Most na Tari nije samo infrastrukturni objekat, već i simbol Crne Gore i svjedočanstvo vještine naših inženjera i graditelja. Naš zadatak je da ga sačuvamo za buduće generacije, a ova rekonstrukcija je najbolji način da to učinimo - poručila je ministarka saobraćaja Maja Vukićević.
Ona je, kako se navodi u saopštenju, sa direktorom Uprave za saobraćaj Radomirom Vuksanovićem danas obišla radove na rekonstrukciji &nbsp;jednog od najvećih simbola građevinarstva i najznačajnijih inženjerskih projekata u oblasti saobraćajne infrastrukture u Crnoj Gori.
Rekonstrukcija mosta, vrijedna oko 6,64 miliona eura, kako je precizirano u saopštenju, finansiraju se donacijom Narodne Republike Kine, a izvodi ih kineska kompanija Shandong Luqiao Group, u saradnji sa domaćim partnerima.&nbsp;
Projekat je počeo u julu, a predviđeni rok za završetak radova je osam radnih mjeseci.
Vuksanović naglasio je da se ovom projektu pristupa sa posebnom pažnjom jer most predstavlja i dio kulturno-istorijskog nasljeđa Crne Gore.
- Uprava za saobraćaj vodi računa o svim značajnim infrastrukturnim &nbsp;projektima u zemlji. Sa posebnom pažnjom pristupili smo rekonsturkciji Mosta na Đurđevića Tari koji predstavalja i dio kulturno-istorijskog nasljeđa Crne Gore. Naš zadatak je da kroz ovu rekonstrukciju produžimo njegov životni vijek za naredne decenije, ali i ujedno sačuvamo njegovu autentičnost - kazao je Vuksanović.
Most se nalazi iznad kanjona rijeke Tare, na magistralnom putu Pljevlja - Žabljak.&nbsp;
Osim rekonstrukcije mosta radiće se i pristupne saobraćajnice sa obje strane mosta, kao i nova parking zona.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FnQZIsIzwzjY%3Fsi%3DWtCeKt3EXNERA4dG&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vukićević: Naš zadatak da sačuvamo most na Đurđevića Tari za buduće generacije, rekonstrukcija najbolji način da to učinimo

Rekonstrukcija mosta na Đurđevića Tari konačno je počela prije nekoliko dana, sa skoro dva mjeseca zakašnjenja. - Rečeno nam je da će u ovoj fazi biti manjih obustava saobraćaja i da će biti postavljeni semafori, te da neće biti zabrane i obustava za autobuse i kamione. Na samom kolovozu mosta nece biti radova u sezoni što nas raduje. Rafting će se obavljati nesmetano u ovom periodu – kazao je Portalu ETV predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić.&nbsp; Najavljeno im je da će na proljeće sigurno biti zabrane raftinga „najmanje mjesec“. - Početkom iduće godine, kad dozvole vremenski uslovi, kako nam je saopšteno, krenuće se sa radovima na samom mostu, te da će totalna obustava saobraćaja trajati mjesec, kada neće biti dozvoljen prelaz ni pješacima. To će biti veliki hendikep za stanovnike sela Tare, ali kada je u pitanju spas mosta sve ćemo da istrpimo – poručuje Ostojić. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FYTatuFXCNig&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Mještani, dodaje naš sagovornik, apeluju na izvođače i podizvođače radova da ubrzaju, ali i da im prioritet bude kvalitet. - Vjerujemo da im je čast i privilegija što baš oni rade adaptaciju jedne od najljepših evropskih građevina – ističe Ostojić. Nadaju se da će most biti potpuno spreman za iduću ljetnju sezonu. - Biće u novom ruhu što nas raduje i biće još veća atrakcija za turiste i prolaznike. Tara je drugo najposjećenije mjesto u Crnoj Gori što se tiče turista i zaslužio je ovaj most da se renovira i dobije novi sjaj – zaključio je Ostojić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071208078_7bebe1af862488ef29309dcfcadfb6937bc1668120c12404480ab3a3d2a25aa5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025071208078_7bebe1af862488ef29309dcfcadfb6937bc1668120c12404480ab3a3d2a25aa5" data-rendition-name="original" width="1080" height="1169" loading="lazy" alt="radovi most na đurđevića tari"> <figcaption>POČELI PRIPREMNI RADOVI I ZA SKELU: Kinezi pripremaju teren oko stopa mosta(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na terenu, kako kaže naš sagovornik, je radno. Kompanija Bemax, koja je podizvođač, „već je krenula sa iskopima parkinga i treće trake na strani iz pravca Pljevalja, a Kinezi su počeli da uređuju prostor oko stopa mosta da pripreme teren za postavljanje skele“.&nbsp; Kako je saopšteno iz Ministarstva saobraćaja rok za rekonstrukciju mosta na Đurđevića Tari je osam mjeseci, a kompletan posao finansira Narodna Republika Kina kroz donaciju vrijednu 51,8 miliona kineskih juana (oko 6,64 miliona eura). Glavni izvođač radova je kineska kompanija, koja će birati i podizvođače. Biće izgrađene pristupne saobraćajnice s obije strane mosta, dužine po 250 metara, kao i nova parking zona. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FIkgNVvwbl4c&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Ugovorom je definisano da će sve troškove radova, uključujući testiranje, projektovanje i izvođenje radova, snositi kineska strana. Vrijednost donacije iznosi 51,8 miliona kineskih juana (oko 6,64 miliona eura), a izvođač će biti kineska kompanija Shandong Luqiao Group CO, ltd, u saradnji sa domaćim partnerima - saopšteno je ranije iz Ministarstva saobraćaja. Portalu ETV u januaru je iz resora kojim rukovodi Maja Vukićević rečeno da „rekonstrukcija mosta i pristupnih saobraćajnica ima za cilj produženje vijeka trajanja mosta i bolju i kvalitetniju valorizaciju samog lokaliteta kao turističke atrakcije Crne Gore“. Kako smo ranije pisali, donacija je ugovorena još 2018. godine, a ugovor je potpisan 1. decembra 2020. Idejno rješenje, glavni projekat i izvođenje radova je, prema ugovoru, obaveza i trošak kineske strane, dok su revizija, nadzor, eksproprijacija, izrada Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i drugo obaveza i trošak crnogorske strane. Most na Đurđevića Tari nije rekonstruisan duže od tri decenije, a u Elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu, urađenom u oktobru 2022. godine, kako smo pisali u januaru ističe se da „nijesu uočena oštećenja koja ozbiljno ugrožavaju glavnu noseću konstrukciju kao što su temelji mosta i glavni lučni prsten“.&nbsp; Ovaj biser arhitekture djelo je inžinjera Mijata Trojanovića (1902-1984), a građen je od 1938. do 1940. godine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071208078_e6ff3398c02900710b93e2c796f145f69370aca4215038f7f16cdacba71e498c.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025071208078_e6ff3398c02900710b93e2c796f145f69370aca4215038f7f16cdacba71e498c" data-rendition-name="original" width="1171" height="730" loading="lazy" alt="REMEK DJELO MOSTOGRADNJE: Most na Đurđevića Tari"> <figcaption>REMEK DJELO MOSTOGRADNJE: Most na Đurđevića Tari(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Niveleta mosta je na nadmorskoj visini od 805,94 do 811,28 m. Kota srednje vode rijeke Tare pod mostom je, kako piše u elaboratu, 657,00 mnm tako da visina mosta nad kanjonom iznosi oko 150 metara. Ukupna dužina mosta je 366 metara, dok je ukupna širina mosta 7,00 m, od čega cesta 5,50 m sa dvije pješačke staze po 0,75 m, uključujući i ogradu. Izgrađen je od armiranog betona. Most na Đurđevića Tari u izborima više medija uvršten je među 20 najljepših mostova svijeta. Arhitekta Slobodan Bobo Mitrović napisao je u autorskom tekstu u Pobjedi 2022. godine da i danas „kada su izgrađene hiljade mostova u svijetu, most na Đurđevića Tari izaziva divljenje svojom nestvarnom ljepotom“.&nbsp; - On je strukturalno, inžinjersko-umjetničko univerzalno djelo koje je sjedinilo sve estetske principe, a njegovi inžinjeri i majstori zauzimaju počasno mjesto u evropskoj mostogradnji – napisao je Mitrović, uz ocjenu da je „most na Đurđevića Tari (1937-40) remek djelo graditeljstva i idealni primjer kulturnog pejzaža“.

Kaćuša Krsmanović

Ostojić: Kada je u pitanju spas mosta sve ćemo da istrpimo

U skladu sa sporazumima o privredno-tehničkoj saradnji između Vlade Crne Gore i Vlade Narodne Republike Kine predviđena je rekonstrukcija mosta na Đurđevića Tari. Tim povodom Uprava za saobraćaj objavila je video snimak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTgOCzBuwvVk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
 
Kineska strana obezbjeđuje bespovratna finansijska sredstva od ukupno 60 miliona kineskih juana, koja će se koristiti za projekat rekonstrukcije mosta na Tari i druge projekte, saopšteno je nedavno iz Vlade.
Sporazumom je definisano da je kineska strana izabrala SHANDONG LUQIAO GROUP CO, LTD KINA kao Glavnog izvođača za rekonstrukciju mosta na Đurđevića Tari.
Početak radova je planiran za maj 2025. godine, sa rokom izgradnje od 8 mjeseci (ne uključuje zimski period), s tim da će se Plan izgradnje i zvanično vrijeme početka radova naknadno odrediti i dostaviti.

Uprava za saobraćaj objavila video snimak povodom rekonstrukcije mosta na Đurđevića Tari

Dopunski ugovor o realizaciji Ugovora o donaciji sredstava za projekat rekonstrukcije mosta na rijeci Tari u Crnoj Gori, uz podršku Narodne Republike Kine potpisan je danas u Ministarstvu saobraćaja.
Time su stvoreni uslovi za početak radova na obnovi mosta Đurđevića Tara. 
Ugovor je u ime Vlade Crne Gore potpisala ministarka saobraćaja Maja Vukićević.
- Ugovorom je definisano da će sve troškove radova, uključujući testiranje, projektovanje i izvođenje radova, snositi kineska strana. Vrijednost donacije iznosi 51,8 miliona kineskih juana (oko 6,64 miliona eura), a izvođač će biti kineska kompanija Shandong Luqiao Group CO, ltd, u saradnji sa domaćim partnerima - saopšteno je iz Ministarstva saobraćaja.
Kako su rekli u resoru Maje Vukićević, most Đurđevića Tara prepoznat je kao jedno od najvažnijih djela u oblasti projektovanja i izgradnje u svijetu prije Drugog svjetskog rata, a uKini je ostavio snažan utisak kroz prikaz u poznatom jugoslovenskom ratnom filmu „Most“ reditelja Hajrudina Krvavca, koji je svojevremeno bio jedno od najpopularnijih ostvarenja partizanskog žanra.
- Projekat rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara predstavlja simbol prijateljstva između Crne Gore i Narodne Republike Kine, kao i dobar primjer uspješne realizacije donatorskih projekata - poručuju iz Ministarstva saobraćaja.

Stvoreni uslovi za rekonstrukciju mosta Đurđevića Tara

Na današnjoj sjednici Vlade Crne Gore usvojena je Informacija o statusu realizacije projekta rekonstrukcije mosta „Đurđevića Tara“, koja će se raditi uz podršku amabasade NR Kine u Crnoj Gori. Po svemu sudeći, glavni izvođač radova biće kineska kompanija, navodi se u saopštenju Vlade.
Portal ETV je krajem januara objavio da je Agencija za ekonomsku saradnju pri Ministarstvu trgovine Narodne Republike Kine obavijestila Ministarstvo saobraćaja da je za izvođača radova za rekonstrukciju mosta Đurđevića Tara izabrana kompanija „Shandong Luqiao Group Co.Ltd“, Kina, a da bi radovi bi trebalo da počnu 1. maja.
Za tu namjenu Crna Gora je dobila donaciju od NR Kine, vrijednu nešto više od sedam miliona eura.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.963%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Frekonstrukciju-mosta-na-durdevica-tari-pocinje-1-maja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
U Informaciji Vlade sa današnje sjednice je dat i Prijedlog osnove za vođenje pregovora i zaključivanje Dopunskog ugovora o realizaciji Ugovora o donaciji sredstava za realizaciju projekta rekonstrukcije mosta na rijeci Tari u Crnoj Gori uz podršku Kine i Predlogom dopunskog ugovora.
Prema današnjoj odluci, u skladu sporazumima ○ privredno-tehničkoj saradnji između Vlade Crne Gore i VIade Narodne Republike Kine, predviđeno da kineska strana Kine obezbjeđuje bespovratna finansijska sredstva od ukupno 60 miliona kineskih juana, koja će se koristiti za projekat rekonstrukcije mosta na Đurđevića Tari i druge projekte.
- &nbsp;S tim u vezi Ambasada NR Kine u Podgorici dostavila je Dopunski ugovor o realizaciji Ugovora o donaciji sredstava za realizaciju projekta rekonstrukcije mosta uz podršku Kine kojim je definisano je da ukupan trošak koji snosi kineska strana za završetak svih radova uključujući testiranje, projektovanje i izgradnju ovog projekta iznosi 51,8 miliona kineskih juana. Takođe je definisano da je kineska strana izabrala SHANDONG LUQIAO GROUP CO, LTD KINA kao Glavnog izvođača za rekonstrukciju mosta na Đurđevića Tari- navodi se u saopštenju.
Kako iz Vlade ističu, početak radova na rekonstrukciji mosta planiran je za maj 2025. godine, a rok izgradnje je 8 mjeseci, ne računajući zimski period.
- U cilju praćenja realizacije ovog projekta, Uprava za saobraćaj će formirati Radni tim – Jedinicu za implementaciju projekta rekonstrukcije mosta Đurdevića Tara koja izmedu ostalog treba da prati, sprovodi i nadgleda sve elemente projekta- odlučeno je na današnjoj sjednici.
Vlada je u tom kontekstu utvrdila Osnovu za vođenje pregovora i zaključivanje Dopunskog ugovora o realizaciji Ugovora o donaciji sredstava za realizaciju projekta rekonstrukcije mosta na rijeci Tari i prihvatila tekst Dopunskog ugovora.

Vlada potvrdila: Kinezi u maju počinju rekonstrukciju mosta na Đurđevića Tari

Agencija za ekonomsku saradnju pri Ministarstvu trgovine Narodne Republike Kine obavijestila je Ministarstvo saobraćaja da je za izvođača radova za rekonstrukciju mosta Đurđevića Tara izabrana kompanija „Shandong Luqiao Group Co.Ltd“, Kina, a radovi bi trebalo da počnu 1. maja. &nbsp;- U toku je pribavljanje građevinske dozvole i rješavanje eksproprijacije, i sve aktivnosti će biti okončane do početka radova – saopšteno je Portalu ETV iz Ministarstva saobraćaja. Ističu da su „troškovi eksproprijacije procijenjeni u iznosu od 104.027,00 eura“. <h2>Pripreme u toku</h2> - Odluka o proglašenju javnog interesa je donešena krajem 2024. godine, čime su stvoreni uslovi da se započne sa postupkom eksproprijacije – naglasili su oni.&nbsp; Sve troškove, kako objašnjavaju, „vezane za aktivnosti pregleda i ispitivanja mosta i izrade tehničke dokumentacije je snosila kineska strana“ zbog čega nemaju uvid u njih. - Crnogorska strana, to jeste, Uprava za saobraćaj je platila troškove revizije glavnog projekta u iznosu od 14.400,00 eura i troškove revizije idejnog rješenja u iznosu od 6.025,00 eura. Reviziju idejnog rješenja je izvršila firma GPC iz Podgorice, a reviziju glavnog projekta komisija formirana na osnovu Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata – piše u odgovorima na naša pitanja. Kineska kompanija koja će biti izvođač radova oglasila je na Portalu Zaposli.me 10. januara poziv za četiri inžinjera, a oglasi su još aktivni. Traže odgovorne inžinjere za sektor izgradnja mostova, sektor izgradnja puteva, sektor hidrotehnika i sektor geodezija. Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da bi godinama najavljivana rekonstrukcija mosta na Đurđevića Tari, za što je Crna Gora dobila donaciju od NR Kine, vrijednu nešto više od sedam miliona eura, konačno mogla da počne ove godine. - U skladu sa potpisanim Ugovorom, kineska strana je sprovela javnu nabavku za izbor izvođača radova. Očekujemo da dobijemo podatak koji je izvođač izabran – saopšteno nam je tada iz resora kojim rukovodi Maja Vukićević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250123190144_0f692b26fcbbce05e1c376108ba7af5513f581a4e69c778e7279e96e57165969.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250123190144_0f692b26fcbbce05e1c376108ba7af5513f581a4e69c778e7279e96e57165969" data-rendition-name="original" width="1290" height="2350" loading="lazy" alt="Oštećenja na mostu"> </figure>  U odgovorima na naša pitanja bili su kategorični da je most siguran za nesmetano odvijane saobraćaja. - Predmetna rekonstrukcija mosta i pristupnih saobraćajnica ima za cilj produženje vijeka trajanja mosta i bolju i kvalitetniju valorizaciju samog lokaliteta kao turističke atrakcije Crne Gore – napisali su u odgovorima na naša pitanja. Donacija je ugovorena još 2018. godine, a ugovor je potpisan 1. decembra 2020. Idejno rješenje, glavni projekat i izvođenje radova je, prema ugovoru, obaveza i trošak kineske strane, dok su revizija, nadzor, eksproprijacija, izrada Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i drugo obaveza i trošak crnogorske strane. <h2>Ozbiljna oštećenja na cesti i ležištima</h2> Most na Đurđevića Tari nije rekonstruisan duže od tri decenije, a u Elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu, urađenom u oktobru 2022. godine, u odjeljku „Stanje mosta i oštećenja na mostu“ piše da „nakon približno 80 godina eksploatacije, a usljed nedostatka neophodnog održavanja konstrukcija mosta ima različite stepene oštećenja, pogotovo sa ozbiljnijim oštećenjima na kolovoznoj ploči i ležištima“. - Prema djelimičnim informacijama dobijenim od strane Ministarstva saobraćaja i pomorstva u Crnoj Gori, projektanti mosta su izvršili rekonstrukciju i otklonili defekte i oštećenja koji su ugrožavali betonsku konstrukciju mosta 1986. godine. Ne postoji druga informacija o pregledima i održavanju mosta – ističe se u elaboratu. Autor projekta, „China Railway Eryuan Engineering Group Co. Ltd.“, kako piše, sproveo je „obiman pregled trenutnog stanja mosta u periodu od marta do aprila 2019. godine“. - Tom prilikom nijesu uočena oštećenja koja ozbiljno ugrožavaju glavnu noseću konstrukciju kao što su temelji mosta i glavni lučni prsten. Međutim, evidentno je da je ugrađeni beton dotrajao, glavni noseći elementi izgledaju da su u relativno dobrom stanju. Sistem kolovozne ploče mosta, trotoari, ograde, dilatacije i ležišta su ozbiljnije oštećeni, što utiče na normalno funkcionisanje mosta – piše u dokumentu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250123190144_5d5f86ac8a8485dff36f820f7f1a3d4bdd669d272e1866e9896c6d7d84c5401b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250123190144_5d5f86ac8a8485dff36f820f7f1a3d4bdd669d272e1866e9896c6d7d84c5401b" data-rendition-name="original" width="1080" height="1310" loading="lazy" alt="Oštećenja ne ugrožavaju sigurnost mosta (Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu)"> <figcaption>Oštećenja ne ugrožavaju sigurnost mosta (Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu)</figcaption> </figure>  U prijedlogu mjera se ističe da „ne postoje oštećenja koja ozbiljnije ugrožavaju glavne noseće elemente konstrukcije kao što su: temelji mosta, glavni lučni segment i glavni nosač“. U postojećem stanju, kako piše, uz rekonstrukciju, ojačanje i sanaciju oštećenja, most će zadovoljiti za saobraćajno opterećenje od 300 kN i brzinu od 20 km/h. Kako smo pisali, u odjeljku „sigurnost konstrukcije“ ističe se da je „most na rijeci Tari u upotrebi otprilike 80 godina“, te da je „pri uobičajenim okolnostima, ovaj životni vijek mosta na granici“. Idejni i Glavni projekat sanacije i rekonstrukcije mosta na Đurđevića Tari radila je firma Institut za građevinarstvo iz Podgorice. Most na Đurđevića Tari je djelo inžinjera Mijata Trojanovića (1902-1984), a građen je od 1938. do 1940. godine.&nbsp; Niveleta mosta je na nadmorskoj visini od 805,94 do 811,28 m. Kota srednje vode rijeke Tare pod mostom je, kako piše u elaboratu, 657,00 mnm tako da visina mosta nad kanjonom iznosi oko 150 metara. Ukupna dužina mosta je 366 metara, dok je ukupna širina mosta 7,00 m, od čega cesta 5,50 m sa dvije pješačke staze po 0,75 m, uključujući i ogradu. Izgrađen je od armiranog betona. Most na Đurđevića Tari u izborima više medija uvršten je među 20 najljepših mostova svijeta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250123190144_52061eb5b78e87834e751fe48f384ec7c1dd9da9a3d83ee063b3e2ece0c027f3.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250123190144_52061eb5b78e87834e751fe48f384ec7c1dd9da9a3d83ee063b3e2ece0c027f3" data-rendition-name="original" width="1010" height="1170" loading="lazy" alt="Oštećenja ne ugrožavaju sigurnost mosta (Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu)"> <figcaption>Oštećenja ne ugrožavaju sigurnost mosta (Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu)</figcaption> </figure>

Rekonstrukcija mosta na Đurđevića Tari počinje 1. maja

Godinama najavljivana rekonstrukcija mosta na Đurđevića Tari, za što je Crna Gora dobila donaciju od Narodne Republike Kine, vrijednu nešto više od sedam miliona eura, sudeći prema informacijama koje su Portalu ETV saopštene iz Ministarstva saobraćaja, konačno bi mogla da počne ove godine. - U skladu sa potpisanim Ugovorom, kineska strana je sprovela javnu nabavku za izbor izvođača radova. Očekujemo da dobijemo podatak koji je izvođač izabran – saopšteno nam je iz resora kojim rukovodi Maja Vukićević. <h2> Donacija Kine</h2> Na pitanje u kojoj mjeri je most oštećen i da li je potpuno bezbjedan, istakli su da je siguran za nesmetano odvijane saobraćaja. - Predmetna rekonstrukcija mosta i pristupnih saobraćajnica ima za cilj produženje vijeka trajanja mosta i bolju i kvalitetniju valorizaciju samog lokaliteta kao turističke atrakcije Crne Gore – piše u odgovorima na naša pitanja. Podsjetili su da je „ugovor o donaciji sredstava za realizaciju projekta rekonstrukcije mosta na rijeci Tari u Crnoj Gori uz podršku NR Kine potpisan između Ministarstva saobraćaja i pomorstva - Uprave za saobraćaj i Ministarstva trgovine NR Kine - Agencije za međunarodnu ekonomsku saradnju, 01. 12. 2020 godine“. - U skladu sa Ugovorom, izrada Idejnog rješenja i Glavnog projekta i izvođenje radova je obaveza i trošak kineske strane, dok je revizija, nadzor, eksproprijacija, izrada Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i drugo obaveza i trošak crnogorske strane – pojasnili su oni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122060156_4160ab55ecdbda64f98aa789f50e981667703a1e548bafe040013f2ada3bb036.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250122060156_4160ab55ecdbda64f98aa789f50e981667703a1e548bafe040013f2ada3bb036" data-rendition-name="original" width="765" height="1280" loading="lazy" alt="MOST NIJE REKONSTRUISAN TRI DECENIJE: Vidljiva brojna oštećenja"><figcaption>MOST NIJE REKONSTRUISAN TRI DECENIJE: Vidljiva brojna oštećenja(Photo: Pobjeda)</figcaption></figure>  Reviziju je, kažu, shodno Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata, radila Komisija koju je činilo sedam članova i koju je predložila Uprava za saobraćaj. - Trošak rada Komisije je iznosio 14.400,00 eura i isti je plaćen od strane Uprave za saobraćaj – precizirali su iz Ministarstva saobraćaja. Dodaju da na osnovu informacija dostavljenih od Ambasade Kine, proizilazi da će „ukupan trošak testiranja, projektovanja i rekonstrukcije mosta iznositi 51,8 milona juana“, blizu sedam miliona eura. - Na osnovu tri ranije potpisana Sporazuma o privredno-tehničkoj saradnji između Vlade Crne Gore i Vlade Narodne Republike Kine (13. 05. 2017.g, 8. 05. 2018. i 20. 04. 2023.g), kojima Vlada Narodne Republike Kine obezbjeđuje Vladi Crne Gore za njene potrebe bespovratna sredstva koja će se koristiti za projekat rekonstrukcije Mosta na Đurđevića Tari, dio sredstava je uplaćen, a dio tek treba da bude. Sredstva se direktno uplaćuju projektantu i budućem izvođaču radova – saopštili su Portalu ETV iz resora Vukićević. Nijesu odgovorili koliko će iznositi naknade za eksproprijaciju zemljišta. - Odluka o ekspropijaciji je usvojena na Vladi. U svakom slučaju postupak ekpropijacije neće uticati na planiranu dinamiku radova – tvrde oni. <h2> Brojna oštećenja</h2> Most na Đurđevića Tari nije rekonstruisan duže od tri decenije i ovaj zahtjevni projekat godinama se čeka. U Elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu, urađenom u oktobru 2022. godine, u odjeljku „Stanje mosta i oštećenja na mostu“ piše da „nakon približno 80 godina eksploatacije, a usljed nedostatka neophodnog održavanja konstrukcija mosta ima različite stepene oštećenja, pogotovo sa ozbiljnijim oštećenjima na kolovoznoj ploči i ležištima“. - S obzirom da je most izgrađen mnogo godina unazad i da korišćeni materijali sada nijesu dostupni, standardi koji su važili u toku izgradnje su nepoznati. Prema djelimičnim informacijama dobijenim od strane Ministarstva saobraćaja i pomorstva u Crnoj Gori, projektanti mosta su izvršili rekonstrukciju i otklonili defekte i oštećenja koji su ugrožavali betonsku konstrukciju mosta 1986. godine. Ne postoji druga informacija o pregledima i održavanju mosta – ističe se u elaboratu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122060156_6527506e95a7f4f07ed319ce8be868d696753adf33fe32e7029590b5078885e8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250122060156_6527506e95a7f4f07ed319ce8be868d696753adf33fe32e7029590b5078885e8" data-rendition-name="original" width="765" height="1280" loading="lazy" alt="MOST NIJE REKONSTRUISAN TRI DECENIJE: Vidljiva brojna oštećenja"><figcaption>MOST NIJE REKONSTRUISAN TRI DECENIJE: Vidljiva brojna oštećenja(Photo: Pobjeda)</figcaption></figure>  Autor projekta, „China Railway Eryuan Engineering Group Co. Ltd.“, kako piše, sproveo je „obiman pregled trenutnog stanja mosta u periodu od marta do aprila 2019. godine“. - Tom prilikom nijesu uočena oštećenja koja ozbiljno ugrožavaju glavnu noseću konstrukciju kao što su temelji mosta i glavni lučni prsten. Međutim, evidentno je da je ugrađeni beton dotrajao, glavni noseći elementi izgledaju da su u relativno dobrom stanju. Sistem kolovozne ploče mosta, trotoari, ograde, dilatacije i ležišta su ozbiljnije oštećeni, što utiče na normalno funkcionisanje mosta – piše u dokumentu. Dug period korišćenja i nedostatak neophodnog održavanja, kako se naglašava, doveli su do toga da se oštećenja na mostu na rijeci Tari ne mogu sanirati i da postaju sve ozbiljnija. U prijedlogu mjera se ističe da „ne postoje oštećenja koja ozbiljnije ugrožavaju glavne noseće elemente konstrukcije kao što su: temelji mosta, glavni lučni segment i glavni nosač“. - Ozbiljnija oštećenja prisutna su na kolovoznoj ploči, pješačkim stazama, zaštitnim ogradama, dilatacijama i ležištima i ugrožavaju normalno funkcionisanje saobraćaja, tako da se predlaže rušenje i ponovna izgradnja i montaža ovih elemenata. Glavni lučni segment, oporci, stubovi i glavni nosači moraju se rekonstruisati – naglašava se u dokumentu i dodaje da i drenažni sistem treba rekonstruisati. U postojećem stanju, kako piše, uz rekonstrukciju, ojačanje i sanaciju oštećenja, most će zadovoljiti za saobraćajno opterećenje od 300 kN i brzinu od 20 km/h. <h2> Životni vijek na granici</h2> U odjeljku „sigurnost konstrukcije“ ističe se da je „most na rijeci Tari u upotrebi otprilike 80 godina“, te da je „pri uobičajenim okolnostima, ovaj životni vijek mosta na granici“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122060156_5d5f86ac8a8485dff36f820f7f1a3d4bdd669d272e1866e9896c6d7d84c5401b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250122060156_5d5f86ac8a8485dff36f820f7f1a3d4bdd669d272e1866e9896c6d7d84c5401b" data-rendition-name="original" width="1080" height="1310" loading="lazy" alt="Isječak iz Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu"></figure>  U elaboratu se naglašava i da je „sprovedenom preliminarnom statičkom analizom utvrđeno da je neophodno statičko ojačanje pojedinih konstruktivnih elemenata“ i da će „glavnim projektom biti predviđeno konstruktivno ojačanje upotrebom karbonskih traka i platana“. - Okvirna procijenjena površina karbonskih traka iznosi 2196 m’ i platana 945 m’ – piše u dokumentu. U odjeljku „konstrukcioni zahtjevi“ naglašava se da rušenje kolovozne ploče „treba izvesti u dijelovima i u širini puta“, i upozorava da „ne treba koristiti prekomjerne sile u toku rušenja, koje bi ugrozile bezbjednost i ostale elemente mosta“. - Mašinama za rušenje konstrukciju treba opterećivati korak po korak, i voditi računa o ponašanju mosta prilikom rušenja. Ukoliko se pojavi bilo kakva abnormalnost, izgradnju treba istog trenutka zaustaviti – ističe se u elaboratu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122060156_52061eb5b78e87834e751fe48f384ec7c1dd9da9a3d83ee063b3e2ece0c027f3.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250122060156_52061eb5b78e87834e751fe48f384ec7c1dd9da9a3d83ee063b3e2ece0c027f3" data-rendition-name="original" width="1010" height="1170" loading="lazy" alt="Isječak iz Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu"></figure>  <h2> Jedan od najljepših u svijetu</h2> Bivši revident glavnog projekta za rekonstrukciju mosta na Đurđevića Tari, direktor firme „Geotechnics, Projects &amp; Consulting“ Ivan Ševaljević, kazao je u avgustu 2023. dnevniku Vijesti da je ukazivao na propuste u projektu da je nakon toga izabran novi podobni revident bez sprovedene zakonske tenderske procedure. - Ugovor sa našom firmom je raskinut 29. 12. 2022. uz neformalno obrazloženje da koči izradu projektne dokumentacije, iako je naša firma, a i ja lično radila sve isključivo u skladu sa pravilima struke, zakonskim aktima te projektnim zadatkom i UT uslovima, a u rokovima propisanim ugovorom sa Upravom za saobraćaj – kazao je on tada. Idejni i Glavni projekat sanacije i rekonstrukcije mosta na Đurđevića Tari radila je firma Institut za građevinarstvo iz Podgorice. Na internet stranici ove kompanije piše da je projekat okončan, a da je cilj izrade tehničke dokumentacije bio „utvrđivanje postojećeg stanja mosta i prilaznih saobraćajnica u pogledu nosivosti, trajnosti i funkcionalnosti, izbor optimalnih rješenja za sanaciju i rekonstrukciju mosta, izbor optimalnih rješenja za rekonstrukciju i izgradnju prilaznih saobraćajnica, izbor optimalnih rješenja za estetsku i turističku valorizaciju mosta i lokacije, kao i obezbjeđivanje mjera za zaštitu životne sredine u toku izvođenja radova i upotrebe mosta“. Ugovorom o donaciji vrijednoj 7,05 miliona Kina je dobila pravo da bira izvođača radova i autora projekta rekonstrukcije bez tendera i procedura predviđenih crnogorskim zakonima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122060156_40ef54877c1e775b1d42e77c9f69ded978b4ecf92d9aad83be7f99e2eb9af59f.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250122060156_40ef54877c1e775b1d42e77c9f69ded978b4ecf92d9aad83be7f99e2eb9af59f" data-rendition-name="original" width="1080" height="987" loading="lazy" alt="Isječak iz Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu"></figure>  Arhitekta Slobodan Bobo Mitrović napisao je u autorskom tekstu u Pobjedi 2022. godine da i danas „kada su izgrađene hiljade mostova u svijetu, most na Đurđevića Tari izaziva divljenje svojom nestvarnom ljepotom“. - On je strukturalno, inžinjersko-umjetničko univerzalno djelo koje je sjedinilo sve estetske principe, a njegovi inžinjeri i majstori zauzimaju počasno mjesto u evropskoj mostogradnji – konstatovao je Mitrović. Most je djelo inžinjera Mijata Trojanovića (1902-1984). - Most na Đurđevića Tari (1937-40) je remek djelo graditeljstva i idealni primjer kulturnog pejzaža. Elegantna armirano-betonska konstrukcija, strukturirana sistemom lučnih nosača, konstruisana u blago savijenoj horizontalnoj i vertikalnoj krivini, našla je svoj oslonac u dvije stjenovite obale. U pejzažnom zelenilu, most je srastao kao da je oduvijek bio tu. Umjetničkim senzibilitetom Trojanović je sklopom mosta nadgradio, inače autentičan prirodni ambijent, prespajanjem kanjona - umetanjem armirano betonske petolučne konstrukcije velikog raspona. Most na Tari je tvorevina nauke i tehnologije, zadivljujuće za početak razvoja sistema građevinskih konstrukcija u ovom dijelu Balkana sredinom XX vijeka. Zapanjujuće lake konstrukcije, on je produkt visoko estetiziranog talenta Trojanovića, skulptoralno djelo, savršenog sklada materijala forme i žive dinamične linije sa utiskom da je most u stalnom pokretu. Dužinom 365 metara čine ga: veći luk dug 116 metara, i četiri manja po 44 metra sa jednim ravnim segmentom. Nalazi se na nadmorskoj visini od 806 - 811 metara, sa kolovoznom trakom na 172 metra iznad srednjeg vodostaja rijeke. Izgrađen je pomoću tada najviše drvene skele u svijetu, visine 144 metra, dužine 166 metara. Širina mosta je 5,2 + 2x0,5 za trotoare. Kada je izgrađen (1940) bio je najduži i najveći most od armiranog betona u Evropi – napisao je Mitrović. Most na Đurđevića Tari u izborima više medija uvršten je među 20 najljepših mostova svijeta.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122060156_cdf6a21ab941d243a6ef4d8704e43e8d39a887e839b8f4b28a84ac74551f9c9e.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250122060156_cdf6a21ab941d243a6ef4d8704e43e8d39a887e839b8f4b28a84ac74551f9c9e" data-rendition-name="original" width="1080" height="1306" loading="lazy" alt="Isječak iz Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu"></figure>

Most na Đurđevića Tari pri kraju „životnog vijeka“, ali bezbjedan

Evropska komisija danas je predstavila inicijativu Evropski demokratski štit, koja obuhvata niz konkretnih mjera za jačanje, zaštitu i promociju snažnih i otpornih demokratija širom Evropske unije.
Polazeći od toga da je otvoren građanski prostor u srži svake demokratije, Komisija je istovremeno predstavila i Strategiju EU za civilno društvo, sa ciljem jačeg angažovanja, zaštite i podrške organizacijama civilnog društva.
Obje inicijative predstavljene su kao dio političkih smjernica iz govora o stanju Unije koji je ove godine održala predsjednica Komisije Ursula fon der Lajen.
Prema navodima Komisije, nove mjere treba da zaštite ključne stubove demokratskih sistema – slobodne građane, slobodne i poštene izbore, nezavisne medije, aktivno civilno društvo i snažne institucije.
- Demokratija je temelj naše slobode, prosperiteta i bezbjednosti. Evropski demokratski štit ojačaće osnovne elemente koji građanima omogućavaju da svakodnevno žive naše zajedničke demokratske vrijednosti... To je evropska snaga i moramo povećati zajednički kapacitet da je štitimo u svakom trenutku - poručila je fon der Lajen.
Komisija ističe da će akcije u okviru Štita dodatno ojačati kapacitet EU u borbi protiv manipulacije informacijama i dezinformacija i povećati otpornost društava.
Visoka predstavnica EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku Kaja Kallas kazala je da je liberalna demokratija danas pod napadom, te da svjedočimo kampanjama – uključujući i one iz Rusije – koje imaju za cilj da polarizuju građane, potkopaju povjerenje u institucije EU i „zagade politiku“ unutar država članica.
- Novi Evropski demokratski štit dio je evropskog odgovora za zaštitu ključnih elemenata naše demokratije: slobodnih medija, debate zasnovane na činjenicama i poštenih izbora. Ako želimo da demokratija prevlada – moramo je bolje braniti - naglasila je potpredsjednica Komisije.
Štit se zasniva na tri glavna stuba:
- Zaštita integriteta informacionog prostora, 
- Jačanje institucija, slobodnih izbora i nezavisnih medija, 
- Unapređenje otpornosti društva i građanskog angažmana.
Važnu ulogu u sprovođenju ovih ciljeva imaće Evropski centar za demokratsku otpornost, koji će objediniti znanje i resurse država članica kako bi se povećao zajednički kapacitet za predviđanje, otkrivanje i odgovor na prijetnje demokratiji.
U okviru Centra biće formirana platforma za dijalog sa relevantnim akterima – organizacijama civilnog društva, istraživačima, fekt-čekerima i medijima.
Na planu integriteta informacionog prostora, predviđeno je formiranje nezavisne Evropske mreže fekt-čekera i jačanje Evropske opservatorije za digitalne medije, koja će razviti nove kapacitete za praćenje i analizu digitalnih sadržaja.
Iako su organizacija i sprovođenje izbora u nadležnosti država članica, Komisija smatra da je potrebna bolja saradnja u ovoj oblasti. Zbog toga će pojačati rad u okviru Evropske mreže saradnje za izbore i predstaviti smjernice za odgovorno korišćenje vještačke inteligencije u izbornim procesima.
Predviđena je i pojačana finansijska podrška nezavisnom i lokalnom novinarstvu kroz Program za otpornost medija, koji će povezati trenutne oblike pomoći sa novim finansijskim instrumentima u narednom budžetskom ciklusu EU.
Komisija će takođe ažurirati preporuke za bezbjednost novinara, ojačati borbu protiv SLAPP tužbi (zloupotrebe sudskih procesa protiv novinara i aktivista), te podržati medijsku i digitalnu pismenost i veće učešće građana u demokratskom životu, posebno mladih i na lokalnom nivou.
Kada je riječ o Strategiji za civilno društvo, obuhvaćena su tri ključna cilja:
- podsticanje i njegovanje angažmana civilnog društva, 
- jačanje podrške i zaštite organizacija, 
- obezbjeđivanje održivog i transparentnog finansiranja.

Brisel predstavio Evropski demokratski štit i Strategiju za civilno društvo

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija saopštilo je da je završena rekonstrukcija SSŠ ,,Sergije Stanić” u Podgorici, vrijednosti oko dva miliona eura.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251112191152_2f00b30183c0fa2f4710dd8daffea0f4494cb723f58f2162fc0dd380a08d3a30.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251112191152_2f00b30183c0fa2f4710dd8daffea0f4494cb723f58f2162fc0dd380a08d3a30" data-rendition-name="original" width="1500" height="1200" loading="lazy" alt="Sergej Stanić rekonstrukcija"></figure>  - U okviru adaptacije, urađena je potpuna rekonstrukcija prostora koja podrazumijeva izradu termoizolacione fasade, zamjenu sanitarija i unapređenje funkcionalne organizacije sanitarnih čvorova. Urađena je i sanacija podova, zidova i plafona, zamjena unutrašnje i spoljašnje bravarije, a ugrađen je i novi sistem grijanja - saopšteno je iz MPNI.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251112191152_6b516ee7c14936f1673877f4a3d6e41f03e58adb5cac2cae5b4efe4fb678d92a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251112191152_6b516ee7c14936f1673877f4a3d6e41f03e58adb5cac2cae5b4efe4fb678d92a" data-rendition-name="original" width="1500" height="1200" loading="lazy" alt="Sergej Stanić rekonstrukcija"></figure>  Pored toga, saniran je i dio krova, dok je postojeće osvjetljenje zamijenjeno novim. Takođe, dio ovog projekta je i potpuna rekonstrukcija fiskulturne sale.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251112191152_0412e525b7f8875781f4ce153d4819853629962b66d8cc57c37589974e6cdccb.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251112191152_0412e525b7f8875781f4ce153d4819853629962b66d8cc57c37589974e6cdccb" data-rendition-name="original" width="1500" height="1200" loading="lazy" alt="Sergej Stanić rekonstrukcija"></figure>  Radovi su realizovani u okviru projekta sa Evropskom investicionom bankom - EIB koji podrazumijeva rekonstrukciju devet stručnih škola u Crnoj Gori.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251112191152_7d449071614357ee8c99dfb7e2da47213741599a37fea784036764b6d0c81f31.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251112191152_7d449071614357ee8c99dfb7e2da47213741599a37fea784036764b6d0c81f31" data-rendition-name="original" width="1500" height="1200" loading="lazy" alt="Sergej Stanić rekonstrukcija"></figure>  - Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i Ministarstvo javnih radova će i u narednom periodu nastaviti da realizuju zajedničke projekte koji imaju za cilj unapređenja kvaliteta obrazovne infrastrukture, poklanjajući posebnu pažnju podsticanju razvoja stručnog obrazovanja - poručeno je iz tog resora.

(FOTO) Rekonstruisana SSŠ ,,Sergije Stanić“

Izvršni direktor Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES), Ivan Asanović, reizabran je danas na tu funkciju.
Odluku o reizboru Asanovića jednoglasno je donio Odbor direktora na redovnom zasijedanju u skladu sa internim aktima i nakon prethodno sprovedenog javnog konkursa.
Iz CGES-a su kazali da je, na osnovu evaluacije dosadašnjeg rada, predstavljenog programa i vizije razvoja kompanije, Asanović izabran za izvršnog direktora, na period od četiri godine.
- U prethodnom mandatu Asanović je ostvario zapažene rezultate u oblasti modernizacije poslovanja, unaprjeđenja efikasnosti i jačanja partnerskih odnosa, čime je dao snažan doprinos stabilnosti i napretku kompanije - saopšteno je iz te kompanije.
Odbor direktora je izrazio uvjerenje da će, pod rukovodstvom Asanovića, CGES i u narednom periodu nastaviti da se razvija kao stabilna, inovativna i društveno odgovorna kompanija, posvećena daljem jačanju poslovnih rezultata i odnosa sa zaposlenima, partnerima i zajednicom.
Asanović je rekao da mu predstavlja veliku čast, ali i odgovornost to što mu je ponovo ukazano povjerenje da doprinese razvoju CGES-a.
- Rezultati koje smo postigli zajedničkim radom pokazuju da se dosljednost, posvećenost i profesionalizam uvijek prepoznaju - kazao je Asanović.
On je zahvalio Odboru direktora na podršci i povjerenju koje su pružili njemu i menadžmentu tokom prethodnog mandata.
- Nastavićemo da gradimo CGES kao otvorenu, inovativnu i odgovornu kompaniju, usmjerenu kazaposlenima, partnerima i zajednici kojoj pripadamo - zaključio je Asanović.
Asanović je rođen 1982. godine u Podgorici. Diplomirao je na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta Crne Gore, gdje je stekao zvanje diplomiranog inženjera elektrotehnike.
Profesionalnu karijeru započeo je 2005. godine na međunarodnim projektima, a od 2006. je radio u Elektroprivredi Crne Gore – FC „Prenos“, gdje je obavljao ključne funkcije u održavanju trafostanica i realizaciji značajnih investicionih projekata, uključujući međunarodnu podmorsku interkonekciju Crna Gora–Italija.
Od 2011. do 2019. bio je šef Službe za sekundarne i informacione sisteme, učestvujući u unapređenju SCADA sistema i implementaciji EMS-a, a od 2021. godine je preuzeo funkciju izvršnog direktora CGES-a.
Asanović je aktivno uključen u međunarodne radne grupe ENTSO-E, član je Inženjerske komore Crne Gore i autora je brojnih stručnih radova iz oblasti elektroenergetike.

Ivan Asanović ostaje na čelu CGES-a

Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić očekuje da uskoro očekuje istrage i presude u slučajevima visoke korupcije, kao i da će u skorije vrijeme biti okončano suđenje bivšoj predsjednici najviše sudske instance Vesni Medenici.
- Ta struktura predmeta se odvija. Iz javnih saopštenja i izvještaja za postupanja mi se čini da se dokazni postupak u slučaju Medenice približava kraju, a kada će predmet sazreti za pozivanje na završne riječi je isključiva nadležnost sudećeg vijeća. U svakom slučaju, očekujemo da to bude u kratkom vremenskog periodu koji može biti prihvatljiv. Prema stanju iz izvještaja, nadam se da ćemo do kraja godine imati završne riječi i da će se u skorom vremenu donositi prvostepene odluke - rekla je Pavličić u emisiji "Iznova" na TV Nova M.
Pavličić je istakla i da u Izvještaju Evropske komisije (EK) u odnosu na pravosuđe i poglavlja 23 i 24 nije konstatovano ništa novo, te da je toga kao čelnica sudske grane vlasti svjesna, kao i svi sistemu.
Ona je rekla da su to naslijeđeni i nagomilani problemi, ali i da su u periodu od deset mjeseci pokazali ozbiljnost u radu i dali sve što su mogli.&nbsp;
Pavličić upozorava na hronični nedostatak sudija, ali i na činjenicu da je njihov broj uvećan u Specijalnom odjeljenju Višeg suda koje se bavi najloženijim predmetima.
- Sudije su preduzele sve što je u granicama prostornih i ljudskih kapaciteta. Međutim, da bi efikasnost sudova bila na onom nivou koji je zadovoljavajući za cjelokupan sistem - sudstvo ne može samo. Postoji obaveza izvršne i zakonodavne vlasti u dijelu izmjena zakona, kada je neophodno dejstvo sve tri grane vlasti kako bi se zajednički sagledalo da li smo spremni da u prostorijama u kojima se sudilo prije 20,30, 50 godina, radimo po optuženjima najozbiljnijim kriminalnim grupama - poručila je Pavličić.
T.K.

Pavličić: Suđenje Medenici se bliži kraju, očekujem završne riječi do kraja godine

Krajem prošle nedjelje učinjena mi je neočekivana čast - da moj komentar bude šerovan na profilu, vjerovali ili ne, Borisa Bogdanovića. I sve to uz prigodnu opasku koja je potpuno potvrdila sve navode iz komentara koje Bogdanović veoma dobro razumije, ali se namjerno pravi glup.&nbsp;
Ili sam možda precijenio njegove kapacitete? Ako je u pitanju prvi slučaj – da se samo pravi glup - onda se može shvatiti zašto se u njegovom komentaru na moj komentar pominju: DPS, Aco Mijajlović, laži, uvrede, sluganstvo, sramota... Upravo ove riječi definišu skučeni prostor njegovog djelovanja: trauma sopstvenog iskustva potčinjavanja Novoj srpskoj demokratiji reflektuje se učitavanjem DPS-a kao sjenke nad mojim komentarom, a opsjednutost Acom Mijajlovićem je očito refleksija Bogdanovićevog, ali i svih Demokrata glavnog šefa - glavom i ideološkom bradom samog Andrije Mandića.&nbsp;
Dočim, ako je B.B. zaista, hm, ograničenih intelektualnih kapaciteta, pa nije shvatio poentu, ponoviću potpuno pojednostavljene glavne teze iz komentara kojeg megatrendovac Bogdanović netačno zove prilog.&nbsp;
Neće da mnogo boli, samo da prođemo kroz osnovna, jednostavna pitanja. Pa neka razmišlja, ako mu basta.&nbsp;
Prvo – Berane. Je li tačno da je cijelih osam dana je bilo potrebno policiji da identifikuje i uhapsi osobu koja je brutalno napala srpsku državljanku u Beranama, a koju su svi znali u gradu? Naravno - to je saopštila sama žrtva novinarima, i kazala je da je nakon prijave dva puta vidjela nasilnika, jednom u gradu a drugi put na vratima svoje kuće. I oba puta prijavila policiji koja ga je navodno tražila i navodno nije mogla da ga nađe. A suštinski i stvarno: policija je reagovala tek kad se u slučaj uključila Sigurna ženska kuća. Nije li ovo sramota?&nbsp;
Drugo - Zabjelo. Jesu li prvo bili uhapšeni pogrešni ljudi? Kako je to profesionalna policija sprovela sve profesionalne, potrebne mjere i radnje i podnijela krivičnu prijavu za pokušaj ubistva? Na osnovu čega – samo na osnovu izjave Jaćimovića, sina policajca, kako reče Lazar Šćepanović? I sve to bez gledanja snimka, samo na ,,časnu riječ“?!
I ovo je velika sramota ekipe iz vrha Demokrata, koje kontrolišu kompletan bezbjednosni sektor.&nbsp;
Treće – Trnovo. Dakle, ko stvarno stoji iza zasada marihuane, koliko ljudi je uhapšeno, zna li se struktura i članstvo OKG? Nije tu kraj pitanjima, ima još. Recimo: ko je to htio da na crnogorske ulice donese milionski vrijednu drogu i truje našu djecu, zna li Boris Bogdanović, zna li to Danilo Šaranović? Ne, Boris Bogdanović, baš kao i čelnici MUP-a i Uprave policije ne znaju odgovor ni na jedno od ovih pitanja...&nbsp;
Sramota, opet.&nbsp;
A još nije kraj nabrajanju neznavenosti vrha bezbjednosnog sektora koje kontrolišu Demokrate. Idemo dalje...
Četvrto – Đurđevi stupovi. Je li sam pop Trpčevski objavio video snimke na kojima psuje i vrijeđa policiju u Beranama? Kakva je bila reakcije policije; u koju se to mišju rupu sakrio tog dana direktor policije Lazar Šćepanović, pa nije zaštitio integritet svojih ljudi, službe na čijem je čelu, države koju navodno brani? A bio je dužan da to uradi.&nbsp;
Gdje je bio ministar Šaranović, đe se skrio koordinator svih službi bezbjednosti, potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić? Dok časne policajce psuje sveštenik-spodoba koja je domaćine, Berance, ljude u čiju je kuću došla, svojevremeno izvrijeđala ispred Manastira Đurđevi stupovi tek što se obrela u Beranama na službovanju.&nbsp;
Nereagovanje policije je državna sramota.
Peto – Budva. Što bi sa gromoglasnim objavama o navodnom spriječenom velikom naručenom ubistvu u Budvi? Može li demantovati Bogdanović da navodni počinioci nijesu kažnjeni - samo prekršajno?! Nema ni glasa od poslanika koji voli da govori u parlamentu, ali samo kad nema ikoga da mu odgovori. Ali je priča o Budvi i velikom policijskom uspjehu (ispostaviće se: lažnom) trebalo na sva zvona objaviti kao dokaz da bezbjednosni sektor nešto ozbiljno radi. .
Šesto – Cetinje. Što znamo o kretanju ubice prvog januara, njegovim telefonskim razgovorima, prije i poslije krvavog pira; što policija zna, što javnost zna – dokle je došla istraga? Je li iko vještačio &nbsp;telefon ubice Aca Martinovića; je li išta sumnjivo pronađeno, da li je bilo intenzivne komunikacije sa jednom osobom koja službuje na Cetinju i kod koje je redaovno išao Martinović? &nbsp;
Ne, nije kraj iako bi B.B. poželio da jeste.&nbsp;
Sedmo – Bijelo Polje. ,,Slučaj Alija Balijagić“. I opet pitanja: kako je to Balijagić, deset godina mlađi 2015. godine, uhapšen za manje od deset dana, a prošle godine je poslije dvostrukog ubistva više od dvadeset dana bježao i bez problema prešao državnu granicu, iako je bilo logično pretpostaviti da će spas potražiti u Srbiji, kao i više puta do tada.
Što je sa odgovornošću za još jednu sramotu službi koje kontrolišu Demokrate? Što je sa odgovornošću za uništeni dron kojis e sudario sa helikopterom, sjeća li se iko i te sramote; ono kad je Šaranović došao da napravi selfi, pa je njegov helikopter oduvao vojni dron...&nbsp;
Zaboravili su, izgleda.
Osmo, deveto, deseto... Stotine pitanja i – ništa. Jesu li smijenili Gorana Jokića? I zašto nijesu? Zašto je godinama kabinet direktora policije u VD stanju? Je li to odlika stabilne države? Koliko je policajaca pripravnika primljeno od onih 800 najnovije najavljanih nedavno?
Znaju li funkcioneri Demokrata, i Boris Bogdanović, da ne postoje dva policajca u zemlji koji imaju istu službenu obuću (izuzmemo li posebne i specijalne jedinice) i to zato jer je – kupuju sami? Zna li Boris Bogdanović da saobraćajni policajac, koji je na ulici svaki dan – bilo da je vrelo ljeto, bilo da sipi jesenja kiša ili pada snijeg – jedva sastavlja kraj sa krajem sa platom, u prosjeku, od svega 719 eura?&nbsp;
Samo jedno poređenje: za filmove o imaginarnim dostignućima Šaranovića i ekipe nedavno je &nbsp;utrošeno 38.000 eura državnih para.
Lako li je tako trošiti kad Demokrate ne žele da znaju - koliko vozila posjeduje saobraćajna policija u Kolašinu, koliko policajaca nedostaje u Bijelom Polju, na kakvim stolicama sjede granični policajci u kabinama na pojedinim graničnim prelazima u Nikšiću?
A šta je sa vetingom? Nešto zabagovalo, čujem? Šta bi sa „društveno političkom bombom“ ministra Šaranovića – ćorak, kako reče onomad glavni tužilac Marković?
Ovo je samo dio pitanja koje bi u elementarno demokratskoj državi građani morali da dobiju odgovore. I za čije izbjegavanje bi trebalo neko da snosi posljedice. U ,,oslobođenoj“ Crnoj Gori, onoj čiju stvarnost kreiraju Demokrate i njihov ideolog Boris Bogdanović &nbsp;- da se javno ogradim: koji nije ženjen i nije iz Farmaka - umjesto odgovora možete dobiti, kao što sam i rekao u komentaru koji je dotični okačio na svoj profil, samo - ćutanje ili laž.
&nbsp;
&nbsp;

Što nije jasno Borisu Bogdanoviću?

Branioci biznismena Aleksandra Mijajlovića i ostalih otuženih - njih sedamnaest bili su kategorični da Specijalno državno tužilaštvo nije ponudilo nijedan dokaz protiv njihovih klijenta da su odgovorni ili umiješani u šverc cigareta. Optužbe, prema njivom stavu, su bez utemeljenja, proizovljne i paušlne i sve da je SDT ponudilo samo bijeli papir na kojem ništa nema napisano " neko gore" bi rekao da je zaključak preuranjen za obustavu postupka.
Na današnjem ročištu za kontrolu optužnog akta novi ali i najznačajniji dokaz dostavio je sudskom vijeću kojim predsjedava sudija Nenad Vujanović upravo branilac Mijajlovića, advokat Zoran Piperović i time u cjelosti srušio navode optužnog akta.
Piperović je predao vijeću spise državnog organa Crne Gore - Uprave carina koja je donijela rješenje da kompanija Lenora International mora skloniti cigarete i da ih vrati u zemlju porijekla i rok je bio 80 dana. Ta kompanija je tražila da se produži rok za 15 dana ali je to "osujetio" Dritan Abazović. Upravo je to dokaz da su cigarete bile u vlasništvu firme Lenora International!
Osim Mijalovića na optužnici su vlasnik kompanije "Tehnomaks“ Vesko Petranović, Dejan Jokić, Zoran Đukanović, Golub Vojinović, policajci Milenko-Mića Rabrenović, Dragan Backović, Mirko Mijušković i Radoje Rabrenović. Optužnicom su obuhvaćeni i policajci Marko Đurišić, Dražen Vukadinović i Davor Lukačević, kao i Branko Čelić, Ratomir Obrenić, Jovan Miletić, Marinko Koprivica, Dušan Vukadinović i Dražen Vukadinović.
Advokat Piperović kazao je da ne postoji nijedan dokaz za tvrdnje Tužilaštva.
- Nema dokaza kako je Mijajlović pribavljao cigarete u slobodnoj zoni, niti od koga ih je kupivao.Ne postoje ti dokazi i to Tužilaštvo zna. Ocarinjene mogu biti samo legalne cigarete. U slobodnu carinsku zonu može da uđe samo legalna roba. Ne postoji država koja nema slobodu carinsku zonu. Kod nas je ukinuta jer nijesu znali što će sa legalnim cigaretama &nbsp;- kazao je Piperović.
Protiv njegovog klijenta Mijajlovića ne postoji nijedan dokaz podvukao je Piperović ukazujući na navode optužnice da je cigarete nabavio od NN dobavljača i drugih NN osoba.
Kroz cijelu optužnicu je protkana besmisao tvrdnji Specijalnog državnog tužilaštva.
- Da bih vam to pokazao navešću da u jednom dijelu optužnice kada se pominje Dejan Jokić piše da mu Mijajlović navodno prodaje cigarete i obavezuje ga da izvršava njegove naloge. Dakle lice A prodaje cigarete licu B, a zatim mu naređuje što sa njima da radi. Ako ste to ikada čuli u svijetu, odmah optužnicu potvrdite. Jeste li čuli ovaj besmisao upitao je advokat Piperović.
On je naglasio da ne postoji nijedan dokaz kako su dopremljene cigarete iz inostranstva.
Optužni akt ne sadrži, prema riječima Piperovića, ni kako su cigarete plaćene....
- Ponavljam cigarete su u Luku Bar ušle legalno. Niko protiv carinika nije pokrenuo postupak. Država traži da se Lenori International vrate cigarete - kazao je Piperović.
Pisao je i vlasnik Lenore International Ministarstvu finansija da se produži rok za vraćanje cigareta.
Tada je Dritan Abazović, kako je, kazao advokat, "uletio" u Luku Bar i zaplijenio je legalne cigarete.
- Ova optužnica može da bude potvrđena samo zato što neko smatra da treba da bude ali " Sila boga ne moli" - rekao je Piperović.
Dodao je da cigarete niko nije nije vidio, nema ih u skladište, van tarabe carinske zone i niko ne zna gdje su " da li su izvučene i ukradene".
Piperović je ukazao i da će dostaviti imena svih kupaca.
On je ukazao vijeću da su upravo ove cigarete stavljene na teret i Đoku Pavićeviću i u tom predmetu je još pet osoba optuženo.
Advokat je konstatovao: "Možda i njega uključe" &nbsp;na što je tužilac rekao " potpuno ste u pravu".
- Znao sam da ćete se upecati - konstatovao je advokat Piperović. Upitao je koja će uloga biti Pavićevića?!
I njegove kolege advokati Nikola Martinović, Danilo Mićović, Stefan Jovanović saglasni su da dokaza protiv optuženih nema.
Martinović je pitao kako će se nekom utvrditi krivica ako ne piše u kojoj količini je krijumčareno.
- Optužnice se potvrđuju zbog statistika a za postizanje političkih ciljeva - kazao je Martinović.
On je siguran da će ovaj predmet završiti oslobađajućom odlukom.
- Ovdje je osnovno pitanje da li je roba završila van Crne Gore. Ako jeste nema krijumčarenja, niti štete - kazao je Martinović.
Tužioci Miroslav Turković i Siniša Milić tražili su da sudsko vijeće potvrdi optužni akt jer, prema njihovim tvrdnjama, dovoljno dokaza je pruženo za optužbe.
U ovom postupku spojene su tri optužnice.

Piperović dostavio dokaz koji potvrđuje da su cigarete bile u vlasništvu kompanije Lenora International, a ne Aleksandra Mijajlovića!

Državni tužilac Marko Mugoša odbacio je krivičnu prijavu Centra za građanska prava podnešenu 16. jula protiv Gorana Jokića, Milana Radusinovića, Novice Varagića i Boža Bulatovića, zbog krivičnih djela - zloupotreba službenog položaja, nesavjestan rad u službi, teška tjelesna povreda, laka tjelesna povreda i povreda slobode govora i javnog istupanja, uz ocjenu da ne postoji osnovana sumnja da su počinili ova, kao ni bilo koje drugo krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti. Centar za građanska prava prijavu je podnio nakon građanskog protesta ispred Vile Gorica 8. jula, tokom ceremonije uručivanja najvećeg državnog priznanja - Trinaestojulske nagrade u organizaciji predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića. Protest je organizovan kao poruka otpora na odluku žirija da nagradu dodijeli književniku Bećiru Vukoviću, negatoru crnogorske nacije i države i čovjeku koji veliča zločinački četnički pokret. <h2> ABOLIRANJE JOKIĆA</h2> Prijava je podnešena zbog prekoračenja policijskih ovlašćenja i upotrebe prekomjerne sile. - Odbacivanje ove krivične prijave koincidira sa zahtjevom Gorana Jokića za prijevremenom penzijom. Postavlja se pitanje da li je to čin pranja od odgovornosti i da li je mjesto savjetnika direktoru policije ono što mu je obećano? Jer, po svemu sudeći, ni ministar (Danilo) Šaranović, ni v. d. direktora policije (Lazar) Šćepanović ne smiju sprovesti „veting“ nad hotelijerom i restoraterom koji je na čelu CB Podgorica – kazala je za Portal ETV Svetlana Pajović Musić iz Centra za građanska prava.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111061144_1e7464be08b48bbe67048b71439c113f702d5fd78829586b6aaec92e65207c9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251111061144_1e7464be08b48bbe67048b71439c113f702d5fd78829586b6aaec92e65207c9c" data-rendition-name="original" width="1042" height="577" loading="lazy" alt="Svetlana Pajović Musić"><figcaption>Svetlana Pajović Musićetv</figcaption></figure>  Ona je kategorična da je „ovo dokaz da se štićenik Crkve Srbije, koji im je dokazao svoju lojalnost u svojoj neprofesionalnoj i sramnoj ulozi tokom nasilnog ustoličenja popa Crkve Srbije 5. septembra 2021. na Cetinju, i koji im je uslužna ruka za zloupotrebu policijskih struktura u pokušaju postavljanja kapele na Lovćenu, pokušava abolirati bilo kakve krivične ili procesno-pravne odgovornosti“. - Njegovi kasniji propusti u rukovođenju akcijom tokom masakra u Medovini 22. avgusta 2022, a kasnije i u drugom masakru na Cetinju 1. januara ove godine, nijesu zacrvenili obraz, a kamoli doveli do časne i odgovorne reakcije koju traže i porodice žrtava u dva zločina - svakog dana na blokadama na Kruševom ždrijelu. Ovo je sraman dokaz korumpiranog sistema lišenog svake odgovornosti – kategorična je Pajović Musić. <h2> OBRAZLOŽENJE TUŽIOCA</h2> U rješenju o odbacivanju krivične prijave tužilac Mugoša je, pored ostalog, napisao da je odluku donio ocjenom navoda krivične prijave i dostavljenih priloga, te na osnovu mišljenja Komisije Uprave policije i priloga dostavljenih uz to mišljenje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111061144_86d8160bacae951d93116adfbd58be125f9f582da02a138e3c3d9212cfe20472.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251111061144_86d8160bacae951d93116adfbd58be125f9f582da02a138e3c3d9212cfe20472" data-rendition-name="original" width="1102" height="1253" loading="lazy" alt="protest"><figcaption>KRŠENJE PROPISA: Službenik policije u akciji učestvovao u civiluetv</figcaption></figure>  - Ono što je zaključeno je da prijavljeni nijednom svojom radnjom nijesu postupili suprotno Zakonu o unutrašnjim poslovima i Pravilniku o načinu obavljanja određenih policijskih poslova i primjeni ovlašćenja u obavljanju tih poslova, odnosno da su sve radnje koje su preduzimali bile u skladu sa pozitivnim zakonima – stav je tužioca Mugoše. On smatra da je „nesporno da su policijski službenici u konkretnom slučaju, zbog oglušavanja okupljenih građana na više datih upozorenja i izdatih naređenja od strane policijskih starješina, upotrijebili ručni sprej sa nadražujućim dejstvom, kao najblaže sredstvo prinude,... a koje je policijskim službenicima garantovalo uspješno izvršenje službenog zadatka, uz pomoć kojeg su obezbijedili nesmetano održavanje zvaničnog događaja na kojem su bile prisutne štićene ličnosti, te i obezbijedili štićeni objekat“. Tužilac je ocijenio da je policija bila prinuđena na reakciju protiv građanki i građana koji su, smatra on, bili nasilni, odnosno pružali aktivan otpor. - Dakle, jasno je da policijski službenici nijesu učinili prekomjernu upotrebu sile prema okupljenim građanima, već je jasno da je bila u pitanju mjera koja je dovoljna za suzbijanje nereda - precizirao je tužilac Mugoša.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111061148_342a9838d323e4f4ed156368dae8f7cba38cabe3554a1645ba64048c784410a1.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251111061148_342a9838d323e4f4ed156368dae8f7cba38cabe3554a1645ba64048c784410a1" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="protest"><figcaption>Više građana imalo ozbiljne zdravstvene probleme etv</figcaption></figure>  Uprava policije je tužilaštvu dostavila mišljenja Komisije, koju su formirali za utvrđivanje okolnosti upotrebe sredstava prinude 8. jula 2025. godine, a koja je zaključila da su njihove kolege postupale „u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima i pritom primijenili ovlašćenja propisana članom 41 stav 1 istog zakona, kao i u skladu sa Pravilnikom o načinu obavljanja određenih policijskih poslova i primjeni ovlašćenja u obavljanju tih poslova“. <h2> ZAKLJUČCI KOMISIJE</h2> U nalazu Komisije Uprave policije konstatovano je i da su „sredstva prinude upotrijebljena u cilju suzbijanja aktivnog otpora, kao i činjenice da su se okupljeni građani oglušavali na upozorenje i naređenje policijskih službenika, nasilno pokušavali upotrebom fizičke snage da probiju policijski kordon (i u prvom navratu ga probili) sa namjerom da prođu i nastave kretanje ka štićenom objektu Vila Gorica, a zatim upotrebom tvrdih predmeta (kamenice, flaše sa vodom, jaja) gađali policijske službenike zbog čega je upotreba sredstava prinude bila osnovana“. Zaključili su i da bi došlo „do ozbiljnog narušavanja bezbjednosti štićenog objekta i štićenih ličnosti, zvanica i predstavnika diplomatskog kora, koji su se nalazili na mjestu održavanja događaja“ za slučaj da su građanke i građani došli do Vile Gorica.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111061148_6eea120f0c0d6fcf8e1d0a9246aa6e365b1e97753af38c99f42ab75c0d79f9b7.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251111061148_6eea120f0c0d6fcf8e1d0a9246aa6e365b1e97753af38c99f42ab75c0d79f9b7" data-rendition-name="original" width="825" height="541" loading="lazy" alt="protest"><figcaption>Brutalan obračun policije sa građankama i građanimaetv</figcaption></figure>  - ...upotreba sredstava prinude bila je u potpunosti zakonita, opravdana, nužna i srazmjerna opasnosti koja je prijetila – zaključak je Komisije Uprave policije. U tom dokumentu konstatovano je i da je tokom intervencije lakše povrijeđeno pet policijskih službenika. Konstatuje se i da je lakše povrijeđeno pet građana. Tužilac Mugoša u odluci se nije bavio dijelom prijave koji se odnosio na činjenicu da su „sredstva prinude koristili i službenici bez uniformi, službenih oznaka i bez oznake državnog grba, čime su dodatno prekršeni zakonski i etički standardi rada policije“. U prijavi je bilo precizirano da su prijavljeni službenici policije „djelovali bez vidljivih službenih obilježja, bez uniforme i oznaka Uprave policije i državnog grba, izuzev Milana Radusinovića, čime su prekršili član 117 Pravilnika o obavljanju policijskih poslova, koji nalaže da svi službenici tokom intervencije moraju imati jasno vidljiva obilježja“. U tužilačkom aktu ne pominju se ni policajci i policajke koji su tokom akcije svojih kolega, usljed neprofesionalnog rukovanja hemijskim sredstvima, bili onesposobljeni i povrijeđeni. Najveće državno priznanje – Trinaestojulska nagrada, osim Vukoviću, ove godine pripala je i svjetski priznatom umjetniku, gitaristi Milošu Karadagliću, koji je odbio, kao i grafičaru Velju Stanišiću.

Pajović Musić: Sraman dokaz korumpiranog sistema lišenog svake odgovornosti

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, kako se može viđeti na snimku intervjua koji je dao 9. novembra lokalnoj televiziji, „obogatio“ je kabinet novim suvenirom – minijaturom biste četničkog vođe, ratnog zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. - To je umjetnički rad. Poklon. To je moj deda - kazao je Vraneš za Portal ETV. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FjVtLZDTtCnA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Pljevljaci su našem portalu dostavili i fotografije iz hodnika zgrade Opštine negodujući što je uklonjena Spomen ploča postavljena povodom 2ogodišnjice ustanka naroda Jugoslavije - 1941 – 1961. Oni kažu da spomen ploče od ljetos nema, a kako svjedoče fotografije, mjesto gdje je stajala, prekrečno je i više nema ni traga da je tu nekada bila.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251112081148_5b630573f5c7b783a1bccf02a0edf27132b32c4549cea95fda5e3ae27710d07f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251112081148_5b630573f5c7b783a1bccf02a0edf27132b32c4549cea95fda5e3ae27710d07f" data-rendition-name="original" width="1200" height="916" loading="lazy" alt="Minijatura biste četničkog zločinca Draže Mihailovića"> <figcaption>Minijatura biste četničkog zločinca Draže Mihailovića</figcaption> </figure>  - Majstori je sklonili kad su renovirali. Naći će je. Zvali su ovoga što je krečio. Ja nijesam ni primijetio da je nije vratio – Vranešov je komentar na pitanje zašto je uklonjena Spomen ploča. Predsjednik Opštine Pljevlja dolazi iz partije predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića – Nove srpske demokratije, otvorene proruske i prosrpske stranke koja zagovara izjednačavanje četničkog pokreta koji se stavio u službu okupatora tokom Drugog svjetskog rata i koji je odgovoran za brutalne zločine, pogotovo na teritoriji Bosne i Hercegovine i Crne Gore, đe su bili na zadatku etničkog čišćenja i masovno ubijali, prije svih, Muslimane – od tek rođenih beba, do djece, žena, starih i nemoćnih. Vraneš i NSD otvoreni su zagovornici velikodržavnog projekta Repubilke Srbije – takozvanog „srpskog svijeta“ koji podrazumijeva teritorijalno ujedinjenje svih država i prostora na Zapadnom Balkanu đe žive Srbi. Ključni nosilac ove strategije je Crkva Srbije s kojom blisko sarađuje Vraneš. Predsjednik Opštine Pljevlja je i čest gost u Srbiji i sastaje se sa srpskim zvaničnicima, a Srbiju smatra matičnom državom. Od kada je na čelu Opštine Pljevlja Dario Vraneš se u kontinuitetu ruga Državi Crnoj Gori, njenoj istoriji, tradiciji, identitetu, kulturi, narušava multinacionalni i multikonfesionalni sklad u gradu kojim rukovodi, organizuje i podržava četnička orgijanja u Pljevljima, slavi i obilježava nacionalne praznike Republike Srbije... U septembru, ne samo što je omogućio promociju knjige koja veliča četničke komandante, saradnike Hitlera i Musolinija - „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“, u sali SO Pljevlja, već je Opština i finansijski podržala štampanje ovog revizionističkog uratka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251112081148_1126572aa2f752e2f92514d53b03c4352983b96d3ce0a7b4ae58bea3930b9565.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251112081148_1126572aa2f752e2f92514d53b03c4352983b96d3ce0a7b4ae58bea3930b9565" data-rendition-name="original" width="1200" height="1003" loading="lazy" alt="Spomen ploča uklonjena nakon krečenja hodnika zgrade Opštine Pljevlja
 "> <figcaption>Spomen ploča uklonjena nakon krečenja hodnika zgrade Opštine Pljevlja</figcaption> </figure>  Novcem građana i građanki Pljevalja omogućeno je štampanje knjige kojom se ratni zločinci, koji su na teritoriji ovoga grada tokom Drugog svjetskog rata ubili hiljade civila islamske vjeroispovjesti, među kojima najviše djece i žena, veličaju kao heroji.&nbsp;

Tag: most-na-durdevica-tari