Ogromna nova raketa američke svemirske agencije NASA u subotu je prebačena na lansirnu rampu u okviru priprema za prvi oblet Mjeseca s astronautima nakon više od pola vijeka.
Povratno putovanje prema Zemlji moglo bi započeti već u februaru.
Raketa, visoka 98 metara, započela je kretanje u zoru iz zgrade za sastavljanje vozila u Svemirskom centru Kenedi brzinom od približno 1,6 kilometara na sat. Šest kilometara dug put do lansirne rampe trebao je trajati sve do sumraka.
Hiljade zaposlenih svemirskog centra i članova njihovih porodica okupili su se u hladnim jutarnjim satima kako bi svjedočili ovom dugo iščekivanom događaju, koji je godinama bio odgađan. Okupili su se ispred zgrade iz koje je izvezena raketa Sistem za svemirsko lansiranje (Space Launch System – SLS), objekta izgrađenog šezdesetih godina prošlog vijeka za potrebe raketa Saturn V, koje su tokom programa Apollo poslale 24 astronauta prema Mjesecu. Okupljene je predvodio novi administrator NASA-e Džared Ajzakman, zajedno sa sva četiri astronauta dodijeljena ovoj misiji.
Teška oko pet miliona kilograma, raketa SLS i kapsula Orion na njenom vrhu prevezene su do rampe na masivnom transporteru koji se koristio još u vrijeme programa Apollo i svemirskih šatlova, ali je dodatno ojačan zbog veće mase nove rakete.
Jedino dosadašnje lansiranje rakete SLS izvedeno je u novembru 2022. godine, kada je kapsula Orion, bez posade, poslana u orbitu oko Mjeseca.
- Ovaj put je osjećaj sasvim drugačiji, jer stavljamo posadu na raketu i vodimo je oko Mjeseca - rekao je Džon Honikat iz NASA-e uoči početka iznošenja rakete na rampu.
Oštećenja termičkog štita i drugi tehnički problemi zabilježeni na kapsuli tokom prve testne misije zahtijevali su detaljne analize i dodatna ispitivanja, što je dovelo do odgađanja prvog leta s posadom u okviru programa povratka na Mjesec.&nbsp;
Astronauti ovoga puta neće ulaziti u orbitu oko Mjeseca niti će na njemu sletjeti. Taj „veliki skok“ planiran je za treću misiju programa Artemis, koja bi trebalo da bude realizirana za nekoliko godina.
Posadu čine komandant Rid Vajzmen, pilot Viktor Glover i Kristina Koh, iskusni astronauti NASA-e s prethodnim svemirskim letovima, dok će im se na desetodnevnoj misiji pridružiti kanadski astronaut Džeremi Hansen, bivši borbeni pilot kojem će ovo biti prvi odlazak u svemir.
Oni će postati prvi ljudi koji su se uputili prema Mjesecu nakon misije Apollo 17 iz 1972. godine, kada su Džin Sernan i Haris Šmit zaključili poglavlje istorijskog programa slijetanja na Mjesec. Ukupno 12 astronauta hodalo je mjesečevom površinom, počevši od Nila Armstronga i Baza Oldrina 1969. godine.
NASA sada čeka da početkom februara na lansirnoj rampi obavi test punjenja rakete SLS gorivom, nakon čega će biti potvrđen tačan datum lansiranja. Zavisno od ishoda tog testa, biće definisan dalji put ka polijetanju, izjavila je direktorica lansiranja Čarli Blekvel-Tompson.
Svemirska agencija u prvoj polovini februara ima na raspolaganju svega pet dana mogućeg lansirnog prozora, nakon čega bi se termin pomjerio na mart.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

NASA se sprema za prvo oblijetanje Mjeseca nakon pola vijeka: Lansiranje moguće već u februaru

Astronaut kojem je bila potrebna medicinska njega napustio je Međunarodnu svemirsku stanicu (ISS) u Zemljinoj orbiti zajedno sa još tri člana posade u srijedu, u prvoj medicinskoj evakuaciji u istoriji američke svemirske agencije NASA.
Četvoro astronauta – jedna žena i tri muškarca – iz Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Japana, očekuje se da slete u Tihi okean u blizini San Dijega, u Kaliforniji, u četvrtak ujutru, letjelicom kompanije SpaceX. Odluka o medicinskoj evakuaciji skratila je njihov boravak na ISS-u za više od mjesec dana.
Astronautkinja NASA-e Zina Kardman izjavila je uoči povratka da je „nije iznenadilo koliko se ova posada ujedinila kao porodica kako bismo pomagali jedni drugima“.
Zvaničnici su prošle sedmice odbili da identifikuju astronauta kojem je potrebna medicinska pomoć, kao i da otkriju prirodu zdravstvenog problema.
Bolestan astronaut je „stabilan, bezbjedan i dobro zbrinut“, rekao je ove sedmice odlazeći komandant ISS-a Majk Finke. Evakuacija je „odlučena kako bi se omogućilo sprovođenje odgovarajućih medicinskih procjena na Zemlji, gdje postoji pun spektar dijagnostičkih mogućnosti“, kazao je on.
Lansirani u avgustu, Kardman, Finke, Japanka Kimija Jui i Rus Oleg Platonov trebalo je da ostanu na svemirskoj stanici do kraja februara. Međutim, 7. januara NASA je iznenada otkazala planiranu svemirsku šetnju Kardman i Finkea narednog dana i kasnije objavila raniji povratak posade.
Zvaničnici su naveli da zdravstveni problem nije povezan s pripremama za svemirsku šetnju niti s drugim operacijama na stanici, ali nijesu iznijeli dodatne detalje, pozivajući se na privatnost pacijenta. Naglasili su da se ipak ne radi o vanrednoj situaciji.
NASA je saopštila da će se primijeniti standardne procedure slijetanja, uz uobičajeni tim medicinskih stručnjaka na brodu za spasavanje koji će astronaute preuzeti u Tihom okeanu.
Ovo će biti još jedan povratak posade SpaceX-a tokom noći, manje od 11 sati nakon odvajanja letjelice od Svemirske stanice. NASA je dodala da još nije poznato koliko brzo će svi astronauti biti prevezeni iz Kalifornije u Hjuston, sjedište Džonsonovog svemirskog centra i baze za astronaute.
Jedan američki i dva ruska astronauta ostaju u orbitalnoj laboratoriji ISS-a, svega mjesec i po dana nakon početka njihove osmomjesečne misije, koja je započela lansiranjem rakete Sojuz iz Kazahstana.
NASA i SpaceX rade na pomjeranju termina lansiranja nove četvoročlane posade iz Floride, koje je trenutno planirano za sredinu februara.
Kompjutersko modeliranje predviđalo je medicinsku evakuaciju sa svemirske stanice otprilike svake tri godine, ali NASA nije imala nijednu takvu akciju tokom svojih 65 godina letova ljudi u svemir.
Sovjetski, odnosno ruski program nije bio te sreće. Godine 1985, sovjetski kosmonaut Vladimir Vasjutin obolio je od ozbiljne infekcije ili srodne bolesti na svemirskoj stanici Saljut 7, što je dovelo do prijevremenog povratka. Nekoliko drugih sovjetskih kosmonauta suočilo se s blažim zdravstvenim problemima koji su skratili njihove misije.
Ovo je bio prvi svemirski let za Kardman, 38-godišnjeg biologa i polarnog istraživača koji nije obavljao svemirske šetnje, kao i za Platonova, 39-godišnjeg bivšeg pilota lovačkih aviona ruskog Ratnog vazduhoplovstva, koji je zbog zdravstvenih problema morao da čeka nekoliko godina da bi stigao u svemir. Kardman je trebalo da bude lansiran prošle godine, ali je let odložen kako bi se obezbijedilo mjesto za povratak NASA-inih Buča Vilmora i Suni Vilijams, koji su gotovo godinu dana ostali na Svemirskoj stanici zbog problema s Boingovom kapsulom.
Finke (58), penzionisani pukovnik Ratnog vazduhoplovstva SAD, i Jui (55), penzionisani pilot Japanskih vazduhoplovnih snaga, iskusni su svemirski letači. Finke je proveo ukupno godinu i po dana u Zemljinoj orbiti tokom četiri misije i izveo devet svemirskih šetnji, čime se svrstava među najiskusnije NASA-ine astronaute.
Jui je prošle sedmice obilježio svoj 300. dan u svemiru tokom dva boravka na stanici, dijeleći impresivne poglede na Zemlju, uključujući planinu Fudži i spektakularne polarne svjetlosti.
- Želim da ovo duboko urežem u svoje srce - napisao je Jui na društvenoj mreži X.
Zvaničnici NASA-e naveli su da je rizičnije ostaviti astronauta u svemiru bez adekvatne medicinske njege još mjesec dana, nego privremeno smanjiti posadu Svemirske stanice za više od polovine. Dok SpaceX ne dopremi novu posadu, NASA je saopštila da će morati da odustane od svih rutinskih, pa čak i hitnih svemirskih šetnji, koje zahtijevaju angažman dvije osobe uz podršku posade unutar orbitalnog kompleksa.
Medicinska evakuacija predstavlja prvu veliku odluku novog administratora NASA-e, Džareda Isakmana. Taj milijarder, osnivač kompanije za obradu plaćanja i dvostruki svemirski letač, preuzeo je dužnost u decembru.
- Zdravlje i dobrobit naših astronauta su uvijek bili i uvijek će biti naš najveći prioritet - rekao je Isakman prilikom objave odluke prošle sedmice.

610x380

500x500

1250x600

1084x550

Astronauti krenuli ka Zemlji u prvoj medicinskoj evakuaciji iz svemira

Milijarder i astronaut Jared Isakman, kandidat Donalda Trampa za čelnika NASA-e, ponovio je planove da američke astronaute pošalje na Mjesec prije Kine, nastojeći se istovremeno distancirati od izvršnog direktora SpaceX-a, Elona Maska.
Isakman, koji je dva puta letio u orbitu privatnim misijama SpaceX-a, upozorio je senatore da zaostajanje u svemirskoj trci s Kinom "može promijeniti ravnotežu snaga na Zemlji".
Odnos s Maskom i nominacija
 
 Tramp ga je prvi put nominovao u decembru 2024., povukao u maju, a potom ponovo u novembru. Demokratski senatori su zabrinuti zbog njegove bliskosti s Maskom, čija kompanija ima ugovore s NASA-om u vrijednosti od oko 15 milijardi dolara. Isakman je odbacio tvrdnje o sukobu interesa i naglasio da je SpaceX bio jedina firma sposobna poslati ga u orbitu.
Prioriteti za NASA-u
 
 Senator Ted Kruz tražio je od Isakmana garancije da će povratak astronauta na Mjesec kroz program Artemis biti prioritet. Isakman je istakao da NASA može paralelno razvijati misije ka Mjesecu i Marsu, s naglaskom na brzi povratak i dugoročnu prisutnost na Mjesecu.
Njegov dokument Projekt Athena opisuje viziju NASA-e, uključujući nuklearni pogon, istraživanje Marsa i poboljšanje učinkovitosti agencije. Ako bude potvrđen, 42-godišnji Isakman nadgledaće oko 14.000 zaposlenih i budžet od 25 milijardi dolara, dok se agencija suočava sa smanjenjem broja osoblja i proračuna.

Kandidat za šefa NASA-e: Zaostajanje za Kinom na Mjesecu je zaostajanje i na Zemlji

NASA je ove sedmice predstavila svoju novu generaciju astronauta – 10 naučnika, inženjera i test-pilota izabranih među više od 8.000 prijavljenih, koji će pomoći u istraživanju Mjeseca, a možda i Marsa.
Prvi put u istoriji, u novoj klasi astronauta ima više žena nego muškaraca. Među njima su geološkinja koja je radila na NASA-inom roveru „Kjuriositi“ na Marsu i inženjerka kompanije „SpejsIks“ koja je već letjela u orbitu u sklopu misije koju je finansirao milijarder i u kojoj je prošle godine izvedena prva privatna svemirska šetnja.
Šest žena i četiri muškarca proći će dvogodišnju obuku prije nego što postanu kandidati za let u svemir.
Vršilac dužnosti administratora NASA-e Šon Dafi kazao je da bi neko od njih mogao biti među prvim ljudima koji će kročiti na Mars. Takođe je naglasio da će Sjedinjene Države pobijediti u „drugoj trci“ za povratak astronauta na Mjesec.
- Vi ste najbolji i najsjajniji koje Amerika ima i baš takve ljude trebamo jer imamo hrabar plan istraživanja za budućnost. Neki osporavaju naše liderstvo u svemiru, recimo Kinezi… Mi ćemo pobijediti - rekao je Dafi na svečanosti u Džonsonovom svemirskom centru u Hjustonu.
Ovo je 24. klasa astronauta NASA od kako je originalna „Merkjuri sedmorka“ predstavljena 1959. godine. Prethodna klasa izabrana je 2021.
NASA je do sada odabrala samo 370 astronauta, što je izuzetno mala i elitna grupa, u kojoj su uglavnom bili muškarci. Novi kandidati pridružiće se 41 aktivnom astronautu koji trenutno služe u NASA korpusu.
Direktor letačkih operacija NASA Norm Najt kazao je da je konkurencija bila oštra, a nove članove opisao kao „ugledne“ i „izuzetne“. Među njima su brojni vojni piloti, bivši direktor lansiranja u „Spejs X“ i jedan ljekar.
Major Ratnog vazduhoplovstva Adam Furman rekao je da je poziv s ponudom da se pridruži astronautskom korpusu dobio dok se vraćao kući u gužvi u saobraćaju. 
- Izašao sam na prvu rampu i parkirao se, samo da budem siguran da sam dobro čuo - ispričao je.
Drugi pilot Ratnog vazduhoplovstva, majorka Kameron Džons, upravo se bio smjestio u novi, prazan dom nakon preseljenja preko cijele zemlje.
Još jedna pilotkinja, poručnica američke mornarice Erin Overkeš, vijest je čula dok je odmarala kod kuće. Njene prve riječi bile su: „Nema šanse. Mislim, mislim – da, naravno. Ali kao – nema šanse“. 
Smatra da će joj iskustvo života na brodu usred okeana sa 5.000 ljudi biti dragocjeno za svemirska putovanja.
Ana Menon, koja je u septembru prošle godine letjela u svemir s milijarderom Džaredom Ajzakmenom na misiji „Spejs X-a“, prva je NASA-ina kandidatkinja za astronauta koja je već boravila u orbiti. U Džonsonovom centru neće biti usamljena: njen suprug, bivši svemirski ljekar u „Spejs X“, izabran je u prethodnoj klasi astronauta.
Geološkinja američke Geološke službe Loran Edgar radila je na roveru „Kjuriositi“ na Marsu, a posljednjih godina u naučnom timu prve misije slijetanja astronauta na Mjesec u sklopu programa „Artemis“, čiji je najraniji cilj 2027. godina. 
- Presrećna sam što sam i zvanično dio NASA porodice - kazala je.

Jedno od njih će možda biti prvi čovjek koji će kročiti na Mars

Uzorak crvenkaste stijene nastale prije milijardi godina od sedimenta na dnu jezera, koji je prikupio NASA-in rover Perseverans, sadrži moguće tragove drevnog mikrobiološkog života na Marsu, saopštili su naučnici američke svemirske agencije. Otkriće rovera u krateru Jezero predstavlja jedan od najboljih dokaza do sada da je Zemljin planetarni susjed nekada mogao da podržava život. Naučnik misije Perseverans Džoel Hjurowic sa Univerziteta Stouni Bruk, glavni autor studije objavljene u časopisu Nejčr, rekao je da je u stijeni otkriven potencijalni biološki potpis, nastao u vrijeme kada se vjeruje da je krater Jezero bio vodeno okruženje, prije između 3,2 i 3,8 milijardi godina. Vršilac dužnosti administratora NASA-e Šon Dafi rekao je na konferenciji za medije prošle sedmice da su naučnici američke svemirske agencije godinu dana proučavali podatke i zaključili da „ne mogu naći drugo objašnjenje“, pa bi ovo zaista mogao biti najjasniji znak života koji je ikada pronađen na Marsu. NASA je objavila i fotografiju stijene sa prstenastim strukturama koje podsjećaju na leopardove šare i tamnim tačkama sličnim sjemenkama maka. Prema istraživačima, te osobine su možda nastale tokom formiranja stijene kroz hemijske reakcije u kojima su učestvovali mikrobi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917200952_dc62996e7af3f6a7ec30f578095f2608c0d5f9b5bd246b307694e6b7e1589a81.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917200952_dc62996e7af3f6a7ec30f578095f2608c0d5f9b5bd246b307694e6b7e1589a81" data-rendition-name="original" width="1539" height="1160" loading="lazy" alt="Mars Rock Life"> <figcaption>NASA-ina fotografija prikazuje leopardove šare na crvenkastoj stijeni nazvanoj „Čejava Fols“ u krateru Jezero na Marsu, koju je rover Perseverans otkrio u julu 2024. godine(Photo: NASA)</figcaption> </figure>  Potencijalni biološki potpis definiše se kao supstanca, ili struktura, koja može imati biološko porijeklo, ali je potrebno više podataka ili dalja istraživanja prije nego što se donese zaključak o postojanju ili odsustvu života. Niki Foks, pomoćnica administratora NASA-inog Direktorata za naučne misije, naglasila je da naučnici ne objavljuju otkriće živog organizma. - To nije sam život - rekla je Foks na konferenciji. Rover od 2021. godine istražuje krater Jezero - koji od 2007. godine, nakon otkrića, nosi naziv po mjestu Jezero u Bosni i Hercegovini - područje na sjevernoj hemisferi planete koje je nekada bilo potopljeno vodom i činilo drevni jezerski basen. Naučnici vjeruju da su riječni kanali probili zid kratera i stvorili jezero. Rover Perseverans je analizirao stijene i rastresiti materijal, takozvani regolit, pomoću instrumenata koje nosi, a zatim prikupljao uzorke i zapečaćivao ih u cijevima unutar rovera. U julu 2024. godine prikupio je uzorak nazvan Sapphire Canyon iz stijene Čejava Fols na lokaciji poznatoj kao formacija Brajт Endžel. Uzorak je dobijen iz niza stjenovitih izdignuća na obodima doline Neretva Valis, drevne riječne doline široke oko 400 metara, koju je iskopala voda što se ulivala u krater. <h2>OTKRIVAJUĆI MINERALI</h2> Otkrivena su dva minerala za koja se čini da su nastala kao rezultat hemijskih reakcija između mulja iz formacije Brajt Endžel i organske materije prisutne u tom mulju, rekao je Hjurowic. To su: vivianit – mineral koji sadrži gvožđe i fosfor, i grejgit – mineral sa gvožđem i sumporom. - Čini se da su se te reakcije desile ubrzo nakon što je mulj deponovan na dno jezera. Na Zemlji, reakcije poput ovih, koje kombinuju organsku materiju i hemijske spojeve u mulju da formiraju nove minerale poput vivianita i grejgita, često pokreću mikrobi - rekao je Hjurowic za Rojters. - Mikrobi u tim okruženjima konzumiraju organsku materiju i proizvode nove minerale kao nusproizvod svog metabolizma - dodao je on. Instrumenti rovera otkrili su da je stijena bogata organskim ugljenikom, sumporom, fosforom i oksidovanim gvožđem – rđom. Ova kombinacija hemijskih spojeva mogla je pružiti bogat izvor energije za mikrobne metabolizme, rekao je Hjurowic. Ipak, Hjurowic je i oprezan. - Razlog zbog kojeg ne možemo tvrditi da je ovo išta više od potencijalnog biološkog potpisa jeste taj što postoje hemijski procesi koji mogu izazvati slične reakcije i bez biologije, a mi te procese ne možemo potpuno isključiti samo na osnovu podataka rovera – kazao je on. Mars nije uvijek bio negostoljubivo mjesto kakvo je danas – u dalekoj prošlosti imao je tečnu vodu na površini. Uzorak koji je prikupio i analizirao Perseverans daje novi primjer vrste potencijalnog biološkog potpia kojeg istraživačka zajednica može dalje proučavati kako bi shvatila da li su ove osobine zaista nastale djelovanjem života ili je, alternativno, priroda „namjestila“ pojave koje imitiraju životne aktivnosti. - Veliki napredak možemo ostvariti laboratorijskim eksperimentima i terenskim istraživanjima ovdje na Zemlji, kako bismo razumjeli razne puteve koji mogu stvoriti osobine poput onih koje posmatramo u formaciji Brajt Endžel. Ali konačni testovi mogu se obaviti samo na uzorku Sapphire Canyon ako, i kada, bude vraćen na Zemlju na detaljno proučavanje - dodao je Hjurowic. Sa druge strane, aktuelni budžetski prijedlog predsjednika Sjedinjenih Država Donalda Trampa predviđa ukidanje NASA-ine postojeće misije vraćanja uzoraka sa Marsa. Dafi je rekao da NASA razmatra različite načine za potencijalno vraćanje uzoraka ili čak slanje opreme na Mars kako bi se tamo obavile dodatne analize. - Pogledaćemo naše budžete, pogledati rokove, način na koji bolje trošimo novac i koju tehnologiju imamo da uzorke vratimo brže - rekao je Dafi. Kada je Perseverans lansiran 2020. godine, NASA je očekivala da će se uzorci vratiti na Zemlju početkom 2030-ih. Ali taj rok je pomjeren u 2040-e pošto su troškovi narasli na 11 milijardi dolara, što je usporilo te &nbsp;napore.

NASA pronašla mogući trag drevnog života na Marsu

Američka svemirska agencija NASA će ubrzati svoje napore da instalira nuklearni reaktor na Mjesecu do kraja decenije, potvrdila je danas ta agencija AFP-u, usred svemirske trke između SAD i njenih ruskih i kineskih rivala.
- Imperativ je da agencija brzo djeluje - rekao je vršilac dužnosti administratora NASA-e Šon Dafi.
Prema njegovim riječima, od marta 2024. godine, Kina i Rusija su najmanje tri puta objavile svoju zajedničku namjeru da instaliraju reaktor na Mjesecu do sredine 2030-ih.
- Prva zemlja koja to učini mogla bi potencijalno da proglasi zonu isključenja, što bi značajno ometalo SAD u uspostavljanju prisustva planiranog u okviru programa Artemida - dodao je on.
Najavljen tokom prvog mandata Donalda Trampa, taj program predviđa slanje novih američkih astronauta na Mjesec. Sada je to planirano za sredinu 2027. godine, a potom slijedi uspostavljanje američkog dugoročnog prisustva na Mjesecu, više od 50 godina poslije posljednje misije Apolo.
U tom cilju, NASA godinama proučava mogućnost instaliranja malog nuklearnog reaktora na Mjesecu, a u budućnosti i na Marsu, kako bi se omogućila proizvodnja energije neophodna za takvo ljudsko prisustvo.
Za razliku od sistema solarne energije, nuklearni uređaj bi mogao da bude instaliran u područjima koja su stalno u sjenci, posebno blizu Južnog pola gdje SAD i njihovi rivali koncentrišu svoje napore.
Taj uređaj bi mogao da proizvodi energiju kontinuirano, čak i tokom lunarnih noći, koje traju nekoliko zemaljskih nedjelja.
NASA sada cilja da rasporedi takav reaktor do 2030. godine.
Poziv za prijedloge, koji će uskoro biti objavljen, biće za uređaj sposoban da proizvede najmanje 100 kilovati električne energije, dovoljno za napajanje približno 75 američkih domaćinstava.
Ta izjava dolazi u trenutku kada je globalna svemirska trka, posebno između SAD i Kine, u punom jeku, a Peking namjerava da pošalje ljude na Mjesec do 2030. godine.
Međutim, od povratka na vlast Tramp više nije siguran da li bi istraživanje svemira trebalo da bude jedan od njegovih glavnih prioriteta.
Tramp, inače kritičar programa Artemida, koji je veoma skup i pretrpio je brojna kašnjenja, posljednjih mjeseci pominje da bi mogao potpuno da preskoči Mjesec i bavi se direktno planetom Mars.

NASA ubrzava planove za postavljanje nuklearnog reaktora na Mjesecu

Šef ruske svemirske agencije Roskosmos izjavio je da se tokom razgovora u Sjedinjenim Državama složio sa svojim kolegom iz NASA-e da produži rad Međunarodne svemirske stanice (MSS) do 2028. godine.
Svemir ostaje jedno od posljednjih područja saradnje između Sjedinjenih Država i Rusije, u vrijeme kada su odnosi između Moskve i Vašingtona gotovo potpuno narušeni zbog sukoba u Ukrajini.
Roskosmos je ranije ove sedmice objavio da je direktor agencije Dmitrij Bakanov otputovao u Sjedinjene Države na razgovore sa vršiocem dužnosti administratora NASA-e Šonom Dafijem.
Ovo je bio prvi sastanak između šefova svemirskih agencija dvije zemlje od 2018. godine.
- Dijalog je prošao dobro. Složili smo se da ćemo MSS zadržati u funkciji do 2028... i radićemo na pitanju njenog deorbitiranja do 2030. godine - rekao je Bakanov, prema ruskoj novinskoj agenciji TASS.
Očekivalo se da će se Bakanov sastati i s NASA-inim timom misije Crew-11, uključujući ruskog kosmonauta Olega Platonova, prije lansiranja na svemirskoj letilici Crew Dragon kompanije SpaceX.
MSS je zajednički poduhvat Rusije, Sjedinjenih Američkih Država, Evrope i Japana, a njena izgradnja je počela 1998. godine.
Planirano je da stanica bude operativna do 2024. godine, ali je američka Nacionalna svemirska uprava (NASA) saopštila da će MSS ostati operativna do 2030. godine.
Kao dio opsežnih sankcija nametnutih Rusiji nakon njene agresije u Ukrajini, mnoge zapadne zemlje prekinule su saradnju s Roskosmosom.
Ruski svemirski program, izvor ponosa zemlje decenijama, godinama je opterećen hroničnim nedostatkom finansiranja i korupcijskim skandalima.

Rusija: Saradnja sa NASA-om u svemiru nastavlja se do 2028.

Grupa astronauta iz Indije, Poljske i Mađarske koji su se vraćali sa prvog ISS putovanja za svoje zemlje predvođena Pegi Vitson, nekadašnjom astronautkinjom NASA, a sada individualnom astronautkinjom, sigurno je sletjela u Pacifik rano u utorak nakon svoje pete misije na Međunarodnoj svemirskoj stanici.
Kapsula SpaceX Crew Dragon sa četvoročlanom posadom spustila se padobranom na mirno more kod južne Kalifornije oko 2:30 ujutro po lokalnom vremenu (09:30 GMT), nakon vatrenog ulaska u Zemljinu atmosferu i 22-satnog spuštanja iz orbite.
Povratak je označio završetak četvrte misije ISS koju je organizovala startap kompanija Axiom Space iz Teksasa u saradnji sa privatnom raketnom firmom SpaceX, čiji je vlasnik milijarder Ilon Mask sa sjedištem blizu Los Anđelesa.
Povratak posade prenošen je uživo na zajedničkom prenosu SpaceX-a i Axioma.
Dva seta padobrana, vidljiva kroz tamu i laganu maglu uz pomoć infracrvenih kamera, usporila su završno spuštanje kapsule na oko 24 km/h neposredno prije slijetanja kod San Dijega.
Nekoliko minuta ranije, svemirski brod je letio poput mehaničke mete kroz donju atmosferu Zemlje, stvarajući toliko trenja da je temperatura izvan kapsule dostizala 1.927 stepeni Celzijusa.
Odijela astronauta dizajnirana su da ih hlade dok se kabina zagrijava.
Posadu Axiom-4 predvodila je Vitson, 65 godina, koja je u NASA-i radila do 2018. i bila prva žena koja je postala glavna astronautkinja i prva koja je komandovala ISS ekspedicijom.
Nakon povratka, posada je preko radio-veze poručila kontrolnom centru da su „sretni što su se vratili“. Brod za spasavanje odmah je poslat da osigura kapsulu i podigne je sa mora na palubu.
Članovi posade biće izvađeni iz kapsule jedan po jedan i podvrgnuti medicinskim pregledima prije nego što brod sa njima pristane na obalu, što se očekuje da će trajati oko sat vremena.

Povratak astronauta sa svemirske stanice sa NASA veterankom

Poslije više od 40 godina, prvi astronauti iz Indije, Poljske i Mađarske stigli su u četvrtak na Međunarodnu svemirsku stanicu. Prevezeni su privatnim letom kompanije SpaceX.
Kako prenosi AP, posada od četiri člana provešće dvije nedjelje u orbiti, izvodeći desetine eksperimenata. Lansirani su u sredu iz NASA svemirskog centra Kenedi.
Najiskusnija američka astronautkinja, Pegi Vitson, komandant je posade u posjeti. Ona radi za Axiom Space, kompaniju iz Hjustona koja je organizovala ovaj čarter let.
Pored Vitson, posadu čine Šubhanšu Šukla, pilot indijskog ratnog vazduhoplovstva, Tibor Kapu, mašinski inženjer iz Mađarske i Slavosz Uznanski-Visnjevski, stručnjak za zračenje i projekat-astronaut Evropske svemirske agencije na privremenoj ljetnjoj dužnosti.
Niko iz tih zemalja ranije nije posjetio Međunarodnu svemirsku stanicu. Posljednji put kada su osobe iz tih zemalja letjele u orbitu bilo je krajem 1970-ih i 1980-ih, putujući sa Sovjetima.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAstro_Ayers%2Fstatus%2F1938285888104001858%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1938285888104001858%7Ctwgr%5E07a325dbf0637d40950bde3eaf3f7555c1f34a65%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Poslije 40 godina: Prvi astronauti iz Indije, Mađarske i Poljske stigli na Međunarodnu svemirsku stanicu

NASA planira da uskoro svoju pažnju usmjeri na istraživanje jedne od najzagonetnijih planeta Sunčevog sistema.
Misija proučavanja skrivenih okeanskih dubina ispod površine planete Uran, iako je još u fazi planiranja, predstavlja sljedeću granicu za naučna istraživanja svemira. Naučna zajednica se nada da će NASA uskoro odobriti projekat koji bi omogućio da se riješe mnoge misterije ovog ledenog džina i otvore vrata novim otkrićima o mogućnosti života u našem Sunčevom sistemu.
Planeta poznata po svojoj neobičnoj osi rotacije i prelijepim prstenovima, krije potencijalno fascinantnu tajnu – skrivene okeane duboko ispod svoje atmosfere.
Iako je Uran naizgled hladan i nepokretan, naučnici vjeruju da se ispod njegovih gustih slojeva vodonika, helijuma i metana nalaze ogromni podzemni okeani, koji možda sadrže ključne informacije o evoluciji planeta i mogućem postojanju života na mjestima gdje se najmanje očekuje.&nbsp;
Uran ima unutrašnju strukturu koja je drugačija od gasnih džinova poput Jupitera i Saturna. Smatra se da Uran posjeduje slojeve leda, vode i amonijaka koji mogu formirati globalne okeane pod ekstremnim pritiskom. Naučnici se nadaju da će istraživanje ovih okeana pomoći u razumijevanju ne samo Urana, već i drugih "ledenih džinova" u našoj galaksiji.&nbsp;
Proučavanje Urana je od suštinskog značaja ne samo za razumjevanje našeg Sunčevog sistema, već i za istraživanje egzoplaneta. Većina planeta koje su otkrivene u drugim zvjezdanim sistemima slične su Uranu – ledeni džinovi sa slojevima gasa i skrivenim okeanima. Informacije sa Urana mogle bi da pomognu u otkrivanju kako te planete nastaju i razvijaju se.&nbsp;
NASA razmatra mogućnosti slanja misije ka Uranu, što bi bilo prvo detaljno istraživanje ove planete od kada je Voyager 2 prošao pored nje 1986. godine. Nova misija bi mogla da uključuje orbitere, koji bi proučavali atmosferu, magnetno polje i sastav planete i sonde, koje bi možda mogle da zarone u atmosferu kako bi analizirale unutrašnje slojeve, prenosi Politika.&nbsp;
Cilj je da se sazna više o dinamici planete, njenoj mogućoj naseljenosti i da se otkriju eventualni tragovi složenih hemijskih reakcija koje bi mogle podržavati neki oblik života.&nbsp;
Ako Uran zaista ima podzemne okeane, to otvara mogućnost za postojanje "mikrobnog života". Slične teorije se razmatraju i za Jupiterov mjesec Evropu i Saturnov mjesec Enceladus, gdje su pronađeni dokazi o okeanima ispod ledene površine. Ako su ti okeani na Uranu dovoljno topli i hemijski aktivni, mogli bi da pruže osnovu za neku vrstu života.&nbsp;
Misija ka Uranu suočila bi se s brojnim tehničkim i logističkim izazovima.&nbsp;
Uran je udaljen preko 2,8 milijardi kilometara od Zemlje, što znači da bi svemirskoj letjelici trebalo 10-15 godina da stigne do planete. Uran je sedma planeta od Sunca u našem Sunčevom sistemu.
To je gasoviti div, sličan Jupiteru i Saturnu, ali je manji od njih.
Za razliku od drugih planeta, Uran rotira gotovo potpuno na boku, sa nagibom ose od oko 98 stepeni. To znači da se čini kao da se kotrlja oko Sunca.
Zbog svog nagiba, Uran ima ekstremne sezone koje traju oko 21 godinu, sa dugim periodima dana i noći na svakom polu.
Uran ima prstenove, ali su mnogo tamniji i manje uočljivi od prstenova Saturna. Ima izuzetno visok atmosferski pritisak i jednu od najhladnijih atmosfera u Sunčevom sistemu, sa temperaturama koje mogu pasti do -224 stepena Celzijusa.
Plava boja Urana dolazi od metana u njegovoj atmosferi, koji apsorbuje crvenu svjetlost i reflektuje plavu.
Uran ima 27 poznatih satelita, a najpoznatiji njegovi mjeseci su Titanija, Oberon, Umbrijel, Arijel i Miranda.
Uran je prva planeta otkrivena teleskopom, 1781. godine od strane Vilijama Heršela.

NASA planira da istraži jednu od najzagonetnijih planeta Sunčevog sistema

Pošta Crne Gore još nije ni na koji način osjetila posledice blokade teretnog drumskog saobraćaja, jer više od 90 odsto međunarodne razmjene (izvoz i uvoz pošiljaka) to preduzeće obavlja avio saobraćejem.
- Jedina poštanska razmjena koja se obavlja na drumskom graničnom prelazu (poštanske pošiljke za tri BiH operatera, Hrvatsku i Sloveniju) se obavlja na graničnom prelazu Ilino Brdo koji nije granica EU. Takođe, jedan dio e-trgovine nam dolazi preko graničnog prelaza Šćepan Polje koji takođe nije na granici sa EU - saopšteno je iz Pošte.
Međutim, naveli su iz Pošte, zbog blokade vraćeno im je vozilo iz Požege sa materijalom za Hibridnu poštu i Poštanski depo, a bez kojih ovi djelovi Pošte uskoro neće moći da obavljaju svoju djelatnost.

Pošta ne osjeća posledice blokade

Udruženje paraplegičara Cetinje, u partnerstvu sa Aktivnim centrom – Organizacijom osoba s invaliditetom, organizovalo je radionicu o prihvatanju različitosti kod mladih pod nazivom „Udahni toleranciju, izdahni predrasude“, koja je održana u JU Dom učenika i studenata Cetinje.
Ciljnu grupu činili su srednjoškolci Srednje likovne škole „Petar Lubarda“ i Srednje stručne škole JU Gimnazija Cetinje.
Trenerica radionice bila je sociološkinja Ana Kavaja.
Na početku radionice, predsjednik Udruženja paraplegičara Cetinje Dejan Tmušić ukazao je na značaj pravilne terminologije u javnom diskursu kada je riječ o osobama s invaliditetom, kao i na razliku između medicinskog modela i modela zasnovanog na ljudskim pravima.
Tmušić je naveo i brojne probleme sa kojima se osobe s invaliditetom suočavaju u svakodnevnom životu, posebno u ostvarivanju osnovnih prava i aktivnosti.
Sociološkinja Ana Kavaja govorila je o istorijskom razvoju prava osoba s invaliditetom, sa posebnim osvrtom na Konvenciju Ujedinjenih nacija o pravima osoba s invaliditetom i Povelju Evropske unije o temeljnim pravima, kao i na domaće propise, uključujući Zakon o vaspitanju i obrazovanju djece sa posebnim obrazovnim potrebama i strategije inkluzivnog obrazovanja.
Istakla je da su društvo i država u obavezi da stvaraju uslove za dosljednu primjenu modela zasnovanog na ljudskim pravima, koji podrazumijeva jednakost i ista prava za sve građane i građanke, uključujući učenike i studente s invaliditetom u obrazovnom sistemu.
Tokom interaktivne radionice, uz aktivno učešće srednjoškolaca, diskutovalo se o stepenu senzibilisanosti zajednice za društvo jednakih šansi i mogućnosti za sve.
Posebno su naglašene ključne barijere koje otežavaju punu uključenost osoba s invaliditetom u društvo, među kojima su arhitektonske i psihološke prepreke, kao i prenaglašeni zaštitnički odnos porodice.
Radionica je realizovana u okviru projekta „Javno zastupanje i kreiranje javnih politika za OSI“, koji je odobrila Komisija za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija u oblasti zaštite i promocije ljudskih i manjinskih prava i zaštite lica s invaliditetom Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

Mladi na Cetinju učili o toleranciji i prihvatanju različitosti

Ministar unutrašnjih poslova i direktor Uprave policije se uvijek odazivaju pozivu na sastanke - poručio je resorni ministar Danilo Šaranović nakon što je premijer Milojko Spajić saopštio da će večeras inicirati sastanak sa njima kako bi se utvrdilo kako je došlo do propusta i ko mora snositi odgovornost za to što policija traga za sinom bivše predsjednice Vrhovnog suda Milošem Medenicom koji je danas osuđen na 10 godina i dva mjeseca zatvora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpolicija-traga-za-milosem-medenicom-nakon-izricanja-presude-nije-zatecen-na-kucnoj-adresi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Šaranović je dodao da očekuje da će sastanku o predmetnoj temi prisustvovati i ministar pravde, predstavnici sudstva i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FSaranovicDanilo%2Fstatus%2F2016601823126102297&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Premijer Milojko Spajić prethodno je poručio da je neprihvatljivo što je Medenica, koji je danas pravosnažno osuđen kao organizator kriminalne grupe, postao nedostupan nadležnim institucijama.
Spajić je na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) naveo da je informacija o nedostupnosti Miloša Medenice posebno zabrinjavajuća, imajući u vidu težinu krivičnih djela za koja je danas osuđen.
- Informacija da je Miloš Medenica nedostupan nadležnim institucijama za mene je neprihvatljiva, jer je, prema današnjoj presudi, riječ o organizatoru ozbiljne kriminalne grupe koja je izvršila brojna krivična djela u Crnoj Gori - poručio je Spajić.

Šaranović: Uvijek se odazivamo pozivu na sastanke, očekujem da prisustvuju i ministar pravde, predstavnici sudstva i direktor ANB-a

Ne sumnjam da će gospodin (Miloš) Medenica uputiti zahvalnice onima koji su mu danas pomogli da pobjegne pravdi - poručio je poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić reagujući na informaciju da policija traga za sinom bivše predsjednice Vrhovnog suda koji je danas osuđen na 10 godina i dva mjeseca zatvora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpolicija-traga-za-milosem-medenicom-nakon-izricanja-presude-nije-zatecen-na-kucnoj-adresi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je implicirao na predložene izmjene Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) koje nijesu usvojene u Skupštini.
- Kada smo prije godinu i po predložili izmjene Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) kojim bi uveli mogućnost da se za najteža krivična djela, za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora, uvede mogućnost produženja maksimalnog pritvora za još dvije godine, kao argumentaciju za to smo naveli naveli rizik od bjekstva okrivljenog, rizik od ponovnog vršenja krivičnog djela i uticaja na svjedoke i ugroženu bezbjednost samog okrivljenog (naročito kada se okrivljeni dovodi u vezu sa organizovanom kriminalnom grupom) - napisao je Čarapić u objavi na meži Iks.
Tada je ovaj predlog, ističe on, brutalno sasječen od strane opozicije i dijela većine uz nikad glasnije apele civilnog sektora da se time krše ljudska prava.
- Taj zakon je pao u plenumu prije godinu dana, a od tada se svaki od ovih rizika materijalizovao, zaključno sa današnjim bjekstvom Miloša Medenice kog je sud osudio na 10 godina zatvora - blago u odnosu na težinu izvršenog krivičnog djela. Ne sumnjam da će gospodin Medenica uputiti zahvalnice onima koji su mu danas pomogli da pobjegne pravdi, a koji se vjerovatno i ne osjećaju odgovornim za ovo što se desilo i koji su vjerovatno ponosni na to što su odbranili “ljudska prava” onima koji su ugrozili ili oduzeli ista ta prava drugima - naveo je Čarapić.
Oni su, kaže, nikad odlučniji.
- Zaključno, danas su nas okolnosti, koje su za nas bile predvidive, možda obeshrabrile ali smo nikad odlučniji da se do kraja mandata ne pomjerimo ni milimetar, budući da vrijeme iznova i iznova pokazuje da su naše namjere i ideje ispravne - naveo je Čarapić.

Tag: nasa