Milijarder i astronaut Jared Isakman, kandidat Donalda Trampa za čelnika NASA-e, ponovio je planove da američke astronaute pošalje na Mjesec prije Kine, nastojeći se istovremeno distancirati od izvršnog direktora SpaceX-a, Elona Maska.
Isakman, koji je dva puta letio u orbitu privatnim misijama SpaceX-a, upozorio je senatore da zaostajanje u svemirskoj trci s Kinom "može promijeniti ravnotežu snaga na Zemlji".
Odnos s Maskom i nominacija
 
 Tramp ga je prvi put nominovao u decembru 2024., povukao u maju, a potom ponovo u novembru. Demokratski senatori su zabrinuti zbog njegove bliskosti s Maskom, čija kompanija ima ugovore s NASA-om u vrijednosti od oko 15 milijardi dolara. Isakman je odbacio tvrdnje o sukobu interesa i naglasio da je SpaceX bio jedina firma sposobna poslati ga u orbitu.
Prioriteti za NASA-u
 
 Senator Ted Kruz tražio je od Isakmana garancije da će povratak astronauta na Mjesec kroz program Artemis biti prioritet. Isakman je istakao da NASA može paralelno razvijati misije ka Mjesecu i Marsu, s naglaskom na brzi povratak i dugoročnu prisutnost na Mjesecu.
Njegov dokument Projekt Athena opisuje viziju NASA-e, uključujući nuklearni pogon, istraživanje Marsa i poboljšanje učinkovitosti agencije. Ako bude potvrđen, 42-godišnji Isakman nadgledaće oko 14.000 zaposlenih i budžet od 25 milijardi dolara, dok se agencija suočava sa smanjenjem broja osoblja i proračuna.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kandidat za šefa NASA-e: Zaostajanje za Kinom na Mjesecu je zaostajanje i na Zemlji

NASA je ove sedmice predstavila svoju novu generaciju astronauta – 10 naučnika, inženjera i test-pilota izabranih među više od 8.000 prijavljenih, koji će pomoći u istraživanju Mjeseca, a možda i Marsa.
Prvi put u istoriji, u novoj klasi astronauta ima više žena nego muškaraca. Među njima su geološkinja koja je radila na NASA-inom roveru „Kjuriositi“ na Marsu i inženjerka kompanije „SpejsIks“ koja je već letjela u orbitu u sklopu misije koju je finansirao milijarder i u kojoj je prošle godine izvedena prva privatna svemirska šetnja.
Šest žena i četiri muškarca proći će dvogodišnju obuku prije nego što postanu kandidati za let u svemir.
Vršilac dužnosti administratora NASA-e Šon Dafi kazao je da bi neko od njih mogao biti među prvim ljudima koji će kročiti na Mars. Takođe je naglasio da će Sjedinjene Države pobijediti u „drugoj trci“ za povratak astronauta na Mjesec.
- Vi ste najbolji i najsjajniji koje Amerika ima i baš takve ljude trebamo jer imamo hrabar plan istraživanja za budućnost. Neki osporavaju naše liderstvo u svemiru, recimo Kinezi… Mi ćemo pobijediti - rekao je Dafi na svečanosti u Džonsonovom svemirskom centru u Hjustonu.
Ovo je 24. klasa astronauta NASA od kako je originalna „Merkjuri sedmorka“ predstavljena 1959. godine. Prethodna klasa izabrana je 2021.
NASA je do sada odabrala samo 370 astronauta, što je izuzetno mala i elitna grupa, u kojoj su uglavnom bili muškarci. Novi kandidati pridružiće se 41 aktivnom astronautu koji trenutno služe u NASA korpusu.
Direktor letačkih operacija NASA Norm Najt kazao je da je konkurencija bila oštra, a nove članove opisao kao „ugledne“ i „izuzetne“. Među njima su brojni vojni piloti, bivši direktor lansiranja u „Spejs X“ i jedan ljekar.
Major Ratnog vazduhoplovstva Adam Furman rekao je da je poziv s ponudom da se pridruži astronautskom korpusu dobio dok se vraćao kući u gužvi u saobraćaju. 
- Izašao sam na prvu rampu i parkirao se, samo da budem siguran da sam dobro čuo - ispričao je.
Drugi pilot Ratnog vazduhoplovstva, majorka Kameron Džons, upravo se bio smjestio u novi, prazan dom nakon preseljenja preko cijele zemlje.
Još jedna pilotkinja, poručnica američke mornarice Erin Overkeš, vijest je čula dok je odmarala kod kuće. Njene prve riječi bile su: „Nema šanse. Mislim, mislim – da, naravno. Ali kao – nema šanse“. 
Smatra da će joj iskustvo života na brodu usred okeana sa 5.000 ljudi biti dragocjeno za svemirska putovanja.
Ana Menon, koja je u septembru prošle godine letjela u svemir s milijarderom Džaredom Ajzakmenom na misiji „Spejs X-a“, prva je NASA-ina kandidatkinja za astronauta koja je već boravila u orbiti. U Džonsonovom centru neće biti usamljena: njen suprug, bivši svemirski ljekar u „Spejs X“, izabran je u prethodnoj klasi astronauta.
Geološkinja američke Geološke službe Loran Edgar radila je na roveru „Kjuriositi“ na Marsu, a posljednjih godina u naučnom timu prve misije slijetanja astronauta na Mjesec u sklopu programa „Artemis“, čiji je najraniji cilj 2027. godina. 
- Presrećna sam što sam i zvanično dio NASA porodice - kazala je.

Jedno od njih će možda biti prvi čovjek koji će kročiti na Mars

Uzorak crvenkaste stijene nastale prije milijardi godina od sedimenta na dnu jezera, koji je prikupio NASA-in rover Perseverans, sadrži moguće tragove drevnog mikrobiološkog života na Marsu, saopštili su naučnici američke svemirske agencije. Otkriće rovera u krateru Jezero predstavlja jedan od najboljih dokaza do sada da je Zemljin planetarni susjed nekada mogao da podržava život. Naučnik misije Perseverans Džoel Hjurowic sa Univerziteta Stouni Bruk, glavni autor studije objavljene u časopisu Nejčr, rekao je da je u stijeni otkriven potencijalni biološki potpis, nastao u vrijeme kada se vjeruje da je krater Jezero bio vodeno okruženje, prije između 3,2 i 3,8 milijardi godina. Vršilac dužnosti administratora NASA-e Šon Dafi rekao je na konferenciji za medije prošle sedmice da su naučnici američke svemirske agencije godinu dana proučavali podatke i zaključili da „ne mogu naći drugo objašnjenje“, pa bi ovo zaista mogao biti najjasniji znak života koji je ikada pronađen na Marsu. NASA je objavila i fotografiju stijene sa prstenastim strukturama koje podsjećaju na leopardove šare i tamnim tačkama sličnim sjemenkama maka. Prema istraživačima, te osobine su možda nastale tokom formiranja stijene kroz hemijske reakcije u kojima su učestvovali mikrobi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917200952_dc62996e7af3f6a7ec30f578095f2608c0d5f9b5bd246b307694e6b7e1589a81.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917200952_dc62996e7af3f6a7ec30f578095f2608c0d5f9b5bd246b307694e6b7e1589a81" data-rendition-name="original" width="1539" height="1160" loading="lazy" alt="Mars Rock Life"> <figcaption>NASA-ina fotografija prikazuje leopardove šare na crvenkastoj stijeni nazvanoj „Čejava Fols“ u krateru Jezero na Marsu, koju je rover Perseverans otkrio u julu 2024. godine(Photo: NASA)</figcaption> </figure>  Potencijalni biološki potpis definiše se kao supstanca, ili struktura, koja može imati biološko porijeklo, ali je potrebno više podataka ili dalja istraživanja prije nego što se donese zaključak o postojanju ili odsustvu života. Niki Foks, pomoćnica administratora NASA-inog Direktorata za naučne misije, naglasila je da naučnici ne objavljuju otkriće živog organizma. - To nije sam život - rekla je Foks na konferenciji. Rover od 2021. godine istražuje krater Jezero - koji od 2007. godine, nakon otkrića, nosi naziv po mjestu Jezero u Bosni i Hercegovini - područje na sjevernoj hemisferi planete koje je nekada bilo potopljeno vodom i činilo drevni jezerski basen. Naučnici vjeruju da su riječni kanali probili zid kratera i stvorili jezero. Rover Perseverans je analizirao stijene i rastresiti materijal, takozvani regolit, pomoću instrumenata koje nosi, a zatim prikupljao uzorke i zapečaćivao ih u cijevima unutar rovera. U julu 2024. godine prikupio je uzorak nazvan Sapphire Canyon iz stijene Čejava Fols na lokaciji poznatoj kao formacija Brajт Endžel. Uzorak je dobijen iz niza stjenovitih izdignuća na obodima doline Neretva Valis, drevne riječne doline široke oko 400 metara, koju je iskopala voda što se ulivala u krater. <h2>OTKRIVAJUĆI MINERALI</h2> Otkrivena su dva minerala za koja se čini da su nastala kao rezultat hemijskih reakcija između mulja iz formacije Brajt Endžel i organske materije prisutne u tom mulju, rekao je Hjurowic. To su: vivianit – mineral koji sadrži gvožđe i fosfor, i grejgit – mineral sa gvožđem i sumporom. - Čini se da su se te reakcije desile ubrzo nakon što je mulj deponovan na dno jezera. Na Zemlji, reakcije poput ovih, koje kombinuju organsku materiju i hemijske spojeve u mulju da formiraju nove minerale poput vivianita i grejgita, često pokreću mikrobi - rekao je Hjurowic za Rojters. - Mikrobi u tim okruženjima konzumiraju organsku materiju i proizvode nove minerale kao nusproizvod svog metabolizma - dodao je on. Instrumenti rovera otkrili su da je stijena bogata organskim ugljenikom, sumporom, fosforom i oksidovanim gvožđem – rđom. Ova kombinacija hemijskih spojeva mogla je pružiti bogat izvor energije za mikrobne metabolizme, rekao je Hjurowic. Ipak, Hjurowic je i oprezan. - Razlog zbog kojeg ne možemo tvrditi da je ovo išta više od potencijalnog biološkog potpisa jeste taj što postoje hemijski procesi koji mogu izazvati slične reakcije i bez biologije, a mi te procese ne možemo potpuno isključiti samo na osnovu podataka rovera – kazao je on. Mars nije uvijek bio negostoljubivo mjesto kakvo je danas – u dalekoj prošlosti imao je tečnu vodu na površini. Uzorak koji je prikupio i analizirao Perseverans daje novi primjer vrste potencijalnog biološkog potpia kojeg istraživačka zajednica može dalje proučavati kako bi shvatila da li su ove osobine zaista nastale djelovanjem života ili je, alternativno, priroda „namjestila“ pojave koje imitiraju životne aktivnosti. - Veliki napredak možemo ostvariti laboratorijskim eksperimentima i terenskim istraživanjima ovdje na Zemlji, kako bismo razumjeli razne puteve koji mogu stvoriti osobine poput onih koje posmatramo u formaciji Brajt Endžel. Ali konačni testovi mogu se obaviti samo na uzorku Sapphire Canyon ako, i kada, bude vraćen na Zemlju na detaljno proučavanje - dodao je Hjurowic. Sa druge strane, aktuelni budžetski prijedlog predsjednika Sjedinjenih Država Donalda Trampa predviđa ukidanje NASA-ine postojeće misije vraćanja uzoraka sa Marsa. Dafi je rekao da NASA razmatra različite načine za potencijalno vraćanje uzoraka ili čak slanje opreme na Mars kako bi se tamo obavile dodatne analize. - Pogledaćemo naše budžete, pogledati rokove, način na koji bolje trošimo novac i koju tehnologiju imamo da uzorke vratimo brže - rekao je Dafi. Kada je Perseverans lansiran 2020. godine, NASA je očekivala da će se uzorci vratiti na Zemlju početkom 2030-ih. Ali taj rok je pomjeren u 2040-e pošto su troškovi narasli na 11 milijardi dolara, što je usporilo te &nbsp;napore.

NASA pronašla mogući trag drevnog života na Marsu

Američka svemirska agencija NASA će ubrzati svoje napore da instalira nuklearni reaktor na Mjesecu do kraja decenije, potvrdila je danas ta agencija AFP-u, usred svemirske trke između SAD i njenih ruskih i kineskih rivala.
- Imperativ je da agencija brzo djeluje - rekao je vršilac dužnosti administratora NASA-e Šon Dafi.
Prema njegovim riječima, od marta 2024. godine, Kina i Rusija su najmanje tri puta objavile svoju zajedničku namjeru da instaliraju reaktor na Mjesecu do sredine 2030-ih.
- Prva zemlja koja to učini mogla bi potencijalno da proglasi zonu isključenja, što bi značajno ometalo SAD u uspostavljanju prisustva planiranog u okviru programa Artemida - dodao je on.
Najavljen tokom prvog mandata Donalda Trampa, taj program predviđa slanje novih američkih astronauta na Mjesec. Sada je to planirano za sredinu 2027. godine, a potom slijedi uspostavljanje američkog dugoročnog prisustva na Mjesecu, više od 50 godina poslije posljednje misije Apolo.
U tom cilju, NASA godinama proučava mogućnost instaliranja malog nuklearnog reaktora na Mjesecu, a u budućnosti i na Marsu, kako bi se omogućila proizvodnja energije neophodna za takvo ljudsko prisustvo.
Za razliku od sistema solarne energije, nuklearni uređaj bi mogao da bude instaliran u područjima koja su stalno u sjenci, posebno blizu Južnog pola gdje SAD i njihovi rivali koncentrišu svoje napore.
Taj uređaj bi mogao da proizvodi energiju kontinuirano, čak i tokom lunarnih noći, koje traju nekoliko zemaljskih nedjelja.
NASA sada cilja da rasporedi takav reaktor do 2030. godine.
Poziv za prijedloge, koji će uskoro biti objavljen, biće za uređaj sposoban da proizvede najmanje 100 kilovati električne energije, dovoljno za napajanje približno 75 američkih domaćinstava.
Ta izjava dolazi u trenutku kada je globalna svemirska trka, posebno između SAD i Kine, u punom jeku, a Peking namjerava da pošalje ljude na Mjesec do 2030. godine.
Međutim, od povratka na vlast Tramp više nije siguran da li bi istraživanje svemira trebalo da bude jedan od njegovih glavnih prioriteta.
Tramp, inače kritičar programa Artemida, koji je veoma skup i pretrpio je brojna kašnjenja, posljednjih mjeseci pominje da bi mogao potpuno da preskoči Mjesec i bavi se direktno planetom Mars.

NASA ubrzava planove za postavljanje nuklearnog reaktora na Mjesecu

Šef ruske svemirske agencije Roskosmos izjavio je da se tokom razgovora u Sjedinjenim Državama složio sa svojim kolegom iz NASA-e da produži rad Međunarodne svemirske stanice (MSS) do 2028. godine.
Svemir ostaje jedno od posljednjih područja saradnje između Sjedinjenih Država i Rusije, u vrijeme kada su odnosi između Moskve i Vašingtona gotovo potpuno narušeni zbog sukoba u Ukrajini.
Roskosmos je ranije ove sedmice objavio da je direktor agencije Dmitrij Bakanov otputovao u Sjedinjene Države na razgovore sa vršiocem dužnosti administratora NASA-e Šonom Dafijem.
Ovo je bio prvi sastanak između šefova svemirskih agencija dvije zemlje od 2018. godine.
- Dijalog je prošao dobro. Složili smo se da ćemo MSS zadržati u funkciji do 2028... i radićemo na pitanju njenog deorbitiranja do 2030. godine - rekao je Bakanov, prema ruskoj novinskoj agenciji TASS.
Očekivalo se da će se Bakanov sastati i s NASA-inim timom misije Crew-11, uključujući ruskog kosmonauta Olega Platonova, prije lansiranja na svemirskoj letilici Crew Dragon kompanije SpaceX.
MSS je zajednički poduhvat Rusije, Sjedinjenih Američkih Država, Evrope i Japana, a njena izgradnja je počela 1998. godine.
Planirano je da stanica bude operativna do 2024. godine, ali je američka Nacionalna svemirska uprava (NASA) saopštila da će MSS ostati operativna do 2030. godine.
Kao dio opsežnih sankcija nametnutih Rusiji nakon njene agresije u Ukrajini, mnoge zapadne zemlje prekinule su saradnju s Roskosmosom.
Ruski svemirski program, izvor ponosa zemlje decenijama, godinama je opterećen hroničnim nedostatkom finansiranja i korupcijskim skandalima.

Rusija: Saradnja sa NASA-om u svemiru nastavlja se do 2028.

Grupa astronauta iz Indije, Poljske i Mađarske koji su se vraćali sa prvog ISS putovanja za svoje zemlje predvođena Pegi Vitson, nekadašnjom astronautkinjom NASA, a sada individualnom astronautkinjom, sigurno je sletjela u Pacifik rano u utorak nakon svoje pete misije na Međunarodnoj svemirskoj stanici.
Kapsula SpaceX Crew Dragon sa četvoročlanom posadom spustila se padobranom na mirno more kod južne Kalifornije oko 2:30 ujutro po lokalnom vremenu (09:30 GMT), nakon vatrenog ulaska u Zemljinu atmosferu i 22-satnog spuštanja iz orbite.
Povratak je označio završetak četvrte misije ISS koju je organizovala startap kompanija Axiom Space iz Teksasa u saradnji sa privatnom raketnom firmom SpaceX, čiji je vlasnik milijarder Ilon Mask sa sjedištem blizu Los Anđelesa.
Povratak posade prenošen je uživo na zajedničkom prenosu SpaceX-a i Axioma.
Dva seta padobrana, vidljiva kroz tamu i laganu maglu uz pomoć infracrvenih kamera, usporila su završno spuštanje kapsule na oko 24 km/h neposredno prije slijetanja kod San Dijega.
Nekoliko minuta ranije, svemirski brod je letio poput mehaničke mete kroz donju atmosferu Zemlje, stvarajući toliko trenja da je temperatura izvan kapsule dostizala 1.927 stepeni Celzijusa.
Odijela astronauta dizajnirana su da ih hlade dok se kabina zagrijava.
Posadu Axiom-4 predvodila je Vitson, 65 godina, koja je u NASA-i radila do 2018. i bila prva žena koja je postala glavna astronautkinja i prva koja je komandovala ISS ekspedicijom.
Nakon povratka, posada je preko radio-veze poručila kontrolnom centru da su „sretni što su se vratili“. Brod za spasavanje odmah je poslat da osigura kapsulu i podigne je sa mora na palubu.
Članovi posade biće izvađeni iz kapsule jedan po jedan i podvrgnuti medicinskim pregledima prije nego što brod sa njima pristane na obalu, što se očekuje da će trajati oko sat vremena.

Povratak astronauta sa svemirske stanice sa NASA veterankom

Poslije više od 40 godina, prvi astronauti iz Indije, Poljske i Mađarske stigli su u četvrtak na Međunarodnu svemirsku stanicu. Prevezeni su privatnim letom kompanije SpaceX.
Kako prenosi AP, posada od četiri člana provešće dvije nedjelje u orbiti, izvodeći desetine eksperimenata. Lansirani su u sredu iz NASA svemirskog centra Kenedi.
Najiskusnija američka astronautkinja, Pegi Vitson, komandant je posade u posjeti. Ona radi za Axiom Space, kompaniju iz Hjustona koja je organizovala ovaj čarter let.
Pored Vitson, posadu čine Šubhanšu Šukla, pilot indijskog ratnog vazduhoplovstva, Tibor Kapu, mašinski inženjer iz Mađarske i Slavosz Uznanski-Visnjevski, stručnjak za zračenje i projekat-astronaut Evropske svemirske agencije na privremenoj ljetnjoj dužnosti.
Niko iz tih zemalja ranije nije posjetio Međunarodnu svemirsku stanicu. Posljednji put kada su osobe iz tih zemalja letjele u orbitu bilo je krajem 1970-ih i 1980-ih, putujući sa Sovjetima.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAstro_Ayers%2Fstatus%2F1938285888104001858%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1938285888104001858%7Ctwgr%5E07a325dbf0637d40950bde3eaf3f7555c1f34a65%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Poslije 40 godina: Prvi astronauti iz Indije, Mađarske i Poljske stigli na Međunarodnu svemirsku stanicu

NASA planira da uskoro svoju pažnju usmjeri na istraživanje jedne od najzagonetnijih planeta Sunčevog sistema.
Misija proučavanja skrivenih okeanskih dubina ispod površine planete Uran, iako je još u fazi planiranja, predstavlja sljedeću granicu za naučna istraživanja svemira. Naučna zajednica se nada da će NASA uskoro odobriti projekat koji bi omogućio da se riješe mnoge misterije ovog ledenog džina i otvore vrata novim otkrićima o mogućnosti života u našem Sunčevom sistemu.
Planeta poznata po svojoj neobičnoj osi rotacije i prelijepim prstenovima, krije potencijalno fascinantnu tajnu – skrivene okeane duboko ispod svoje atmosfere.
Iako je Uran naizgled hladan i nepokretan, naučnici vjeruju da se ispod njegovih gustih slojeva vodonika, helijuma i metana nalaze ogromni podzemni okeani, koji možda sadrže ključne informacije o evoluciji planeta i mogućem postojanju života na mjestima gdje se najmanje očekuje.&nbsp;
Uran ima unutrašnju strukturu koja je drugačija od gasnih džinova poput Jupitera i Saturna. Smatra se da Uran posjeduje slojeve leda, vode i amonijaka koji mogu formirati globalne okeane pod ekstremnim pritiskom. Naučnici se nadaju da će istraživanje ovih okeana pomoći u razumijevanju ne samo Urana, već i drugih "ledenih džinova" u našoj galaksiji.&nbsp;
Proučavanje Urana je od suštinskog značaja ne samo za razumjevanje našeg Sunčevog sistema, već i za istraživanje egzoplaneta. Većina planeta koje su otkrivene u drugim zvjezdanim sistemima slične su Uranu – ledeni džinovi sa slojevima gasa i skrivenim okeanima. Informacije sa Urana mogle bi da pomognu u otkrivanju kako te planete nastaju i razvijaju se.&nbsp;
NASA razmatra mogućnosti slanja misije ka Uranu, što bi bilo prvo detaljno istraživanje ove planete od kada je Voyager 2 prošao pored nje 1986. godine. Nova misija bi mogla da uključuje orbitere, koji bi proučavali atmosferu, magnetno polje i sastav planete i sonde, koje bi možda mogle da zarone u atmosferu kako bi analizirale unutrašnje slojeve, prenosi Politika.&nbsp;
Cilj je da se sazna više o dinamici planete, njenoj mogućoj naseljenosti i da se otkriju eventualni tragovi složenih hemijskih reakcija koje bi mogle podržavati neki oblik života.&nbsp;
Ako Uran zaista ima podzemne okeane, to otvara mogućnost za postojanje "mikrobnog života". Slične teorije se razmatraju i za Jupiterov mjesec Evropu i Saturnov mjesec Enceladus, gdje su pronađeni dokazi o okeanima ispod ledene površine. Ako su ti okeani na Uranu dovoljno topli i hemijski aktivni, mogli bi da pruže osnovu za neku vrstu života.&nbsp;
Misija ka Uranu suočila bi se s brojnim tehničkim i logističkim izazovima.&nbsp;
Uran je udaljen preko 2,8 milijardi kilometara od Zemlje, što znači da bi svemirskoj letjelici trebalo 10-15 godina da stigne do planete. Uran je sedma planeta od Sunca u našem Sunčevom sistemu.
To je gasoviti div, sličan Jupiteru i Saturnu, ali je manji od njih.
Za razliku od drugih planeta, Uran rotira gotovo potpuno na boku, sa nagibom ose od oko 98 stepeni. To znači da se čini kao da se kotrlja oko Sunca.
Zbog svog nagiba, Uran ima ekstremne sezone koje traju oko 21 godinu, sa dugim periodima dana i noći na svakom polu.
Uran ima prstenove, ali su mnogo tamniji i manje uočljivi od prstenova Saturna. Ima izuzetno visok atmosferski pritisak i jednu od najhladnijih atmosfera u Sunčevom sistemu, sa temperaturama koje mogu pasti do -224 stepena Celzijusa.
Plava boja Urana dolazi od metana u njegovoj atmosferi, koji apsorbuje crvenu svjetlost i reflektuje plavu.
Uran ima 27 poznatih satelita, a najpoznatiji njegovi mjeseci su Titanija, Oberon, Umbrijel, Arijel i Miranda.
Uran je prva planeta otkrivena teleskopom, 1781. godine od strane Vilijama Heršela.

NASA planira da istraži jednu od najzagonetnijih planeta Sunčevog sistema

Svemirska letilica američke svemirske agencije je poletjela u istraživanje Jupiterovog mjeseca "Evrope" da bi se otkrilo da li bi njegov ogroman skriveni okean, ako zaista postoji, mogao da sadrži "ključeve života".
Letilici nazvanoj po vrsti jedrenjaka koje su koristili istraživači dalekih okeana – „Kliper Evropa“ - biće potrebno pet i po godina da stigne do Jupitera, gdje će skliznuti u orbitu oko te džinovske gasovite planete i tokom desetina preleta prišunjati se njenom mjesecu „Evropi“ natopljenom radijacijom.
Naučnici su gotovo sigurni da ispod ledene kore „Evrope“ postoji dubok, ogroman okean. A gdje ima vode, može biti života, što taj mjesec čini jednim od najperspektivnijih mjesta za „lov na život“.
„Kliper Evropa“ neće tražiti život, nema detektore za to, već će tragati za sastojcima neophodne za održavanje života – organskim hemijskim jedinjenjima i odgovarajućim uslovima za život.
- Okeanski svjetovi poput Evrope nisu jedinstveni samo zato što bi mogli da budu nastanjeni, već bi mogli biti naseljivi i danas - rekla je NASA.
Raketa „Falcon Heavy“ firme SpejsEks (SpaceX) je iz svemirskog centra Kenedi na Floridi ponela „Klipera“ na putovanje tri milijarde kilometara koje košta 5,2 milijarde dolara.
NASA do proljetos nije znala da bi se „Kliper“ mogao pokvariti u Jupiterovom jakom polju zračenja. Vjeruje se da će zahvaljujući prepravkama od tada „Kliper“ izdržati ekvivalent zračenja nekoliko miliona rendgenskih snimaka grudnog koša tokom svakog od 49 preleta „Evrope“.
Veličine košarkaškog terena kada raširi krila – panele za pretvaranje energije Sunca u električnu - „Kliper“ će proletjeti pored Marsa, a zatim ponovo pored Zemlje na putu ka Jupiteru da bi ga ubrzala gravitacija. Sonda od skoro 5.700 kilograma trebalo bi da stigne do najveće planete Sunčevog sistema 2030. godine.
„Kliper“ će krug oko Jupitera praviti svaki 21 dan. Jedan od tih dana će ga približiti „Evropi“, jednom od 95 poznatih mjeseca oko Jupitera. Taj mjesec je po veličini sličan Mjesecu Zemlje.
Svemirska letilica će letjeti asvega 25 kilometara iznad „Evrope“ – mnogo bliže nego nekoliko prethodnih sondi-posetilaca. Ugrađeni radar će pokušati da prodre u mjesečev ledeni pokrivač, za koji se vjeruje da je debeo do 24 kilometra. Okean ispod leda može biti dubok i više od 120 kilometara.
Svemirska letilica ima devet instrumenata, sa osjetljivom elektronikom pohranjenom u trezoru sa gustim zidovima od cinka i aluminijuma za zaštitu od zračenja. Istraživanja će trajati do 2034. godine.
Ako se utvrdi da su na „Evropi“ povoljni uslovi za život, to že značiti mogućnost života i u drugim okeanskim svjetovima u Sunčevom sistemu i šire, kažu naučnici. Sa podzemnim okeanom i gejzirima, Saturnov mjesec „Encelad“ je jedan od najboljih kandidata za to.

NASA lansirala istraživačku letilicu ka Jupiterovom mjesecu da traži tragove života

Kineska svemirska letilica za višekratnu upotrebu vratila se na Zemlju nakon što je provela 268 dana u orbiti.
Kako navode kineski državni mediji, eksperimentalna svemirska letilica lansirana je prošlog decembra iz Centra za lansiranje satelita Jiuquan u sjeverozapadnoj pustinji Gobi.
Letilica je lansirana u orbitu raketom „Long March 2F“, a imala je zadatak da prati eksperimente svemirske nauke.
Ovo je bila treća kineska misija eksperimentalnih svemirskih letilica za višekratnu upotrebu.
Prva takva misija u Kini pokrenuta je u septembru 2020. godine, a svemirska letilica je tada ostala u orbiti manje od dva dana.
Drugo testiranje počelo je u avgustu 2022. nakon čega je letilica ostala u orbiti 276 dana prije nego što se vratila kući u maju prošle godine.

Kineska eksperimentalna letilica vratila se na Zemlju: Provela 268 dana u orbiti

U udesu koji se dogodio večeras u Nikšiću teške tjelesne povrede zadobile su dvije ženske osobe.
Kako je portalu RTNK nezvanično potvrđeno, na njih je naletjelo vozilo na pješačkom prelazu u Ulici VI Crnogorske.
Udes se dogodio oko 21.40 sati.

Nikšić: U udesu teško povrijeđene dvije osobe

Nakon sastanka američkih predstavnika sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je planove za nove razgovore između ukrajinskih i američkih zvaničnika.
„Pripremamo sastanke u Sjedinjenim Državama“, rekao je Zelenski u svom večernjem obraćanju, dodajući da Ukrajina očekuje vijesti o tome u narednih nekoliko dana.
Pregovore će predvoditi Rustem Umerov, sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost, i Andrij Hnatov, načelnik Generalštaba Ukrajine, saopštio je predsjednik Zelenski.
On je ocijenio da je napredak diplomatskog procesa „prilično dobar“, osvrćući se na ranije razgovore u Ženevi i Floridi o američkom planu za potencijalno okončanje rata u Ukrajini. Zelenski je naglasio da uspjeh zavisi od kombinacije konstruktivne diplomatije i pritiska na Rusiju.
Na šestom sastanku s Putinom, posebni američki izaslanik Stiv Vitkof informisao je o statusu američkih razmatranja o miru u Ukrajini. Prvi put sastanku se pridružio i Džared Kušner, zet bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa.
Jurij Ušakov, Putinov savjetnik za spoljnu politiku, nakon petosatnog sastanka izjavio je da kompromis još nije postignut.

Zelenski: Pripremamo se za nove razgovore u Americi

Hamas je danas saopštio da će predati tijela izraelskih zarobljenika, nakon što su izraelske forenzičke službe zaključile da posmrtni ostaci vraćeni dan ranije ne pripadaju jednom od dva tražena zarobljenika.
Predaja tijela posljednja dva taoca u Gazi ispunila bi ključni uslov početnog dijela plana američkog predsjednika Donalda Trumpa za okončanje rata u Gazi, piše Klix.
Iz oružanog krilo Palestinskog islamskog džihada saopštili su da su proveli pretragu u sjevernoj Gazi, zajedno s timom Crvenog krsta. Dodali su da je pronađena tijela odgovaraju licima koja su prepoznata kao dva posljednja izraelska zarobljenika.
Riječ je o izraelskom policajcu Ran Gviliju i tajlandskom državljaninu Sudthisaku Rinthalaku, koji su oteti tokom napada Hamasa iz 7. oktobra 2023. godine.
Snimke iz ovakvih akcija najbolje prikazuju nivo destrukcije i uništenja objekata u Pojasu Gaze jer je većina ulica zakrčena šutom i ostacima okolnih zgrada koje su stradale u bombardovanjima izraelskih zračnih snaga.

Hamas predao izraelskim vlastima tijela posljednja dva zarobljenika, izvlačili ih iz ruševina zgrade

Kraljevsko pozorište „Zetski dom“ ugostiće u srijedu, 4. decembra u 20h jedno od najznačajnijih pozorišta iz regiona — Narodno pozorište Sombor, koje će izvesti Nušićevu komediju „Sumnjivo lice“, u režiji, adaptaciji i scenografiji Jagoša Markovića.
Kako navode i Kraljevskog pozorišta, ova kultna komedija Branislava Nušića, snažno ukorijenjena u balkansku svakodnevicu, progovara o korupciji, zabludama vlasti, birokratskom apsurdu i mentalitetu koji se ne mijenja uprkos protoku vremena. Markovićeva inscenacija ističe živu komiku teksta, dinamičnu glumačku igru i prepoznatljiv teatarski humor koji je obilježio njegov rad.
„Sumnjivo lice“ ostaje jedan od najaktuelnijih Nušićevih komada, jer sa lakoćom ogoljava slabosti društvenih struktura i odnosa moći, potvrđujući zašto je ovaj tekst više od vijeka omiljeni klasik regionalnih scena – saopšteno je.
Sve informacije o kartama mogu se dobiti na 067/428-655.

Narodno pozorište Sombor gostuje u Zetskom domu sa predstavom „Sumnjivo lice“

Grupa građana Cetinja danas će blokirati saobraćaj na magistralnom putu Cetinje-Podgorica, u mjestu Kruševo Ždrijelo, od 15 sati i 20 minuta, kazala je za Portal ETV Vesna Pejović, majka i baba ubijenih u masakru na Medovini.
Građani Cetinja mirne blokade organizuju mjesecima iskazujući protest i tražeći odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora za dvije tragedije u kojima je na Cetinju, u dvije i po godine, ubijeno dvadeset i troje njihovih sugrađana.
Do sada su simbolično blokade počinjale u 17.26 sati, vrijeme kada je Aco Martinović započeo krvavi pir u kojem je ubijeno 13 osoba.&nbsp;
Pejović je kazala i da se ubuduće neće znati vrijeme blokada.
- Nijesu uspjeli da me slome, neću odustati sve dok zahtjevi ne budu ispunjeni - kazala je Pejović.&nbsp;
O blokadama će, kako je poručila, odlučivati građani koji su svakoga dana na Kruševom ždrijelu.&nbsp;
- Oni su konstantno na blokadama, po lijepom i ružnom vremenu. Istrajali smo i istrajaćemo sigurni budite, neka narod Crne Gore bude svjestan da stojimo zbog ovakvog sistema, društva i života. Moje ne mogu vratiti ali želim osmijeh ovoj đeci - zaključila je Pejović u izjavi za Portal ETV.&nbsp;

Od danas će varirati satnica blokada na Kruševom ždrijelu: Nema odustajanja dok zahtjevi ne budu ispunjeni

Novoimenovana vršiteljka dužnosti direktorice Javne ustanove Muzeji i galerije Budve Ivana Ćupić onemogućena je jutros da uđe u kancelariju, jer je bivša direktorka ove institucije Lucija Đurašković zaključala vrata i odbila da preda ključ. - Jutros sam se pojavila na poslu i kancelarija je bila zaključlana. Ona traži da joj uručim rješenje o razrješenju i odlku Savjeta ustanove o njenom razrješenju da bi se obavila primopredaja. Ja, naravno, nemam ta dokumenta. Sjedim u hodniku i čekam razrješenje situacije. Pozvali smo policiju, ali oni su tražili da dođemo kod njih da podnesemo prijavu – kazala je Portalu ETV Ćupić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Ivana Ćupić (Foto Đ.Cmiljanić)"> <figcaption>Ivana Ćupić(Photo: Đ.Cmiljanić)</figcaption> </figure>  Ona očekuje da će situacija biti riješena i da će već sjutra početi da obavlja dužnost. Objavili smo jutros da je Ćupić imenovana za novu direktoricu Muzeja i galerija Budve umjesto Lucije Đurašković kojoj je mandat istekao još 2021. godine, ali je ona, bez obzira na tu činjenicu sve to vrijeme rukovodila institucijom. - Sa radošću vas obavještavam da danas preuzimam dužnost direktorke JU Muzeji i galerije Budve. Velika mi je jednako i čast i odgovornost voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju, te iskreno zahvaljujem na ukazanom povjerenju. Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve – kazala je Ćupić za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Ističe da će se posebno posvetiti modernizaciji sadržaja i prostora institucije, većoj otvorenosti i snažnijem povezivanju sa zajednicom, značajnom povećanju broja posjetilaca, te digitalizaciji fonda i primjeni savremenih pristupa u svim segmentima rada. - Želim da zajedno izgradimo snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji. I te kako vjerujem u potencijal ove ustanove i pozivam mlade ljude, kao i sve građane, da se aktivno uključe u inicijative, programe i aktivnosti koje pripremamo. Cijeneći stručnost i predanost zaposlenih, kao i temelje koje su postavili svi moji prethodnici, odlučno vjerujem da s današnjim danom započinje nova faza dinamičnog razvoja Muzeja i galerija Budve – poručila je ona. Najavili smo da primopredaja dužnosti između bivše i nove direktorice neće proteći „u miru“, ukazujući da se Đurašković nije „pomirila“ sa tim da se mora povući i da je početkom novembra najavila da će podnijeti krivičnu prijavu zbog „falsifikovanja pečata“ te javne ustanove, odbijajući da prihvati da bude razriješena. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko ona dugo želi. Imenovana je u avgustu 2017. na period od četiri godine, ali nakon što joj je istekao mandat u avgustu 2021. nije pokrenut postupak izbora novog direktora?! Podršku Luciji Đurašković u novembru je dao budvanski odbor Nove srpske demokratije, partije na čijem je čelu predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Iz Opštine Budva u avgustu je saopšteno da Đurašković i njeni bliski saradnici zloupotrebom i mahinacijama koriste sindikat u privatne svrhe i onemogućavaju kompletiranje Savjeta ustanove, jer odbijaju da predlože člana iz reda zapošljenih. - ...Lucija Đurašković nije preuzela nijednu radnju kako bi se iz reda zaposlenih imenovao član Savjeta, nakon čega bi osnivač predložio i ostale članove. Svjesna činjenice da bi je novoimenovani Savjet mogao zbog brojnih propusta u radu razriješiti, nastavlja sa opstrukcijama, posebno koristeći političku krizu i činjenicu da lokalni parlament nije funkcionisao – saopštili su u avgustu iz Opštine Budva.

Lucija Đurašković zaključala kancelariju, Ćupić u hodniku čeka policiju

Mladi pljevaljski ljekar Kerim Halilović, zapošljen u Opštoj bolnici u Pljevljima, sudeći prema onome što je juče na skupštinskom odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje saopštio ministar zdravlja Vojislav Šimun, ipak će otputovati u Davos na edukaciju koju je sam sebi platio, bez obzira na činjenicu da mu direktor dr Saša Grbović, bez obzira na nalog ministra, još nije dao saglasnost. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje člana Odbora dr Nermina Abdića <h2>ČEKAJUĆI ODLUKU</h2> Dnevnik Vijesti juče je objavio priču o slučaju ortopeda Halilovića koji je direktora pljevaljske bolnice Grbovića optužio za mobing. - Ja još nijesam dobio saglasnost za edukaciju iako treba da putujem u subotu. Vidjećemo kako će se danas odvijati situacija. Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović za Portal ETV. Dr Abdić juče je na Odboru za zdravstvo upozorio ministra Šimuna da se u slučaju dr Halilovića radi o mobingu. - Ja Vas molim da ovo ispitate. Budite sigurni da ću se kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore potruditi da ovo dobije epilog, jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun je bio jasan da mladi ljekar iz Pljevalja treba da pohađa obuku i saopštio dr Abdiću da je lično zvao direktora Opšte bolnice Bijelo Polje i da su našli način da se „pokrije“ Halilovićevo odsustvo. Objasnio je da je o tome informisan i direktor pljevaljske biolnice. - Ne vidim prepreku da se to obavi. Zabrana edukacije zapošlenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Stav Ministarstva zdravlja je jasan i i očekujem da će to biti regulisano – istakao je Šimun.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061232_902641c0f31e3e338210e8b104ca15e0aa863783ebc4ad2b8a7a0dae62ed3090.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203061232_902641c0f31e3e338210e8b104ca15e0aa863783ebc4ad2b8a7a0dae62ed3090" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Vojislav Šimun "><figcaption>NAŠAO RJEŠENJE, ALI NE SA DIREKTOROM PLJEVALJSKE BOLNICE: Ministar zdravlja Vojislav Šimun (Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  Abdić ga je, međutim, upozorio da Grbović, bez obzira na sve to, istrajava u svojoj odluci, citirajući dopis koji je dobio od njega u kojem, pored ostalog piše, da su svjesni „da je svaka edukacija od značaja, ne samo ova, ali zbog potreba procesa rada nijesmo u mogućnosti da istu odobrimo“. - Ako se ova situacija ne riješi nećemo dozvoliti da iko bude iznad Vas. Vi ste na vrhu priramide zdravlja i mora da se zna - ko kosi, ko vodu nosi – poručio je Abdić. <h2>POLEMIKA</h2> A Grbović se juče oglasio na Pljevaljskom portalu, pored ostalog, ističući da „obaveza i potreba kontinuirane edukacije mora biti usaglašena sa procesom rada, potrebama ustanove, godišnjim odmorima, kao i brojem obavljenih edukacija u prethodnom periodu“. - ... navedenu edukaciju dr Kerim Halilović nije predvidio, niti planirao, niti u krajnjem uvrstio u plan edukacija. Što znači da ne postoji zakonska niti normativna obaveza odobravanja ove edukacije – kategoričan je Grbović. Pravdao se i da zdravstvena ustanova na čijem je čelu ima zakonsku obavezu da pruži zdravstvenu zaštitu svakoj osobi koja je u stanju potrebe, uz konstataciju da „pacijent mora biti na prvom mjestu“. - Zamislite situaciju u kojoj imate traumu, prelom, povredu, a mi kao bolnica nijesmo u stanju da mu ukažemo pomoć, jer se ljekar koji ima važeću licencu za rad, koji je edukovan i ima sposobnosti da pomogne, nalazi na edukaciji. Ovdje je prioritet pravo pacijenta na zdravstvenu zaštitu – napisao je on, između ostalog. Kategoričan je i da dr Halilović nije izložen bilo kakvoj diskriminaciji u pljevaljskoj bolnici i optužio ga da preko političkih struktura pokušava da se oslobodi obaveze, definisane ugovorom o specijalizaciji u pljevaljskoj bolnici, po kojem je obavezan da u ustanovi ostane „na radu najmanje dvostruko vrijeme u odnosu na vrijeme trajanja specijalističkog staža“. - ...što je vjerovatno i pozadina cijele ove situacije – napisao je Grbović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061236_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203061236_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Kerim Halilović"><figcaption>TVRDI DA JE ŽRTVA DISKRIMINACIJE: Dr Kerim Halilović (Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Decidiran je i da „iz pravila profesije, etike, zakletve ljekara, razuma i logike proizilazi da je nepojmljivo dati prioritet kongresu od 5 dana u odnosu na zdravlje građana Pljevalja i Žabljaka“. Na njegove tvrdnje sinoć je reagovao dr Halilović ponavljajući da je u bolnici izložen kontinuiranim pritiscima, selektivnim postupanjima, a na njegovu profesionalnu štetu. - ...što više nije samo lični problem, već pitanje kvaliteta zdravstvene zaštite stanovnika Pljevalja. Ukoliko se ovakvo mobirajuće postupanje menadžmenta nastavi, biću prinuđen da, iz profesionalnih i ličnih razloga, ozbiljno razmotrim napuštanje Opšte bolnice Pljevlja – poručio je dr Halilović. Dr Grbović je uzvratio novim reagovanjem ističući da je spreman da odgovara pred svim državnim instancama Crne Gore – Osnovnim sudom, Osnovnim državnim tužilaštvom u Pljevljima, kao i pred Specijalnim državnim tužilaštvom, pozivajući ih da reaguju. <h2>IZUZETNA EDUKACIJA</h2> Da se edukacija u Davosu zaista kotira visoko na ljestvici medicinskih obuka potvrdilo je i Ministarstvo zdravlja u odgovoru na pritužbu dr Halilovića u kojem, pored ostalog, piše da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. - U odluci direktora nijesu detaljno obrazloženi razlozi koji bi dokazali da se organizacija rada za period od nekoliko dana nije mogla adekvatno prilagoditi, niti je obrazloženo zašto Vaš zahtjev nije razmatran u razumnom roku – piše, pored ostalog, u dopisu Ministarstva zdravlja koji nam je dr Halilović dostavio. Naglašava se i da će se od pljevaljske bolnice zahtijevati da organizuje proces rada na način koji će omogućiti da Halilović ide na edukaciju „ukoliko to objektivno nije protivno medicinskim potrebama pacijenata“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061236_d0a34ad08bbe23bb151a51ebcfd7984e588c3d91a16d06bc85ee64abfb04f75f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251203061236_d0a34ad08bbe23bb151a51ebcfd7984e588c3d91a16d06bc85ee64abfb04f75f" data-rendition-name="original" width="687" height="587" loading="lazy" alt="Saša Grbović"><figcaption>TVRDI DA NEMA DISKRIMINACIJE: Dr Saša Grbović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Zaključuju da će „u slučaju nepridržavanja zakonskih obaveza“ biti „pokrenute daljnje mjere u skladu sa nadležnostima, uključujući sprovođenje inspekcijskog nadzora“. Dr Halilović je specijalista ortopedske hirurgije i traumatologije. AO kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Abdić ministru Šimunu: Vi ste na vrhu priramide zdravlja i mora da se zna - ko kosi, ko vodu nosi

Iako su se na posljednjoj sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović hvalisali kako proces vetinga ide po planu, realnost ih žestoko demantuje. &nbsp; Slučaj bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića pokazuje kakvim se sve drastičnim manipulacijama služe čelnici policije i njihovi poslušnici iz Disciplinske komisije. &nbsp; Disciplinski postupak protiv Pavićevića je, bez potrebnih dokaza, 13. februara 2025. godine pokrenula disciplinska tužiteljka Milena Pajović. Ali - bez mnogo uspjeha: od sredine febrauara do kraja septembra – kada je trebalo da se konačno vide dokazi protiv bivšeg policijskog funkcionera - čak četiri su ročišta otkazivana. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191232_19f3e8d8388a90e6bd04eaa74e38235c68120ad46a2bb1ace9b2411c4664d790.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203191232_19f3e8d8388a90e6bd04eaa74e38235c68120ad46a2bb1ace9b2411c4664d790" data-rendition-name="original" width="768" height="633" loading="lazy" alt="MUKE SA DOBIJENIM ZADATKOM: Milena Pajović, disciplinska tužiteljka"> <figcaption>MUKE SA DOBIJENIM ZADATKOM: Milena Pajović, disciplinska tužiteljka(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  MUKE DISCIPLINSKE KOMISIJE A onda je zakazano još jedno. Pavićevićev pravni zastupnik, advokat Mihailo Volkov, obaviješten je u poneđeljak mejlom od sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde da se odgađa ročište u disciplinskom postupku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191232_7f8f33a414cee8c78faa99b22c629d17e3d76d39456e1b51ab1b5efe06d88b82.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203191232_7f8f33a414cee8c78faa99b22c629d17e3d76d39456e1b51ab1b5efe06d88b82" data-rendition-name="original" width="1155" height="1035" loading="lazy" alt="ZVANIČNA OBAVIJEST: Mejl sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde "> <figcaption>ZVANIČNA OBAVIJEST: Mejl sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Objašnjava to u izjavi za Televiziju E. -Disciplinska rasprava bila je zakazana za 2. decembar ove godine kada je bilo i planirano da se ista zaključi, imajući u vidu činjenicu da se mom branjeniku Mihailu Pavićeviću po drugom osnovu izrečena mjera zabrana napuštanja stana i prostorija u funkcionalnoj vezi sa stanom. Zato sam se obratio sudiji za istragu koji mi je po osnovu prisustva disciplinskoj raspravi za dan 2. decembar uredno dao dozvolu. Međutim, dana 1. decembra dobio sam mejl od disciplinske komisije gdje je ukazano da se ista odlaže jer je - &nbsp;predsjednica disciplinske komisije službeno odsutna, objašnjava Volkov. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191236_97c697a668f09ce9f7d62fce7a1fa1279ebc7a44f544d1c60513ea22f8733679.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251203191236_97c697a668f09ce9f7d62fce7a1fa1279ebc7a44f544d1c60513ea22f8733679" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="ZVANIČNO DRŽAVNO OBAVJEŠTENJE KOJE (NE) OBAVEZUJE DRŽAVU: Mihailo Volkov"> <figcaption>ZVANIČNO DRŽAVNO OBAVJEŠTENJE KOJE (NE) OBAVEZUJE DRŽAVU: Mihailo Volkov(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I navodi da mu je objašnjeno u mejlu kako će o terminu održavanja nove disciplinske rasprave biti naknadno obaviješten. &nbsp; IZNENAĐENJE U ZGRADI MUP-A Poučen raznim ranijim podmetanjima policijskog vrha, Pavićević se, uz dozvolu Suda, pojavio u zakazano vrijeme u ,,Limenci”, zgradi Uprave policije gdje se nalaze prostorije Disciplinske komisije. No, tamo nije zatekao ikoga?! &nbsp; Potom je otišao u zgradu MUP-a na Bulevaru Svetog Petra kako bi od sekretarke disciplinske komisije Marije Kilibarde preuzeo pismeno obavjestenje o odlaganju postupka. &nbsp; Tada je Pavićevića dočekalo iznenađenje: na svom radnom mjestu u svojoj kancelariji, oko 13 sati i 20 minuta, mirno je sjedjela predsjednica Disciplinske komisije - Ljubica Damjanović. Ista osoba za koju je dan ranije stiglo zvanično obavještenje da će tog dana biti službeno odsutna?! &nbsp; Ispostavilo se da je Damjanović bila službeno i stvarno prisutna na poslu. Još i gore: pokazalo se da je mejl policijske službenice Kilibarde, kao službeni dokument u elektronskoj formi, sadržao lažne informacije! &nbsp; -Očigledan razlog za odlaganje postupka, ali i za službeni mejl koji sadrži lažne informacije, jeste nedostatak dokaza protiv Pavićevića – ističe izvor Televizije E iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; Ocjenjuje da disciplinska tužiteljka Pajović nije imala dokaze prije pokretanja disciplinskog postupka, a nije ih obezbjedila ni naknadno u periodu od kad je pokrenula postupak pa do ročišta u septembru kad su Volkov i Pavićević iznijeli odbranu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191244_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251203191244_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224" data-rendition-name="original" width="862" height="738" loading="lazy" alt="INSPIRISALI LAVINU DISCIPLINSKIH POSTUPAKA: Šćepanović, Šaranović i Jokić"> <figcaption>INSPIRISALI LAVINU DISCIPLINSKIH POSTUPAKA: Šćepanović, Šaranović i Jokić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  SUSPENZIJA PO KOMANDI POLICIJSKOG VRHA Milovan Pavićević je 11. jula ove godine suspendovan na osnovu predloga Gorana Jokića, mišljenja Lazara Šćepanovića i rješenja Danila Šaranovića. Ta trojica policijskih čelnika su potpisima i službenim pečatima ovjerili da je, citiramo, ,,Pavićević svojim dolaskom na posao u Odjeljenje bezbjednosti Podgorica zbog vođenja disciplinskog postupka narušava ugled i interese policije i ministarstva”. &nbsp; Međutim, ispostavilo se da je ocjena Jokića, Šćepanovića i Šaranovića zasnovana na neistinitim, lažnim informacijama: bivši policijski funkcioner Milovan Pavićević nije dolazio na posao još od 9. aprila 2021. i za to postoje materijalni dolazi. &nbsp; Već taj podatak govori o nečasnim namjerama čelnika policije i politički zasnovanom progonu Milovana Pavićevića. Ali, nije to jedina prilika kada su se mogle vidjeti zlokobne, podle namjere. &nbsp;&nbsp; OPASNE, PREŠUTANE, PORUKE ,,Treba dron brate onaj najbolji od 10 kg na kuću onome Pavićeviću, pa neka onda prave djela kako hoće. Preko ovoga neću proći, ubiću Pavićevića, vidjećeš.” &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191248_b145ae7f37d1891e309959b59b68aee42c7763343a142c02150ed83b0a133e22.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251203191248_b145ae7f37d1891e309959b59b68aee42c7763343a142c02150ed83b0a133e22" data-rendition-name="original" width="1637" height="945" loading="lazy" alt='SAKRIVENE PRIJETEĆE PORUKE: Screenshot teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti"'> <figcaption>SAKRIVENE PRIJETEĆE PORUKE: Screenshot teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Ovom stravičnom Skaj porukom, poslatom 7. juna 2020. godine, Budvanin Vasilije Rafailović sugeriše šefu kavačkog klana Radoju Zviceru da bi trebalo likvidirati Milovana Pavićevića, tadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Podgorica. &nbsp; &nbsp;O toj opasnosti Pavićević dugo nije imao ni naznaka. Načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, na čiju adresu isključivo dolaze Skaj prepiske koje Europol šalje, imao je dokumenta - među njima i poruku u kojoj se najavljuje likvidacija Pavićevića - Rafailovića, još krajem 2022. godine. I nije obavijestio svog kolegu Pavićevića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, Milovan Pavićević je o opasnim namjerama kavčana iz 2020. godine &nbsp;saznao je tek pet godina kasnije! I to iz medija, iz jednog teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti”. &nbsp; &nbsp;-Podatak da se od Pavićevića krila informacija o namjeri da se ubije i on i njegova porodica pokazuje da je bivši policijski funkcioner već bio na listi za politički progon – ocjenjuje izvor Televizije E iz vrha MUP-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191248_0ead87f6a8cfab875e72af0dd2f3528276cc1f0b90a6d53bd6b0cd5963c40fef.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251203191248_0ead87f6a8cfab875e72af0dd2f3528276cc1f0b90a6d53bd6b0cd5963c40fef" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="STALNA META POLITIČKOG PROGONA: Milovan Pavićević"> <figcaption>STALNA META POLITIČKOG PROGONA: Milovan Pavićević(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  DUGA POTRAGA – BEZ DOKAZA Zlokobna je istina da su od Pavićevića sakrivani podaci koji ukazuju na opasnosti po njega i njegovu porodicu. U međuvremenu, čelnici MUP-a i policije pokrenuli su akciju čišćenja nepodobnih među kojima je Pavićević očito vrlo visoko kotiran kao nepoželjno lice. &nbsp; Otvaranje postupka išlo je lako, ali sakupljanje dokaza – veoma teško. Zato se disciplinski postupak se od februara odađao čak četiri puta, a od dokaza postoje samo neistinite, frizirane ocjene iz Komisije MUP-a za bezbjednosne provjere, koje kontroliše direktno ministar Šaranović, funkcioner Demokrata Alekse Bečića. &nbsp;&nbsp; Nedostatak dokaza, međutim, ne znači da se disciplinski postupak protiv Milovana Pavićevića obustavlja. Iako dokaza nema, progon na ličnoj i političkoj osnovi se očito nastavlja. &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4v49w6egzEk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: nasa