Most na Tari nije samo infrastrukturni objekat, već i simbol Crne Gore i svjedočanstvo vještine naših inženjera i graditelja. Naš zadatak je da ga sačuvamo za buduće generacije, a ova rekonstrukcija je najbolji način da to učinimo - poručila je ministarka saobraćaja Maja Vukićević.
Ona je, kako se navodi u saopštenju, sa direktorom Uprave za saobraćaj Radomirom Vuksanovićem danas obišla radove na rekonstrukciji &nbsp;jednog od najvećih simbola građevinarstva i najznačajnijih inženjerskih projekata u oblasti saobraćajne infrastrukture u Crnoj Gori.
Rekonstrukcija mosta, vrijedna oko 6,64 miliona eura, kako je precizirano u saopštenju, finansiraju se donacijom Narodne Republike Kine, a izvodi ih kineska kompanija Shandong Luqiao Group, u saradnji sa domaćim partnerima.&nbsp;
Projekat je počeo u julu, a predviđeni rok za završetak radova je osam radnih mjeseci.
Vuksanović naglasio je da se ovom projektu pristupa sa posebnom pažnjom jer most predstavlja i dio kulturno-istorijskog nasljeđa Crne Gore.
- Uprava za saobraćaj vodi računa o svim značajnim infrastrukturnim &nbsp;projektima u zemlji. Sa posebnom pažnjom pristupili smo rekonsturkciji Mosta na Đurđevića Tari koji predstavalja i dio kulturno-istorijskog nasljeđa Crne Gore. Naš zadatak je da kroz ovu rekonstrukciju produžimo njegov životni vijek za naredne decenije, ali i ujedno sačuvamo njegovu autentičnost - kazao je Vuksanović.
Most se nalazi iznad kanjona rijeke Tare, na magistralnom putu Pljevlja - Žabljak.&nbsp;
Osim rekonstrukcije mosta radiće se i pristupne saobraćajnice sa obje strane mosta, kao i nova parking zona.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FnQZIsIzwzjY%3Fsi%3DWtCeKt3EXNERA4dG&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vukićević: Naš zadatak da sačuvamo most na Đurđevića Tari za buduće generacije, rekonstrukcija najbolji način da to učinimo

Rekonstrukcija mosta na Đurđevića Tari konačno je počela prije nekoliko dana, sa skoro dva mjeseca zakašnjenja. - Rečeno nam je da će u ovoj fazi biti manjih obustava saobraćaja i da će biti postavljeni semafori, te da neće biti zabrane i obustava za autobuse i kamione. Na samom kolovozu mosta nece biti radova u sezoni što nas raduje. Rafting će se obavljati nesmetano u ovom periodu – kazao je Portalu ETV predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić.&nbsp; Najavljeno im je da će na proljeće sigurno biti zabrane raftinga „najmanje mjesec“. - Početkom iduće godine, kad dozvole vremenski uslovi, kako nam je saopšteno, krenuće se sa radovima na samom mostu, te da će totalna obustava saobraćaja trajati mjesec, kada neće biti dozvoljen prelaz ni pješacima. To će biti veliki hendikep za stanovnike sela Tare, ali kada je u pitanju spas mosta sve ćemo da istrpimo – poručuje Ostojić. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FYTatuFXCNig&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Mještani, dodaje naš sagovornik, apeluju na izvođače i podizvođače radova da ubrzaju, ali i da im prioritet bude kvalitet. - Vjerujemo da im je čast i privilegija što baš oni rade adaptaciju jedne od najljepših evropskih građevina – ističe Ostojić. Nadaju se da će most biti potpuno spreman za iduću ljetnju sezonu. - Biće u novom ruhu što nas raduje i biće još veća atrakcija za turiste i prolaznike. Tara je drugo najposjećenije mjesto u Crnoj Gori što se tiče turista i zaslužio je ovaj most da se renovira i dobije novi sjaj – zaključio je Ostojić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071208078_7bebe1af862488ef29309dcfcadfb6937bc1668120c12404480ab3a3d2a25aa5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025071208078_7bebe1af862488ef29309dcfcadfb6937bc1668120c12404480ab3a3d2a25aa5" data-rendition-name="original" width="1080" height="1169" loading="lazy" alt="radovi most na đurđevića tari"> <figcaption>POČELI PRIPREMNI RADOVI I ZA SKELU: Kinezi pripremaju teren oko stopa mosta(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na terenu, kako kaže naš sagovornik, je radno. Kompanija Bemax, koja je podizvođač, „već je krenula sa iskopima parkinga i treće trake na strani iz pravca Pljevalja, a Kinezi su počeli da uređuju prostor oko stopa mosta da pripreme teren za postavljanje skele“.&nbsp; Kako je saopšteno iz Ministarstva saobraćaja rok za rekonstrukciju mosta na Đurđevića Tari je osam mjeseci, a kompletan posao finansira Narodna Republika Kina kroz donaciju vrijednu 51,8 miliona kineskih juana (oko 6,64 miliona eura). Glavni izvođač radova je kineska kompanija, koja će birati i podizvođače. Biće izgrađene pristupne saobraćajnice s obije strane mosta, dužine po 250 metara, kao i nova parking zona. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FIkgNVvwbl4c&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Ugovorom je definisano da će sve troškove radova, uključujući testiranje, projektovanje i izvođenje radova, snositi kineska strana. Vrijednost donacije iznosi 51,8 miliona kineskih juana (oko 6,64 miliona eura), a izvođač će biti kineska kompanija Shandong Luqiao Group CO, ltd, u saradnji sa domaćim partnerima - saopšteno je ranije iz Ministarstva saobraćaja. Portalu ETV u januaru je iz resora kojim rukovodi Maja Vukićević rečeno da „rekonstrukcija mosta i pristupnih saobraćajnica ima za cilj produženje vijeka trajanja mosta i bolju i kvalitetniju valorizaciju samog lokaliteta kao turističke atrakcije Crne Gore“. Kako smo ranije pisali, donacija je ugovorena još 2018. godine, a ugovor je potpisan 1. decembra 2020. Idejno rješenje, glavni projekat i izvođenje radova je, prema ugovoru, obaveza i trošak kineske strane, dok su revizija, nadzor, eksproprijacija, izrada Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i drugo obaveza i trošak crnogorske strane. Most na Đurđevića Tari nije rekonstruisan duže od tri decenije, a u Elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu, urađenom u oktobru 2022. godine, kako smo pisali u januaru ističe se da „nijesu uočena oštećenja koja ozbiljno ugrožavaju glavnu noseću konstrukciju kao što su temelji mosta i glavni lučni prsten“.&nbsp; Ovaj biser arhitekture djelo je inžinjera Mijata Trojanovića (1902-1984), a građen je od 1938. do 1940. godine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071208078_e6ff3398c02900710b93e2c796f145f69370aca4215038f7f16cdacba71e498c.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025071208078_e6ff3398c02900710b93e2c796f145f69370aca4215038f7f16cdacba71e498c" data-rendition-name="original" width="1171" height="730" loading="lazy" alt="REMEK DJELO MOSTOGRADNJE: Most na Đurđevića Tari"> <figcaption>REMEK DJELO MOSTOGRADNJE: Most na Đurđevića Tari(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Niveleta mosta je na nadmorskoj visini od 805,94 do 811,28 m. Kota srednje vode rijeke Tare pod mostom je, kako piše u elaboratu, 657,00 mnm tako da visina mosta nad kanjonom iznosi oko 150 metara. Ukupna dužina mosta je 366 metara, dok je ukupna širina mosta 7,00 m, od čega cesta 5,50 m sa dvije pješačke staze po 0,75 m, uključujući i ogradu. Izgrađen je od armiranog betona. Most na Đurđevića Tari u izborima više medija uvršten je među 20 najljepših mostova svijeta. Arhitekta Slobodan Bobo Mitrović napisao je u autorskom tekstu u Pobjedi 2022. godine da i danas „kada su izgrađene hiljade mostova u svijetu, most na Đurđevića Tari izaziva divljenje svojom nestvarnom ljepotom“.&nbsp; - On je strukturalno, inžinjersko-umjetničko univerzalno djelo koje je sjedinilo sve estetske principe, a njegovi inžinjeri i majstori zauzimaju počasno mjesto u evropskoj mostogradnji – napisao je Mitrović, uz ocjenu da je „most na Đurđevića Tari (1937-40) remek djelo graditeljstva i idealni primjer kulturnog pejzaža“.

Kaćuša Krsmanović

Ostojić: Kada je u pitanju spas mosta sve ćemo da istrpimo

U skladu sa sporazumima o privredno-tehničkoj saradnji između Vlade Crne Gore i Vlade Narodne Republike Kine predviđena je rekonstrukcija mosta na Đurđevića Tari. Tim povodom Uprava za saobraćaj objavila je video snimak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTgOCzBuwvVk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
 
Kineska strana obezbjeđuje bespovratna finansijska sredstva od ukupno 60 miliona kineskih juana, koja će se koristiti za projekat rekonstrukcije mosta na Tari i druge projekte, saopšteno je nedavno iz Vlade.
Sporazumom je definisano da je kineska strana izabrala SHANDONG LUQIAO GROUP CO, LTD KINA kao Glavnog izvođača za rekonstrukciju mosta na Đurđevića Tari.
Početak radova je planiran za maj 2025. godine, sa rokom izgradnje od 8 mjeseci (ne uključuje zimski period), s tim da će se Plan izgradnje i zvanično vrijeme početka radova naknadno odrediti i dostaviti.

Uprava za saobraćaj objavila video snimak povodom rekonstrukcije mosta na Đurđevića Tari

Dopunski ugovor o realizaciji Ugovora o donaciji sredstava za projekat rekonstrukcije mosta na rijeci Tari u Crnoj Gori, uz podršku Narodne Republike Kine potpisan je danas u Ministarstvu saobraćaja.
Time su stvoreni uslovi za početak radova na obnovi mosta Đurđevića Tara. 
Ugovor je u ime Vlade Crne Gore potpisala ministarka saobraćaja Maja Vukićević.
- Ugovorom je definisano da će sve troškove radova, uključujući testiranje, projektovanje i izvođenje radova, snositi kineska strana. Vrijednost donacije iznosi 51,8 miliona kineskih juana (oko 6,64 miliona eura), a izvođač će biti kineska kompanija Shandong Luqiao Group CO, ltd, u saradnji sa domaćim partnerima - saopšteno je iz Ministarstva saobraćaja.
Kako su rekli u resoru Maje Vukićević, most Đurđevića Tara prepoznat je kao jedno od najvažnijih djela u oblasti projektovanja i izgradnje u svijetu prije Drugog svjetskog rata, a uKini je ostavio snažan utisak kroz prikaz u poznatom jugoslovenskom ratnom filmu „Most“ reditelja Hajrudina Krvavca, koji je svojevremeno bio jedno od najpopularnijih ostvarenja partizanskog žanra.
- Projekat rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara predstavlja simbol prijateljstva između Crne Gore i Narodne Republike Kine, kao i dobar primjer uspješne realizacije donatorskih projekata - poručuju iz Ministarstva saobraćaja.

Stvoreni uslovi za rekonstrukciju mosta Đurđevića Tara

Na današnjoj sjednici Vlade Crne Gore usvojena je Informacija o statusu realizacije projekta rekonstrukcije mosta „Đurđevića Tara“, koja će se raditi uz podršku amabasade NR Kine u Crnoj Gori. Po svemu sudeći, glavni izvođač radova biće kineska kompanija, navodi se u saopštenju Vlade.
Portal ETV je krajem januara objavio da je Agencija za ekonomsku saradnju pri Ministarstvu trgovine Narodne Republike Kine obavijestila Ministarstvo saobraćaja da je za izvođača radova za rekonstrukciju mosta Đurđevića Tara izabrana kompanija „Shandong Luqiao Group Co.Ltd“, Kina, a da bi radovi bi trebalo da počnu 1. maja.
Za tu namjenu Crna Gora je dobila donaciju od NR Kine, vrijednu nešto više od sedam miliona eura.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.963%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Frekonstrukciju-mosta-na-durdevica-tari-pocinje-1-maja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
U Informaciji Vlade sa današnje sjednice je dat i Prijedlog osnove za vođenje pregovora i zaključivanje Dopunskog ugovora o realizaciji Ugovora o donaciji sredstava za realizaciju projekta rekonstrukcije mosta na rijeci Tari u Crnoj Gori uz podršku Kine i Predlogom dopunskog ugovora.
Prema današnjoj odluci, u skladu sporazumima ○ privredno-tehničkoj saradnji između Vlade Crne Gore i VIade Narodne Republike Kine, predviđeno da kineska strana Kine obezbjeđuje bespovratna finansijska sredstva od ukupno 60 miliona kineskih juana, koja će se koristiti za projekat rekonstrukcije mosta na Đurđevića Tari i druge projekte.
- &nbsp;S tim u vezi Ambasada NR Kine u Podgorici dostavila je Dopunski ugovor o realizaciji Ugovora o donaciji sredstava za realizaciju projekta rekonstrukcije mosta uz podršku Kine kojim je definisano je da ukupan trošak koji snosi kineska strana za završetak svih radova uključujući testiranje, projektovanje i izgradnju ovog projekta iznosi 51,8 miliona kineskih juana. Takođe je definisano da je kineska strana izabrala SHANDONG LUQIAO GROUP CO, LTD KINA kao Glavnog izvođača za rekonstrukciju mosta na Đurđevića Tari- navodi se u saopštenju.
Kako iz Vlade ističu, početak radova na rekonstrukciji mosta planiran je za maj 2025. godine, a rok izgradnje je 8 mjeseci, ne računajući zimski period.
- U cilju praćenja realizacije ovog projekta, Uprava za saobraćaj će formirati Radni tim – Jedinicu za implementaciju projekta rekonstrukcije mosta Đurdevića Tara koja izmedu ostalog treba da prati, sprovodi i nadgleda sve elemente projekta- odlučeno je na današnjoj sjednici.
Vlada je u tom kontekstu utvrdila Osnovu za vođenje pregovora i zaključivanje Dopunskog ugovora o realizaciji Ugovora o donaciji sredstava za realizaciju projekta rekonstrukcije mosta na rijeci Tari i prihvatila tekst Dopunskog ugovora.

Vlada potvrdila: Kinezi u maju počinju rekonstrukciju mosta na Đurđevića Tari

Agencija za ekonomsku saradnju pri Ministarstvu trgovine Narodne Republike Kine obavijestila je Ministarstvo saobraćaja da je za izvođača radova za rekonstrukciju mosta Đurđevića Tara izabrana kompanija „Shandong Luqiao Group Co.Ltd“, Kina, a radovi bi trebalo da počnu 1. maja. &nbsp;- U toku je pribavljanje građevinske dozvole i rješavanje eksproprijacije, i sve aktivnosti će biti okončane do početka radova – saopšteno je Portalu ETV iz Ministarstva saobraćaja. Ističu da su „troškovi eksproprijacije procijenjeni u iznosu od 104.027,00 eura“. <h2>Pripreme u toku</h2> - Odluka o proglašenju javnog interesa je donešena krajem 2024. godine, čime su stvoreni uslovi da se započne sa postupkom eksproprijacije – naglasili su oni.&nbsp; Sve troškove, kako objašnjavaju, „vezane za aktivnosti pregleda i ispitivanja mosta i izrade tehničke dokumentacije je snosila kineska strana“ zbog čega nemaju uvid u njih. - Crnogorska strana, to jeste, Uprava za saobraćaj je platila troškove revizije glavnog projekta u iznosu od 14.400,00 eura i troškove revizije idejnog rješenja u iznosu od 6.025,00 eura. Reviziju idejnog rješenja je izvršila firma GPC iz Podgorice, a reviziju glavnog projekta komisija formirana na osnovu Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata – piše u odgovorima na naša pitanja. Kineska kompanija koja će biti izvođač radova oglasila je na Portalu Zaposli.me 10. januara poziv za četiri inžinjera, a oglasi su još aktivni. Traže odgovorne inžinjere za sektor izgradnja mostova, sektor izgradnja puteva, sektor hidrotehnika i sektor geodezija. Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da bi godinama najavljivana rekonstrukcija mosta na Đurđevića Tari, za što je Crna Gora dobila donaciju od NR Kine, vrijednu nešto više od sedam miliona eura, konačno mogla da počne ove godine. - U skladu sa potpisanim Ugovorom, kineska strana je sprovela javnu nabavku za izbor izvođača radova. Očekujemo da dobijemo podatak koji je izvođač izabran – saopšteno nam je tada iz resora kojim rukovodi Maja Vukićević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250123190144_0f692b26fcbbce05e1c376108ba7af5513f581a4e69c778e7279e96e57165969.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250123190144_0f692b26fcbbce05e1c376108ba7af5513f581a4e69c778e7279e96e57165969" data-rendition-name="original" width="1290" height="2350" loading="lazy" alt="Oštećenja na mostu"> </figure>  U odgovorima na naša pitanja bili su kategorični da je most siguran za nesmetano odvijane saobraćaja. - Predmetna rekonstrukcija mosta i pristupnih saobraćajnica ima za cilj produženje vijeka trajanja mosta i bolju i kvalitetniju valorizaciju samog lokaliteta kao turističke atrakcije Crne Gore – napisali su u odgovorima na naša pitanja. Donacija je ugovorena još 2018. godine, a ugovor je potpisan 1. decembra 2020. Idejno rješenje, glavni projekat i izvođenje radova je, prema ugovoru, obaveza i trošak kineske strane, dok su revizija, nadzor, eksproprijacija, izrada Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i drugo obaveza i trošak crnogorske strane. <h2>Ozbiljna oštećenja na cesti i ležištima</h2> Most na Đurđevića Tari nije rekonstruisan duže od tri decenije, a u Elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu, urađenom u oktobru 2022. godine, u odjeljku „Stanje mosta i oštećenja na mostu“ piše da „nakon približno 80 godina eksploatacije, a usljed nedostatka neophodnog održavanja konstrukcija mosta ima različite stepene oštećenja, pogotovo sa ozbiljnijim oštećenjima na kolovoznoj ploči i ležištima“. - Prema djelimičnim informacijama dobijenim od strane Ministarstva saobraćaja i pomorstva u Crnoj Gori, projektanti mosta su izvršili rekonstrukciju i otklonili defekte i oštećenja koji su ugrožavali betonsku konstrukciju mosta 1986. godine. Ne postoji druga informacija o pregledima i održavanju mosta – ističe se u elaboratu. Autor projekta, „China Railway Eryuan Engineering Group Co. Ltd.“, kako piše, sproveo je „obiman pregled trenutnog stanja mosta u periodu od marta do aprila 2019. godine“. - Tom prilikom nijesu uočena oštećenja koja ozbiljno ugrožavaju glavnu noseću konstrukciju kao što su temelji mosta i glavni lučni prsten. Međutim, evidentno je da je ugrađeni beton dotrajao, glavni noseći elementi izgledaju da su u relativno dobrom stanju. Sistem kolovozne ploče mosta, trotoari, ograde, dilatacije i ležišta su ozbiljnije oštećeni, što utiče na normalno funkcionisanje mosta – piše u dokumentu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250123190144_5d5f86ac8a8485dff36f820f7f1a3d4bdd669d272e1866e9896c6d7d84c5401b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250123190144_5d5f86ac8a8485dff36f820f7f1a3d4bdd669d272e1866e9896c6d7d84c5401b" data-rendition-name="original" width="1080" height="1310" loading="lazy" alt="Oštećenja ne ugrožavaju sigurnost mosta (Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu)"> <figcaption>Oštećenja ne ugrožavaju sigurnost mosta (Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu)</figcaption> </figure>  U prijedlogu mjera se ističe da „ne postoje oštećenja koja ozbiljnije ugrožavaju glavne noseće elemente konstrukcije kao što su: temelji mosta, glavni lučni segment i glavni nosač“. U postojećem stanju, kako piše, uz rekonstrukciju, ojačanje i sanaciju oštećenja, most će zadovoljiti za saobraćajno opterećenje od 300 kN i brzinu od 20 km/h. Kako smo pisali, u odjeljku „sigurnost konstrukcije“ ističe se da je „most na rijeci Tari u upotrebi otprilike 80 godina“, te da je „pri uobičajenim okolnostima, ovaj životni vijek mosta na granici“. Idejni i Glavni projekat sanacije i rekonstrukcije mosta na Đurđevića Tari radila je firma Institut za građevinarstvo iz Podgorice. Most na Đurđevića Tari je djelo inžinjera Mijata Trojanovića (1902-1984), a građen je od 1938. do 1940. godine.&nbsp; Niveleta mosta je na nadmorskoj visini od 805,94 do 811,28 m. Kota srednje vode rijeke Tare pod mostom je, kako piše u elaboratu, 657,00 mnm tako da visina mosta nad kanjonom iznosi oko 150 metara. Ukupna dužina mosta je 366 metara, dok je ukupna širina mosta 7,00 m, od čega cesta 5,50 m sa dvije pješačke staze po 0,75 m, uključujući i ogradu. Izgrađen je od armiranog betona. Most na Đurđevića Tari u izborima više medija uvršten je među 20 najljepših mostova svijeta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250123190144_52061eb5b78e87834e751fe48f384ec7c1dd9da9a3d83ee063b3e2ece0c027f3.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250123190144_52061eb5b78e87834e751fe48f384ec7c1dd9da9a3d83ee063b3e2ece0c027f3" data-rendition-name="original" width="1010" height="1170" loading="lazy" alt="Oštećenja ne ugrožavaju sigurnost mosta (Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu)"> <figcaption>Oštećenja ne ugrožavaju sigurnost mosta (Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu)</figcaption> </figure>

Rekonstrukcija mosta na Đurđevića Tari počinje 1. maja

Godinama najavljivana rekonstrukcija mosta na Đurđevića Tari, za što je Crna Gora dobila donaciju od Narodne Republike Kine, vrijednu nešto više od sedam miliona eura, sudeći prema informacijama koje su Portalu ETV saopštene iz Ministarstva saobraćaja, konačno bi mogla da počne ove godine. - U skladu sa potpisanim Ugovorom, kineska strana je sprovela javnu nabavku za izbor izvođača radova. Očekujemo da dobijemo podatak koji je izvođač izabran – saopšteno nam je iz resora kojim rukovodi Maja Vukićević. <h2> Donacija Kine</h2> Na pitanje u kojoj mjeri je most oštećen i da li je potpuno bezbjedan, istakli su da je siguran za nesmetano odvijane saobraćaja. - Predmetna rekonstrukcija mosta i pristupnih saobraćajnica ima za cilj produženje vijeka trajanja mosta i bolju i kvalitetniju valorizaciju samog lokaliteta kao turističke atrakcije Crne Gore – piše u odgovorima na naša pitanja. Podsjetili su da je „ugovor o donaciji sredstava za realizaciju projekta rekonstrukcije mosta na rijeci Tari u Crnoj Gori uz podršku NR Kine potpisan između Ministarstva saobraćaja i pomorstva - Uprave za saobraćaj i Ministarstva trgovine NR Kine - Agencije za međunarodnu ekonomsku saradnju, 01. 12. 2020 godine“. - U skladu sa Ugovorom, izrada Idejnog rješenja i Glavnog projekta i izvođenje radova je obaveza i trošak kineske strane, dok je revizija, nadzor, eksproprijacija, izrada Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i drugo obaveza i trošak crnogorske strane – pojasnili su oni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122060156_4160ab55ecdbda64f98aa789f50e981667703a1e548bafe040013f2ada3bb036.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250122060156_4160ab55ecdbda64f98aa789f50e981667703a1e548bafe040013f2ada3bb036" data-rendition-name="original" width="765" height="1280" loading="lazy" alt="MOST NIJE REKONSTRUISAN TRI DECENIJE: Vidljiva brojna oštećenja"><figcaption>MOST NIJE REKONSTRUISAN TRI DECENIJE: Vidljiva brojna oštećenja(Photo: Pobjeda)</figcaption></figure>  Reviziju je, kažu, shodno Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata, radila Komisija koju je činilo sedam članova i koju je predložila Uprava za saobraćaj. - Trošak rada Komisije je iznosio 14.400,00 eura i isti je plaćen od strane Uprave za saobraćaj – precizirali su iz Ministarstva saobraćaja. Dodaju da na osnovu informacija dostavljenih od Ambasade Kine, proizilazi da će „ukupan trošak testiranja, projektovanja i rekonstrukcije mosta iznositi 51,8 milona juana“, blizu sedam miliona eura. - Na osnovu tri ranije potpisana Sporazuma o privredno-tehničkoj saradnji između Vlade Crne Gore i Vlade Narodne Republike Kine (13. 05. 2017.g, 8. 05. 2018. i 20. 04. 2023.g), kojima Vlada Narodne Republike Kine obezbjeđuje Vladi Crne Gore za njene potrebe bespovratna sredstva koja će se koristiti za projekat rekonstrukcije Mosta na Đurđevića Tari, dio sredstava je uplaćen, a dio tek treba da bude. Sredstva se direktno uplaćuju projektantu i budućem izvođaču radova – saopštili su Portalu ETV iz resora Vukićević. Nijesu odgovorili koliko će iznositi naknade za eksproprijaciju zemljišta. - Odluka o ekspropijaciji je usvojena na Vladi. U svakom slučaju postupak ekpropijacije neće uticati na planiranu dinamiku radova – tvrde oni. <h2> Brojna oštećenja</h2> Most na Đurđevića Tari nije rekonstruisan duže od tri decenije i ovaj zahtjevni projekat godinama se čeka. U Elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu, urađenom u oktobru 2022. godine, u odjeljku „Stanje mosta i oštećenja na mostu“ piše da „nakon približno 80 godina eksploatacije, a usljed nedostatka neophodnog održavanja konstrukcija mosta ima različite stepene oštećenja, pogotovo sa ozbiljnijim oštećenjima na kolovoznoj ploči i ležištima“. - S obzirom da je most izgrađen mnogo godina unazad i da korišćeni materijali sada nijesu dostupni, standardi koji su važili u toku izgradnje su nepoznati. Prema djelimičnim informacijama dobijenim od strane Ministarstva saobraćaja i pomorstva u Crnoj Gori, projektanti mosta su izvršili rekonstrukciju i otklonili defekte i oštećenja koji su ugrožavali betonsku konstrukciju mosta 1986. godine. Ne postoji druga informacija o pregledima i održavanju mosta – ističe se u elaboratu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122060156_6527506e95a7f4f07ed319ce8be868d696753adf33fe32e7029590b5078885e8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250122060156_6527506e95a7f4f07ed319ce8be868d696753adf33fe32e7029590b5078885e8" data-rendition-name="original" width="765" height="1280" loading="lazy" alt="MOST NIJE REKONSTRUISAN TRI DECENIJE: Vidljiva brojna oštećenja"><figcaption>MOST NIJE REKONSTRUISAN TRI DECENIJE: Vidljiva brojna oštećenja(Photo: Pobjeda)</figcaption></figure>  Autor projekta, „China Railway Eryuan Engineering Group Co. Ltd.“, kako piše, sproveo je „obiman pregled trenutnog stanja mosta u periodu od marta do aprila 2019. godine“. - Tom prilikom nijesu uočena oštećenja koja ozbiljno ugrožavaju glavnu noseću konstrukciju kao što su temelji mosta i glavni lučni prsten. Međutim, evidentno je da je ugrađeni beton dotrajao, glavni noseći elementi izgledaju da su u relativno dobrom stanju. Sistem kolovozne ploče mosta, trotoari, ograde, dilatacije i ležišta su ozbiljnije oštećeni, što utiče na normalno funkcionisanje mosta – piše u dokumentu. Dug period korišćenja i nedostatak neophodnog održavanja, kako se naglašava, doveli su do toga da se oštećenja na mostu na rijeci Tari ne mogu sanirati i da postaju sve ozbiljnija. U prijedlogu mjera se ističe da „ne postoje oštećenja koja ozbiljnije ugrožavaju glavne noseće elemente konstrukcije kao što su: temelji mosta, glavni lučni segment i glavni nosač“. - Ozbiljnija oštećenja prisutna su na kolovoznoj ploči, pješačkim stazama, zaštitnim ogradama, dilatacijama i ležištima i ugrožavaju normalno funkcionisanje saobraćaja, tako da se predlaže rušenje i ponovna izgradnja i montaža ovih elemenata. Glavni lučni segment, oporci, stubovi i glavni nosači moraju se rekonstruisati – naglašava se u dokumentu i dodaje da i drenažni sistem treba rekonstruisati. U postojećem stanju, kako piše, uz rekonstrukciju, ojačanje i sanaciju oštećenja, most će zadovoljiti za saobraćajno opterećenje od 300 kN i brzinu od 20 km/h. <h2> Životni vijek na granici</h2> U odjeljku „sigurnost konstrukcije“ ističe se da je „most na rijeci Tari u upotrebi otprilike 80 godina“, te da je „pri uobičajenim okolnostima, ovaj životni vijek mosta na granici“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122060156_5d5f86ac8a8485dff36f820f7f1a3d4bdd669d272e1866e9896c6d7d84c5401b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250122060156_5d5f86ac8a8485dff36f820f7f1a3d4bdd669d272e1866e9896c6d7d84c5401b" data-rendition-name="original" width="1080" height="1310" loading="lazy" alt="Isječak iz Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu"></figure>  U elaboratu se naglašava i da je „sprovedenom preliminarnom statičkom analizom utvrđeno da je neophodno statičko ojačanje pojedinih konstruktivnih elemenata“ i da će „glavnim projektom biti predviđeno konstruktivno ojačanje upotrebom karbonskih traka i platana“. - Okvirna procijenjena površina karbonskih traka iznosi 2196 m’ i platana 945 m’ – piše u dokumentu. U odjeljku „konstrukcioni zahtjevi“ naglašava se da rušenje kolovozne ploče „treba izvesti u dijelovima i u širini puta“, i upozorava da „ne treba koristiti prekomjerne sile u toku rušenja, koje bi ugrozile bezbjednost i ostale elemente mosta“. - Mašinama za rušenje konstrukciju treba opterećivati korak po korak, i voditi računa o ponašanju mosta prilikom rušenja. Ukoliko se pojavi bilo kakva abnormalnost, izgradnju treba istog trenutka zaustaviti – ističe se u elaboratu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122060156_52061eb5b78e87834e751fe48f384ec7c1dd9da9a3d83ee063b3e2ece0c027f3.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250122060156_52061eb5b78e87834e751fe48f384ec7c1dd9da9a3d83ee063b3e2ece0c027f3" data-rendition-name="original" width="1010" height="1170" loading="lazy" alt="Isječak iz Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu"></figure>  <h2> Jedan od najljepših u svijetu</h2> Bivši revident glavnog projekta za rekonstrukciju mosta na Đurđevića Tari, direktor firme „Geotechnics, Projects &amp; Consulting“ Ivan Ševaljević, kazao je u avgustu 2023. dnevniku Vijesti da je ukazivao na propuste u projektu da je nakon toga izabran novi podobni revident bez sprovedene zakonske tenderske procedure. - Ugovor sa našom firmom je raskinut 29. 12. 2022. uz neformalno obrazloženje da koči izradu projektne dokumentacije, iako je naša firma, a i ja lično radila sve isključivo u skladu sa pravilima struke, zakonskim aktima te projektnim zadatkom i UT uslovima, a u rokovima propisanim ugovorom sa Upravom za saobraćaj – kazao je on tada. Idejni i Glavni projekat sanacije i rekonstrukcije mosta na Đurđevića Tari radila je firma Institut za građevinarstvo iz Podgorice. Na internet stranici ove kompanije piše da je projekat okončan, a da je cilj izrade tehničke dokumentacije bio „utvrđivanje postojećeg stanja mosta i prilaznih saobraćajnica u pogledu nosivosti, trajnosti i funkcionalnosti, izbor optimalnih rješenja za sanaciju i rekonstrukciju mosta, izbor optimalnih rješenja za rekonstrukciju i izgradnju prilaznih saobraćajnica, izbor optimalnih rješenja za estetsku i turističku valorizaciju mosta i lokacije, kao i obezbjeđivanje mjera za zaštitu životne sredine u toku izvođenja radova i upotrebe mosta“. Ugovorom o donaciji vrijednoj 7,05 miliona Kina je dobila pravo da bira izvođača radova i autora projekta rekonstrukcije bez tendera i procedura predviđenih crnogorskim zakonima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122060156_40ef54877c1e775b1d42e77c9f69ded978b4ecf92d9aad83be7f99e2eb9af59f.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250122060156_40ef54877c1e775b1d42e77c9f69ded978b4ecf92d9aad83be7f99e2eb9af59f" data-rendition-name="original" width="1080" height="987" loading="lazy" alt="Isječak iz Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu"></figure>  Arhitekta Slobodan Bobo Mitrović napisao je u autorskom tekstu u Pobjedi 2022. godine da i danas „kada su izgrađene hiljade mostova u svijetu, most na Đurđevića Tari izaziva divljenje svojom nestvarnom ljepotom“. - On je strukturalno, inžinjersko-umjetničko univerzalno djelo koje je sjedinilo sve estetske principe, a njegovi inžinjeri i majstori zauzimaju počasno mjesto u evropskoj mostogradnji – konstatovao je Mitrović. Most je djelo inžinjera Mijata Trojanovića (1902-1984). - Most na Đurđevića Tari (1937-40) je remek djelo graditeljstva i idealni primjer kulturnog pejzaža. Elegantna armirano-betonska konstrukcija, strukturirana sistemom lučnih nosača, konstruisana u blago savijenoj horizontalnoj i vertikalnoj krivini, našla je svoj oslonac u dvije stjenovite obale. U pejzažnom zelenilu, most je srastao kao da je oduvijek bio tu. Umjetničkim senzibilitetom Trojanović je sklopom mosta nadgradio, inače autentičan prirodni ambijent, prespajanjem kanjona - umetanjem armirano betonske petolučne konstrukcije velikog raspona. Most na Tari je tvorevina nauke i tehnologije, zadivljujuće za početak razvoja sistema građevinskih konstrukcija u ovom dijelu Balkana sredinom XX vijeka. Zapanjujuće lake konstrukcije, on je produkt visoko estetiziranog talenta Trojanovića, skulptoralno djelo, savršenog sklada materijala forme i žive dinamične linije sa utiskom da je most u stalnom pokretu. Dužinom 365 metara čine ga: veći luk dug 116 metara, i četiri manja po 44 metra sa jednim ravnim segmentom. Nalazi se na nadmorskoj visini od 806 - 811 metara, sa kolovoznom trakom na 172 metra iznad srednjeg vodostaja rijeke. Izgrađen je pomoću tada najviše drvene skele u svijetu, visine 144 metra, dužine 166 metara. Širina mosta je 5,2 + 2x0,5 za trotoare. Kada je izgrađen (1940) bio je najduži i najveći most od armiranog betona u Evropi – napisao je Mitrović. Most na Đurđevića Tari u izborima više medija uvršten je među 20 najljepših mostova svijeta.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122060156_cdf6a21ab941d243a6ef4d8704e43e8d39a887e839b8f4b28a84ac74551f9c9e.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250122060156_cdf6a21ab941d243a6ef4d8704e43e8d39a887e839b8f4b28a84ac74551f9c9e" data-rendition-name="original" width="1080" height="1306" loading="lazy" alt="Isječak iz Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu"></figure>

Most na Đurđevića Tari pri kraju „životnog vijeka“, ali bezbjedan

Epilog suđenja Milošu Medenici koji se tereti da je formirao kriminalnu grupu čiji je član, prema stavu SDT-a, bila i njegova majka Vesne Medenica, bivša predsjednica Vrhovnog suda, i još 16 osoba biće poznat danas kada će sutkinja Višeg suda Vesna Kovačević u 14 h izreći presudu.
Osim Miloša i Vesne Medenice na optužnici je i policajac Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Marko Vučinić, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Vojin Perunović, Marko Vučinić, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević, Radomir Raičević, Luka Bakoč kao i firma Kopad Company iz Nikšića.
Predmet protiv Medenica i ostalih prvo je bila zadužila sutkinja Nada Rabrenović ali je za godinu i deset mjeseci više od 20 puta ročište odgođano. Nakon što je Rabrenović pošla na bolovanje zbog zdravstvenih problema predmet je dodijeljen sutkinji Vesni Kovačević koja je od aprila 2025. godine preuzela taj slučaj i suđenje je krenulo ispočetka.
Prema optužnici SDT-a, organizacija Miloša Medenice stvorena je radi šverca cigareta, marihuane, kao i nezakonitog uticaja na donošenje sudskih odluka. 
 
 
 Miloš Medenica bio je u pritvoru od maja 2022. godine do 17. oktobra 2025. godine kada je ukinut i određen mu kućni pritvor. On je napustio Istražni zatvor jer za tri godine nije donijeta prvostepena presuda. 
 Tužioci Jovan Vukotić i Vukas Radonjić, u završnim riječima, istakli su da je tokom postupka utvrđeno da je Miloš Medenica formirao kriminalnu grupu i da njegova majka Vesna Medenica, bivša šefica pravosuđa, nije bila „običan član već institucinalni štit kriminalne organizacije“. Oni smatraju da je dokazana krivica i ostalih šesnaest članova.Tužilac Radonjić je zatražio da Vesna i Miloš Medenica budu osuđeni na po 20 godina zatvora i da plate po 100.000 eura.
Sa druge strane, odbrana je bila kategorična da nijednim dokazom nije potvrđena krivica njihovih klijenata.
Vesna Medenica u završnoj riječi je kazala „Vesna, nikada neće progovoriti. Zna se od koga je Vesna i možda su mislili ako predlože 20 godina zatvora da ću progovoriti“.
-To se neće desiti. Ići ću čistog obraza i uzdignutog čela Prošla sam tri godine i osam mjeseci teškog života. Završavam prvo poluvrijeme života. Svoj život sam posvetila porodici, poslu i profesiji i svojom dobrotom sam hranila vukove - kazala je Medenica.
Ostaje joj, kako navodi, drugo poluvrijeme u kojem će braniti istinom a ne pretpostavkama.
Ona od početka procesa tvrdi da je postupak protiv nje montiran i iskonstruisan.

Presuda Medenicama biće izrečena danas

Speleolozi slovenačkog kluba "Kostanjevica na Krki" nakon punih 60 godina traganja uspjeli su da dođu do velikog otkrića - probili su se do podzemnog toka rijeke Studene i otkrili veliki sistem jama sa pećinskim nakitom i dvoranama visokim više desetina metara.
Brane Čuk, sekretar kluba, za slovenačke medije je rekao da novootkrivene pećine imaju komore koje su visoke nekoliko desetina metara i dugačke oko 50 metara, dok se najveći speleotem (pećinski ukrasi) poklapa sa najvećim u Kostanjevičkoj pećini.
Kako je istakao, pećinski sistem je najvjerovatnije povezan sa Kostanjevičkom pećinom jer rijeka Studena teče dva kilometra od ulaza u pećinu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FKJKostanjevicanaKrki%2Fposts%2F908488194849077%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovo su bili snovi više generacija speleologa - dodali su iz kluba koji aktivno djeluje još od 1964. godine
Članovi su decenijama fokusirali napore na istraživanje 2,5 kilometra duge Kostanjevičke pećine, ali su ih u daljem napredovanju zaustavljala duboka jezera i sifoni.
Zbog toga su donijeli odluku da u sistem pokušaju ući sa vrha, preko provalija na planini Gorjanci.
Ključni trenutak dogodio se prije četiri godine, kada su u snijegu uočili rupu iz koje je izbijao topli vazduh. Jamu su nazvali "Gorjanc" i postepeno je istraživali, ali su prije dvije godine ostali bez prolaza za dalje napredovanje.
Nova nada pojavila se 17. januara ove godine kada su u nastavku jame otkrili velike dvorane, a samo sedmicu dana kasnije uslijedio je najveći uspjeh - pronalazak kanjona rijeke Studene na dubini od 305 metara, ispunjenog slapovima i bočnim kanalima.
Čuk procjenjuje da je novootkriveni sistem vjerovatno duži od same Kostanjevičke pećine i da predstavlja najveći jamski kompleks u najdubljem dijelu Dolenjske.

(FOTO) Veliki podzemni kompleks u Sloveniji: Dvorane visoke desetine metara i spektakularni pećinski nakit

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da neće dozvoliti obnovu Gaze prije potpune demilitarizacije, niti će pristati na uspostavljanje palestinske države, ističući da će politički i bezbjednosni interesi Izraela biti ispunjeni.
Netanjahu je govorio povodom druge faze plana američkog predsjednika Donalda Trampa za Gazu, naglašavajući da će izraelski politički i bezbjednosni interesi biti u potpunosti zadovoljeni.
- Sada smo fokusirani na završetak dvije preostale misije: zaplijenu oružja Hamasa i potpunu demilitarizaciju Gaze, uključujući uklanjanje oružja i tunela - rekao je Netanjahu.
U nastavku je odbacio ideju o prisustvu međunarodnih snaga u Pojasu Gaze.
- Čujem da se pominje dovođenje turskih i katarskih vojnika u Gazu. Ni to se neće desiti. Kako sam se dogovorio s predsjednikom Trampom, postoje samo dvije mogućnosti: ili će se to ostvariti na lakši ili na teži način, ali u svakom slučaju – to će se dogoditi - poručio je Netanjahu.
Dodao je da neće prihvatiti rješenje koje podrazumijeva palestinsku državnost, navodeći da se „to nije dogodilo i da se neće dogoditi“.
- Mislim da svi znate da sam ja osoba koja je, zajedno sa svojim kolegama u vladama koje sam predvodio, više puta spriječila uspostavljanje palestinske države. Ni danas ni sjutra to nećemo dozvoliti - zaključio je Netanjahu.

Netanjahu: Nema obnove Gaze prije razoružanja, niti prihvatanja palestinske države

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani granice u slučaju najgoreg scenarija, odnosno potpunog kolapsa vlasti u Teheranu, objavio je Middle East Eye (MEE).
Prema navodima MEE-a, visoki zvaničnici turskog Ministarstva vanjskih poslova su u četvrtak, na zatvorenom sastanku u parlamentu, informisali poslanike da Ankara priprema više mogućih scenarija u vezi s Iranom. Te informacije su ovom portalu prenijela dvojica učesnika sastanka.
<h2>„Tampon-zona“</h2>
Jedan od izvora naveo je da su turski zvaničnici koristili termin „tampon-zona“ kako bi opisali namjeru Ankare da učini sve što je moguće da spriječi novi talas izbjeglica da uđe u zemlju.
Drugi učesnik sastanka, međutim, istakao je da taj izraz nije eksplicitno korišćen, iako je izražena spremnost da se preduzmu mjere izvan uobičajenih procedura.
– U suštini, kazali su da smatraju kako sve moguće mjere na iranskoj strani granice treba preduzeti kako bi oni koji bi eventualno krenuli tokom migracija tamo i ostali – rekao je drugi izvor.
Tursko Ministarstvo odbrane je ranije ovog mjeseca saopštilo da je Ankara dodatno ojačala bezbjednost duž granice s Iranom, duge 560 kilometara, kroz tehnološki unaprijeđen sistem fizičkih barijera.
Mjere uključuju 203 elektrooptičke kule, 43 kule s liftovima, modularni betonski zid u dužini od 380 kilometara, kao i 553 kilometra odbrambenih kanala.
Ministarstvo je navelo i da su pogranična područja pod stalnim nadzorom izviđačkih i nadzornih sistema, uključujući dronove i avione.
Jedan turski medij objavio je da su tokom istog sastanka zvaničnici obavijestili poslanike da je tokom nedavnih krvavih protesta protiv vlasti u Iranu poginulo oko 4.000 ljudi, dok je više od 20.000 ranjeno.
Protesti su izbili zbog naglog rasta inflacije i snažnog pada vrijednosti iranske valute, a zatim su se brzo proširili širom zemlje. Iako je bilo nasilnih incidenata od strane dijela demonstranata, više istraga i snimaka ukazuje na to da su vlasti u Teheranu koristile nesrazmjernu silu kako bi ugušile proteste. Istovremeno je uvedena i blokada interneta.
<h2>Američko vojno jačanje u regionu</h2>
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je u petak za televiziju da se Ankara protivi bilo kakvoj stranoj intervenciji u Iranu i pozvao američku administraciju da krizu rješava diplomatskim putem.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp u početku je zaprijetio Teheranu zbog nasilnog gušenja protesta, ali je kasnije poručio da je otvoren za razgovore s iranskim rukovodstvom.
Ipak, Vašington razmatra mogućnost preciznih udara na „visokorangirane“ iranske zvaničnike i vojne komandante koje smatra odgovornima za smrt demonstranata, rekao je za MEE jedan zvaničnik iz Zaliva upoznat s internim razgovorima.
Tokom posljednjih dana Sjedinjene Američke Države rasporedile su borbene avione, sisteme protivvazdušne odbrane i ratne brodove u regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, čime je Donaldu Trampu data opcija napada na visoke iranske zvaničnike.
Jačanje vojne prisutnosti, kako se čini, dostiže vrhunac. U ponedjeljak je nosač aviona USS Abraham Lincoln uplovio u vode Bliskog istoka.
<h2>Moguće posljedice</h2>
Turske vlasti su svjesne posljedica operacija promjene režima i ratova, imajući u vidu destabilizujuće efekte američke invazije na Irak 2003. godine, kao i, u novije vrijeme, građanskog rata u Siriji od 2011. do 2024. godine.
Ti sukobi doveli su do dolaska stotina hiljada izbjeglica u Tursku, što je dodatno opteretilo ključne sektore poput energetike i trgovine.
Tursko društvo ostaje izrazito osjetljivo na prisustvo izbjeglica, naročito oko 2,7 miliona Sirijaca, od kojih se mnogi sada vraćaju u Siriju nakon pada režima Bašara al-Asada.
Middle East Eye je u junu izvijestio da turski zvaničnici procjenjuju kako bi potpuni rat između Izraela i Irana mogao gurnuti i do milion iranskih izbjeglica ka turskoj granici.
Izvori su tada naveli da je malo vjerovatno da bi Ankara prihvatila bilo kakve izbjeglice, osim onih kojima je neophodna hitna humanitarna pomoć.
MEE je takođe objavio da Turska više neće primjenjivati politiku „otvorenih vrata“ prema susjednim državama u slučaju novih izbjegličkih talasa. Iranski državljani trenutno mogu ulaziti u Tursku bez vize.
Dodatni problem koji komplikuje ove planove jeste prisustvo azerbejdžanskih Turaka u Iranu, kojih prema procjenama ima najmanje 12 miliona.
Još nije jasno kako bi Ankara reagovala u slučaju masovnog dolaska pripadnika ove zajednice na granicu, što bi moglo izazvati snažan unutrašnji pritisak da im se omogući ulazak u zemlju.

Tag: most-na-durdevica-tari