Kotoranin Radoje Zvicer (42) koji slovi za vođu kavačkog kriminalnog klana i Beograđanin Nikola Vušović (34) tokom decembra 2020. i početkom 2021. formirali su kriminalnu organizaciju u Srbiji i Crnoj Gori koja je planirala likvidaciju Marka Ljubiše Kana, visoko pozicioniranog člana škaljarske kriminalne grupe – navodi se u naredbi za sprovođenju istrage koju je Specijalno državno tužilaštvo pokrenulo protiv osam osoba, a koje detalje je Viši sud stavio u obrazloženju pritvora dvojici osumnjičenih. Članovi Zvicerove i Vušoviće grupe, prema sumnjama Tužilaštva, bili su Danilo Tešić, Mario Milošević, Radovan Mujović, Ivan Biletić i nedavno uhapšeni Aleksandar Ćetković i Davor Kordić, kojima je određen pritvor. Ranije je Specijalno državno tužilaštvo podiglo optužnicu protiv Lazara Ilića, Strahinje Savića, Grga Milićevića, Miloša Klečaka i Nikole Milekovića. <h2>ULOGE </h2> U aktu Tužilaštva opisane su uloge i zadaci svih osumnjičenih i navedena komunikacija sa Skaj aplikacije koja, prema stavu Tužilaštva, povrđuje sumnju da je cilj grupe koju su formirali Zvicer i Vušović bila likvidacija Marka Ljubiše Kana. Zvicer je, prema stavu Tužilaštva, vrbovao osobe, određivao im uloge i zadatke, planirao izvršenja krivičnih djela, naređivao koga treba pratiti, organizovao prikupljanje podataka o osobama koje će biti ubijene kao i mjesto gdje će biti likvidirane. On je, kako se sumnja, nadzirao i kontrolisao članove kriminalne organizacije i podstrekavao ih na krivična djela. Uloga Vušovića bila je, prama stavu tužioca, da vrbuje ljude, da ih podstrekava na likvidacije članova suparničkih kriminalnih grupa i da koordininira praćenje osoba koje treba ubiti.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024100223108_a4fefeff3714f3c12b29b896f5493319f2d0a64dab4b98a1b7f70e4fb595a33a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024100223108_a4fefeff3714f3c12b29b896f5493319f2d0a64dab4b98a1b7f70e4fb595a33a" data-rendition-name="original" width="850" height="569" loading="lazy" alt="Radoje Zvicer"><figcaption>Radoje Zvicer(Photo: Detective info)</figcaption></figure>  Zadatak Tešića, prema naredbi za sprovođenje istrage, bio je prikupljanje podataka i informacija o kretanju i mjestu boravka osoba koje su bile mete. Takođe, on je, prema sumnjama istražitelja, davao uputstva i savjete drugim članovima prilikom realizacije krivičnog djela. I Miloševića i Mujovićeva uloga je, kako se sumnja, bila kao i Tešićeva. Prema naredbi za sprovođenje istrage Biletić je bio angažovan da u Srbiji i Crnoj Gori pruža logističku podršku neposrednim izvršiocima i da ih krije u takozvanim „štek“ stanovima. U naredbi su opisane i uloge Kordića i Ćetkovića. Navodi se da je Ćetković bio zadužen da provjerava da li se na putu nalaze policijske patrole, nadzorne kamere kako bi grupa ostala neotkrivena. Kordićev zadatak bio je da fotografiše mjesta na kojima će počiniti ubistva, da prati i fotografiše potencijalne meta i mjesta gdje žive da bi o tome obavjestio organizatora. On je takođe trebalo da informiše Zvicera i Vušovića o policijskim patrolama na putevima i nadzornim kamerama.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024100223108_b58a6523781825020f754bf2f2c9be79ed7802f6f288bbcb6e176a21469640b3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024100223108_b58a6523781825020f754bf2f2c9be79ed7802f6f288bbcb6e176a21469640b3" data-rendition-name="original" width="1017" height="711" loading="lazy" alt="Davor Kordić"><figcaption>VIŠE PUTA OSUĐIVAN: Privođenje Kordića(Photo: Televizija E)</figcaption></figure>  <h2>PORUKE</h2> Osnovana sumnja da je grupa počinila krivično djelo za koje se tereti proizilazi iz dokaza i podataka koji se nalaze u spisima, posebno iz sadržine presretnutih poruka u aplikaciji Skaj koja je nekad bila zaštićena. Među dokazima SDT navodi razmijenjene poruke između Zvicera i Miloševića. Vođa, kako ga tretiraju istražitelji, kavačke kriminalne grupe 18. okotobra 2020. godine je poslao poruku Miloševiću u kojoj je naveo: „Treba mi sve vezano za Kana. Ajde bruda mi da ga radimo daj smjernice. Kažu da ga ima po ulici, daj ga bruda“. Na to mu je Milošević odgovorio: „Sam .... jutros, vozi se bulevarom, gledamo sve samo javi kad počinjemo bruda da se ne mota previše dok ne krenemo“. Zvicer mu na to odgovara: „Počeli smo bruda dako i njega dofatimo“. Među dokazima je i komunikacija Zvicera i Vušovića od 11. januara 2021. godine. U poruci Zvicera koju je proslijedio Vušoviću naveo je: „Brz je onaj mali i spretan. Samo da dobro mjesto nađe i nema greške. To mu kaži jer murija će ga napanuti. Što kaže logistika gleda li ko auto? Samo da fino prođe i nema zime. .... je sad mafija, njegovi političari na vlasti“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024100223108_ae4b7fb7dbf890b1a21a20bf10924fda81ba96d3b2510c82b34668089216556d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024100223108_ae4b7fb7dbf890b1a21a20bf10924fda81ba96d3b2510c82b34668089216556d" data-rendition-name="original" width="725" height="454" loading="lazy" alt="Nikola Vušović"><figcaption>Nikola Vušović(Photo: MUP Srbije)</figcaption></figure>  Da je Vušović počinio krivično djelo za koje se tereti, prema stavu Tužilaštva, proizilazi iz brojnih komunikacija koje je imao na Skaj aplikaciji. Između ostalog su naveli da je Vušović u grupnom čatu razmjenjivao poruke sa osumnjičenim Kordićem, Biletićem, Mujovićem, Zvicerom. U naredbi za sprovođenje istrage navedene su sve inkriminišuće komunikacije između osumnjičenih koje, kako se navodi, predstavljaju dokaz da je grupa planirala ubistvo Ljubiše Kana. Tužilaštvo je među izdvojenom komunikacijom navelo i prepisku jedne osobe sa Vušovićem koja ga obavještava: „Evo sad najavlju. Sjutra su glavana tema u Kuriru“. Na to ga Vušović pita: „Majke ti? Šta kažu?“. Ta osoba Vušoviću šalje glasovnu poruku, odnosno najavu sa televizije Kurir, u kojoj piše da država planira da se obračuna sa mlađim pripadnicima organizovanih kriminalnih grupa nasljednicima „Velje Nevolje“, te da će u narednom izdanju dnevnog lista Kurir 8. marta 2021. biti saopšteno ko je sve planirao da naslijedi Veljka Belivuka i da je jedan od njih Nikola Vušović zvani Džoni. Zvicer i Vušović su nedostupni vlastima. Dokazi upućuju da su njih dvojica organizovali grupu na teritoriji država Crne Gore i Srbije, što ukazuje, kako ocjenjuje tužilaštvo, da kriminalna organizacija djeluje u više država, da članovi imaju razvijene veze u inostranstvu i da raspolažu velikim novcem. - Kriminalna organizacija koja djeluje u više država, uz posjedovanje velikih novčanih sredstava ima mogućnost da svojim članovima obezbijedi i skrivanje i finansijske uslove za život za vrijeme skrivanja – navodi se u odluci Višeg suda.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024100223108_e3df891b1781a89b79f173bd170e5ff041e057e532f7df43b1e0f84dfcded9a6.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024100223108_e3df891b1781a89b79f173bd170e5ff041e057e532f7df43b1e0f84dfcded9a6" data-rendition-name="original" width="1000" height="555" loading="lazy" alt="Mario Milošević"><figcaption>Mario Milošević(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Ovo su, između ostalog, bili razlozi koj su opredijelili sudiju za istrage da nedavno uhapšenim - Kordiću i Ćetkoviću odredi pritvor. Osim pritvorskog osnova opasnost od bjekstva Kordiću je u pritvoru i zbog opasnosti od ponavljanja krivičnog djela. On je osuđivan presudama Osnovnog suda u Kotoru zbog nasilničkog ponašanja, zbog krivičnog djela samovlašće i protivpravnog lišenje slobode što je, prema mišljenju sudije za istragu, pokazatelj da je sklon vršenju krivičnih djela. Marko Ljubiša Kan je u bezbjednosnim službama označen kao vođa budvanske grupe, koja je ogranak škaljarskog klana. Ranjavan je 2009. i 2013. u Beogradu. Krajem januara 2018. Ljubiša je kažnjen prekršajno 700 eura, a njegov prijatelj Ognjen Kažanegra 200 eura, jer su izazvali incident u restoranu „Hemingvej“ u Budvi. Ljubiša je ošamario sugrađanina Marka Boretu i zajedno sa Kažanegrom lomio inventar u tom lokalu. Na Ljubišu je pucano i 2019. godine u budvanskom kafiću „Korkovado“. Tada je prošao bez povreda, dok su njegovi prijatelji Goran Slovinić i Goran Marković ranjeni. Hapšen je u febuaru 2023. godine kada je policija kod njega pronašla pištolj „češka zbrojevka“ sa okvirom od 17 metaka.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Zvicer: Treba mi sve za Kana, dako i njega dohvatimo

Stručni tim za Kju groznicu izradio je tekst Naredbe za sprečavanje pojave, otkrivanje i suzbijanje te zarazne bolesti kod goveda. To je, kako su saopštili, učinjeno u skladu sa zaključcima i preporukama sa sastanaka, uzimajući u obzir dostupna znanja, preporuke i mišljenja – Evropske agencije za bezbjednost hrane (EFSA), Svjetske organizacije za zdravlje životinja (WOAH), stručne i naučne radove, prirodu uzročnika, načine širenja, činjenicu da se radi o zoonozi koja se sporadično dijagnostikuje kod ljudi, moguće mjere za nadzor i kontrolu, i mjere koje sprovode druge zemlje.
Po Naredbi se vrši uzorkovanje i testiranje, te usmrćivanje i neškodljivo uklanjanje PCR pozitivnih životinja, odnosno seropozitivnih sa izraženim kliničkim simptomima – naveli su u saopštenju koje su naglasili da upućuju zbog „serije poluinformacija, upitnih medijskih istupa i brojnih netačnih izjava od strane laika“.
Naredbom su propisane obaveze svih karika u lancu odgovornosti, pa Stručni tim apeluje na sve zainteresovane strane da su u zakonskoj obavezi da ih se pridržavaju. Podvlače da se mnoge u kontinuitetu ne sprovode a posebno:
- Zbog nedostatka lokacije za zakopavanje, ne vrši se blagovremeno neškodljivo uklanjanje eutanazijom i zakopavanjem bolesnih životinja, čime te životinje danima predstavljaju izvor infekcije za ljude i životinje;
Od strane držalaca ne vrši se izdvajanje i odvojeno držanje na zarazu sumnjivih životinja od goveda kod kojih nije utvrđeno prisustvo antitjela protiv uzročnika Kju groznice;
Ne vrši se sprječavanje ulaska neovlašćenih lica/posjetilaca ili životinja u gazdinstvo, a posebno u objekat gdje se drže životinje, pa čak imamo primjere ulaska cijelih televizijskih ekipa na gazdinstva;
Ne vrši se obavezna i blagovremena prijava svake promjene zdravstvenog stanja na gazdinstvu, rođenja avitalne teladi i svakog pobačaja prijemčivih životinja na gazdinstvu, što je zakonska obaveza držaoca;
Ne vrši se sprovođenje mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije objekata za smještaj i držanje životinja, đubrišta, dvorišta, vode za napajanje životinja, mjesta na otvorenom gdje su, eventualno, boravile zaražene i na zarazu sumnjive životinje;
Nije obustavljeno korišćenje i iznošenja stajskog đubriva i tečnog otpada (osoke) sa gazdinstva i ne vrši se skladištenje stajskog đubriva iz objekata koje koriste životinje na mjestu kojem životinje nemaju pristup, tretiranje stajskog đubriva i tečnog otpada na gazdinstvu odgovarajućim sredstvom za dezinfekciju prema uputstvu proizvođača i prestanak njihovog korišćenja u trajanju od najmanje 40 dana ili kompostiranje stajskog đubreta, pokrivenog najlonom namanje 90 dana
Ne vrši se primjena mjera zaštite životinja od ektoparazita;
Ne postavljaju se dezinfekcione barijere na ulazu i izlazu iz objekta u kojem se nalaze životinje – istakli su u Stručnom timu.
Oni su podvukli da je svaki napor suzbijanja zarazne bolesti uzaludno ukoliko se propisane mjere ne poštuju i ne sprovode.
- Stručni tim apeluje na sve da uz pridržavanje svih tačaka Naredbe, koje uključuju i sprovođenje biosigurnosnih mjera na gazdinstvu, te uz sprovođenje redovne dijagnostike i uklanjanja pozitivnih jedinki iz zapata, mora dovesti do smanjenja prevalence oboljenja i stavljanja pod kontrolu situacije na zaraženim gazdinstvima – istakli su u saopštenju.
<h2>APEL LOKALNIM UPRAVAMA</h2>
Stručni tim takođe apeluje na lokalne samouprave da se prema nastaloj situaciji - u kojoj imanja držalaca ne ispunjavaju uslove ili držaoci životinja odbijaju saradnju i ne žele da dozvole uklanjanje njihovih životinja na njihovom posjedu - ophode u skladu sa svojim zakonskim obavezama, te da u slučajevima potrebe za usmrćivanjem životinja bez odlaganja odrede lokaciju za neškodljivo uklanjanje, čiji su kriterijumi dostavljeni lokalnim samoupravama.
- U skladu sa navedenim, Stručni tim apeluje i na građanstvo, da svojim činjenjem ne utiče direktno na širenje zaraze, odnosno odlaganje izvršenja mjera, što umnogome znači produžavanje stanja u kom se nalazimo. Kada su svi kriterijumi propisani za mjesto zakopavanja ispoštovani od strane lokalne samouprave, ne postoji bojazan po ekološke posledice, raznošenje zaraze, ili bilo koji drugi vid ugrožavanja javnog zdravlja. Zakopavanje usmrćenih životinja je jedan od glavnih načina njihovog neškodljivog uklanjanja i kada se ispoštuju svi principi ne predstavlja opasnost – istakli su oni.
Cijeli proces, te izlazak iz ove situacije, može se naslutiti, kažu, tek kada sve karike u lancu odgovornosti postupe u skladu sa etičkim principima i zakonskim obavezama.
- Stručni tim još jednom apeluje na držaoce, lokalne samouprave i građanstvo da postupaju u skladu sa svojim odgovornostima i obavezama i poštuju propisane mjere, kako bi se što prije izašlo iz nastale situacije, sa što manje posledica po sve aktere – naveli su oni.
Stručni tim za Kju groznicu čine doktori veterinarske medicine Sunčica Boljević, Milan Rogošić, Ervin Bučan, Laušević Dejan, Bojan Adžić, Marko Nikolić i Milivoje Šaletić.
<h2>NAJMANJE MOGUĆ NAČIN ZARAZE JE KROZ MLIJEKO</h2>
Kju groznica je, kako su podsjetili, zarazna bolest mnogih životinjskih vrsta.&nbsp;
- Spada u grupu zoonoza, odnosno bolesti koje se sa životinja mogu prenijeti na ljude. Prisutna je na svim kontinentima i endemična je u gotovo svim predjelima u kojima postoje životinje - rezervoari uzročnika. Iako je pristuna u skoro svim zemljama Evrope, ne postoje propisani standardi za kontrolu ove bolesti. Države, u zavisnosti od pojave bolesti, stepena opasnosti i procjene rizika, pojedinačno preduzimaju različite mjere za kontrolu i suzbijanje ove bolesti – naveli su u Stručnom timu.
Kod životinja, kako su naglasili, najčešće izaziva klinički inaparentnu infekciju, a kada je klinički manifestna, kod goveda se obično karakteriše pobačajima metritisima, zaostajanjem posteljice, sterilitetom i padom mliječnosti - dok je kod malih preživara češća manifestacija kliničke slike u vidu povišene tjelesne temperature, malaksalosti, upala pluća, upala zglobova, pobačaja i mastitisa praćenih smanjenjem mliječnosti.
- Inficirane životinje mogu širiti uzročnika urinom, fecesom, mlijekom, a naročito posteljicom i plodovim vodama tokom porođaja i/ili pobačaja. Ljudi se mogu inficirati udisanjem uzročnika putem aerosola ili udisanjem prašine kontaminirane uzročnikom. Direktan kontakt ljudi sa oboljelim životinjama takođe može dovesti do infekcije. Najmanje moguć način infekcije, jeste konzumiranje sirovog, termički neobrađenog mlijeka i proizvoda od sirovog mlijeka, i ovaj način infekcije još uvijek je predmet diskusije i studija humane i veterinarske medicine. Bolest mogu prenijeti i krpelji i glodari – naveli su u Stručnom timu.
Ljudi koji su u češćem kontaktu sa životinjama izloženi su, podvlače, većem riziku od obolijevanja, kao npr. veterinari, farmeri, radnici u klanicama, laboratorijsko osoblje.&nbsp;
- Ljudi češće obolijevaju u sezoni teljenja, jagnjenja i jarenja. Iz tih razloga je potrebno sprovoditi zoohigijenske i biosigurnosne mjere prilikom pomaganja pri porođaju životinja i koristiti odgovarajuću zaštitnu opremu. Bolest se uspješno liječi antibioticima iz grupe tetraciklina – istakli su u Stručnom timu.
Ukazali su da se ova bolest sporadično pojavljivala godinama u Crnoj Gori, ali da je sada zabilježen veći broj slučajeva na farmama u Danilovgradu i Nikšiću.
- Nakon veće pojave na tri farme mliječnih goveda iz opštine Danilovgrad, imajući u vidu da se radi o zoonozi, kao i o bolesti koja može pričiniti ekonomske štete na farmi, a kako bi se situacija stavila pod kontrolu, formiran je Stručni tim. Zadatak stručnog tima je bio da sprovede epizootiološko ispitivanje i da predlog za preduzimanje efikasnih mjera za spriječavanje širenja i suzbijanje, za nadzor i kontrolu Kju groznice kod goveda, kao i da pruža podršku za dalje postupanje veterinarske inspekcije – naveli su oni.

Portal ETV

Stručni tim apeluje: Svi u lancu odgovornosti da se pridržavaju Naredbe za sprječavanje širenja Kju groznice

Nakon što je danas <a href="https://etv.me/politika/krapovic-naredio-ko-prica-bez-odobrenja-disciplinski-ce-odgovarati">Portal ETV objavio naredbu</a> ministra odbrane Dragana Krapovića, koju je uputio 10. septembra, svim organizacionim jedinicama - od Generalštaba Vojske Crne Gore do direktorata i odjeljenja – kojom se „zabranjuje komunikacija sa kabinetima članova Savjeta za odbranu i bezbjednost kao i kabinetima ministara u Vladi Crne Gore“ bez njegovog izričitog određenja, stižu reakcije bivših ministara odbrane.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fkrapovic-naredio-ko-prica-bez-odobrenja-disciplinski-ce-odgovarati&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Nekadašnji ministar odbrane i bivši direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Boro Vučinić kaže da ne pamti da se takva naredba ikada sprovodila.&nbsp;
- Ne sjećam se da se ikada ranije takva, ili slična, naredba izdavala i, nažalost, dnevno svjedočimo lošem funkcionisanju sistema odbrane u Crnoj Gori. Naravno, ova situacija ide u prilog tome. Izdata naredba ministra odbrane, ne da nije dobar način, nego je loš put da se uvede institucionalni red u toj oblasti koja već duže vrijeme funkcioniše sa brojnim teškoćama i problemima – kazao je Vučinić za podgoričku Antenu M.&nbsp;
Sagovornik radija navodi da takav potez Krapovića govori o nepovjerenju koje vlada među članovima Vlade.
- Ovo je na neki način pokazatelj šire slike ustavnog i zakonskog priličnog nereda koji postoji između nadležnih organa u sistemu odbrane i bezbijednosti. To pokazuje nekoliko stvari. Prvo, potpunu disharmoniju na relaciji Vlada (Ministarstvo odbrane) - Savjet za odbranu i bezbijednost, odnosno presjednika države. Drugo, nepovjerenje ministra u svoje prve i najbliže saradnike. I treće, to stvara ogroman problem u vojnom komandovanju i ukupnom vojnom ustrojstvu. To svakako nije način za jednu zemlju članicu NATO-a u kojoj sistem odbrane treba biti otvoren i transparentan, a ključne pozicije u tom resoru da sarađuju na nivou najvećeg institucionalnog povjerenja - dodaje Vučinić.&nbsp;
Vučinić navodi da se afere ređaju na dnevnom nivou što, kako ocjenjuje, ne dovodi u problem samo Vladu Crne Gore, nego i državu.
Nekadašnji ministar odbrane Predrag Bošković kazao je za Antenu M da je zakonom propisano kakav akt se može izdati, te da to što Krapović radi nije u skladu sa zakonom.
- Nevjerovatno je ono što se trenutno dešava u Ministarstvu odbrane. I, ne samo u Ministarstvu odbrane, već i uopšte na političkoj sceni - kada je vladajuća većina u pitanju. Ovakav akt apsolutno nikada nije bio u Ministarstvu odbrane i ono što je nevjerovatno jeste da se izdaje naređenje, s obzirom na to da u zakonu jasno piše kakva naređenja se mogu izdati u svakom slučaju. To je samo potvrda potpune destrukcije vladajuće većine koja apsolutno ne sprovodi bilo kakvu politiku ujednačenu među sobom, kada su u pitanju nacionalni i državni interesi - kazao je Bošković.

Bivši ministri odbrane ukazuju da se nikada nijesu sprovodile naredbe pout Krapovićeve

Svi nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini obustavili su isplatu novca iz budžeta Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika i Ujedinjene Srpske (US) Nenada Stevandića, čime su sproveli odluku visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita, čiji legitimitet osporavaju vlasti entiteta Republika Srpska.
 
Opštinski, kantonalni, entitetski i državni nivoi vlasti obustavili su novac za SNSD i US, potvrđeno je iz Kancelarije visokog predstavnika u BiH (OHR) za Radio Slobodna Evropa.
OHR navodi da su osobe odgovorne za izvršenje budžeta na svim nivoima, uključujući i banke, odgovorne i obavezne da obustavljena sredstva prenesu na poseban račun koji je u tu svrhu otvorila Centralna banka BiH.
Šmit je tu oduku donio zbog “antidejtonskog djelovanja” i “napada na ustavni poredak” SNSD-a i US.
Prema podacima iz finansijskih izvještaja političkih stranaka, SNSD je iz budžeta na svim nivoima u prošloj godini dobio više od milio eura, dok je US Srpska dobila nešto više od 395 oko 200 hiljada eura.

Odlukom Šmita obustavljena isplata novca na svim nivoima vlasti Dodikovoj i Stevadićevoj stranci

Vaterpolisti Budućnosti kao trećeplasirani završili su nastup u Prvenstvu Crne Gore.

Budućnost je večeras u Podgorici, u odlučujućem trećem meču, savladala Kataro 12:11 i sa 2:1 u seriji došla do bronzanog odličja.

Do pobjede podgorički tim došao je nakon velikog preokreta u trećoj i četvrtoj četvrtini.

Kataro je početkom trećeg dijela vodio 8:3.

Domaći sastav do pobjede vodio je David Stevović sa četiri gola, po dva postigli su Vučina Popović, Marko Bošković i Andrej Durutović, a po jedan Petar Brnović i Matija Brguljan.

U kotorskom timu najbolji je bio Marko Milić sa pet pogodaka, Dušan Milaš postigao je tri, a po jedan Uglješa Vukasović, Ivan Milošević i Nebojša Petrović.

Vaterpolisti Budućnosti osvojili bronzanu medalju

Berane dokazuje da evropski duh ne stanuje samo u velikim gradovima i institucijama, već i u lokalnim zajednicama koje znaju da ulažu u obrazovanje, kulturu i solidarnost - kazala je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević. 
 
Kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih poslova (MEP), Berane je, uz umjetnost, sport i zabavu, proslavilo Dan Evrope. 
 
„Beranski Trg „21.jul“ i Glavna gradska ulica pretvoreni su u pozornicu razigranih timova, evropskih simbola i sportskog nadmetanja u okviru „Evropskog đira – Igre bez granica“, koji su organizovali MEP i Opština Berane, uz podršku Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori kroz projekat EU4ME“, kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da je Evropski đir okupio građane svih generacija – učenike, nastavnike i zvaničnike – u duhu evropskih vrijednosti koje se najbolje uče kroz igru, fer-plej i zajedničko djelovanje. 
 
Gorčević je, kako je saopšteno, pohvalila Berane što iz godine u godinu dokazuju da evropski duh ne stanuje samo u velikim gradovima i institucijama, već i u lokalnim zajednicama koje znaju da ulažu u svoju djecu, u obrazovanje, u kulturu i solidarnost. 
 
- Drago mi je i što sa vama mogu da podijelim lijepu i važnu vijest, a to je da je Crna Gora dobila prvu uplatu iz Plana rasta EU za Zapadni Balkan, u okviru kojeg ćemo naredne tri godine dobiti preko 300 miliona eura - navela je Gorčević. 
 
Ona je kazala da će značajan dio tog novca biti uložen upravo u obrazovanje – nove škole i vrtiće, digitalizaciju. 
 
- Plan rasta nije samo tehnička ili finansijska stvar, to je potvrda da je naš evropski put živ, da se krećemo naprijed i da EU vjeruje u nas - poručila je Gorčević. 
 
Proslava je, kako su naveli iz MEP-a, započela obilaskom izložbe dječjih radova na gradskom trgu, nakon čega je uslijedilo svečano otvaranje „Igara bez granica“. 
 
Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac ocijenio je da su Igre bez granica sjajna prilika za promociju evropskih vrijednosti. 
 
- Berane je Evropa. Lokalna uprava uložoće sve neophodne napore kako bi unaprijedila stanje u svim oblastima i poboljšala kvalitet života građana - istakao je Lutovac. 
 
On je rekao da se aktivno odnose i učestvuju u svim raspoloživim programima EU koji su im dostupni. 
 
- U prethodnih nekoliko mjeseci učestvovali smo u pozivima Cerv, Kreativna Evropa, Interreg Europe, Interreg Adrion, bilateralni i trilateralni pozivi - dodao je Lutovac. 
 
Predstavnica Delegacije EU, Malgorzata Skocinska, naglasila je da su ponosni što su sve crnogorske opštine odlučile da ove godine obilježe Dan Evrope zajedno. 
 
Prema njenim riječima, Dan Evrope označava početak mira i jedinstva u Evropi. 
 
Dan Evrope, kako je rekla Skocinska, nikada nije bio samo obilježavanje istorijske Šumanove deklaracije donijete prije 75 godina, već živi podsjetnik na to kako društvo može izgledati kada se bira saradnja umjesto sukoba. 
 
- Pokazuje da kroz dijalog, solidarnost i međusobnu podršku možemo graditi snažniju zajedničku budućnost. Vaše prisustvo danas potvrđuje da evropske vrijednosti nijesu samo ideali na papiru, već stvarnost koju živimo, kroz sport, zajedništvo, brigu o životnoj sredini i lokalni razvoj - kazala je Skocinska. 
 
U saopštenju se navodi da je veliku podršku i inspiraciju djeci pružio i sportista Vučić Dobrašinović, koji ih je podstakao da njeguju timski duh i ne odustaju od ciljeva. 
 
Evropski đir je, kako je rekao, prilika da pokažu da i u malim sredinama kucaju velika srca, da imaju potencijal, da žele naprijed i da znaju kako do toga doći. 
 
- EU nudi mnogo, i za sport i za omladinu i za razvoj naše zajednice. Na nama je da tu priliku iskoristimo, ali ne gubeći ono što jesmo - kazao je bivši bokser iz Berana. 
 
Iz MEP-a su naveli da su u „Igrama bez granica“, edukativno-sportskom programu, snage odmjerile beranske osnovne škole (OŠ) „Radomir Mitrović“, „Vuk Karadžić“, „Vukašin Radunović“ i „Donja Ržanica“. 
 
Kako su kazali, titulu najboljih ponijeli su učenici OŠ „Vuk Karadžić“, kojima su zvaničnici uručili medalje i nagrade. 
 
- Dok su se igre odvijale u Glavnoj gradskoj ulici, predstavnici Ministarstva i Delegacije EU održali su sastanak sa predsjednikom Opštine u zgradi lokalne uprave, gdje je predstavljen i informativni centar „EU i tačka“ - novo mjesto za informisanje građana o evropskim programima i mogućnostima - navodi se u saopštenju.

Berane proslavilo Dan Evrope: Evropski duh ne stanuje samo u velikim gradovima

Ruski predsjednik Vladimir Putin smijenio je dugogodišnjeg komandanta kopnenih snaga generala Olega Saljukov i imenovao ga na novu funkciju - zamjenika sekretara ruskog Savjeta sigurnosti, objavili su ruski državni mediji.
U dekretu koji je objavljen u službenom registru predsjedničkih odluka navodi se da je Saljukov razriješen dužnosti komandanta kopnene vojske, na kojoj se nalazio još od 2014.&nbsp;
General Saljukov je osim redovnog komandovanja kopnenim snagama prošle godine obnašao i dužnost zamjenika komandanta združenih ruskih snaga u Ukrajini, što je pojačalo njegovu ulogu u operacijama invazije.
Saljukov je javnosti poznat i kao dugogodišnji komandant vojne parade u Moskvi, a posljednji put se u toj ulozi pojavio 9. maja, kada je predvodio proslavu 80. jubileja kraja Drugog svjetskog rata, kojeg Rusi slave kao Dan pobjede.
Ruski mediji zasad ne navode ko će preuzeti dužnost zapovjednika kopnene vojske, a Kremlj nije komentarisao razloge promjene.&nbsp;
Imenovanje u Savjetu sigurnosti tumači se kao premještaj u krug najbližih Putinovih ljudi, a često i kao način sklanjanja visokihoficira sa operativnih položaja.

Putin smijenio komandanta kopnenih snaga

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: naredba