Najviša izlaznost na parlamentarnim izborima u Crnoj Gori od 1990. godine bila je 2001. - kada je svoje biračko pravo iskoristilo 81.8 odsto građana - tj 366.152 od 447.673 upisanih birača.
To pokazuju podaci koje je objavio Centar za građansko obrazovanje (CGO).
Sa druge strane, najniža izlaznost bila je na parlamentarnim izborima 2023. godine kada je glasalo samo 56.3 odsto - tj 305.324 od 542.468 upisanih birača.
- Između prvih i posljednjih parlamentarnih izbora, za 33 godine, broj upisanih birača povećao se za skoro 35 odsto - odnosno za 139.563 - naglasili su u CGO. 
Ovi podaci, kako su istakli u CGO, ukazuju na promjene u biračkom tijelu, ali i na pad nivoa zainteresovanosti za izbore koji nekima donose veliku moć.
Od prvih višestranačkih izbora 9. decembra 1990. do posljednjih 11. juna 2023. godine, građani i građanke su 12 puta birali svoje predstavnike u Skupštini Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Najviša izlaznost na parlamentarnim izborima bila 2001, najniža 2023.

Za političare, posebno za one koji su na vlasti, često nije mudro ulaziti u polemike sa vođama nevladinih organizacija. Ipak, vođen dubokim uvjerenjem u ispravnost svojih stavova, neću oklijevati da ih iznosim. Građani su ti koji treba da prosude i odluče kome vjeruju i gdje je istina, kazao je ministar odbrane Dragan Krapović.
Krapović je reagovao na sinoćnje obraćanje izvršne direktorice Akcije za ljudska prava (HRA) Tee Gorjanc Prelević koja je, pored ostalog, rekla da zahtjev ministra odbrane da ona ili organizatori protesta, na kojem se traži smjena rukovodstva bezbjednosnog sektora, za tuđe izjave dajeu dokaze smatra neopravdanim pritiskom i politikom zastrašivanja neistomišljenika, koju Demokrate, sprovode s pozicija vlasti.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fgorjanc-prelevic-krapovicu-ni-ja-ni-studenti-nijesmo-skandirali-ubice-a-to-se-svakako-moze-opravdati-drugim-masovnim-ubistvom-u-gradu-koji-ponovo-stiti-nekoliko-policajaca&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Krapović je ponovio da protesti građana, studenata, bilo koga, ne predstavljaju nikakav problem.&nbsp;
- Naprotiv, to je njihovo pravo i glas koji poštujemo. Ali je i naše pravo da politički aktivna lica, koja zastupaju interese bivšeg režima, a prikrivaju se maskom građanskog aktivizma, razobličimo. Takođe, ponavljam još jednom, da je sasvim legitimno i prirodno protestovati i tražiti ostavku – to je odlika svakog demokratskog društva. U tome nema ničeg spornog, nema ničeg za osudu. Nemamo šta da spočitamo, niti da zamjerimo bilo kojem građaninu koji iskreno izražava svoje stavove. Naša vrata su uvijek otvorena za glas naroda, jer bez naroda nema ni demokratije - naveo je Krapović u reagovanju.
Ističe da njegova izjava vezana za skandiranja “ubice ubice” nikako nijesu skretanje pažnje nego, kako je rekao, "veoma bitna, suštinska stvar kada govorimo o čelnim licima protesta, poput gospođe Maje Gardašević".
- E sad, moja pitanja, vezana za skandiranja “ubice ubice” &nbsp;nikako nijesu skretanje pažnje nego veoma bitna, suštinska stvar kada govorimo o čelnim licima protesta, poput gospođe Maje Gardašević. I mi smo bili opozicija i svjedočili smo velikim tragedijama, &nbsp;poput one koja se 2022. dogodila na Cetinju. Ali nikada od nas nijeste čuli ni jednu riječ, ni jedan uzvik mržnje ili osude, ili usklik “ubice” kakve danas čujemo . To je razlika, ogromna razlika – razlika u ljudskosti, u poštovanju prema onima koji pate - naveo je Krapović.
On je kazao da Gorjanc Prelević ponovo potcjenjuje građane.
- Nemojte pokušavati da opravdate simboliku krvavih ruku i skandiranja "ubice, ubice" na protestima pričom da je to dolazilo samo od nekih pojedinaca iz mase, dok organizatori to navodno nijesu govorili. Bili ste prisutni na skupu i vidjeli, kao i cijela Crna Gora, autfit gospođe Gardašević s crvenim otiscima ruku, koji su, očigledno, trebali simbolizovati naše navodno okrvavljene ruke. Mi vrlo dobro znamo odakle dolaze ti simboli i poruke, iz kojih krugova i jazbina, a vjerujem da i građani Crne Gore to prepoznaju jednako jasno, jer građani nijesu naivni - naglasio je Krapović.
On je kazao i da potpuno razumije standarde slobode izražavanja.&nbsp;
- Kao što sam već rekao, dužni smo podnijeti više i imati visok stepen osjetljivosti i tolerancije prema kritici, koju i afirmišem. No, kritiku prihvatamo od građana, a ne od onih koji nama skandiraju "ubice", dok Milu Đukanoviću viču "kralju". Nijesmo nikome lijepili etikete niti pokušavali s pozicije sile uplašiti bilo koga da ne iznosi svoje stavove. Samo smo stvari nazvali pravim imenom, što i Vama očigledno smeta, pa pokušavate odbraniti neodbranjivo. Građanima koji protestuju iz osjećaja tuge ili beznađa, ili bilo kojeg drugo razloga, nakon ove velike tragedije, ne zamjeramo ništa – to je njihovo &nbsp;ljudsko, demokratsko i ustavno pravo. Kao što je naše pravo, ali i obaveza da očistimo mafiju i iz Vojske i iz Policije i iz Agencije za nacionalnu bezbjednost, ali i iz svakog kutka ove zemlje. Primjećujem od organizatora protesta, koji su klicali Milu Đukanoviću, a i od samog Đukanovića &nbsp;da ne protestuje zbog mafije u Policiji, nego zbog otkaza mafiji iz Policije. E, to je žalosno - zaključio je Krapović.

Krapović: Kritiku prihvatamo od građana, a ne od onih koji nama skandiraju “ubice”, dok Đukanoviću viču “kralju"

Premijer Kanade Džastin Trudo reagovao je na izjave novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trampa o tome da bi Kanada trebalo da postane 51. savezna država SAD, poručivši da se to neće dogoditi.
Trudo je za CNN odgovorio na Trampovu izjavu u kojoj ga je nazvao „guvernerom savezne države“.&nbsp;
Rekao je da je glavni problem između dvije zemlje pitanje regulacija u vezi s carinskim tarifama. Istakao je da SAD može da predstavlja prijetnju kanadskoj ekonomiji, ali i upozorio da bi uvođenje dodatnih carinskih tarifa, koje bi ograničile kanadske proizvode, naštetilo i američkim potrošačima.
- Kanađani su izuzetno ponosni na to što su Kanađani. Jedan od najlakših načina na koji se identifikujemo jeste činjenica da nismo Amerikanci. Sve što predsjednik SAD-a pokuša da učini kako bi naštetio kanadskoj ekonomiji, ujedno će štetiti i američkim potrošačima. Uvjeren sam da možemo da postignemo bolje rezultate ako radimo zajedno - poručio je Trudo.
Kanadski premijer je u ponedeljak najavio ostavku na mjesto lidera Liberalne partije. Na funkciji premijera će ostati dok ne bude izabran njegov nasljednik.
Tramp je na društvenoj mreži Truth Social rekao kako bi mnogi Kanađani voljeli da postanu građani 51. američke savezne države.
- Sjedinjene Američke Države više ne mogu da trpe ogromne trgovinske deficite i subvencije koje su Kanadi potrebne da bi opstala. Džastin Trudo je to znao i dao je ostavku. Kada bi se Kanada spojila sa SAD-om, ne bi bilo carina i smanjili bi se porezi. Bili biste potpuno sigurni od opasnih ruskih i kineskih brodova koji vas stalno okružuju. Kakva bi to velika nacija bila - napisao je Tramp.

Trudo: Kanada neće postati 51. savezna država SAD, mi nismo Amerikanci

Evropska unija snažno podržava pravo na slobodu izražavanja i okupljanja, i ističe važnost dobro funkcionišućeg civilnog društva, saopštili su iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori za Portal ETV.
To su, kako su rekli, ključni elementi demokratskog sistema koje treba da podrže državne institucije.
- Poštovanje ovih principa važno je za evropski put Crne Gore. Očekujemo od vlasti da podstiču okruženje koje promoviše slobodu izražavanja, u kojem različite grupe mogu slobodno da izraze svoje mišljenje na nenasilan način - poručili su iz Delegacije Evropske unije.
U crnogorskoj Prijestonici 1. januara dogodio se drugi masovni zločin za nepunih dvije i po godine, kada je Aco Martinović ubio 13 osoba, među kojima i dvojicu dječaka, dva rođena brata. Šest sati kasnije se ubio.
Odgovor policije na ovu krizu bio je, kako sa stanovišta stručnjaka za bezbjednost, tako i ogromnog dijela crnogorske javnosti krajnje neadekvatan, zbog čega je neformalna studentska grupa „Kamo śutra“ organizovala proteste na Cetinju i u Podgorici. Jedan od njihovih zahtjeva je da ostvake podnesu potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti Aleksa Bečić i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.
To je razjarilo partiju na čijem je čelu Bečić – Demokrate, koja je danima kroz saopštenja za javnost pokušavaju da kriminalizuju studente, tvrdeći da iza njihovih zahtjeva stoji lično bivši predsjednik države Milo Đukanović “zajedno sa svojim kriminalnim klanovima”.
Malo su "spuštili loptu" nakon reakcije Ambasade Sjedinjenih Američkih Država koja je snažno podržala pravo na mirno, nenasilno okupljanje i slobodu izražavanja kao temeljne vrijednosti demokratskog društva, poručujući da građani ne bi trebalo da snose posljedice zbog toga.
Tako su Demokrate ublažile narativ i ubjeđivale javnost da nikada nisu saopštili da su svi okupljeni ljudi „bemaksovci, kavčani ili pristalice Demokratske partije socijalista (DPS)“.
U međuvremenu, podršku studentima iz organizacije „Kamo śutra“ i njihovim zahtjevima, osim brojnih nevladinih organizacija, dalo je i više od stotinu profesora crnogorskih univerziteta i oko 200 umjetnika i kulturnih radnika u Crnoj Gori.
Oni su stava da je krajnji momenat da se svi zabrinemo za bezbjednost građana i građanki u Crnoj Gori i da se na odgovornost pozovu rukovodioci državnih institucija u čijoj su nadležnosti bezbjednost i sigurnost građana. Takođe, pozvali su vladajuće partije da prestanu s neprimjerenim targetiranjem studenata čiji je cilj, kako su ukazali, njihovo zastrašivanje i sputavanje Ustavom zagarantovanog prava na slobodu govora i okupljanja.
Prvom protestu ispred MUP-a prisustvovalo je više hiljada ljudi. Novi je zakazan za 16. januar u 19:30 sati na istom mjestu u Podgorici, nakon ćega će okupljeni građani mirnom šetnjom doći do zgrade Vlade i ponovo pozvati na odgovornost državne funkcionere iz sektora bezbjednosti.
Takođe, Skupština Prijestonice Cetinje danas je, na zahtjev gradonačelnika Nikole Đuraškovića, održala vanrednu sjednicu i usvojila zaključke povodom tragičnom događaja u tom gradu, među kojima su smjena kompletnog rukovodstva bezbjednosnog sektora, sprovođenje nezavisne međunarodne istrage, transformisanje Odjeljenja bezbjednosti u Centar bezbjednosti Cetinje...
Najavljivani kontraprotest uoči današnje sjednice lokalnog parlamenta tzv. studentske organizacije "UM" na kojem je trebalo da se zatraži odgovornost Đuraškovića, nije održan.&nbsp;

Delegacija EU: Snažno podržavamo pravo na okupljanje, vlast da podstiče okruženje koje promoviše slobodu izražavanja

Građanski aktivisti i aktivistkinje pružaju punu podršku neformalnoj studentskoj grupi „Kamo Śutra?“ i njihovom pravu da mirno izraze nezadovoljstvo zbog tragičnih događaja u Crnoj Gori. U ovim teškim trenucima, kada je potrebno zajedništvo i odgovornost, posebno osuđujemo primjere targetiranja mladih od strane pojedinih političkih partija vlasti, kao i pokušaje njihovog svrstavanja u određene partijske tabore, a u očitoj namjeri da se spontan i legitiman studentski protest svede na nivo prizemnih partijskih obračuna, navedeno je u pismu podrške građanskih aktivista studentima.&nbsp;
Kako kažu, oni koji su se vodili parolama „Pobjede, a ne podjele“ sada, u najizazovnijim trenucima za Crnu Goru, pokušavaju dijeliti mlade ljude i njihove opravdane zahtjeve predstaviti kao dio partijskih igara.&nbsp;
- Osim toga, opasno targetiraju mlade i druge učesnike mirnih skupova, što je nedopustivo, jer svi građani/ke imaju pravo na mirna okupljanja. Ovakvo ponašanje je i politički neodgovorno, šteti demokratskom procesu i obeshrabruje građanski aktivizam koji je ključan za razvoj svakog društva - istakli su u svom saopštenju. Pokušaji izbjegavanja odgovornosti prate neprihvatljivo targetiranje i relativizacija trenutne situacije, uz podsjećanje na slične prakse prethodnih vlasti, čime se potvrđuje potreba stavljanja ličnih interesa ispred javnih - navode u pismu.&nbsp;
Podsjećaju i da slični pritisci na studentske pokrete u regionu nijesu uspjeli, već su proteste učinili masovnijim i dodatno mobilisali građane. te dodaju da vjerujemo da će studenti u Crnoj Gori, kao nosioci promjena, nastaviti s dostojanstvenom borbom za pravdu i odgovornost, inspirišući širu zajednicu na učešće i solidarnost.
Smatraju da je važnost angažovanja mladih u ovakvim trenucima neprocjenjiva. Njihova inicijativa pokazuje da građanska hrabrost i solidarnost mogu postati pokretači promjena u društvu.
Pozivaju sve političke aktere da prestanu s praksom targetiranja i da podrže pravo mladih na slobodno izražavanje i mirne proteste.
- Mladi iz grupe „Kamo śutra“ nas podsjećaju da je pravo na pravdu univerzalno, a da je istina osnovni preduslov za ozdravljenje svakog društva. Njihova borba nije samo njihova – to je borba svih nas za bolju Crnu Goru, u kojoj će građani biti sigurni a institucije odgovorne - istakli su &nbsp;u pismu.&nbsp;
Apelujeu na sve ostale političke subjekte, civilne organizacije, građane i građanke, da podršku studentima/studentkinjama iskažu poštujući njihove upute i zahtjeve koje komuniciraju sa zvaničnih kanala, te da se uzdrže od suvišnih medijskih eksponiranja.
Podršku studentima za sada je dalo 159 aktivista/kinja.
Saopštili su da inicijalnom spisku potpisnika/potpisnica podrške mogu se priključiti svi zainteresovani građanski aktivisti i aktivistkinje slanjem mejla na adresu: kolektiv.kamo.sjutra@gmail.com&nbsp;
1. Anja Adamović - Digital den
2. Elida Adrović - Ekopatriotizam
3. Alen Adrović - Sociološki centar Crne Gore
4. Alexandra Aubertin - Zero Waste Montenegro
5. Radmila Bajagić - Demokratske evropske inicijative
6. Dina Bajramspahić - Građanska aktivistkinja
7. Amra Bajrović - Akcija za ljudska prava
8. Marko Banović - Atlanski savez/DFC
9. Staša Baštrica - Kvir Montenegro
10. Marko Begović - Građanski aktivista
11. Milena Bešić - Građanska aktivistkinja
12. Jovan Bojović - Juventas
13. Dušan Brajović - Unija srednjoškolaca Crne Gore
14. Mustafa Canka - UL Info
15. Vanja Cicmil - Zero Waste Montenegro
16. Rebeka Čilović - Poligon za žensku izuzetnost - Sofija
17. Ivana Čogurić - Ekopatriotizam
18. Jelena Čolaković - Juventas
19. Ranko Dacić - Crnogorska mreža za smanjenje štete Link
20. Jelena Danilović - Atlanski savez/DFC
21. Ana Dedivanović - Udruženje LBTQ žena Stana
22. Fana Delija - Centar za romske inicijative
23. Rizo Dervishaga - Udruženje roditelja djece i omadine sa smetnjama u ravoju - Pravo na život Ulcinj
24. Dejana Dizdar - Građanska aktivistkinja
25. Almedina Dodić - Građanska aktiviskinja
26. Milica Đokđurić - 35 mm
27. Aleksandar Dragićević - Građanski aktivista
28. Marko Dragićević - Crnogorska mreža za smanjenje štete Link
29. Balša Dragojević - Kvir Montenegro
30. Nikoleta Đukanović - Građanska aktivistkinja
31. Saša Đuretić - Mreža za evropske politike MASTER
32. Iskra Đurišić - Asocijacija Spektra
33. Tatijana Đurišić
34. Ana Đurković - Atlanski savez
35. Gordana Đurović - Crnogorska panevropska unija
36. Goran Đurović - Media Centar
37. Mirza Džeferadžović - Zero Waste Montenegro
38. Maja Gardašević - NVO Diši
39. Teodora Gilić - Centar za monitoring i istraživanje - CeMI
40. Veneranda Gjonaj - Društvo dijabetičara “Plavi krug” - Ulcinj
41. Shefika Gjoni - Globalna mreža albanske žene
42. Hadixha Gjoni - Dulcinea
43. Zylfije Gjoni - NVO Anime
44. Aleksandra Gligorović - Građanska aktivistkinja
45. Tea Gorjanc Prelević - Akcija za ljudska prava
46. Ajša Hadžibegović - Građanska aktivistkinja
47. Jelena Ivančević - ŠkArt
48. Darko Ivanović - 35 mm
49. Draško Jabučanin - Atlanski savez/DFC
50. Ana Jaredić - Centar za ženska prava
51. Nada Jaredić - Građanska aktivistkinja
52. Kristina Joksimović - Zero Waste Montenegro
53. Marija Jovanović - Asocijacija Spektra
54. Lukas Junković - Mladi evropski ambasador
55. Danijel Kalezić - Građanski aktivista
56. Milica Kankaraš Berber - Građanska aktiviskinja
57. Azra Karastanović - Atlanski savez
58. Ksenija Klikovac - Mreža za evropske politike MASTER
59. Petar Knežević - Centar za razvoj nevladinih organizacija - CRNVO
60. Nina Kolenović - SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Plav
61. Sava Kovačević - Građanski aktivista
62. Itana Kovačević - Psihološki centar Mirta
63. Jelena Lacman - Ekopatriotizam
64. Miloš Lazarević - Koalicija za održivi razvoj
65. Laze Lazari - Creative city
66. Zenepa Lika - Martin Schneider Jacoby Association - MSJA
67. Lana Lješković - Unija srednjoškolaca Crne Gore
68. Katica Maksan - Građanska aktivistkinja
69. Bojana Malović - Akcija za ljudska prava
70. Martina Markolović - Akcija za ljudska prava
71. Ivana Markolović - Juventas
72. Zorana Marković - Centar za razvoj nevladinih organizacija - CRNVO
73. Ida Marković - Građanska aktivistkinja
74. Sanja Marljukić - Cedem
75. Jelena Marojević Galić - Građanska aktivistkinja
76. Jovana Marović - Građanska aktivistkinja
77. Adnan Metanović - Mreža za evropske politike MASTER
78. Ajna Metanoviq - NVO Naš Ulcinj
79. Andrijana Mićanović - Građanska aktivistkinja
80. Andrea Mićanović - Građanska aktivistkinja
81. Kristina Mihailović - Udruženje Roditelji
82. Marija Mijović - Juventas
83. Neda Mijović - Digital den
84. Miloš Milačić - Juventas
85. Milva Milić - Asocijacija Spektra
86. Anja Milić - Unija srednjoškolaca Crne Gore
87. Biljana Milićević - NVO Prima
88. Boško Milović - Građanski aktivista
89. Suzana Milović - Strukovno udruženje socijalnih radnika Crne Gore
90. Ana Milović Jasikovac - Optimisti
91. Gordana Mitrović - Centar za monitoring i istraživanje - CeMI
92. Elizabeta Mrnjačević - Akcija za ljudska prava
93. Milica Mugoša Simonović – Juventas
94. Mina Nenadić - Regionalna Sportska Inicijativa - REGSPO
95. Hatidže Neljaj - SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Ulcinj
96. Snežana Nikčević - 35 mm
97. Danijela Nikić - Asocijacija Spektra
98. Olivera Nikolić - Institut za medije
99. Marko Nikolić - Građanski aktivista
100. Vahida Nimanbegu - Art Dolcinuim
101. Matija Otašević - Atlanski savez
102. Luka Pavićević - Centar za monitoring i istraživanje - CeMI
103. Milica Pavlović - Građanska aktivistkinja
104. Mišo Pejković - Cazas
105. Marina Pejović - Juventas
106. Aida Perović - NVO Prima
107. Miloš Perović - Alfa Centar
108. Aida Petrović - Crnogorski ženski lobi
109. Emir Pilav - Građanski aktivista
110. Bojana Popadić - ŠkArt
111. Andrea Popović - Mreža za evropske politike MASTER
112. Marija Popović Kalezić - Cegas
113. Aleksandra Radoman Kovačević - Centar za obuku i obrazovanje Crna Gora
114. Aleksa Radonjić - Asocijacija Spektra
115. Andrijana Radović - Građanska aktivistkinja
116. Marija Radović - Juventas
117. Andrijana Radulović - Juventas
118. Momčilo Radulović - Evropski pokret u Crnoj Gori
119. Maja Raičević - Centar za ženska prava
120. Petar Raičević - Crnogorska panevropska unija
121. Dubravka Raičević - Mare Mare
122. Vesna Rajković Nenadić
123. Sanda Rakočević - Građanska aktivistkinja
124. Andrea Rovčanin - Centar za monitoring i istraživanje - CeMI
125. Marija Ružić Stajović - Juventas
126. Budislavka Mira Saveljić - Sigurna ženska kuća
127. Boban Sekulić - Hepatitis Crna Gora
128. Tara Serhatlić - Mreža za evropske politike MASTER
129. Vladimir Simonović - Centar za monitoring i istraživanje - CeMI
130. Marko Sošić - Institut Alternativa
131. Anastasija Stefanović - Akcija za ljudska prava
132. Marica Stijepović - Psihološki centar Mirta
133. Anita Stjepčević - Centar za ženska prava
134. Sanja Šišović - Cazas
135. Esmeralda Šuvahić - SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Plav
136. Milka Tadić Mijović - Cin-CG
137. Sabina Talović - Otvoreni centar Bona fide
138. Dubravka Tomić - Centar za monitoring i istraživanje – CeMI
139. Marina Tomović - Regionalna sportska inicijativa - REGSPO
140. Bojana Tošić - Digital den
141. Jovan Ulićević - Asocijacija Spektra
142. Petar Ulićević - Juventas
143. Daliborka Uljarević - Centar za građansko obrazovanje
144. Nazif Velić - Novi Horizont
145. Nina Vučić - Centar za monitoring i istraživanje - CeMI
146. Marina Vujačić – Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore - UMHCG
147. Aleksandra Vujačić - Juventas
148. Dragana Vujisić - Zero Waste Montenegro
149. Nenad Vujošević - Centar za ekonomske i evropske studije - CEES
150. Ivana Vujović - Juventas
151. Zlatko Vujović - Centar za monitoring i istraživanje - CeMI
152. Katarina Vukadinović - Građanska aktivistkinja
153. Anđa Vukčević Zorić - Građanska aktivistkinja
154. Milutin Vuković - Mreža za evropske politike MASTER
155. Nevenka Vuksanović - Cedem
156. Boris Vuksanović - Crnogorska fondacija za HIV i virusne hepatitise
157. Biljana Zeković - SOS Podgorica
158. Anđela Žarić - NVO Prima
159. Lepa Žunjić - Udruženje Roditelji

Građanski aktivisti uz studente: Podrška mladima, osuda pritisaka

Uprava policije je danas - demantujući izjavu bivšeg predsjednika Vlade Crne Gore Dritana Abazovića da ,,kritičnog dana na Cetinju policajci u jednom trenutku nijesu mogli da identifikuju ubicu" – sramotno obmanula crnogorsku javnost tvrdnjom da je Martinović ,,bio izolovan i opkoljen i da za to postoji video zapis sa kamere kao materijalni dokaz“.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FAEaPWfQiZbA%3Fsi%3DIFsFtf1yX7-tRpSZ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>POLICIJSKI SNIMAK: Skraćena verzija od 5 sekundi</div>
Da bi dokazali tvrdnje, iz Uprave policije su objavili snimak u trajanju od pet sekundi na kojem se vidi silueta čovjeka kako po snijegu prolazi dvorištom jedne kuće. Taj snimak je trebalo, po mišljenju čelnika MUP-a Danila Šaranovića, čelnika UP Lazara Šćepanovića i njegovog tima, da bude krunski dokaz kojim se demantuje priča lidera Ure.&nbsp;
Portal ETV, međutim, raspolaže cjelovitim video zapisom sa nadzorne kamere, na kojem se jasno vidi kako Martinović prolazi između kuća i ide ka ulici. Ispred njega tom ulicom protrčavaju naoružani policajci i u jednom trenutku se okreću i svjetlima obasjavaju Martnovića koji, sekund kasnije, pada u lijevu stranu.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F9xoOnO2eKYk%3Fsi%3DZTvxKzVsOu4I9o2T&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>UZNEMIRUJUĆE: PRAVA VERZIJA DOGAĐAJA: Snimak u trajanju od 22 sekunde </div>
Snimak nepobitno pokazuje da Martinović nije bio ,,izolovan i u obruču“, kako tvrde iz Medijskog tima za odnose sa javnošću UP, jer u jednom momentu Martinović usporava kretanje i gleda u pravcu policajaca. Iza Martinovića se ne vidi ni jedno lice, što znači da nije bio opkoljen. Samu smrt nadzorna kamera nije mogla da zabilježi jer jedan stub djelimično zaklanja pogled na kompletnu figuru Martinovića.&nbsp;
Danas na Cetinju je zakazana sjednica Savjeta za građansku kontrolu policije i valja očekivati da će se i ovaj postupak vrha Uprave policije temeljno analizirati.&nbsp;

UZNEMIRUJUĆE: Uprava policije beskrupulozno slagala javnost i pustila skraćeni video zapis smrti Martinovića, sve u pokušaju da demantuju Abazovića!

Ministarstvo unutrašnjih poslova večeras je, tek nakon pisanja Portala ETV, dostavilo medijima snimak za koji su iz Uprave policije u prethodnom reagovanju tvrdili da je dostavljen u „izvornom obliku“.
Podsjećamo da su iz Uprave policije demantujući bivšeg premijera Dritana Abazovića dostavili drugačije kadriran i mnongostruko kraći snimak u odnosu na materijal koji su medijima poslali večeras.
U saopštenju MUP navodi, demantujući UP, kako dostavljaju „cijeli video snimak koji potvrđuje sve naše tvrdnje da je ubica bio opkoljen policijskom zasjedom sa svih strana“.
- Ovim materijalnim dokazima jasno odbacamo sve manipulacije, a naročito onu koju je izrekao bivši premijer i bivši predsjednik Vijeća za nacionalnu bezbjednost, gospodin Dritan Abazović, kako se ubica Martinović nalazio među policijskim službenicima – navodi se u saopštenju.
Dalje tvrde, kako snimak sugeriše „logiku da se ubica ne vraća nazad, znajući da su policijski službenici i iza i ispred njega i da se nalazi u bezizlaznoj situaciji, pri čemu nakon izrečenog naređenja od strane policijskih službenika izvršava samoubistvo“.
- Još jednom napominjemo da u ovako složenim policijskim zadacima policijski službenici moraju voditi računa o riziku od unakrsne vatre i staviti gonjeno lice pod kontrolu bez rizika po građane i policijske službenike – zaključuju u saopštenju.
Pogledajte video:
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DeFU-FCTeOO4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

MUP nakon pisanja Portala ETV medijima dostavio snimak u „izvornom obliku“

I Milojko mora prvo premijera Spajića da razumije. Zaviri malo u njega, premijeru.
04.01.
15.00h
Sad gledam snimak koji mi je poslat.
Ubica, nekako tromim korakom hoda po snijegu, na livadi ili većem dvorištu.
Zatim se uočavaju policajci koji trče jedan za drugim u smjeru suprotnom od kretanja Martinovića.
On puca u sebe, valjda tada kreću policajci prema mjestu odakle se hitac čuo.&nbsp;
Gospodine Spajiću, znaš li što je tvoj ministar kazao. Ne znaš. Jer bi mu već tražio ostavku. Kazao je da ubica opkoljen od strane policije nije imao kud. Pozvan je da se preda. I pošto nije imao kud, ubio se.&nbsp;
Ako ne vjeruješ meni, sebi, ministru, Bogdanoviću, vjeruj svojim očima kada odgledaš snimak.
I nemoj više, kumim te, da na novinarsko pitanje, hoćeš li da tražiš ministru ostavku, odgovoriš - razumite moju poziciju.
Razumio bih te kao kuma, komšiju, poznanika. Ti si premijer, čovječe.
I Milojko mora prvo premijera Spajića da razumije. Zaviri malo u njega, premijeru.
I uradi ono što moraš. Makar zbog ona dva mališana.&nbsp;
Reci gospodi da su radili, da ništa nijesu uradili, osim što su se hapšenjima SDT-a, sopstvenim reklamiranjem svakom mislećem na vrh glave popeli.
Čovječe, imaš ministra koji u trenutku rasutih leševa po Cetinju, na tom istom Cetinju, valjda potrešen faktom da su mrtvi građani svuda oko njega, mrtav, a hladan, pita kamermane ima li svjetlosti u naočarima koje nosi.
I onda zamisli koliko je svjetlosnih godina bio od Trenutka.
I emocija.
Ovaj događaj pamtiće se stolećima. Ako hoćeš da budeš Milojko, daj ti ostavku. Pođi.&nbsp;
U suprotnom, budi premijer. Pa raščisti.
Jer, ko ne raščisti u politici biće očišćen na izborima, od građana na ulici.

Pismo Spajiću 2

Najmanje deset osoba je stradalo, a nekoliko je ranjeno danas na Cetinju nakon što je poslije 17 sati došlo do oružanog obračuna u jednom ugostiteljskom objektu u centru Prijestonice.
Policija traga za Cetinjaninom Acom Martinovićem koji je još na slobodi, a pucao je na još dvije lokacije - Humci i Bulevar. Među stradalima je i dvoje djece. Kako nam je nezvanično saopšteno iz Uprave policije, među ubijenima su i članovi porodice Martinovića.
Kako saznajemo, službenici policije su pronašli automobil Martinovića.
Na Cetinju su tužiteljka Andrijana Nastić i vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović.
Prema saopštenju Uprave policije, A. M. je "upotrebom vatrenog oružja lišilo života nekoliko lica", a potom se dao u bjekstvo.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dqm2dnlcmT2U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Policija apeluje na građane Cetinja da ostanu prisebni i da ostanu u svojim objektima stanovanja, dok su sve raspoložive jedinice policije na terenu i preduzimaju aktivnosti iz svoje nadležnosti u cilju stavljanja situacije pod kontrolu i procesuiranja izvršioca.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIOM3NjX_Oik&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
U Prijestonici je trenutno vanredno stanje, čuju se sirene policijskih automobiča i kola hitne pomoći.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DfHpxlFCrl3U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: najniza-izlaznost

Najviša izlaznost na parlamentarnim izborima bila 2001, najniža 2023.

Krapović: Kritiku prihvatamo od građana, a ne od onih koji nama skandiraju “ubice”, dok Đukanoviću viču “kralju"

Trudo: Kanada neće postati 51. savezna država SAD, mi nismo Amerikanci

Delegacija EU: Snažno podržavamo pravo na okupljanje, vlast da podstiče okruženje koje promoviše slobodu izražavanja

Građanski aktivisti uz studente: Podrška mladima, osuda pritisaka

PRATITE TVe UŽIVO