Zamislite da je ispred policije formiran tim stručnjaka sastavljen od vrhunskih istražitelja kriminalista, kriminologa, psihologa i psihijatara i profesora kriminalistike sa ciljem da se analiziraju teška ubistva, serijska i masovna ubistva počinjena u posljednjih pet godina. Takva analiza pružila bi nekoliko bitnih odgovora, ali i omogućila okvir za djelovanje u svim budućim potencijalnim događajima. Naravno da se ovakav scenario neće desiti, jer ministri koji se nalaze na čelu više vode računa o nekim manje bitnim stvarima poput političkog upošljavanja nego o stručnim i naučnim elementima. Do tada, dok se ovakvi događaji ne počnu institucionalno analizirati i na temelju takvih analiza djelovati, bavićemo se posljedično i medijski analizirati svaki naredni, kaže u intervjuu Pobjedi ekspert za bezbjednost dr Sandi Dizdarević, docent na predmetima Kriminalistička psihologija i Kriminalistički intervju. Ističe da je pitanje ostavke ministra pitanje moralnog i etičkog kodeksa. Kako je, po Vašem mišljenju, reagovala policija na Cetinju? Priče o nedovoljnom broju policajaca na terenu, iako su objektivne, ne mogu biti opravdanje, pogotovo na Cetinju, gdje je situacija već duže vrijeme izuzetno napeta zbog sukoba kriminalnih klanova. Jeste li saglasni? DIZDAREVIĆ: Već dugo policija Crne Gore ima gorući problem koji se odnosi na nedostatak policijskih službenika u operativnom smislu, što otežava operativnost i postizanje određenog nivoa sigurnosti s jedne strane, dok s druge strane, neki koncepti se ne mogu nikako provoditi. Međutim, kada su u pitanju okupljanja i blagdani visokog rizika poput Nove godine, koncerata ili drugih događaja, neophodno je bilo planirati cjelokupno raspoloživo ljudstvo kao ad hock reakciju na eventualno narušavanje javnog reda i mira, ili kriminalnih događaja. Takva planiranja se ne smiju raditi „reda radi“, već primarno na temelju analitičkih procjena. S druge strane, sama činjenica neupošljavanja policijskih službenika koje se, koliko je meni poznato, opravdava nedostatkom prostora na Policijskoj akademiji je zapravo političko propuštanje dužnih i obaveznih radnji, koje u krajnjoj instanci mogu imati dalekosežne posljedice. Pitanje sukoba kriminalnih klanova ili, možda bolje kazano, sukobljenih mafijaških grupa, jer one imaju sve elemente mafije, puno je kompleksnije i borba protiv takvih vidova kriminaliteta ne može i ne smije uključivati samo policiju, već sinhronizirano djelovanje obavještajnih, kontraobavještajnih, sigurnosnih, pravosudnih i policijskih tijela. Policija u tom segmentu može i treba djelovati, ali ako to radi sama, bez koordinacije sa ostalim službama, efekti će biti loši.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025010610010_11cb9fc13c368e1ac1d5a12b828f45b1fec8d5afb37cd7677dfce8b5ad4de679.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025010610010_11cb9fc13c368e1ac1d5a12b828f45b1fec8d5afb37cd7677dfce8b5ad4de679" data-rendition-name="original" width="900" height="563" loading="lazy" alt="Sandi Dizdarević"> <figcaption>Sandi Dizdarević(Photo: Stop kadar)</figcaption> </figure>  Zločinac je uspio da u kafani ubije četiri osobe, potom pređe na drugi kraj grada i tamo nastavi svoj krvavi pohod, ubijajući porodicu vlasnika kafane, njihovu djecu, čak i sestru. Prema zvaničnoj tvrdnji Tužilaštva, zločin se desio ukupno na pet lokacija. Gdje je bila policija tokom ovih događaja? DIZADREVIĆ: Teško je pružiti objektivan odgovor na to pitanje. Dozvolite mi da hipotetički postavim određenu situaciju i pokušam odgovoriti. Ako je u vrijeme, prije i u toku kriminalnog događaja na terenu bilo nedovoljno policajaca, onda je teško da nakon prve zaprimljene informacije pokrijete svih pet lokacija, osobito ako analizirate profil ubice, njegovo kretanje i akte ponašanja prilikom ubilačkog pohoda. Međutim, da je urađena analitička procjena neposredno prije Nove godine i napravljena određena predikcija koja se, nažalost, rijetko radi ili se radi tek da postoji, broj i raspored policajaca u gradovima bi možda bio drugačiji. Pola sata, koliko se u medijima govori o ubilačkom pohodu, sa aspekta vremenskog okvira se čini predug period za reakciju, ali sa aspekta policijskog djelovanja u okviru mjera prve intervencije, a koje obuhvataju: dolazak na lice mjesta po prijavi, provjeru tačnosti navoda prijave, prikupljanje informacija i dostavljanje informacija operativnom dežurnom, te promptno djelovanje s ciljem lociranja osumnjičenog, zahtijeva izuzetno umijeće i koordinaciju. Uloga policije, svakoga ponaosob, morat će biti predmet unutrašnje istrage. Šta će istraga pokazati, vidjet ćemo u narednom periodu. Kako je moguće da pomahnitali ubica prođe cijeli grad i počini masakr na više lokacija, a da ga niko ne zaustavi? Je li ovo dokaz da imamo neefikasan bezbjednosni aparat? Da li ministar unutrašnjih poslova mora da podnese ostavku? DIZADREVIĆ: Sam kriminalni događaj, prema definicijama unutar kriminalističke psihologije, definiše se kao masovno ubistvo, jer između ubistava nije postojalo ono što mi u operativnoj kriminalističkoj psihologiji nazivamo „period hlađenja“. Kada ispred sebe imate slučajeve masovnih ubistava, metodom analogije i strukture samog osumnjičenog u većini slučajeva se pokaže da se radi o psihopatološkim osobama. Motivacija kod ovakvih osoba za počinjenje krivičnog djela može biti potpuno banalna, ali u većini slučajeva je ona u domenu psihopatologije. Njegov mehanizam okidač može biti banalan povod, ali sami akti ubistva, pokušaja ubistava koje je počinio, kao vrijeme učinjenja između ubistava, geografske lokacije (geografski profil) pokazuju postojanje veoma intenzivnog psihopatološkog pokretača sve dok se ne ispune njegovi psihopatološki postavljeni ciljevi. Pitanje profiliranja pojedinca i pravljenja predikcije njegovog budućeg ponašanja je jedna od najtežih disciplina koje se, nažalost, ne primjenjuju niti su prihvaćene u policijama zapadnog Balkana. Profil pojedinca je puno teže odrediti jer svaki pojedinac, a osobito kriminogena osoba, matematička je enigma, za razliku od više istih ili sličnih osoba koje su predmet opservacije. Šta želim kazati? Ovakvi slučajevi, nakon što ih policija detektuje, a i ovo lice je detektovano ranije, moraju postati predmet rada i opservacije drugih službi poput psiholoških i psihijatrijskih ustanova. Njihov boravak na slobodi onemogućava preventivno djelovanje policije, već reaktivno, a to znači tek kada se nešto desi. Sigurnosni aparat Crne Gore nije samo neefikasan, on je devastiran i premrežen dijelovima kriminogenih mreža što pokazuju nekolicine operativnih podataka iz SKY Ecc, političkim i obavještajnim mrežama, i na kraju dijelom časnih i poštenih policajaca, obavještajaca, analitičara koji su, nažalost, prepušteni sami sebi. Pitanje ostavke ministra je pitanje moralnog i etičkog kodeksa. Međutim, sama činjenica da se radi o političkim personama veoma često pokušavam ne odgovarati na ovakva pitanja jer su nauka i struka odavno degradirani i zapostavljeni upravo od onih kojih dolaze na čelo ministarstava unutrašnjih poslova. Zašto policija nije djelovala preventivno, posebno jer je, prema pouzdanim informacijama, ubica koji je već bio procesuiran zbog nelegalnog držanja oružja i nasilničkog ponašanja, očigledno bio inspirisan Borilovićem, pa ga je čak i pominjao? DIZDAREVIĆ: Ako je policija imala informaciju neposredno prije samih akata ubistava da je osumnjičeni narušavao red i mir, a time i iz ranijeg perioda raspolagala informacijama o nelegalnom posjedovanju oružja i nasilničkom ponašanju, onda je bila dužna istog privesti i zadržati najmanje 24 sati, osobito ako je isti bio pod dejstvom alkohola i/ili opojnih droga. Međutim, ako osumnjičeni nije narušavao javni red i mir, već su se akti ubistva desili, pa policija onda zaprimila informaciju, onda ne možemo govoriti o preventivnoj ulozi i potrebi policije. Da bi bilo jasnije, obrazložit ću i jednu i drugu situaciju. Ako je osumnjičeni ranije procesuiran za nasilničko ponašanje, i nelegalno držanje oružja, njemu je sud izrekao odgovarajuću kaznu, nakon koje je slobodan građanin. Policija ga u takvim slučajevima ima u svojim operativnim bazama, i dužna je obratiti pažnju na ovakve osobe prilikom svakog izlaska na teren odnosno mjesto gdje navedeno lice stanuje i kreće se. Međutim, to ne daje pravo niti obavezu policijskom organu da ovakvo lice nadzire non-stop, jer se radi de fakto i de jure o slobodno licu koje je zakonski sankcionisano i koje je izdržalo svoju kaznu. Druga situacija je ako je policija neposredno prije akata ubistava (antideliktum stadijum) imala informacije da navedeno lice koje je presuđeno, a osobito za nezakonito posjedovanje oružja i nasilničko ponašanje, konzumira alkohol na javnom mjestu, onda je to lice moralo biti privedeno, i tada bi se moglo govoriti o preventivnom djelovanju. Treća situacija koja se može postaviti i razmatrati jeste da je policija raspolagala informacijama da je osumnjičeni inspirisan Borilovićevim ponašanjem i aktima, da je eventualno takve inspiracije verbalno ispoljavao u javnosti, da je objavljivao na društvenim mrežama, e onda bismo mogli govoriti o propustima kriminalističko-obavještajnih i obavještajnih jedinica. Je li moguće da ništa kao društvo nijesmo učinili i da je država opet dozvolila da se ponovi Medovina? DIZDAREVIĆ: Nažalost, nemamo dovoljno razvijenu svijest da čitamo naučna i stručna djela, i literaturu. Da čitamo, vidjeli bismo brojne radove koji upozoravaju na ovakve slučajeve. Ne mislim ovdje samo na profesionalne službenike, već na cjelokupno društvo. Hajde da i ovdje postavimo jednu situaciju i objasnim istu. Zamislite da je ispred policije formiran tim stručnjaka sastavljen od vrhunskih istražitelja kriminalista, kriminologa, psihologa i psihijatara i profesora kriminalistike sa ciljem da se analiziraju teška, serijska i masovna ubistva počinjena u posljednjih pet godina. Takva analiza pružila bi nekoliko bitnih odgovora, ali i omogućila okvir za djelovanje u svim budućim potencijalnim događajima. Naravno da se ovakav scenario neće desiti, jer ministri koji se nalaze na čelu više vode računa o nekim manje bitnim stvarima poput političkog upošljavanja nego o stručnim i naučnim elementima. Do tada, dok se ovakvi događaji ne počnu institucionalno analizirati i na temelju takvih analiza djelovati, bavit ćemo se posljedično i medijski analizirati svaki naredni.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Martinović je morao biti pod nadzorom

Predsjednici Estonije, Letonije i Litvanije podržali su poljski prijedlog za zajedničkim nadzorom Baltičkog mora mornaricama zapadnih zemalja koje imaju baltičku obalu.
- Zajedničke patrole pokazaće da djelujemo, da uzimamo svoju odgovornost ozbiljno te da možemo braniti svoju ključnu infrastrukturu - rekao je litvanijskii predsjednik Gitanas Nausėda nakon razgovora s estonskim predsjednikom Alarom Karisom i letonskim kolegom Edgarsom Rinkēvičsom u obalnom gradu Klaipėdi u Litvaniji.
Rinkēvičs je takođe rekao da je pozdravio ideju nadzorne misije, s obzirom na to da Baltičko more sve više postaje "zabrinjavajuće mjesto".
Međutim, istovremeno je istakao visok nivo potrebne koordinacije i kompleksnost zadatka.
- Ne možemo biti 100 odsto sigurni da možemo spriječiti takve stvari. Moramo što je više moguće investirati u zaštitu svoje infrastrukture - rekao je Karis.
Inicijativa dolazi nakon što su oštećena dva optička kabla u Baltičkom moru u novembru. Riječ je o kablu između Švedske i Litvanije, te jednom između Finske i Njemačke. Uzrok je i dalje nepoznat u oba slučaja, a švedske vlasti istražuju moguću sabotažu.
Nausėda je rekao da postoji "poprilično visoka mogućnost" da se radilo o malicioznoj aktivnosti. Dosad ipak nije bilo dokaza da je šteta počinjena namjerno.

Baltičke države žele zajedno da nadziru Baltičko more: "Ovo sve više postaje zabrinjavajuće mjesto"

Iz Uprave za igre na sreću saopšteno je da danas je započeta primjena novog jedinstvenog informacionog sistema za vršenje nadzora priređivača igara na sreću.
U skladu sa Zakonom o igrama na sreću, Uprava je uspostavila jedinstveni informacioni sistem, čijom primjenom će biti unaprijeđen proces nadzora, što će doprinijeti povećanju obima evidencije priređivanja, samim tim i efikasnijoj naplati i rastu prihoda od igara na sreću.
- Ciljevi uvođenja ovog sistema su obezbjeđivanje analitičke osnove za efikasnije donošenje odluka, čuvanje i obrada realnih podataka koji su od značaja za utvrđivanje izvornih javnih prihoda, kao i naplatu istih. Po tom osnovu, jedinstveni informacioni sistem će imati snažnu ulogu na planu suzbijanja sive zone u oblasti priređivanja igara na sreću, što će dodatno uticati na povećanje budžetskih prihoda. Želio bih istaći da je Uprava za igre na sreću tokom čitavog procesa implementacije imala podršku Ministarstva finansija, što je od naročitog značaja za razvoj i unapređenje sistema nadzora i efikasne kontrole rada priređivača - nkazao je VD direktora Uprave za igre na sreću, mr Spasoje Papić.
Kao što su već ranije saopštili iz uprave, u prvih devet mjeseci ove godine ukupni prihodi od igara na sreću i nagradnih igara dostigli su iznos od preko 24 miliona eura, pa se takav trend rasta naplate prihoda u ovoj oblasti očekuje i u narednom periodu.
Iz Uprave podsjećaju da svi priređivači obavezni da se povežu na novi informacioni sistem za onlajn nadzor.
- Njegovo uvođenje donosi kvalitetnu i bezbjednu razmjenu podataka, čime će se na cjelovit i organizovan način zaokružiti kompletan proces nadzora. Period tranzicije sa starog na novi informacioni sistem trajao je nekoliko mjeseci i Uprava za igre na sreću je sprovela sve neophodne aktivnosti u pravcu ispunjavanja uslova za uspješan početak njegove primjene - navedeno je u saopštenju.
Implementacija jedinstvenog informacionog sistema, prema njihovim riječima, omogućava formiranje centralizovanog skupa podataka, visok nivo pouzdanosti i sigurnosti prenosa, obrade i upotrebe podataka, kao i sveobuhvatno djelovanje Uprave za igre na sreću, koja je realizacijom ovog projekta značajno doprinijela izgradnji informatičkih kapaciteta.

Uprava za igre na sreću: Započeta primjena novog sistema za onlajn nadzor

20.01 - Iz Pokreta Evropa sad saopšteno je da je do zatvaranja birališta glasalo 72.23 odsto birača. 20.00 - Biračka mjesta u Nikšiću zatvorena su u 20 sati. 19.55 - Uoči zatvaranja birališta primijećeno je prisustvo policije u blizini Opštine Nikšić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041320040_d4e70e12cef1dc1869be6ac4ddb6dd08de05dc8f429e41c98367cbeb74617bd4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041320040_d4e70e12cef1dc1869be6ac4ddb6dd08de05dc8f429e41c98367cbeb74617bd4" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Policija u NK"> </figure>  19.11 - Opštinska izborna komisija u Nikšiću saopštila je da je izlaznost u Nikšiću do 19 sati 67 odsto. 19.08 - Podaci Demokrata pokazuju da je izlaznost na lokalnim izborima u Nikšiću do 19 sati 70.40 odsto.&nbsp; 19.06 - Iz koalicije Za Budućnost Nikšića saopštili su da, prema njihovim podacima, izlaznost na lokalnim izborima u gradu pod Trebjesom do 19 sati iznosi 70.02 odsto. Podsjetili su da je do 19 sati u prvom krugu predsjedničkih izbora 2023. godine izlaznost bila 68.96, a tokom parlamentarnih 55.89 odsto. 19.00 - U Pokretu Evropa sad saopštili su da je u Nikšiću na lokalnim izborima do 19 sati glasalo 70.04 odsto građana. 18.08 - Iz koalicije Za Budućnost Nikšića saopšteno je da je do 18 sati glasalo 66.90 odsto birača. Oni su kazali i da je u prvom krugu predsjedničkih izbora 2023. godine, izlaznost u Nikšiću do 18 sati bila 65,13 odsto, a na parlamentarnim 51,99 odsto. 17.11 - Na lokalnim izborima u Nikšiću do 17 sati glasalo je 62 odsto upisanih birača, odnosno oko 35,7 hiljada građana, saopšteno je iz Opštinske izborne komisije (OIK). Predsjednik nikšićkog OIK-a Rade Perišić rekao je agenciji MINA da nema prijavljenih nepravilnosti i da izborni dan protiče u najboljem redu. Na nikšićkim izborima učestvuje deset lista, a biračko pravo ima 57.589 birača. Biračka mjesta biće otvorena do 20 sati. 17.08 - Demokrate javljaju da je izlaznost u Nikšiću do 17 sati 63,07 odsto. 17.00 - Prema podacima Pokreta Evropa sad, u Nikšiću je do 17 sati glasalo 62.9 odsto birača. 16.16 - Iz koalicije za Budućnost Nikšića saopšteno je da je u toj opštini na lokalnim izborima do 16 sati glasalo 59.69 odsto građana. 15:44 - Na lokalnim izborima u Nikšiću do 15 sati glasalo je 52 odsto upisanih birača, odnosno oko 29,9 hiljada građana, saopšteno je iz Opštinske izborne komisije. 15:08 - Prema podacima Demokrata izlaznost do 15 sati je 55,34 odsto. 15:01 - Iz Pokreta Evropa sad saopštili su da je u Nikšiću do 15 sati izašlo 54,6 odsto upisanih birača. 13:11 - &nbsp;Prema podacima Opštinske izborne komisije (OIK) do 13h glasalo je 43 odsto birača. Iz Pokreta Evropa sad navode da je izlaznost do 13h u Nikšiću 43,4 odsto, dok je prema podacima Demokrata izlaznost 43,37%.. U odnosu na podatke o izlaznosti sa prethodnih lokalnih izbora 2021. godine koje je pratio CeMi, kada je do 13 sati glasalo 61,2 odsto građana, ovo predstavlja drastičan pad izlaznosti odo oko 18 odsto.&nbsp; 12:23 - Iz koalicije Za budućnost Nikšića navode da izlaznost na lokalnim izborima do 12 sati iznosi 35,34 odsto. 11:16 - Izlaznost na lokalnim izborima u Nikšiću do 11 časova je 24,73%, saopštila je Demokratska Crna Gora. Prema podacima CeMI-a sa lokalnih izbora &nbsp;u Nikšiću iz 2021. godine do 11 sati glasalo je 38.0 odsto birača.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250413110412_20cccfdb2002389d27ebe7909a4113e515a6c17e1b3f0b0ed96dca805c96f826.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250413110412_20cccfdb2002389d27ebe7909a4113e515a6c17e1b3f0b0ed96dca805c96f826" data-rendition-name="original" width="4000" height="3000" loading="lazy" alt="Izlaznost 11 NK Demokrate"> </figure>  Prema podacima OIK-a do sada je glasalo je 21,2 odsto upisanih birača, odnosno oko 12,2 hiljade građana. Predsjednika OIK-a Rade Perišić rekao je agenciji MINA da nema prijavljenih nepravilnosti i da izborni dan protiče mirno. 10:24 - Iz koalicije Za budućnost Nikšića za RTNK saopšteno je da je izlaznost na lokalnim izborima u Nikšiću do 10 sati 15,43 odsto. 9:37 - Na lokalnim izborima u Nikšiću do devet sati glasalo je osam odsto upisanih birača, saopšteno je iz Opštinske izborne komisije (OIK). U odnosu na prethodne lokalne izbore u Nikšiću 2021. godine, prema podacima CeMI-a, izlaznost je niža oko sedam procenata. Prema izvještajima te NVO presjek izlaznosti do 9:00 sati 2021. godine bio je 15,6 odsto. &nbsp;. Predsjednik OIK-a Rade Perišić je agenciji MINA rekao da do sada nije bilo prijavljenih nepravilnosti i da izborni dan protiče mirno. 9:30 - Iz Demokratske Crne Gore je saopšteno da je izlaznost na lokalnim izborima u Nikšiću do devet sati 8,15 odsto. 6:45 - &nbsp;Danas se održavaju lokalni izbori u Nikšiću, a pravo glasa na njima ima 57.589 birača koji će moći da biraju između deset izbornih lista. Građani Nikšića glasaju na 131 biračkom mjestu. Birališta se otvaraju u sedam, a zatvaraju u 20 sati. Građani koji nijesu sigurni da li su upisani u birački spisak, ili ne znaju na kom biračkom mjestu glasaju, mogu to saznati pozivom na broj kol centra koji je uoči izbora usposatvilo Ministarstvo unutrašnjih poslova – 19820. Nakon što saopšte osnovne lične podatke (ime i prezime, datum rođenja i ime jednog od roditelja) ili jedinstveni matični broj (JMBG), operateri će im pružiti informaciju da li su upisani u birački spisak i na kojem biračkom mjestu glasaju. Prva na glasačkom listiću je lista „Probudimo Nikšić“ čiji je nosilac Dragoljub Radulović, a druga lista „Rad za moj grad – dr Borislav Mišo Đurišić“.&nbsp; Na izborima u Nikšiću učestvovaće i Demokratska partija socijalista čiji je nosilac liste Boris Muratović, Stranka evropskog progresa čiju listu predvodi Nikola Čvorović, URA čiji je nosilac Dušan Golović. U izbornoj trci je i lista „Za slobodarski Nikšić jednakih mogućnosti“ koju predvodi Jelena Marković, koalicija Demokrata i Plenuma 083, čiji nosilac liste je Nemanja Vuković, te Evropski savez čiju listu predvodi Ivan Radojičić. Na izborima u Nikšiću učestvuje i Pokret Evropa sad čiji je nosilac liste Zoran Mrkić i koalicija Za budućnost Nikšića, čiju listu predvodi Marko Kovačević.

Zatvorena birališta u Nikšiću, PES: Glasalo je 72.23 odsto građana

U Budilniku na Televiziji E govorimo o izbornim rezultatima u Nikšiću i Herceg Novom, ali i novim, rigoroznijim pravilima kako bi saobraćajna bezbjednost bila bolja.
Jutarnja ekipa TV E analizira situaciju u Banjanima, gdje je u poslednjih nekoliko mjeseci od medvjeda stradalo desetine grla krupne i sitne stoke. Na kraju, kao i svakog ponedeljka možete se razbuditi uz nove vježbe iz Bemax teretane.&nbsp;
U Srećnom danu, od devet do 11 sati, govorimo o tome koliko je opasna incel filozofija koja se širi među mladima. Sagovornica je mr Stela Burzanović, psihološkinja.
Tema emisije biće i kako se postaje autoritet. Saznajete i kako postaviti granice u poslovnom, ali i ličnom životu.
Otvara se digitializovana bioskopska sala u KIC-u Budo Tomović, a o tome razgovaramo sa Elidom Korać.

Budilnik na TV E: Izborni rezultati u Nikšiću i Herceg Novom, saobraćajna bezbjednost...

Sudanske paravojne formacije ubile su 56 civila tokom dva dana napada na grad koji su zauzeli na putu za El-Fašer, posljednji veliki grad u regionu Darfura koji je još u rukama sudanske vojske, saopštili su aktivisti. 
 
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, u ubistvima su uglavnom stradili stanovnici Um Kadadaha i, prema lokalnom komitetu za otpor, zasnovana su na etničkoj osnovi. 
 
Napadi na Um Kadadah, oko 180 kilometara istočno od El-Fašera, uslijedili su dan nakon što su borci Paravojnih snaga za brzu podršku (RSF) rekli da su preuzeli grad od vojnih snaga. 
 
RSF je pojačao napade na opkoljenu prijestonicu Sjevernog Darfura, El-Fašer, otkako je vojska prošlog mjeseca ponovo zauzela sudansku prijestonicu Kartum. 
 
Lokalni komitet je podijelio spisak ubijenih u Um Kadadahu i saopštio da je RSF počinio "široko rasprostranjene prekršaje", "prisilno raseljavao" građane iz grada i isključio sve telekomunikacije. 
 
Rat između vojske i RSF-a počeo je 15. aprila 2023. godine.

U sukobima u Darfuru ubijeno 56 civila

Ministri vanjskih poslova Evropske unije (EU) razmijeniće sjutra mišljenja o odnosima sa partnerima na zapadnom Balkanu, fokusirajući se na mogućnost daljeg unaprjeđenja sigurnosne i odbrambene saradnje u suočavanju sa političkim izazovima - objavljeno je na web stranici Vijeća EU.
Očekuje se i diskusija o stanju u Bosni i Hercegovini, ali i Srbiji.
Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Kaja Kalas obavijestiće ministre o svojoj nedavnoj posjeti Crnoj Gori, Albaniji i BiH, kao i najnovijem razvoju događaja u dijalogu Beograd-Priština.
- Očekuje se da će se diskusija fokusirati na različite aspekte odnosa, posebno regionalnu stabilnost i sigurnost, dešavanja u BiH i Srbiji i saradnju sa ključnim akterima u regionu - navodi se u najavi.
Sastanku, koji počinje sutra u osam sati, će predsjedavati Kalas.
Nakon uključenja ministra vanjskih poslova Ukrajine Andreja Sibihe putem video-konferencije, Vijeće za vanjske poslove EU će raspravljati o najnovijim dešavanjima u vezi sa situacijom u Ukrajini.
Očekuje se da će ministri nakon toga razgovarati o situaciji na Bliskom istoku, uključujući i najnovija dešavanja u Siriji.
Na kraju, Vijeće će razmijeniti mišljenja o odnosima EU i Afrike, a očekuje se da će biti odobrena revizija Zajedničkog stava EU o kontroli izvoza oružja.
Dan kasnije, 14. aprila, predviđen je prvi dijalog na visokom nivou između EU i Palestinske uprave.
U Luksembrugu se nalazi i ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković koji će prisustvovati neformalnoj večeri koju za ministre vanjskih poslova članica EU i ministre vanjskih poslova zemalja Zapadnog Balkana organizuje Kalas.&nbsp;
Najavljeno je da će Konaković tokom boravka u Luksemburgu razgovarati sa komesarkom EU za proširenje Martom Kos.

Ministri vanjskih poslova EU sjutra o stanju u BiH, Srbiji...

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Tag: nadzor