Izložba fotografija jednog od pionira crnogorske i jugoslovenske fotografije XX vijeka Milana Pešića „Trag u vremenu“, biće otvorena u utorak, 25. novembra, u 12 časova, u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“ na Cetinju.
Postavka obuhvata radove iz svih faza njegovog višedecenijskog stvaralaštva – od dokumentarnih snimaka posljeratne obnove, do antologijskih portreta crnogorskih gorštaka i pejzaža koji svjedoče o nestajućem svijetu tradicije i prirode, saopšteno je iz Narodnog muzeja Crne Gore.&nbsp;
- Izložba pruža uvid u Pešićev izuzetno bogat opus, koji broji više od 150 hiljada snimaka i otkriva njegovu jedinstvenu sposobnost da poveže dokumentarnu preciznost sa dubokim humanističkim osjećajem za ljude i prostor. Kao autor koji je fotografijom bilježio društvene i kulturne promjene Crne Gore i Jugoslavije tokom druge polovine XX vijeka, ostavio je neizbrisiv trag u razvoju naše vizuelne kulture.
Njegove fotografije bilježe promjene u crnogorskom društvu poslije rata, a prepoznatljiv je po reportažnoj i dokumentarnoj fotografiji, realističnim portretima, kao i lirskim prizorima prirode. Fotografisao je ljude težake, stočare, ribare, planince i primorce, nomade i slučajne prolaznike, puteve i bespuća Crne Gore. Kroz njihove portrete prenosio je karakter ljudi karakterističan za naše podneblje. Prvi je pronio kameru kroz kanjon Nevidio, vrebao je sumrake i zalaske sunca na plažama i dočekivao zore u durmitorskim snjegovima da uhvati čudesnu igru sjenki na netaknutoj bjelini. Gotovo da nema mjesta u Crnoj Gori, u koje za 60 godina stvaralačkog rada, nije kročila njegova noga i vidjelo njegovo oko.
Predstavljeni materijal potiče iz arhive Biroa za odnose sa javnošću Vlade Crne Gore, gdje se čuva više od šest hiljada negativa i kontakt kopija, otkupljenih od autora početkom osamdesetih godina. Zahvaljujući saradnji između Narodnog muzeja i Vlade Crne Gore, fotografije su digitalno obrađene i prilagođene savremenim muzejskim standardima. Ovaj fotografski fond biće trajno pohranjen u Narodnom muzeju, kao dragocjeni segment kulturnog nasljeđa Crne Gore - navode iz Muzeja.&nbsp;
Milan Pešić je rođen 1924. godine pod Crnom Stranom ispod Zagarača kod Danilovgrada.
Bio je učesnik Narodnooslobodilačke borbe.
- Ušao je u svijet fotografije 1945. godine i u njemu ostao do 2009. Bio je jedan od osnivača foto-kluba ,,Titograd“ (1947), a ubrzo zatim i Foto-kino saveza Crne Gore, koji je sve do kraja sedamdesetih okupljao profesionalce i amatere, dopisnik „Filmskih novosti“ iz Slovenije (1950–1951), samostalni reporter ,,Pobjede“ (1954–1961), samostalni dopisnik RTB za Crnu Goru, Sandžak i Dubrovnik (1961–1987).
Dobitnik je više nagrada i priznanja - dvije Trinaestojulske nagrade (1962, 1965), Internacionalni majstor umjetničke fotografije (1971), Majstor fotografije FSJ (1993), nagrade FSJ za životno djelo (1993). Umro je 2009. godine.
Izložba je kustoski projekat istoričarke umjetnosti Mirjane Dabović Pejović, a trajaće do 25. decembra - zaključuju u saopštenju.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

U utorak otvaranje izložbe fotografija „Trag u vremenu“

Izložba radova sa likovnog konkursa za djecu na temu „Svijet mi se oko glave vrti“, povodom obilježavanja Njegoševog dana, nacionalnog praznika kulture, biće otvorena u srijedu, 12. novembra, u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag – Dado Đurić“ na Cetinju, sa početkom u 11 časova.
Tom prilikom biće dodijeljene nagrade u sve tri kategorije.
Narodni muzej Crne Gore je i ove godine, po treći put, organizovao likovni konkurs posvećen životu, stvaralaštvu i duhovnom nasljeđu Petra II Petrovića Njegoša, jedne od najznačajnijih ličnosti crnogorske istorije, književnosti i kulture.
Tematski izbor ovogodišnjeg konkursa obuhvatio je tri uzrasne kategorije: djecu predškolskog uzrasta i učenike do IV razreda osnovne škole (od 4 do 10 godina); učenike od V do IX razreda osnovne škole (od 11 do 15 godina) i; učenike srednjih škola (od 15 do 18 godina).
Na konkurs je pristiglo preko hiljadu radova djece iz 70 osnovnih i srednjih škola i predškolskih ustanova.
Cilj likovnog konkursa je da podstakne kreativnost, izražajnost i ljubav prema likovnoj umjetnosti i kulturnom nasljeđu Crne Gore, te da poveže najmlađe s duhovnim i estetskim vrijednostima koje Njegoš simbolizuje. Odabrani radovi, izdvojeni iz velikog broja pristiglih, svjedoče o bogatstvu dječje mašte, osjećajnosti i originalnom viđenju svijeta.
Tema konkursa pokazala se kao snažan kreativni impuls koji je okupio raznovrsno i bogato stvaralaštvo djece i mladih. Od najmlađih, koji s iskrenom radoznalošću ulaze u svijet boje i oblika, do onih starijih, čiji radovi nose zreliji likovni izraz i osjećaj za kompoziciju, formu i ritam slike, a koji su uspjeli da na originalan način izraze svoj doživljaj ovog Njegoševog stiha.

Preko hiljadu radova djece prijavljeno na likovni konkurs Narodnog muzeja

Narodni muzej Crne Gore i ove godine organizuje raznovrsne edukativno-kreativne radionice „Ljeto u muzeju“ od 4. jula. Ovi programi namijenjeni su i djeci i starijima.
- Program Ljeto u muzeju nastavlja tradiciju povezivanja kulture, znanja i zabave kroz raznovrsne radionice i događaje prilagođene svim uzrastima. Za razliku od klasičnog načina učenja, muzejski programi omogućavaju neposredan dodir sa istorijom i umjetnošću. Učesnici uče kroz iskustvo: dodiruju, posmatraju, analiziraju i stvaraju, a sve to rezultira dubljim razumijevanjem i dugotrajnim utiscima - naveli su oni u saopštenju.
Radionice su, kažu, pažljivo koncipirane kako bi kod djece, mladih i odraslih podstakle kreativno izražavanje, timski duh i kritičko razmišljanje.
- Kroz igru, dijalog i stvaralaštvo, svi učesnici imaju priliku da istraže muzejski svijet iz drugačije perspektive - istakli su u Narodnom muzeju.
Prva radionica „Reljefi iz muzejske mašte“ biće održana 4. jula, u 10 časova, u prostorijama CGU Miodrag Dado Đurić.
Pozivaju sve male kreativce od 6 do 12 godina da im se pridruže na posebnoj umjetničkoj radionici gdje će stvarati reljefe inspirisane posjetom muzeju.
- Nakon kratkog obilaska muzejske postavke djeca će, kroz oblikovanje i modelovanje u glini, imati priliku da izraze vlastiti doživljaj. Kroz igru i stvaralaštvo upoznaćemo osnovne pojmove reljefa, teksture i volumena, a sve to uz stručno vođenje muzejskih edukatora. Dođite da zajedno učimo, stvaramo i rastemo - jer ljeto u muzeju nije samo odmor, već i putovanje kroz znanje i umjetnost - istakli su u saopštenju.
Broj polaznika je ograničen na 10 učesnika, a zainteresovani se mogu prijaviti do 2. jula 2025. godine na mejl: tamara.djuranovic@narodnimuzej.me ili ivanis.bojana@t-com.me.

„Ljeto u muzeju“ od 4. jula

Narodni muzej Crne Gore, povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta, u ponedjeljak, 27. januara u 11 časova, u Mermernoj sali Njegoševe Biljarde, organizuje radionicu pod nazivom „Nikad ne zaboraviti“, saopštno je iz ove ustanove.
- Kroz predavanje i analizu događaja koji su doveli do genocida nad Jevrejima i drugim narodima tokom Drugog svjetskog rata, učesnici će steći dublje razumijevanje uzroka i posljedica ovog stravičnog zločina- kazali su iz NMCG.
Kako se u saopštenju navodi, radionica je osmišljena kako bi djeca i mladi shvatili važnost pamćenja ovih događaja i razvili svijest o opasnostima netolerancije, rasizma i antisemitizma.
- Tokom radionice planirana je prezentacija radova Petra Lubarde iz Istorijskog muzeja, nastalih tokom njegovog boravka u logorima kao i sesija s psihologom koji će mladima objasniti kako trauma, poput one koju su preživjele žrtve Holokausta, utiče na pojedince i zajednice- kazali su iz Narodnog muzeja.
Ova radionica će pomoći mladima da razviju empatiju i dublje razumijevanje uticaja koje ovakvi događaji imaju na ljude i društvo u cjelini.

Radionica “Nikad ne zaboraviti” u Njegoševoj Biljardi

Predsjednik Češke Petr Pavel, u okviru posjete Crnoj Gori, boravio je i na Cetinju, gdje je posjetio Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK), Muzej Kralja Nikole, a zapalio je i svijeću u pomen žrtvama tragedije, u kojoj je 13 osoba izgubilo život, saopšteno je iz Prijestonice.&nbsp; Na FCJK-u, se upoznao sa projektima iz oblasti javne diplomatije, segmenta saradnje Ambasade Republike Česke i FCJK-a. - Bilo je riječi o kursu izučavanja češkog jezika i kulture, koji će od kraja februara biti realizovan kako na FCJK-u tako i za studente Fakulteta političkih nauka (FPN) i Filološkog fakulteta u Nikšiću. Ovome kursu je prethodio pilot kurs održan prošle godine - navodi se u saopštenju Ambasade Republike Češke.&nbsp; Dekan FCJK Aleksandar Radoman je predsjedniku Pavelu predstavio i kutak Vaclava Havela, gdje su izložene publikacije i materijal iz života i djela Havela, a predsjednik se upisao u knjigu gostiju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250121160144_da3bd84a9c19733b88b8d14c58b2eeb167c958e50845a596782aafe117ed2eb5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250121160144_da3bd84a9c19733b88b8d14c58b2eeb167c958e50845a596782aafe117ed2eb5" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Pavel na FCJK-u"> </figure>  - Nakon posjete FCJK-u predsjednik Pavel je posjetio Muzej Kralja Nikole gdje je direktor Vukan Ražnatović govorio o vezama Crne Gore i Česke kroz istoriju - stoji u saopštenju. Nakon posjete muzeju predsjednik je sa suprugom i ambasadorkom Česke u Crnoj Gori, Janinom Hrebickovom zapalo svijeću u pomen žrtvama tragedie na Cetinju, koja se dogodila 1. januara.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250121160148_eff3b95bb9f1399af801c961f1bf33bb973594e4454bf208641a7d342225c29c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250121160148_eff3b95bb9f1399af801c961f1bf33bb973594e4454bf208641a7d342225c29c" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Pavel zapalio svijeću žrtvama na Cetinju"> </figure>  On će sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem otvoriti Drugi češko-crnogorski biznis forum. Podsjećamo da je prošle godine, tokom posjete ministra saobraćaja Česke Martina Kupke, otvoren prvi česko-crnogorski biznis forum. Predsjednik Pavel posjetice i Atlantski savez Crne Gore, a drugog dana i Vladin bezbjednosno operativni centar G SOC. Sjutra će u Vili Gorica biti upriličen sastanak i ručak između predsjednika Pavela i potpredsjednika Vlade Filipa Ivanovića.

Pavel na Cetinju zapalio svijeće za žrtve tragedije, posjetio FCJK i Muzej Kralja Nikole

Narodni muzej Crne Gore ocijenili su da je spot albanskog pjevača Davida Drešaja na krajnje neprimjeren način predstavlja Njegošev mauzolej na Lovćenu, ali i istakli da su za to dali odobrenje jer u zahtjevu nigdje nije naznačeno da se radi o komercijalnom video spotu za pjesmu, da će biti ispred Mauzoleja, ali i da će u tome učestvovati plesačice.
- &nbsp;Narodni muzej je dao saglasnost za snimanje, smatrajući, kako je i navedeno u zahtjevu, da se radi o snimanju par kadrova, za potrebe nekomercijalnog video klipa kojim se žele predstaviti prirodne ljepote planine Lovćen - pojasnili su oni u saopštenju medijima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fkultura%2Fvujovic-spot-je-t-aime-davida-dresaja-na-lovcenu-nije-imao-zakonska-odobrenja-za-snimanje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni su istakli da im se svake godine obrati veliki broj produkcijskih kuća, medija i influensera zahtjevima za snimanje kadrova u cilju promocije kulturnog nasljeđa.
- Kako se uglavnom radi o promotivnim i dokumentarnim filmovima ili video klipovima, koji se snimaju u cilju prezentacije kulture i umjetnosti, Narodni muzej istim daje saglasnosti za snimanje, uz prethodni zahtjev u kojem se precizno navodi šta se želi snimiti. Narodnom muzeju Crne Gore nedavno se mejlom obratila produkcijska kuća „Mars studio“ zahtjevom za dozvolu za snimanje „video klipa umjetnika Davida Drešaja na lokaciji Nacionalnog parka Lovćen“ i da će njihov stručni tim na profesionalan način „dočarati ljepotu lovćenskog parka - navode u Narodnom muzeju Crne Gore.
Budući da objekti Narodnog muzeja imaju status kulturnih dobara, za sva moguća komercijalna snimanja, shodno zakonskoj regulativi, neophodno je, podvlače oni, tražiti dozvolu od Uprave za zaštitu kulturnih dobara.&nbsp;
- Kako u zahtjevu, a ni u kasnijoj telefonskoj komunikaciji predstavnika Narodnog muzeja i produkcijske kuće nijesu saopštene ključne činjenice za snimanje spota, smatramo da je ovim naša ustanova dovedena u zabludu. Smatramo da je na krajnje neprimjeren način predstavljen Njegošev mauzolej na Lovćenu, a Narodni muzej Crne Gore će razmotriti dalje korake u vezi sa pooštravanjem procedura i drugih postupanja po ovom pitanju. Preuzimajući odgovornost, ovim putem se izvinjavamo javnosti zbog moguće uznemirenosti - zaključili su u saopštenju.

Narodni muzej Crne Gore o spotu Drešaja: Na krajnje neprimjeren način predstavljen Njegošev mauzolej na Lovćenu

U današnjoj emisiji &nbsp;Vikend popodne na Televiziji E očekuje vas inspirativna i sadržajna emisija puna znanja, topline i dobrih priča.&nbsp;
Razgovaramo sa naučnicom koja nam otkriva kako se nauka može približiti svima i govori o svom istraživanju u oblasti probiotika, sa posebnim osvrtom na Crnu Goru.
Sa pedagogom otvaramo važnu temu vaspitanja djece i tražimo balans između autoriteta i ljubavi u savremenom roditeljstvu.
U gostima nam je i predstavnik nevladine organizacije koji nas &nbsp;kroz priču o svom humanitarnom radun podsjeća koliko nekome može značiti i najmanji gest, te koliko je naš narod human.
Emisiju završavamo u opuštenom tonu uz slatke, ali zdrave recepte sa Sandrom Manojlović!
Pratite nas od 17 sati!

Vikend popodne: Kako se nauka može približiti svima

Iz Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) saopšteno je da su neistiniti navodi da su „preuzeli predmet u slučaju Medovina“.
- Obavještavamo da Specijalno državno tužilaštvo nije preuzelo krivično gonjenje u predmetima Osnovnog državnog tužilaštva u Cetinju, protiv okrivljene O.K., za produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja i krivično djelo nesavjestan rad u službi, protiv koje je u toku krivični postupak pred Osnovnim sudom u Cetinju, jer za to nema zakonskog osnova i razloga - naveli su oni u saopštenju.
Naprotiv, kažu da je Specijalno državno tužilaštvo, radi odlučivanja o krivičnoj prijavi O.K., protiv državnih tužilaca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Cetinju i za krivično djelo zloupotreba službenog položaja, koristeći ovlašćenja iz Zakonika o krivičnom postupku i Zakona o Državnom tužilaštvu, odnosno Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu, tražilo sudske spise radi uvida i razmatranja, kako bi donijelo odluku o krivičnoj prijavi.
- Nakon razmatranja i kopiranja, spisi su vraćeni Osnovnom sudu u Cetinju - naveli su u SDT-u.

SDT: Nijesmo preuzeli krivično gonjenje u predmetu Medovina

Strah od diskriminacije, osuđivanja i kršenja povjerljivosti često odvraća LGBTI osobe od odlaska u zdravstvene ustanove, kazala je direktorica nevladine organizacije (NVO) Socijalni centar Milica Špajak i poručila da je neophodno donijeti protokole i smjernice za rad sa LGBTI pacijentima.
Istraživanje NVO Socijalni centar i LGBT Forum Progres pokazalo je da je velika većina zdravstvenih radnika u Crnoj Gori spremna da pruži jednaku zdravstvenu zaštitu LGBTI pacijentima i da je direktna diskriminacija rijetka pojava u ustanovama. Međutim, istraživanje u kojem je učestvovalo 119 zdravstvenih radnika iz sve tri regije Crne Gore je identifikovalo i značajne sistemske nedostatke, koji se odnose na nedostatak edukacija, obuka i nepostojanje pisanih protokola za rad sa LGBTI pacijentima.
Špajak je rekla da je najvažnija poruka tog istraživanja to što zdravstveni radnici jasno govore da imaju volju i žele da djeluju kvalitetnije i inkluzivnije, da prepoznaju nedostatak znanja, posebno kada je riječ o terminologiji, pristupu i mentalnom zdravlju LGBTI osoba, ali da ih sistem u kontinuitetu ostavlja bez alata u praksi.&nbsp;
- Naime, više od polovine ispitanika nikada nije dobila bilo koju vrstu edukacije o specifičnim potrebama LGBTI osoba, a nijedan od 119 ispitanika nije potvrdio da u njihovoj ustanovi postoje pisani protokoli za rad sa LGBTI pacijentima - kazala je Špajak u intervjuu <a href="https://mina.news/article/usvojiti-protokole-i-smjernice-za-pru%C5%BEanje-zdravstvene-za%C5%A1tite-lgbti-osobama%C2%A0">Agenciji MINA</a>.
Ona je navela da je, nažalost, bilo i odgovora koji otvoreno stigmatizuju i predstavljaju ekstreman oblik homofobije i govora mržnje.
- To su zbilja rijetki primjeri u našem uzorku, ali i dalje dovoljno opasni da nas podsjete zašto je intervencija u ovoj oblasti od izuzetnog značaja, ne samo za LGBTI osobe, već i za sve marginalizovane društvene grupe - istakla je Špajak.
Ona je poručila da donosioci odluka, ali i cjelokupna javnost, moraju shvatiti da se ne radi o nekom "specijalnom tretmanu", već o fundamentalnom ljudskom pravu na zdravlje, koje se LGBTI osobama praktično uskraćuje kroz strah, stigmu i nedostatak podrške.
Upitana kakav je odnos zdravstvenih radnika prema pacijentima iz LGBTI zajednice, uzimajući u obzir nalaze iz njihovog istraživanja, Špajak je kazala da većina ispitanika, preko 94 odsto, navodi da se nikada nije osjećala nelagodno u radu sa LGBTI osobama, što je na prvi pogled ohrabrujuće.&nbsp;
- Međutim, ta spremnost mora biti praćena i sistemskom podrškom samim zdravstvenim radnicima - jasnim smjernicama, protokolima, mehanizmima na koje mogu da se oslone kada nijesu sigurni kako da postupe u određenoj situaciji - rekla je Špajak.&nbsp;
Kako je dodala, skoro 60 osoba je direktno navelo da im je potrebna institucionalna podrška kroz pisane protokole, što potvrđuje da zdravstveni radnici i sami prepoznaju tu prazninu.
- Iz našeg svakodnevnog rada sa LGBTI osobama, znamo da je strah od diskriminacije, osuđivanja i kršenja povjerljivosti najčešći razlog zbog kojeg LGBTI osobe odlažu ili potpuno izbjegavaju posjete zdravstvenim ustanovama - kazala je Špajak.
Kako je rekla, istraživanje pokazuje da se negativni komentari i šale o LGBTI osobama među zdravstvenim radnicima dešavaju (skoro četvrtina ispitanika ih čuje „ponekad“ ili „češće“), kao i da se ime i zamjenice koje koriste trans osobe ne poštuju u više od trećine slučajeva.
- Nesumnjivo je da predrasude postoje, međutim ne možemo reći da je to specifičnost zdravstvenih ustanova, predrasude su i te kako prisutne u velikom dijelu crnogorskog društva - navela je Špajak.&nbsp;
Ona je naglasila da još više brine nevidljivost problema. „Skoro 66 odsto ispitanika ne prepoznaje nikakve prepreke u svom okruženju, a istovremeno nemamo nijedan protokol, edukacija je gotovo nepostojeća, privatnost i bezbjednost pacijenata upitna“.
Upitana na kojem je nivou znanje zdravstvenih radnika u Crnoj Gori o specifičnim zdravstvenim potrebama LGBTI osoba, Špajak je kazala da se, imajući u vidu isključivo rezultate istraživanja i odgovore 119 ispitanika, može zaključiti da je ono nezadovoljavajuće.
- Više od polovine ispitanika (50,4 odsto) nikada tokom svog formalnog obrazovanja nije imalo edukaciju o ovoj temi, a dodatnih 23,5 odsto navodi da je edukacija postojala, ali u nedovoljnom obimu. Upravo ovi podaci nam govore da je veliki broj zdravstvenih radnika, koji su učestvovali u istraživanju, započeo svoju profesionalnu praksu bez dovoljnog znanja o zdravlju LGBTI osoba - rekla je Špajak.
Ona je navela da pozitivnu stranu predstavlja to što su zdravstveni radnici prepoznali sopstvene limite.
- Kada pogledamo učešće u neformalnom obrazovanju nakon studija, situacija je dosta ozbiljnija, naime, 73,9 odsto zdravstvenih radnika nikada nije pohađalo bilo kakvu obuku ili trening o radu sa LGBTI osobama, a 10,1 odsto eksplicitno navodi da obuku o ovoj temi nema u planu ni u budućnosti - kazala je Špajak.
Na pitanje da li LGBTI pacijenti imaju povjerenje u zdravstvene ustanove, ona je odgovorila da je ono veoma nisko, usljed duboko ukorijenjene stigme, predrasuda i stereotipa u društvu.
Strah od diskriminacije, kako je rekla, često je presudan faktor u odluci da li će neko zatražiti medicinsku pomoć.&nbsp;
Špajak je naglasila da LGBTI osobe odlažu posjete ljekarima čak i kada se radi o ozbiljnim zdravstvenim problemima, jer je sami rizik od narušavanja privatnosti i bezbjednosti, nerazumijevanja i odbacivanja, percipiran kao veći od pomoći koju bi mogli dobiti.
- Strah koji LGBTI osobe često navode, nažalost, nije iracionalan, već je zasnovan na stvarnim iskustvima diskriminacije, nepoštovanja privatnosti i nedostatka senzibilnosti od strane medicinskog osoblja - dodala je Špajak.
Imajući sve to u vidu, kako je rekla, dolazi se do “začaranog kruga” - LGBTI osobe što se više povlače iz zdravstvenog sistema, to su manje vidljive, a njihove potrebe ostaju neprepoznate.
- Usljed nedostatka povjerenja i sigurnosti da će biti tretirani profesionalno i sa poštovanjem (kao bilo koji drugi pacijent), mnoge LGBTI osobe radije će svoje zdravstvene tegobe ukrivati, prije nego izlagati se potencijalnom poniženju ili nerazumijevanju - dodala je Špajak.
Ona je upozorila da je, takođe, jedan od identifikovanih izazova nedostatak privatnosti i rizik od narušavanja povjerljivosti, posebno u manjim sredinama, najčešće na sjeveru Crne Gore, gdje je dosta teže očuvati anonimnost.
Prema riječima Špajak, to sve zajedno dovodi do ozbiljnog narušavanja, kako mentalnog, tako i fizičkog zdravlja LGBTI osoba.
Kao najveću sistemsku prepreku u pružanju inkluzivne zdravstvene zaštite LGBTI osobama, ona je izdvojila upravo potpuno odsustvo protokola i smjernica za rad sa LGBTI pacijentima.&nbsp;
Uporedo sa tim, kako je kazala Špajak, više od polovine ispitanika nikada nije bilo edukovano o specifičnim zdravstvenim potrebama LGBTI osoba, što direktno može ugroziti kvalitet zaštite koju mogu pružiti, čak i kada iskazuju dobru volju.
Ona je istakla da se uz postojanje volje i resursa i angažovanje stručnjaka i pomoć organizacija civilnog društva, koje imaju višegodišnje iskustvo u radu sa LGBTI zajednicom, relativno brzo mogu razviti i usvojiti protokoli i smjernice za pružanje zdravstvene zaštite.&nbsp;
Ti protokoli, kako je dodala Špajak, dali bi konkretna uputstva zdravstvenim radnicima, od toga kako voditi razgovor, koja pitanja su relevantna, koja terminologija je primjerena i kako osigurati privatnost.&nbsp;
Ona je kao prioritet izdvojila i potrebu sprovođenja obaveznih obuka za zdravstvene radnike koji već profesionalno djeluju u sistemu. „U ovom dijelu govorimo o praktičnim obukama koje bi pružile znanje o specifičnim zdravstvenim potrebama LGBTI osoba, od strane stručnjaka iz oblasti“.&nbsp;
Prioritet je, kako je poručila Špajak, i uspostavljanje jasnih politika protiv diskriminacije u svim zdravstvenim ustanovama sa definisanim mehanizmima prijavljivanja i sankcionisanja.&nbsp;
- Neophodno je da svaka zdravstvena ustanova ima jasno vidljiv dokument koji definiše da diskriminacija po osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta ne može biti tolerisana, sa konkretnim postupkom šta raditi kada se diskriminacija desi - kazala je Špajak.
Upitana šta bi Ministarstvo zdravlja trebalo da uradi kako bi pravo na jednaku zdravstvenu zaštitu postalo stvarnost za sve ljude, ona je rekla da taj resor mora preuzeti glavnu ulogu i omogućiti da inkluzivna zdravstvena zaštita postane prioritet kroz konkretne korake.
- U praksi to znači obezbijediti finansijsku podršku koja bi omogućila detaljan razvoj protokola, smjernica i obuka zdravstvenih radnika/ca, kao i uspostaviti saradnju sa organizacijama civilnog društva koje imaju svakodnevno iskustvo u radu sa LGBTI osobama i poznaju poteškoće i prepreke sa kojima se ova zajednica suočava - navela je Špajak.
Podjednako važno je, kako je istakla, osigurati da se sadržaji o zdravlju LGBTI osoba uključe u obavezne programe medicinskih fakulteta i srednjih medicinskih škola, jer prvenstveno se mora početi od obrazovanja i podizanja svijesti budućih generacija.
- Istovremeno, neophodan je sistem evaluacije, kroz prikupljanje podataka o tome sa kakvim problemima dolaze LGBTI osobe, kakva su njihova iskustva sa zdravstvenim radnicima - dodala je Špajak.
Upitana koju poruku bi poslala LGBTI osobama koje se i dalje osjećaju nesigurno ili nevidljivo u zdravstvenom sistemu, ona je istakla da je ključno da znaju da bilo koja vrsta diskriminacije u zdravstvenom sistemu nije dozvoljena i da Zakon o zdravstvenoj zaštiti jasno garantuje jednakost svih građana u ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu, bez obzira na lična svojstva.
Špajak je rekla da njihovo istraživanje predstavlja prvi korak koji otkriva praznine i nedostatke u zdravstvenom sistemu, ali da takođe pokazuje da većina zdravstvenih radnika pristupa LGBTI pacijentima bez nelagode.&nbsp;
Identifikovani problemi, kako je naglasila, zahtijevaju primarno sistemska rešenja, ali za kvalitetne i inkluzivne promjene potrebno je zajedničko djelovanje svih činilaca društva.&nbsp;
- U međuvremenu, NVO Socijalni Centar i LGBT Forum Progres nastavljaju da pružaju kontinuiranu podršku i pomoć LGBTI osobama u ostvarivanju osnovnih ljudskih prava u Crnoj Gori - poručila je Špajak.

Usvojiti protokole i smjernice za pružanje zdravstvene zaštite LGBTI osobama

Švajcarac Franjo Fon Almen pobjednik je šestog spusta sezone koji je za Svjetski kup vožen u Kran Montani.
Do drugog trijumfa ove sezone, ukupno petog u karijeri, došao je u vremenu minut i 55 sekundi.
Fon Almen je ove sezone slavio u istoj disciplini i u Val Gardeni.
Kao drugoplasirani, sa 65 stotinki zaostatka, završio je Italijan Dominik Paris, dok je treći bio Rajan Kohran-Zigl, sa 70 stotinki slabijim vremenom od pobjednika.
Švajcarac Marko Odermat imao je četvrto vrijeme, peti je bio Italijan Benžamin Žak Alio, a šesti Švajcarac Lars Rošti.
Odermat je vodeći u plasmanu spusta sa 510 bodova.
Fon Almen je drugi sa 395, dok treće mjesto sa 296 bodova zauzima Paris.
Odermat je na čelu i u generalnom plasmanu sa 1385 bodova.
Brazilac Lukas Pineiro Brathen je na drugom mjestu sa 798, a treći Atl Li Mekgrat 694 bodova.

Tag: narodni-muzej