig organizacija podsjećaju da su putnici nasilno izvedeni iz voza, opljačkani, zlostavljani i ubijeni samo zato što nijesu bili srpske nacionalnosti.
- Njihova tijela su bačena u Drinu. Najmlađa žrtva imala je 16, a najstarija 59 godina. Osmorica ubijenih bili su građani Crne Gore. Ubijeni su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Tomo Buzov, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedan nepoznati putnik - navedeno je u saopštenju za javnost.
Do danas su pronađeni posmrtni ostaci samo četvorice – Halila Zupčevića, Rasima Ćorića, Jusufa Rastodera i Iljaza Ličine – dok porodice ostalih i dalje čekaju da svoje najmilije dostojanstveno sahrane.
- U znak trajnog sjećanja na žrtve i sa ciljem da se istina o ovom zločinu očuva u javnom prostoru, nevladino udruženje „Štrpci – Protiv zaborava“ i Akcija za ljudska prava (HRA) predložili su Skupštini opštine Bijelo Polje da jedna ulica ponese naziv Ulica žrtava otmice u Štrpcima. Smatramo da je takvo obilježavanje važno za izgradnju kulture sjećanja i kulture mira, kao civilizacijskih dostignuća svakog demokratskog društva - navodi se u saopštenju.
U HRA i NVU “Štrpci – Protiv zaborava” ističu da su potreba za sistemskim njegovanjem sjećanja dodatno je naglašena rezultatima istraživanja javnog mnjenja koje je HRA sprovela 2024. godine, prema kojem svega 38,8 odsto građana zna šta se dogodilo u Štrpcima.&nbsp;
Ovaj podatak, kako kažu, ukazuje na zabrinjavajući nedostatak obrazovanja o novijoj istoriji Crne Gore. Uključivanje činjenica o zločinu u Štrpcima u nastavni program istorije neophodno je kako bi se, ističu, spriječilo ponavljanje zločina i okolnosti u kojima su oni mogući.
- Ni pravda za žrtve, u smislu potpunog procesuiranja odgovornih, nije ostvarena. Prije tri godine HRA je podnijela inicijativu Specijalnom državnom tužilaštvu da proširi istragu na nove izvršioce, organizatore i naredbodavce, kao i na one koji su imali saznanja o planiranoj otmici, a nijesu preduzeli ništa da je spriječe. Tužilaštvo je pokrenulo izviđaj, ali javnost do danas nije obaviještena o njegovim rezultatima - smataraju oni.
Pred sudovima u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini pravosnažno je osuđeno deset osoba – jedna u Crnoj Gori (2003. godine) i devet u BiH (2016. i 2023. godine). U Srbiji je suđenje pripadnicima paravojnih formacija započelo 2019. godine. Nakon ukidanja prvostepene presude, u ponovljenom postupku je 2025. godine troje optuženih osuđeno na kazne od pet i deset godina zatvora za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, ali presuda još nije pravosnažna. Dvojica optuženih su u međuvremenu preminula.
Komandant jedinice „Osvetnici“, Milan Lukić, osuđen je pred Haškim tribunalom na doživotnu kaznu zatvora zbog drugih teških zločina počinjenih u Višegradu, ali mu za otmicu i ubistvo putnika u Štrpcima još nije suđeno, iako je za taj zločin optužen pred Sudom BiH.
- Postupak vođen u Crnoj Gori protiv Nebojše Ranisavljevića utvrdio je da je otmica bila unaprijed planirana i sprovedena uz znanje tadašnjih visokih funkcionera civilnih, policijskih i vojnih struktura Srbije i Savezne Republike Jugoslavije. Dokazi izvedeni tokom suđenja, uključujući dokumentaciju Fonda za humanitarno pravo, ukazuju na postojanje lanca komandne odgovornosti koji vodi do tadašnjih visokih državnih funkcionera. Uprkos tome, do danas niko od nalogodavaca i organizatora zločina nije optužen - podsjećaju u HRA i NVU “Štrpci – Protiv zaborava”.
U tim organizacijama pozivaju građane da im se sjutra pridruže u odavanju počasti žrtvama – u Podgorici, u parku kod spomenika na Pobrežju u 10 sati, i u Bijelom Polju kod spomen-obilježja „Sahat života“ u 13 sati.
- Sjećanje na žrtve Štrbaca nije samo čin pijeteta prema stradalima i njihovim porodicama, već i obaveza društva da insistira na punoj istini, pravdi i odgovornosti. Bez toga, nema trajnog mira ni povjerenja u institucije - poručeno je u saopštenju za javnost.

HRA: 33 godine od zločina u Štrpcima - pravda i sjećanje i dalje nedovršeni

Novi dokazi o fabrikovanju dokaza protiv Aleksandra Mijajlovića

Politika

Zdenka Popović podnijela ostavku na odborničku funkciju

Društvo

Ispravila staru grešku, napravila novu: Đačić nezakonito odlučila o sopstvenoj plati

Od “razbojničkog postupanja“ do savjetničke fotelje - politički salto Andrije Mandića i Danijele Đurović

Tag: naser-kanani

Ukrajinski zvaničnik izjavio da su iranski projektili u Rusiji legitimna meta

Novi identitet ustanove: Biblioteka za slijepe postaje Biblioteka pristupačnih formata Crne Gore „Vojislav Minić“

Crnogorski karatisti na Balkanskom prvenstvu u Banja Luci

Informativna emisija 24 sata: Gost Danilo Marunović, tema dana "Kako je šef SPO blokirao istragu o Upravi za imovinu"

HRA: 33 godine od zločina u Štrpcima - pravda i sjećanje i dalje nedovršeni

PRATITE TVe UŽIVO