Slovački sud je u utorak presudio da je čovjek koji je prošle godine upucao i ranio premijera Roberta Fica kriv za optužbe za terorizam i izrekao mu kaznu od 21 godine zatvora.
Juraj Cintula (72) je pucao na Fica pet puta s nešto više od jednog metra udaljenosti dok je premijer pozdravljao ljude u slovačkom gradu Handlova u maju 2024. godine.
Presudom Specijalizovanog krivičnog suda u gradu Banska Bistrica završeno je suđenje koje je počelo u julu, a čije je glavno pitanje bilo da li je Cintula, koji je priznao da je pucao na Fica, kriv za terorizam ili za manje teška krivična djela ubistva ili napada.
Fico (61) je pogođen četiri puta s teškom ranom u stomaku, a takođe je zadobio povrede kuka, ruke i stopala. Prvi put se pojavio u javnosti u julu prošle godine, nekoliko mjeseci poslije napada i ubrzo nakon toga se vratio na posao.
Cintula se pojavio na sudu u plavoj majici i crnoj dukserici s kapuljačom, u pratnji stražara s automatskim oružjem. Rekao je da je želio da povrijedi, ali ne i da ubije Fica, jer je želio da ga spriječi da nastavi politiku za koju je rekao da šteti slobodi i kulturi u Slovačkoj.
Cintula je novinarima, odlazeći iz sudnice u utorak, rekao da će se "sigurno" žaliti na presudu za koju je naveo da je "nepravedna".
Napad na Fica je otkrio duboke podjele u slovačkom društvu i animozitet između populiste Fica i opozicije. Fico, koji je na vlasti 11 godina u tri mandata od 2006, okrivio je uglavnom liberalnu, proevropsku opoziciju za podsticanje klime koja je dovela do pucnjave.
Opozicija optužuje Fica za narušavanje demokratskih standarda, slobode medija i prikrivanje korupcije.
Sudija Igor Kralik je naveo Cintulino sopstveno obrazloženje napada kada je čitao njegovo opravdanje za tačku optužnice za terorizam.
- Sud smatra dokazanim da optuženi nije napao građanina već konkretno premijera- rekao je Kralik.
Kazna je manja od maksimalne kazne doživotnog zatvora.
Odbrane Cintule, penzionera i bivšeg rudarskog radnika, kamenorezaca, pisca i aktiviste, tvrdila je da nije svaki napad na zvaničnika terorizam. Tražila je blažu kaznu za napad na javnog službenika.
David Lindtner, Ficov advokat, rekao je da je jasno da optuženi "nije penzioner već terorista" koji je želio da postavi presedan da "političku konfrontaciju treba rješavati nasilnim sredstvima".
Fico se vratio na vlast 2023. godine i okončao vojnu pomoć Ukrajini iz te države, težio uspostavljanju boljih odnosa s Moskvom, reformisao javni medijski servis i uveo neke nove krivične zakone, što su promjene za koje kritičari kažu da štete demokratiji.
Cintula je rekao da se protivi politici premijera o Ukrajini, medijima i kulturi i na suđenju je opisao napad kao "krik protiv straha koji parališe društvo".
Fico, koji je ima stalne zdravstvene probleme povezane s napadom, rekao je da je oprostio Cintuli.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Napadač na Fica proglašen krivim za terorizam i osuđen na 21 godinu zatvora

Muškarac u čijem je napadu na sinagogu u predgrađu Mančestera prošle nedjelje ubijeno dvoje ljudi policiji je u telefonskom razgovoru rekao da djeluje u ime terorističke organizacije tzv. Islamske države, objavila je britanska protivteroristička jedinica.
Džihad Al-Šamie, 35-godišnji britanski državljanin sirijskog porekla, nazvao je policiju nakon što se automobilom zabio u pešake i nožem napao ljude u sinagogi u okrugu Krumpsal, objavila je policija.&nbsp;
Snage bezbednosti ubile su Al-Šamija koji je verovatno nosio pojas sa eksplozivom, a policija je kasnije saopštila da su slučajno pogodili jednu od dvije žrtve.&nbsp;
- Možemo potvrditi da je u prvim fazama napada napadač nazvao policiju i izrazio vernost takozvanoj Islamskoj državi. Nastavljamo da istražujemo potpune okolnosti i motivaciju iza onoga što se dogodilo. Istraga se nastavlja ubrzanim tempom - rekao je portparol lokalne policije.
Napad prošlog četvrtka, u kojem su živote izgubili 53-godišnji Adrijan Dolbi i 66-godišnji Melvin Kravic, dogodio se tokom Jom Kipura, najsvetijeg dana jevrejskog kalendara.&nbsp;
Direktor protivterorističke jedinice britanske policije Lorens Tejlor prošle je nedjelje rekao da vlasti veruju da je Al-Šami bio pod uticajem ekstremističke islamističke ideologije.&nbsp;
- Napadač nije bio ranije poznat tom odeljenju policije, ali je imao kriminalni dosije, te je nedavno uhapšen zbog silovanja prije nego što je pušten uz kauciju - kazao je Tejlor.&nbsp;
Šamijeva porodica na Fejsbuku je napisala da je "duboko šokirana" napadom, te da želi da se ogradi od njegovog „odvratnog čina”.

500x500

1250x600

1084x550

Britanska policija: Napadač na sinagogu iskazao vjernost Islamskoj državi

Naoružani muškarac otvorio je sinoć vatru unutar solitera u dijelu Midtown Menhetna, u kojem se nalaze sjedište NFL-a i kancelarije nekoliko finansijskih firmi, uključujući Blackstone, ubivši četvoro ljudi prije nego što je sebi pucao u prsa, saopštili su zvaničnici Njujorka.
Među žrtvama oružanog napada bio je i 36-godišnji policajac njujorške policije koji je u službi bio oko tri i po godine. Ostale tri žrtve bili su civili.
Komesarka policije Njujorka Džesika Tiš izjavila je da je napadač, koji je živio u Las Vegasu i prethodnih dana vozio preko cijele zemlje do Njujorka, na kraju krvavog pohoda sebi pucao u prsa i preminuo.
Tiš je dodala da se vjeruje da je djelovao sam, a istraga još nije utvrdila mogući motiv napada.
Fotografija osumnjičenog, koju je prema navodima CNN-a policija podijelila i na kojoj se vidi kako ulazi u zgradu s puškom, objavljena je u brojnim vodećim medijima. Preliminarne provjere njegove prošlosti nijesu pokazale ozbiljan kriminalni dosije, navodi se u izvještaju, pozivajući se na zvaničnike.
Neboder na adresi 345 Park Avenue udomljava kancelarije brojnih finansijskih institucija, uključujući Blackstone i KPMG, kao i sjedište NFL-a.
Veliko policijsko prisustvo primijećeno je u okolini tornja, prema izvještajima novinara Reutersa koji su bili na licu mjesta.
- Vidio sam samo mnogo meteža, policajaca i ljudi koji vrište- rekao je Ras Mgi, 31-godišnji sportski kladioničar koji je trenirao u teretani pored nebodera, u izjavi za Reuters u blizini mjesta događaja.
FBI je saopštio da su agenti iz njegove njujorške kancelarije takođe na terenu i pružaju podršku.

Menhetn: Napadač u poslovnoj zgradi ubio četvoro ljudi, pa izvršio samoubistvo

Policija je u Jordanu danas pucala i ubila muškarca koji je prethodno otvorio vatru u blizini izraelske ambasade - saopštile su vlasti.
Tri policajca su ranjena u pucnjavi u naselju Rabija u prijestonici Amanu.
Vlasti nijesu identifikovale napadača niti saopštile šta je bio njegov motiv.
Jordan je blizak zapadni saveznik koji je sklopio mir sa Izraelom 1994.
Ali izraelska ofanziva u pojasu Gaze, pokrenuta nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023, zategnula je te odnose.
Jordan ima veliku palestinsku populaciju i česte su demonstracije ispred izraelske ambasade, a demonstranti se ponekad sukobljavaju sa policijom.
Uprava za javnu bezbjednost Jordana saopštila je da je policija pratila napadača, nakon što je otvorio vatru u toj oblasti.
- Bio je opkoljen, pa je počeo da puca na policajce, koji su primjenjivali pravila angažovanja, što je rezultiralo ubistvom počinioca - navodi se u saopštenju.
Penzionisani jordanski vojnik ubio je trojicu Izraelaca u septembru kada je otvorio vatru na graničnom prelazu između Jordana i Zapadne obale koju su okupirali Izraelci.
Naoružanog napadača, Mahera al-Džazija, ubila je vojska Izraela.

Jordan: Policija ubila napadača na ambasadu Izraela

Iako Crna Gora bilježi mali broj osuđenih za nasilni ekstremizam, sistem mora biti spreman i zasnovan na stabilnim, dugoročnim mehanizmima podrške i nadzora, kazala je Dragana Kažanegra Stanišić, zamjenica nacionalnog koordinatora Na regionalnoj konferenciji „Podrška nakon puštanja na slobodu – kontinuitet podrške i zaštitnih mjera nakon puštanja na slobodu nasilnih ekstremističkih prestupnika na Zapadnom Balkanu“, održanoj u Sarajevu u organizaciji Savjeta Evrope i u okviru zajedničkog programa Evropske unije i Savjeta Evrope „Horizontal Facility“, Crnu Goru su predstavljali Kažanegra Stanišić, Petar Koprivica, nacionalni koordinator za suzbijanje nasilnog ekstremizma, terorizma, pranja novca i finansiranja terorizma i Dragica Rajković ispred Uprave za izvršenje krivičnih sankcija. Konferencija je okupila predstavnike institucija pravosuđa, zatvorskih sistema, probacije, policije, socijalnih službi i organizacija civilnog društva iz regiona, s ciljem razmjene iskustava u oblasti postpenalne podrške i reintegracije. Na četvrtoj sesiji konferencije, posvećenoj međuinstitucionalnoj saradnji i multisektorskim timovima, državna sekretarka Kažanegra Stanišić predstavila je crnogorski model koordinacije i ključne reforme koje se sprovode u ovoj oblasti. Istakla je da je uloga Nacionalnog operativnog tima da poveže sve institucije uključene u postpenalnu fazu – od zatvorskog sistema i probacije, preko policije, socijalnih i zdravstvenih službi, do obrazovnih ustanova i civilnog sektora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207141244_3aea2f0833246a37297a1afbef33099f9e91706c7bcb43c3fc68e1f4e39aa868.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207141244_3aea2f0833246a37297a1afbef33099f9e91706c7bcb43c3fc68e1f4e39aa868" data-rendition-name="original" width="1599" height="1600" loading="lazy" alt="sa događaja"> </figure>  Naglasila je da, iako Crna Gora bilježi mali broj osuđenih za nasilni ekstremizam, sistem mora biti spreman i zasnovan na stabilnim, dugoročnim mehanizmima podrške i nadzora. Kao primjer dobre prakse, predstavila je predotpusni program namijenjen zatvorenicima koji nose rizik radikalizacije ili nasilnog ekstremizma razvijen od strane Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, a koji uključuje individualne post-penalne planove, procjenu rizika, preporuke za intervencije i jasne faze vođenja slučaja. Sekretarka je ukazala na značaj formiranja multisektorskih lokalnih timova na nivou lokalnih samouprava i njihovu ulogu u ranom prepoznavanju rizika, pružanju psihosocijalne podrške i uključivanju povratnika u život zajednice. Najavila je i da će nova Strategija za sprečavanje i suzbijanje terorizma, radikalizacije i nasilnog ekstremizma 2025-2030 čiji je nacrt teksta u završnoj fazi, predvidjeti obavezno formiranje ovih timova u svim opštinama, uz standardizovane protokole razmjene informacija i procedure reintegracije. - Naš cilj je model koji kombinuje bezbjednost, društvenu podršku i dugoročne reintegracijske mjere. Svaki povratnik treba da ima jasnu putanju reintegracije, a zajednica jasne mehanizme zaštite i praćenja - poručila je Kažanegra Stanišić, naglašavajući da se balans između nadzora i podrške postiže individualnim procjenama, proporcionalnim mjerama i bliskom saradnjom svih aktera. Nacionalni koordinator Petar Koprivica istakao je da do sada u Crnoj Gori nijesu postojali multisektorski lokalni timovi koji bi na terenu pratili rane pojavne oblike nastanka radikalizacije i koordinisali rani odgovor institucija, što je dovodilo do fragmentisanih aktivnosti i nedovoljnog ranog prepoznavanja rizika.&nbsp; Takođe, raniji Tim za pomoć i zaštitu, iako formalno uspostavljen, nikada nije zaživio jer je bio koncipiran od istih članova koji su činili Nacionalni operativni tim, čime je bio onemogućen njegov operativni rad. - Novi model koji se planira sada uvesti formiranjem međusektorskih lokalnih timova u gotovo svim opštinama i Tima za pomoć i zaštitu, predviđa jasno razdvojene nadležnosti operativnih struktura, čime se otklanjaju ranija sistemska ograničenja i uspostavlja održiv, reaktivan i terenski zasnovan mehanizam institucionalnog odgovora - istakao je Koprivica. Učesnici konferencije saglasili su se da je postpenalna faza jedan od najosjetljivijih segmenata borbe protiv nasilnog ekstremizma i da održivi modeli reintegracije predstavljaju ključ za smanjenje rizika i dugoročnu bezbjednost zajednica u regionu.

Kažanegra Stanišić: Iako bilježimo mali broj osuđenih za nasilni ekstremizam, sistem mora biti spreman

U Budilniku na Televiziji E analiziramo na koji način sistem treba da reaguje na zabrinjavajući podatak da svaka treća osoba u Crnoj Gori poseže za alkoholom? 
Govorimo i o završenoj obuci za zaštitare u školama – koliko mogu dprinijeti većoj bezbjednosti djece? 
Pitamo i koliko je važno to što je osoba sa autizmom govorila u Skupštini i da li će njen glas biti zaista shvaćen i pretočen u konkretne promjene. 
Na kraju, pitamo i može li Bečki model socijalnog stanovanja zaživjeti i u Crnoj Gori?
Budite uz Televiziju E od sedam do devet sati!

Teme Budilnika: Zabrinjavajući podaci o konzumiranju alkohola, zaštitari u školama, glas osoba sa autizmom...

Direktorica Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) Marinela Đuretić i predsjednik EUROPARC Federacije Mihael Hošek potpisali su Ugovor o partnerstvu kojim se obezbjeđuje podrška razvoju i sprovođenju Junior rendžer programa za mlade od 12 do 18 godina. Program će se najprije realizovati u Nacionalnom parku Lovćen kao pilot području.
Kako su rekli u NPCG, edukacija djece i mladih jedan je od ključnih prioriteta Nacionalnih parkova Crne Gore. Ova populacija prepoznata je kao ciljna grupa čija će se znanja o zaštiti prirode direktno odraziti na buduće generacije i očuvanje vrijednih prostora.
- Poseban fokus našeg rada usmjeren je na djecu i mlade. Kroz edukaciju, tematske radionice i saradnju sa obrazovnim institucijama, godinama gradimo zajednicu koja razumije važnost očuvanja nacionalnih parkova kao prostora izuzetnih prirodnih i kulturno-istorijskih vrijednosti. Junior rendžer program koji pokrećemo u NP Lovćen nastavak je tih nastojanja da stvaramo generacije koje će odgovorno brinuti o našim najvrjednijim područjima. Na ovaj način jačamo buduće kadrovske kapacitete koji će doprinositi očuvanju Crne Gore kao ekološke države i radimo na uključivanju lokalnih zajednica u rad upravljača zaštićenih poručja - kazala je Đuretić.&nbsp;
Ugovorom je predviđena međunarodna saradnja među mladima, rendžerima i mentorima, promovisanje sprovođenja Omladinskog manifesta i angažovanje mladih u zaštićenim područjima. Partnerski okvir obuhvata i inicijative koje omogućavaju mladima da istražuju, uče, brinu o prirodi i razvijaju evropsko građanstvo posvećeno njenoj zaštiti.
Predsjednik EUROPARC Federacije Mihael Hošek pojasnio je razliku između Junior rendžer programa i Programa za mlade (Youth+), naglašavajući da su namijenjeni različitim uzrasnim grupama i zasnivaju se na različitim pristupima. Junior rendžer program je, kako je objasnio, posvećen tinejdžerima koji kroz aktivnosti uče o zaštićenim područjima, pomažu jedni drugima i doprinose očuvanju prirode.
- Mladi su naša budućnost. Kroz ovakve programe vi im pokazujete zašto je važno živjeti u zaštićenim područjima i brinuti o njima. EUROPARC Federacija ima prednost jer već u našem Savjetu učestvuju predstavnici mladih, a iskustva su izuzetno pozitivna – njihov glas donosi drugačiji pogled i reakcije na ono što radimo - kazao je Hošek i dodao da moramo ostati otvoreni prema mladima, jer će upravo oni u budućnosti biti rukovodioci zaštićenih područja i EUROPARC Federacije.
U NPCG poručuju da će se Junior rendžer program u NP Lovćen sprovoditi u skladu sa smjernicama i preporukama EUROPARC Federacije. U okviru programa biće promovisane aktivnosti umrežavanja mladih na lokalnom nivou, kao i njihovo učešće na međunarodnim događajima koje organizuje ova evropska federacija.
EUROPARC Federacija osnovana je 1973. godine i predstavlja najveću evropsku mrežu zaštićenih područja, čiji članovi upravljaju „zelenim draguljima“ evropskog kopna, mora, planina, šuma, rijeka i kulturnog nasljeđa. Nacionalni parkovi Crne Gore više od decenije su članovi EUROPARC Federacije, a Ugovor o partnerstvu potpisan je u Podgorici tokom VII Konferencije Parkova Dinarida, održane od 2. do 4. decembra 2025. godine.
Junior rendžer program namijenjen je mladima od 12 do 18 godina i, zajedno sa programom Youth+ za uzrast od 18 do 30 godina, predstavlja jednu od dvije ključne inicijative koje je EUROPARC Federacija razvila kako bi odgovorila na potrebe mladih izražene u Omladinskom manifestu. Okupljanjem mladih i njihovim aktivnim angažovanjem u lokalnim zajednicama, cilj je da ih osnažimo da poštuju i brinu o svojim zaštićenim područjima, uz učenje o važnoj ulozi koju rendžeri i mentori imaju u očuvanju prirode. Kroz ove programe Federacija nastoji da promoviše aktivno evropsko građanstvo, međunarodnu saradnju i podstakne mlade da postanu ambasadori i zagovornici zaštićenih područja širom Evrope.

Pokrenut prvi Junior Rendžer program u Crnoj Gori

Nikšićanin G.N. (41) uhapšen je jer je policija kod njega pronašla falsifikovanu ličnu kartu, startni poštolj i tablete sa liste opijata.
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su, postupajući po naredbi Osnovnog suda u Nikšiću, izvršili pretres porodične kuće koju koristi lice G.N, nastanjen u Herceg Novom.
Ovom prilikom pronađen je i oduzet startni pištolj sa šest komada municije, 52 tablete sa liste opijata, kao i lična karta na ime S.I, izdata od strane druge države.
- G.N. je doveden u službene prostorije Odjeljenja bezbjednosti Nikšić radi preduzimanja daljih službenih mjera i radnji, od njega je prikupljeno obavještenje na zapisnik i sa događajem je upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji će se o pravnoj kvalifikaciji djela izjasniti nakon ishoda dalje naloženih mjera i radnji koje će izvršiti policijski službenici - navedeno je u saopštenju Uprave policije.
Sa ovim je događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću koji se izjasnio da se u radnjama G.N. stiču elementi krivičnog djela falsifikovanje i on je po nalogu postupajućeg tužioca uhapšen.
Uz krivičnu prijavu, u zakonom predviđenom roku, priveden je tužiocu na dalju nadležnost.

Uhapšen Nikšićanin: Policija mu oduzela falsifikovanu ličnu kartu, pištolj i opijate

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Privremeno obustavljene blokade na Kruševom ždrijelu: "Naša mala pobjeda tek korak ka onome što će se desiti kroz sudske i druge procese"

06.12.
12:56h
Kada mi je čuvena Ana Vuković pročitala dio krivične prijave MUP-a RCG, koju je potpisao onomad Dževad Kožar, a odobrio Rajko Malović, u kojoj je pisalo da sam Moldavku S.Č. kupio u Baru za 2000 maraka (malo li je) od Bajrama Orahovca, vjerujte mi na riječ, manje sam bio iznenađen od onoga što sam čuo juče.
Kada su mi dvojica specijalnih tužilaca nakon što je saslušan posljednji svjedok u krivičnom predmetu protiv Ubović Ranka i Ivanović Vladana i nakon što sam im kazao da obavijeste sudije da je otpao pritvorski osnov, kazali - citiram:
"A, ne, postoje i neki uslovni razlozi za njega".
Dakle, drage kolege, na znanje vam.
Da postoje razlozi za pritvor i van norme iz člana 175 ZKP. Čisto da ste upućeni.
Dobro, nigdje nikada zakoni svjetski to ne pominju, ali smo ih juče uveli.
Koji ti je pritvorski osnov, pita pritvorenik cimera u Spužu. Ovaj odgovara - uslovni.
Onda onome ko je postavio pitanje ne bude dobro. Iako je, recimo, po zanimanju šumar.
Priznajem.Na mah sam pomislio da su Ubović i Ivanović možda tražili da ostanu i kad osnov određen rješenjem o određivanju pritvora otpadne.
Jednostavno, dopalo im se. I sljedstveno tome, ne izlazi otud.
Meni je iskreno samo jedno žao. A to je što pristojni, obrazovani i uljudni momci koji znaju svoj posao - tako olako bez neke, gaje kod sebe nagon koji zbog funkcije koje obnašaju može da bude pretežak za ljude.
Ili to zavisi - ko su ljudi. Ko je čovjek.
Ugodi zakonu - a ne nekim ljudima. Makar bili Demokrate.
P.S: Pekić u "Kako upokojiti vampira" napisa "Najbolje ideje se često dave u odvratnom mulju lojalnog odobravanja".
I jedna digresija za P.S.2: 
Pročitao sam juče saopštenje za javnost B. Bogdanovića oko Aca Mijajlovića i protesta povodom masakra na Cetinju i iznova se sjetih Kundere: "Na Vroclavskom trgu jedan čovjek povraća. Potpuno te razumijem, dobaci mu prolaznik".

Tag: napadac