U organizaciji Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina (CEKUM), u ponedjeljak, 1. decembra, u Biblioteci „Radosav Ljumović“ biće održana promocija knjige „Nakon tačke“, autora Kemala Musića.
O knjizi će govoriti prof. dr Olga Vojičić Komatina, Edin Smailović i autor, dok će program moderirati Vesna Šoškić.
Promocija se organizuje u okviru manifestacije „Dani kulture manjina Crne Gore“.
Događaj će biti održan u sali „Marko Miljanov“ sa početkom u 19 časova.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Promocija knjige „Nakon tačke“ Kemala Musića u ponedjeljak u Podgorici

Stranka evropskog progresa izražava neslaganje sa postupkom direktorice Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“ Slavice Ilinčić da zabrani štampanje knjige publiciste Danila Burzana „Gradonačelnici“ zbog toga što je napisana na jotovanoj varijanti crnogorskog jezika.
- Postupak direktorice predstavlja otvoren atak na državni identitet Crne Gore i pokušaj dezavuisanja nacionalnog i jezičkog identiteta crnogorskog naroda i građana Crne Gore koji baštine takve identitetsko-jezičke vrijednosti- kazali su iz SEP-a.
Ističi da je ponašanje čelne osobe jedne značajne ustanove kulture kakva je Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“ kršenje člana 13 Ustava Crne Gore koji propisuje da je crnogorski jezik službeni. Zvanični Pravopis crnogorskoga jezika iz 2009. godine daje dubletno, dakle ravnopravno, jotovanu i nejotovanu varijantu crnogorskog jezika.
Stranka evropskog progresa poziva čelne ljude Grada Podgorice, koji je osnivač Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“, da ne dozvole ponašanje protivno Ustavu i važećoj regulativi u ovoj oblasti.
- Sigurni smo da će svi pokušaji identitetskog preobražaja Crne Gore ostati bezuspješni, te da će građanske i evropske vrijednosti biti dominantne u odnosu revizionističke i destruktivne aktivnosti dijela aktera na društvenoj i političkoj sceni- zaključuje se u saopštenju.

Lakčević: SEP poziva čelnike Podgorice da stanu na put neustavnom postupku Ilinčić

Ovo što se događa u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“ nije samo loša urednička odluka, niti još jedan hir Slavice Ilinčić, već je riječ o kršenju Ustava Crne Gore i Zakona o zabrani diskriminacije, jer se autoru uskraćuje pravo da objavi knjigu na jednoj od dvije službeno ravnopravne varijante crnogorskog jezika, poručio je odbornik Evropskog saveza u SO Glavnog grada, Miloš Mašković.
- Kada javna ustanova nekome zabranjuje da koristi zvaničnu, standardizovanu varijantu jezika, to je suštinski primjer institucionalne diskriminacije- kazao je Mašković u objavi na mreži X.
&nbsp;Još je sramotnije, dodaje Mašković, što direktorica Biblioteke, umjesto da štiti kulturni identitet i slobodu stvaralaštva, uvodi političke filtere i lične jezičke preferencije u javni posao.
- Ali možda je još problematičnoje to što gradonačelnik Saša Mujović na sve ovo ne reaguje. Takvo ponašanje nije neutralno. To je poruka. Poruka da se ili slaže, odnosno da podržava ovakav model upravljanja i da mu je potpuno prihvatljivo da se budžetske institucije pretvaraju u servis političkih naloga ili da “po svaku cijenu” čuva koalicioni mir- ističe Mašković.
Pozvao je Mujovića da reaguje i da zaštiti Ustav i ključni princip nediskriminacije i zaštite ljudskih prava, kulturnog identiteta grada i države. &nbsp;
- Pozivam i Zaštitnika ljudskih prava i sloboda da hitno reaguje, jer je ovdje povrijeđeno osnovno ustavno pravo na slobodu izražavanja, ravnopravnu upotrebu jezika i nediskriminaciju u pristupu javnim ustanovama- dodao je.
Ako se ovo ne sankcioniše, smatra Mašković, otvara se prostor da svaka ustanova sutra uvodi svoje „dozvoljene“ i „nedozvoljene“ jezičke, nacionalne ili političke kriterijume.&nbsp;
- To je put u opasno urušavanje kulturnog, institucionalnog i demokratskog poretka. &nbsp;Ovo je trenutak kada moramo zaštititi elementarne civilizacijske vrijednosti od onih koji su COVID liječe dimom, od onih koji pripadnike manjinskih naroda nazivaju „šiptarima“, od onih kojima je spaljena NATO zastava zaštitni znak- poručio je odbornik ES.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmilosmaskovic%2Fstatus%2F1993598867531555227&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mašković: Ovo nije samo hir Slavice Ilinčić, već kršenje Ustava i Zakona o zabrani diskriminacije

Iako je gotovo sve bilo dogovoreno da Narodna biblioteka ,,Radosav Ljumović“ bude izdavač drugog, proširenog izdanja knjige ,,Gradonačelnici“ novinara i publiciste Danila Burzana, do toga ipak nije došlo.
Razlog za to je što direktorica te javne ustanove Slavica Ilinčić nije prihvatila da knjiga bude štampana na jotovanoj varijanti crnogorskog jezika!?
RAZOČARENJE
- Nakon pet knjiga koje mi je ranije štampala Narodna biblioteka ,,Radosav Ljumović“, naravno, upravo na toj prokazanoj, jotovanoj vrijanti crnogorskoga jezika, više sam nego iznenađen, čak i uvrijeđen, ponižen, diskvalifikovan. Mislim da je ovo skandalozno ponašanje. Prosto ne mogu da vjerujem da Biblioteka koja se finansira iz budžeta za koji ja izdvajam jednako, ako ne i više od gospođe koja je trenutno direktorka, da se iz takvog budžeta svih nas neko može finansirati, a neko ne može samo zato što se to nekome sviđa – kazao je za Pobjedu Burzan.
Ističe da je od kompetentnih ljudi obaviješten da su po zakonu ravnopravne obje varijante crnogorskog jezika, te da nikakvih problema ovakve vrste ne bi smjelo da bude.
Kada se početkom novembra pismom obratio direktorki Biblioteke, između ostalog je podsjetio da je ta ustanova prije deceniju bila izdavač njegove monografske knjige ,,Gradonačelnici“.
- U međuvremenu su promijenjene tri ,,opštinske vlasti“ i procijenio sam da je vakat za novo, dopunjeno izdanje. Pored tri nova gradonačelnika, u drugome izdanju bi se još našle biografije svih zamjenika gradonačelnika, zatim svih predśednika/ca Skupštine glavnoga grada, kao i njihovih pomoćnika. Ovim putem nudim da budete izdavač i ovoga, dopunjenoga izdanja knjige ,,Gradonačenici“, pretpostavljajući da bi vaše prihvatanje trebalo da bude uneseno i u plan budžeta za iduću godinu. Kao autor, ni ovom prilikom nemam finansijskih zahtjeva, već samo da dobijem 50 primjeraka knjige – naveo je u pismu Burzan.
Ubrzo je, kaže, dobio pozitivan odgovor i poziv na razgovor oko pojedinosti u vezi sa pripremom i štampanjem knjige.
- Razgovoru sa direktorkom Ilinčić prisustvovala su i dva njena saradnika iz Biblioteke. Dvadesetak minuta vrlo ugodnoga razgovora rezultiralo je dogovorom da rukopis predam do kraja godine, a precizirali smo i detalje oko formata, izgleda korica, tiraža itd. Kad je sve dogovoreno i prije nego što su mi uručili neke knjige na poklon, direktorka mi je rekla da, ipak, neće biti štampanja knjige na jotovanoj varijanti crnogorskoga jezika, već da treba da je „preradim“, pošto Biblioteka pod njenim rukovodstvom ima takvu izdavačku politiku, da jotovana varijanta „ne prolazi“. Naravno da nijesam to prihvatio, rekao sam da bi to značilo odustajanje od samoga sebe i da ja treba da pogazim svo svoje dosadašnje stvaralaštvo. Uzalud sam ukazivao na ravnopravnost obje varijante crnogorskoga jezika, kao i da su sve moje knjige (pa i onih pet koje je izdala Biblioteka) pisane tom, jotovanom varijantom crnogorskoga jezika – navodi Burzan.
ĆUTANJE KAO ODOBRAVANJE
Smatrajući da nije dobro da odmah javno reaguje nakon susreta i razgovora sa direktoricom Biblioteke, želio je da provjeri da li iza ovakve politike stoji i Glavni grad.
- Narednoga dana sam se pismeno obratio gradonačelniku Podgorice, jer sam želio da vidim da li i on stoji iza takve politike, odnosno odluke da se budžetski novac ne može ravnopravno trošiti za potrebe svih građana, odnosno da li je direktorka Biblioteke, u stvari, samo produžena ruka politike gradske uprave - priča Burzan.
Od gradonačelnika je imejlom zatražio da ga primi na kratki razgovor povodom pripremljenog drugog, proširenog i dopunjenoga izdanja knjige ,,Gradonačelnici“, napomenuvši da je na ovu temu razgovarao sa direktorkom Biblioteke, koja je izdavač prvoga izdanja, ali i kako se ispostavilo da dogovor o drugom izdanju nije moguć. Nakon nekoliko dana obaviješten je da ga gradonačelnik nikako ne može primiti zbog velike zauzetosti, ali da ga može primiti njegov savjetnik Slavko Matković, što je prihatio. Detaljno mu je, kaže, saopštio sve pojedinosti, poručujući da očekuje odgovor gradonačelnika Mujovića o tome da li podržava odluku direktorke Biblioteke o zabrani izdavanja knjiga na zvaničnoj, dakle, zakonitoj varijanti crnogorskoga jezika.
- Od JU Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“, kao ustanove koja je bila izdavač prvog izdanja, zatražili smo i dobili potrebna pojašnjenja. Direktorica Biblioteke nas je upoznala sa tokom vašeg razgovora i potvrdila spremnost ustanove da podrži izdavanje novog izdanja, u skladu sa standardima i izdavačkom politikom koju primjenjuju na sve publikacije. Takođe je naglasila da je pitanje pravopisne varijante dio njihovih stručnih i uredničkih procedura, na koje Biblioteka, kao autonomna ustanova, ima zakonsko pravo i odgovornost. U tom kontekstu, ističemo da se Glavni grad i gradonačelnik ne uključuju u stručne i uredničke odluke ustanova kulture, već poštuju njihov profesionalni integritet i samostalnost. Smatramo da je neposredni dijalog između autora i izdavača najadekvatniji okvir za usaglašavanje svih tehničkih i uredničkih pitanja, uključujući i ovo – navodi se u odgovoru koji mu je dostavio savjetnik gradonačelnika.
Ovakav odgovor bio je još veće razočarenje, kaže ovaj istaknuti crnogorski publicista.
- Tako sam saznao da direktorka Ilinčić ima podršku gradonačelnika Mujovića za nezakonito ponašanje. Dakle, ranijih godina je Biblioteka mogla da štampa moje knjige na jotovanoj varijanti, ali sada ne može! To znači da se podržava, bolje reći – primjenjuje, korišćenje novca svih građana samo za projekte koji su politički prihvatljiviji aktuelnoj vlasti glavnoga grada… A, izvjesno i Crne Gore – zaključio je Danilo Burzan.
Ovim povodom Pobjeda se obratila Glavnom gradu za komentar, ali do zaključenja broja nijesmo dobili odgovor.
Ilinčić: Poslovna politika Biblioteke zasniva se na važećim propisima u svim segmentima rada
Odgovarajući na pitanja Pobjede, direktorka NB ,,Radosav Ljumović” Slavica Ilinčić je izjavila da ta ustanova sve svoje aktivnosti obavlja u skladu sa zakonom, te da se to odnosi i na izdavačku djelatnost.
- Poslovna politika Biblioteke zasniva se na važećim propisima u svim segmentima rada – bio je odgovor direktorice Narodne biblioteke ,,Radosav Ljumović".

Gradska biblioteka ne podržava legalnu, jotovanu varijantu crnogorskog jezika: Ilinčić odbila da štampa Burzanovu knjigu

Povodom 19. decembra, Dana oslobođenja Podgorice, JU NB „Radosav Ljumović“ raspisuje literarni konkurs za učenike osnovnih i srednjih škola sa teritorije Podgorice, saopšteno je iz ove ustanove.
Tema Konkursa je „Podgorica u mojim očima“.
Radove slati na email adresu: <a href="mailto:nbibliotekapodgorica@podgorica.me">nbibliotekapodgorica@podgorica.me</a> do 08. decembra.

NB ''Radosav Ljumović'' raspisuje literarni konkurs za učenike na temu ''Podgorica u mojim očima''

Narodna biblioteka "Radosav Ljumović", u skladu sa Danom žalosti u našoj zemlji povodom stradanja građana i građanki u požaru u Domu penzionera u Tuzli, otkazuje sve programske aktivnosti planirane za današnji dan.
U saopštenju navode da ujedinjeni u bolu izražavaju saučešće porodicama nastradalih, njihovim prijateljima i svima koji su pogođeni ovim teškim događajem.

Otkazan današnji program u NB "Radosav Ljumović" zbog Dana žalosti

Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“ u Podgorici nagradila je najuspješnije učeničke radove pristigle na literarni konkurs organizovan povodom 13. novembra – Dana rođenja Petra II Petrovića Njegoša.
U kategoriji osnovnih škola, na temu „Blago tome ko dovijeka živi, imao se rašta i roditi“, prvu nagradu osvojio je Danilo Galičić, učenik Osnovne škole „Vuk Karadžić“.
Drugu i treću nagradu dobile su učenice Osnovne škole „Vlado Milić“, Ksenija Janković i Maša Boljević.
U kategoriji srednjih škola, na temu „Čaša žuči ište čašu meda, smiješane najlakše se piju“, prvonagrađena je Petra Gavrić, učenica Gimnazije „Slobodan Škerović“.
Druga nagrada pripala je Eleni Šćepanović iz Srednje ekonomske škole „Mirko Vešović“, dok je treće mjesto zauzeo Lazar Pejović, učenik Gimnazije „Slobodan Škerović“.
Najbolji učesnici konkursa biće nagrađeni diplomom, knjigom i novčanom nagradom, a svečano uručenje nagrada zakazano je za četvrtak, 7. novembar u 19 sati, u sali „Marko Miljanov“ Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“ u Podgorici.

Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“ nagradila najbolje literarne radove povodom Dana Njegoševog rođenja

Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“ - u godini obilježavanja 115 godina od rođenja Meše Selimovića - organizuje književno veče posvećeno velikom piscu.
Predavanje će biti održano u srijedu, 29. oktobra, u sali „Marko Miljanov“ u 19 sati.
Tim povodom će predavanje, pod naslovom „O egzistencijalnim i književnim suštinama Meše Selimovića“, održati prof. dr Lidija Tomić.&nbsp;

Veče posvećeno Meši Selimoviću sjutra u NB „Radosav Ljumović“

JU NB “Radosav Ljumović” povodom obilježavanja 13. novembra, Dana rođenja Petra II Petrovića Njegoša, organizuje literarni konkurs za učenike osnovnih i srednjih škola iz Podgorice, saopšteno je iz ove ustanove.
Za učenike osnovnih škola biblioteka je raspisala literarni konkurs na temu “Blago tome ko dovijek živi, imao se rašta i roditi”.
Za srednjoškolce, tema konkursa je “Čaša žuči ište čašu meda, smiješane najlakše se piju”.
Konkurs traje do 25. oktobra.&nbsp;
&nbsp;Radove slati na email: <a href="mailto:nbibliotekapodgorica@podgorica.me">nbibliotekapodgorica@podgorica.me</a>

Biblioteka ''Radosav Ljumović'' organizuje literarni konkurs za učenike iz Podgorice

Podgorička Narodna biblioteka "Radosav Ljumović", zajedno sa Udruženjem književnika Crne Gore, organizovala je večeras događaj posvećen Rajku Petrovom Nogu, a kako je navedeno, događaj je upriličen povodom 80. godišnjice rođenja tog pjesnika, rođenog u Bosni i Hercegovini, koji je preminuo 2022. godine u Beogradu.
Na skupu su govorili Budimir Dubak i Novica Đurić, dok je program vodio Dragan Alorić.
Time je podgorička biblioteka nastavila sa, u najmanju ruku, kontroverznim programima.
Naime, Nogo je u doba previranja i rata na prostoru bivše Jugoslavije, ali i nakon toga, imao niz problematičnih stavova - od "kusanja krvi" do otvorene odbrane presuđenih ratnih zločinaca Radovana Karadžića i Ratka Mladića.
 
 - Tu dvojicu što su utekli narod je prepoznao i svojijem krilom zakrilio. Nije narod, kako novi usrećitelji govore, njihov talac. Narod im je jatak. Da je drugačije, do sada bi ih na prevaru uhvatili i posjekli- navodio je svojevremeno Nogo, pri čemu je Karadžića i posjećivao u zatvoru prije nego će ovaj biti transportovan u Hag.
Bosansko-hercegovački mediji često će ga nazvati "zloglasnim Karadžićevim ratnim senatorom", a podsjetiće i da je u mladim danima u Sarajevu bio jedan od inspiratora progona Maka Dizdara.
Noga je 2022. godine, povodom Dana državnosti Srbije, odlikovao i predsjednik te države Aleksandar Vučić.
Oglasio se povodom programa u podgoričkoj biblioteci i reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić.
On je podsjetio na Nogov citat iz 1994. godine - "zar se naša braća muslimani ne boje naše krvi nenamirene? Mi moramo pokusati svoju porciju krvi."
- Širio je šovinizam, a drugi ga sprovodili u djelo. Udruženje književnika i Narodna biblioteka "Radosav Ljumović" promovišu inspiratora zločina. Crna Gora i Podgorica 'evropski', nema šta"- dodao je on.

Biblioteka ''Radosav Ljumović'' Književno veče u čast ''Karadžićevog ratnog senatora''

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Komisija za nestala lica: Potvrđeno da su pronađeni ostaci dva člana porodice Klapuh, potraga za trećim se nastavlja

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Tag: narodna-biblioteka-radosav-ljumovic