U posljednjem ažuriranju liste prioritetnih projekata, koje je Vlada Albanije usvojila na posljednjoj sjednici, most preko Bojane, koji je trebalo da poveže Ulcinj i Velipoje, više ne postoji. Tamošnja Vlada je uklonila projekat, čime je praktično najavila njegovo poništavanje bez mnogo pompe, prenose albanski mediji.
Podsjećaju da su u februaru 2023. godine, premijer Albanije Edi Rama i tadašnji crnogorski premijer Dritan Abazović iz Podgorice poručili da će projekat izgradnje mosta povezati Velipoju sa Ulcinjem. Sporazum o izgradnji, potpisali su u Podgorici, 27. februara 2023. godine, Abazović i Rama, nakon zajedničke sjednice vlada Albanije i Crne Gore.
- To je projekat koji ima izuzetnu vrijednost, jer će konačno povezati dvije strane jedne granice, koja je duga 300 metara, koliko iznosi most. Projekat je spreman, izazov je da osmislimo proceduru. Prvi put se dešava da će dvije vlade otvoriti međunarodni tender sa zajedničkom komisijom. Zatim će biti određen pobjednik. Projekat ćemo predstaviti već sjutra i biće to zaista lijep i ambiciozan projekat - rekao je tada Rama.
I Abazović je bio veoma entuzijastičan u vezi sa projektom, podsjećaju albanski mediji.
- Malo je skuplji nego što smo prvobitno mislili. Smatram da će koštati 20 miliona eura, ako se podijeli napola, to i nije mnogo. Imamo otvorenu stavku i rezervna sredstva za ovo pitanje. Već smo razgovarali da se troškovi podijele i da se plaćanje realizuje tokom više godina, kako to ne bi bilo opterećenje ni za jednu od naših zemalja - rekao je ranije on.
<h3>Projekat mosta preko Bojane</h3>
Nekoliko mjeseci nakon što su oba premijera objavila projekat, sporazum sa Crnom Gorom o zajedničkoj izgradnji mosta usvojen je u Skupštini Albanije glasovima i većine i opozicije.
Odmah nakon toga, most preko Bojane uvršten je na listu prioritetnih projekata budžetskih investicija. Prema dokumentu koji je usvojila vlada, projekat je trebalo da košta 20 miliona eura, a njegova izgradnja povjerena je Albanskom fondu za razvoj.
Međutim, iako je Rama izjavio da je projekat spreman i da će izgradnja uskoro početi, stvari su krenule drugim tokom.&nbsp;
Izgradnja mosta nikada nije započela, a prije nekoliko dana vlada Albanije je faktički obavijestila o poništavanju projekta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Albanski mediji: Most preko Bojane odnijela rijeka, projekat koji su sa velikom pompom lansirali Abazović i Rama Vlada poništava

Putni pravac Šćepan polje godinama važi za jednu od najkritičnijih dionica u regionu, zbog uskih krivina, oštećenog kolovoza i povećanog rizika od saobraćajnih nesreća.
Ko je išao ka Šćepan polju zna da odroni, uske krivine, oštećen kolovoz na putu do tamo predstavljaju dugogodišnji problem koji, čini se, nadležne i ne zabrinjava. Iako se u julu u mjestu Sijeračke stijene kod Foče dogodila tragična nesreća u kojoj je odron kamenja udario u automobil, usmrtivši suvozačicu, još ništa se konkrento ne dešava.
Put prema Šćepan Polju, iako okosnica povezivanja dvije države, godinama je i simbol rizične vožnje.
No, neobičnom međudržavnom mostu izgleda da uskoro dolazi kraj. Stare drvene daske idu u istoriju jer će se, prema najavama nadležnih, graditi novi savremeni most. I dok se čeka završetak tenderske procedure Crna Gora već priprema puteve na svojoj strani. I BiH će morati da uradi svoj dio posla, no ne znamo kada će.
Obje strane snose jednake troškove, ali će pristupne puteve same urediti.

Iz Ministarstva saobraćaja Crne Gore kažu da je pretkvalifikaciona faza tendera za izgradnju novog mosta završena.
Kako je rekao Miroslav Mašić, iz Ministarstva saobraćaja Crne Gore, dva ponuđača su ispunila uslove.
- Ako ne bude žalbi na sam postupak, očekujemo zaključenje ugovora do kraja ove godine. Procenjena vrijednost izgradnje samog mosta je oko 3,9 miliona eura, a naravno pravu vrijednost ćemo znati kada se završi izbor najpovoljnijeg ponuđača i obje države snose troškove pola-pola - kazao je on.
Mašić očekuje da bi radovi mogli početi već naredne godine. Rok za izgradnju – 36 mjeseci.
- U potpunosti se gradi novi most, postojeći će biti dislociran. Most je dužine oko 165 metara, širine 11 metara. Dakle, potpuno nov i savremen most, koji će odgovarati međunarodnim karakteru puta koji ovaj putni pravac ima, ali povezuje dva glavna grada, dvije države i zaslužuje isto tako bolju međugraničnu povezanost - rekao je Mašić.

Ali most je samo dio problema. Mnogo više brinu pristupni putevi. Na crnogorskoj strani radovi su u toku.
I dionica prema Šćepan Polju s bosanske strane konačno može dobiti konkretne mjere unapređenja.
Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto poručuje da je riječ o "odlučnom koraku naprijed", a očekivanja su da će najavljeni radovi značajno povećati sigurnost na ovoj ruti.

Radovi na mostu koji spaja Crnu Goru i BiH kreću iduće godine?

Dio nedavno otvorenog mosta urušio se u jugozapadnoj kineskoj pokrajini Sičuan na autocesti koja unutrašnjost Kine povezuje s Tibetom, saopštile su lokalne vlasti. Izvještaja o žrtvama nije bilo.
Policija u gradu Maerkang je u ponedjeljak poslijepodne za saobraćaj zatvorila 758 metara dug most Hongči nakon što su se na prilaznim cestama i na obroncima pojavile pukotine i registrovano pomicanje planinskog terena, objavile su lokalne vlasti.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fvideo.klix.ba%2Fhls%2FMzAngdqO%2FMzAngdqO_portrait.m3u8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Prilazni most i temelji ceste urušili su se u utorak poslijepodne, uzrokujući klizište, dodaje se.
Izgradnja mosta završila je ranije ove godine, prema videu koji je na društvenim mrežama objavila građevinska kompanija "Sichuan Road &amp; Bridge Group".

(VIDEO) U Kini se srušio ogroman most koji je otvoren ove godine, dan ranije zatvoren za saobraćaj

Uprava za saobraćaj raspisala je tender za rekonstrukciju puta Mojkovac-Vragodo, sa izgradnjom mosta preko rijeke Tare.
- Izgradnja mosta preko rijeke Tare u Podbišću ima izuzetno veliki značaj jer povezuje glavni magistralni put s putem ka budućem skijalištu, čime se obezbjeđuje bolja saobraćajna povezanost i veća pristupačnost tom području - saopšteno je iz Uprave za saobraćaj.
Procijenjena vrijednost radova iznosi 3.100.000 eura bez PDV. Ponuđeni rok za završetak radova ne može biti kraći od 14 ni duži od 24 kalendarska mjeseca od dana uvođenja izvođača u posao.
- Uprava za saobraćaj kontinuirano radi na planiranju, izgradnji i modernizaciji regionalnih i magistralnih puteva širom Crne Gore, s ciljem unapređenja bezbjednosti saobraćaja i bolje povezanosti svih krajeva zemlje - poručeno je u saopštenju.

Raspisan tender za izgradnju mosta preko rijeke Tare u Mojkovcu, radovi vrijedni 3,1 milion eura

Na jugu Kine otvoren je most koji je postao najviši na svijetu. U pokrajini Guižou preko vikenda je pušten u promet i povezao dvije udaljene tačke razdvojene dubokim kanjonom. Putovanje koje je dosad trajalo više od sat sada se svodi na tek nešto više od minuta vožnje.
"Huajiang Grand Canyon Bridge" uzdiže se 625 metara iznad rijeke Beipan – gotovo 200 metara viši od Empire State Buildinga u Njujorku – i prostire se u dužini od 2.890 metara. Sama glavna rasponska konstrukcija duga je 1.420 metara, čime je nadmašila dosadašnjeg rekordera, takođe u Guižou – most Duge.
- Ovaj megaprojekt prvi je takve vrste u svijetu. Postaće novo obilježje kineske inženjerske moći - rekao je još početkom godine Žang Šenglin, glavni inženjer "Guizhou Highway Group", dok je most bio dovršen 95 posto.
<h2>Dvojaka uloga</h2>
Most nije samo prometnica – u njega je ugrađeno i turističko iskustvo. Staklenim panoramskim dizalom posjetitelji se mogu spustiti do kafića na 792 metra iznad rijeke, a na lokaciji su izgrađeni i stakleni vidikovac, te platforma za bandži skokove, na visini od 579 metara.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBridgingNews_%2Fstatus%2F1972222814884446323%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1972222814884446323%7Ctwgr%5Ed3b8cfa94860970bb19f5ff16017cb5c841cb036%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Voditelj projekta Vu Žaoming iz "Guizhou Transportation Investment Group" naglasio je kako su tokom gradnje morali savladati niz tehničkih izazova: od stabilizacije strmih padina i jakih vjetrova do kontrole temperature betona. Uprkos tome, radovi su završeni prije roka.
-- Ovaj most je rezultat zajedničkog truda svih nas. Odlazak je pomalo gorak, ali ovo nije kraj – tek početak novog poglavlja - rekao je za CCTV tehničar Tian Hongrui.&nbsp;
Gradnja je počela u januaru 2022., a završena je 28. septembra 2025. Most s čeličnom rešetkastom ovjesnom konstrukcijom nosi brzu autocestu Guizhou S57 Liuzhi–Anlong, a njegova vrijednost procijenjena je na 2,1 milijardu juana (oko 295 milijuna dolara).
U avgust su završena sigurnosna testiranja: 96 kamiona simuliralo je prometno opterećenje, dok je više od 400 senzora pratilo kretanje glavnih kabela, tornjeva i raspona. Prema navodima projektnih čelnika, svi su testovi prošli uspješno.
Danas se u Guižou nalazi više od 32.000 mostova – naspram manje od 3.000 u 1980-ima. Gotovo polovica od stotinu najviših mostova na svijetu smještena je upravo u toj kineskoj pokrajini.
Kina je prije više od decenije pokrenula svoju Inicijativu Pojas i put – globalni infrastrukturni projekt vrijedan više od milijardu dolara, zaštitni znak predsjednika Si Đinpinga. Cilj inicijative je učvrstiti ulogu Kine kao glavnog svjetskog graditelja, ali i alternativnog finansijskog središta nasuprot institucijama pod kišobranom SAD-a.

U Kini otvoren najviši most na svijetu

Italija je nedavno zvanično dala zeleno svjetlo za jedan od najambicioznijih infrastrukturnih projekata u svojoj istoriji – izgradnju mosta koji će prvi put direktno povezati Siciliju s ostatkom zemlje.
Pripremni radovi, uključujući geološka i arheološka ispitivanja te eksproprijacije zemljišta, trebalo bi da počnu krajem ove godine, a sama gradnja 2026, piše BiznisInfo.ba.
Most preko Mesinskog moreuza, vrijedan 13,5 milijardi eura, trebalo bi da bude završen do 2032. ili 2033. godine, a italijanska vlada ga opisuje kao stratešku investiciju koja će “preoblikovati jug zemlje”. Planirani most imaće ukupnu dužinu od 3,7 kilometara, s glavnim rasponom od 3,3 kilometra, što ga čini potencijalno najdužim visećim mostom na svijetu.
Predviđeno je šest traka za drumski saobraćaj i dvije željezničke pruge, čime će se znatno poboljšati povezanost Sicilije i Kalabrije. Izgradnju će voditi međunarodni konzorcijum “Eurolink”, u kojem učestvuju italijanska kompanija Webuild, španska Sacyr i japanski gigant IHI.
<h2>Ekonomski motor za jug zemlje</h2>
Italijanska vlada projekat vidi kao snažan podsticaj za ekonomski razvoj nerazvijenog juga zemlje. Predviđa se da će most direktno i indirektno otvoriti na desetine hiljada radnih mjesta, ojačati transportne i logističke kapacitete i povećati atraktivnost regiona za turiste i investitore.
<h2>Simulacija budućeg izgleda mosta</h2>
– Ovo nije samo most, to je simbol povezivanja i modernizacije – izjavio je nedavno italijanski ministar infrastrukture Mateo Salvini, naglašavajući da će projekt pomoći u smanjenju ekonomskog jaza između sjevera i juga Italije. &nbsp;
Takođe je rekao da bi ovo trebalo da bude “najveći infrastrukturni projekt na Zapadu“.
<h2>Geopolitički značaj</h2>
Most je klasifikovan kao infrastruktura od "dvojnog korišćenja", što znači da će imati i stratešku ulogu za odbranu i bezbjednost. Ovakva klasifikacija omogućava Italiji da dio troškova projekta pokrije iz odbrambenog budžeta, u skladu s obavezama prema NATO-u.
Analitičari smatraju da projekat ima i geopolitičku dimenziju, jer će jača povezanost Sicilije povećati njen strateški značaj u Sredozemlju, posebno u svjetlu globalnih napetosti i povećanog prisustva NATO-a u regiji.
Most preko Mesinskog moreuza upoređuje se s nekim od najpoznatijih svjetskih infrastrukturnih projekata, poput mosta Akaši Kaikjo u Japanu ili dansko-švedskog Oresund mosta.
Ako sve bude išlo prema planu, Italija bi mogla da postane dom tehnološki najnaprednijeg visećeg mosta ikada izgrađenog.
<h2>Između sna i rizika</h2>
Most koji će spojiti Siciliju s kopnom Italije obećava ekonomski procvat, otvaranje radnih mjesta i modernizaciju transportnih mreža. Međutim, uspjeh projekta zavisiće od sposobnosti vlade i izvođača da upravljaju finansijskim, ekološkim i sigurnosnim izazovima.
Ako projekat uspije, Italija bi mogla da dobije ne samo novi infrastrukturni simbol, već i moćan ekonomski motor za svoj jug – regiju koja već decenijama traži priliku za razvoj.
Ako ne uspije, ostaje rizik da će most postati još jedan primjer grandiozne ideje koja je potonula pod teretom troškova i kontroverzi.

1250x600

1084x550

Počinje gradnja najvećeg projekta u Evropi: Zeleno svjetlo za most koji će povezati Siciliju s ostatkom Italije

Italija je danas odobrila projekat izgradnje mosta vrijednog 13,5 milijardi eura preko Mesinskog moreuza koji bi povezivao Siciliju sa kopnom, koji bi bio najduži viseći most na svijetu, uprkos zabrinutosti zbog zemljotresa, uticaja na životnu sredinu i prijetnje od miješanja mafije.
Međuministarski odbor za nadzor strateških javnih investicija odobrio je projekat saopštilo je Ministarstvo saobraćaja. Ministar saobraćaja Mateo Salvini rekao je da će projekat biti "pokretač razvoja" juga Italije. Prvi radovi bi mogli početi kasnije ovog ljeta, a očekuje se da će izgradnja početi sljedeće godine.
Most bi bio dugačak skoro 3,7 kilometara, što bi nadmašilo most Čanakale u Turskoj. Sa četiri saobraćajne trake okružene željezničkom prugom, most bi imao kapacitet da preveze 6.000 automobila na sat i 200 vozova dnevno.
Osim privlačenja investicija na jug zemlje, Italija tvrdi da bi most formirao i strateški koridor za brzo kretanje trupa i raspoređivanje opreme na južne bokove NATO, opisujući ga kao "infrastrukturu za jačanje bezbjednosti".
Most preko Mesinskog moreuza je više puta odobravan i otkazivan otkako je italijanska vlada prvi put raspisala prikupljanje predloga 1969. godine, a posljednji put ga je oživjela administracija premijerke Đorđe Meloni 2023. godine. Ideja o izgradnji veze između Sicilije i kopna datira još iz antičkog Rima.
Grupa od više od 600 profesora i istraživača potpisala je ranije ovog ljeta pismo u kojem se protivi vojnoj klasifikaciji, napominjući da bi takav potez zahtijevao dodatne procjene kako bi se vidjelo da li može da izdrži vojnu upotrebu. Protivnici takođe kažu da bi ta oznaka potencijalno učinila most metom.
Ekološke grupe su podnijele dodatne žalbe EU, navodeći zabrinutost da će projekat uticati na ptice selice, napominjući da studije o životnoj sredini nijesu pokazale da je projekat od javnog značaja i da će svaka šteta po životnu sredinu biti nadoknađena.
Vladina uredba kojom se ponovo aktivira projekat mosta sadržala je formulaciju kojom se Ministarstvu unutrašnjih poslova daje kontrola nad mjerama protiv mafije. Međutim, predsjednik Italije insistira da projekat ostane predmet antimafijaških službi koje nadgledaju sve velike infrastrukturne projekte u Italiji.
Projekat je dodijeljen konzorcijumu koji predvodi WeBuild, italijanska infrastrukturna grupa, koja je prvobitno dobila ponudu za izgradnju mosta 2006. godine pre nego što je projekat otkazan 2013. godine. WeBuild je izgradio most Čanakale, koji je trenutno najduži viseći most.
Odgovarajući na zabrinutost oko izgradnje mosta preko Mesinskog moreuza, WeBuild je naglasio da su viseći mostovi strukturno manje osjetljivi na seizmičke sile. Napomenuo je da su takvi mostovi izgrađeni u seizmički aktivnim područjima, uključujući Japan, Tursku i Kaliforniju.

Italija odobrila projekat izgradnje mosta koji će povezati Siciliju sa kopnom

Javni poziv za izbor izvođača radova za izradu glavnog projekta i izgradnju međudržavnog mosta preko rijeke Tare koji će povezivati Šćepan Polje u Crnoj Gori i Hum u Bosni i Hercegovini (BiH) zvanično je raspisan, saopštila je ministarka saobraćaja Maja Vukićević.
Ona je danas posjetila lokaciju budućeg mosta i održala sastanak sa ministrom saobraćaja Republike Srpske Nedeljkom Čubrilovićem, zamjenikom ministra komunikacija i prometa BiH Zoranom Andrićem, vršiocem dužnosti direktora Javnog preduzeća „Putevi Republike Srpske“ Miroslavom Jankovićem i direktorom Uprave za saobraćaj Crne Gore Radomirom Vuksanovićem.
Kako je saopšteno iz Ministarstva saobraćaja, na sastanku je potvrđena puna politička i tehnička posvećenost realizaciji tog strateški važnog infrastrukturnog projekta, koji, kako su naveli, ima regionalni značaj i doprinosi boljoj povezanosti i bezbjednosti saobraćaja između Crne Gore i BiH.
Navodi se da će most biti izgrađen na osnovu Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vijeća ministara BiH, koji je potpisan 5. jula 2021. godine u Kranju, a potvrđen Zakonom u martu prošle godine.
- Sporazum predviđa ravnopravno finansiranje izgradnje mosta, troškova izrade glavnog projekta, nadzora nad izvođenjem radova i uređenja riječnog korita, u omjeru 50:50 - pojasnili su iz Ministarstva saobraćaja.
Vukićević je rekla da most dužine 165 metara i širine 11,2 metra predstavlja ključnu vezu između dvije države.
- Tender se sprovodi u dvije faze tehničkoj i finansijskoj, a ukoliko ne bude žalbi, očekujemo da do oktobra imamo izabranog izvođača radova - kazala je Vukićević.
Kako se navodi u saopštenju, u skladu sa potpisanim Sporazumom, BiH će rekonstruisati i izgraditi dionicu puta od Foče do mosta, dužine 18 kilometara (km), dok će Crna Gora izgraditi 2,5 km puta od mosta do budućeg zajedničkog graničnog prelaza na lokalitetu Paklice.
Vukićević je poručila da taj most nije samo infrastrukturni objekat, već most saradnje, razvoja i evropske perspektive regiona.
- Kao dio Trans-evropske mreže puteva, čini važnu kariku u povezivanju Crne Gore i BiH, ali i šireg zapadnobalkanskog regiona - rekla je Vukićević.
Ona je najavila i završetak radova na dionici Jasenovo Polje–Zaborje, kao i planiranu rekonstrukciju preostalih 45 km puta do granice sa BiH.
- Čime će kompletan pravac Podgorica–Šćepan Polje biti značajno unaprijeđen u pogledu bezbjednosti i komfora za sve učesnike u saobraćaju - zaključuje se u saopštenju.

Raspisan tender za izgradnju međudržavnog mosta na Šćepan Polju

Najmanje šest osoba poginulo je danas kada se srušio čelični most u gradu Pune na zapadu Indije, a 25 ljudi odnijela je rijeka, dok je petoro ljudi zarobljeno ispod ruševina mosta, javio je CNN.
Nakon što se srušio gvozdeni most preko rijeke Indrajani, u indijskoj državi Maharaštra, 32 osobe su povrijeđene, a nekoliko njih je na bolničkom liječenju, dok je šest osoba spaseno.
Spasilačke operacije su u toku, javili su indijski mediji.
Na mostu je bilo oko 125 turista kada se on iznenada srušio.

Srušio se most u Indiji dok su na njemu bili turisti, ima stradalih

Uprava za saobraćaj raspisala je tender za izbor izvođača radova na izgradnji novog i rekonstrukciji postojećeg mosta preko rijeke Morače, koji se realizuju u okviru izgradnje bulevara Vojislavljevića.
Procijenjena vrijednost radova iznosi 6,05 miliona EUR, bez poreza na dodatu vrijednost (PDV).
Iz Uprave su podsjetili da je izgradnja bulevara Vojislavljevića već počela, te da radove izvodi kompanija Crnagoraput.
- Izgradnja bulevara Vojislavljevića, kao i izgradnja mosta i rekonstrukcija postojećeg, je od posebnog značaja, jer će trajno riješiti problem saobraćajnog uskog grla na jednoj od najopterećenijih saobraćajnica u Podgorici, čime će se poboljšati protok vozila i bezbjednost svih učesnika u saobraćaju - zaključuje se u saopštenju.

Tender za izgradnju novog i rekonstrukciju postojećeg mosta na Morači

Guglova funkcija pretrage pod nazivom “AI Overviews“ citira Jutjub (Youtube) više nego bilo koji medicinski veb-sajt kada odgovara na upite o zdravstvenim stanjima, pokazalo je najnovije istraživanje.
Kompanija Gugl je saopštila da su odgovori vještačke inteligencije, koji se pojavljuju na vrhu rezultata pretrage i koriste generativnu AI za odgovore na pitanja korisnika, “pouzdani“ i citiraju ugledne medicinske izvore, kao što su američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) i klinika Mejo, prenosi "Gardijan".
Studija kojom su analizirani odgovori na više od 50.000 zdravstvenih upita, dobijenih pomoću Gugl pretraga iz Berlina, otkrila je, međutim, da je najcitiraniji izvor bio Jutjub.
Ova platforma za dijeljenje video-zapisa je druga najposjećenija veb-stranica na svijetu, poslije samog Gugla, i u vlasništvu je kompanije Gugl.
Istraživači iz SE Ranking-a, platforme za optimizaciju pretraživača, ustanovili su da je Jutjub izvor za 4,43 odsto svih odgovora koje daje "AI Overviews".
Nijedna bolnička mreža, vladin zdravstveni portal, medicinsko udruženje niti akademska institucija nisu se približili tom broju, naveli su istraživači ove platforme.
- Ovo je značajno jer Jutjub nije izdavač medicinskog sadržaja - ukazali su istraživači, dodajući da je to video-platforma opšte namjene.
Oni su naveli da tu svako može da postavi sadržaj, od sertifikovanih ljekara do influensera i ljudi bez ikakve medicinske obuke.
Gugl je naveo da je "AI Overviews" dizajniran da prikazuje visokokvalitetni sadržaj iz renomiranih izvora, bez obzira na format, i da su razni kredibilni zdravstveni organi i licencirani medicinski stručnjaci kreirali sadržaj na Jutjubu.
Kako se navodi, rezultati studije ne mogu da se odnose na druge regione jer je sprovedena korišćenjem upita na njemačkom jeziku u Njemačkoj.

Istraživanje: Guglova pretraga "AI Overviews" najčešće citira Jutjub u odgovorima o zdravlju

Dolar je ove sedmice oštro pao prema korpi valuta, jer su napetosti između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Evropske unije (EU) oko Grenlanda izazvale pad povjerenja u američku valutu.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, potonuo je 1,9 odsto na 97,45 bodova.
Pritom je dolar prema evropskoj valuti pao 1,95 odsto, pa je kurs eura skočio na 1,1825 USD, prenosi Hrportflio.
Američka valuta je oslabila i u odnosu na japansku, 1,5 odsto, pa je cijena dolara zaronila na 155,70 jena (JPY).
Najveći sedmični gubitak dolara od juna posljedica je novih prijetnji carinskim ratom predsjednika SAD-a Donalda Trampa.
Tramp je zaprijetio uvođenjem carina na uvoz iz osam evropskih zemalja, ako ne prihvate njegov plan o kupovini Grenlanda, kojeg smatra važnim za sigurnost SAD-a.
&nbsp;Tramp je kazao da će za osam evropskih zemalja od 1. februra uvesti carine od deset odsto, a da će ih od 1. juna povećati na 25 odsto, ako se do tada ne postigne dogovor o kontroli SAD-a nad Grenlandom.
&nbsp;Danska i lideri Grenlanda, autonomnog područja Danske, poručili su da ostrvo nije na prodaju, a osam evropskih zemalja poslalo je tamo vojno osoblje.
Osim toga, EU je najavila protivmjere, ako Tramp zaista uvede carine.
Zbog toga je dolar bio pod snažnim pritiskom. Nije se uspio oporaviti ni nakon što je Tramp u srijedu, nakon sastanaka na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, kazao da je postignut okvirni dogovor o Grenlandu i da neće uvoditi nove carine.
- Slabost dolara posljedica je gubitka kredibiliteta i prestiža SAD-a - kazao je analitičar u firmi Capital.com Kajl Roda.
&nbsp;Dolar decenijama slovi za sigurnije utočište za kapital u nesigurna vremena, pa čak i u krizama u koje su uključene SAD.
&nbsp;No, čini se da postupno gubi taj status, pa ulagači utočište traže u drugim valutama i zlatu.
&nbsp;Zbog toga se cijena zlata ove sedmice prvi put u istoriji probila iznad 4,9 hiljada američkih dolara po unci.

Dolar oštro pao prema korpi valuta zbog grenlandske situacije

Kina je uspješno sprovela prvi eksperiment 3D štampanja metala u svemiru, čime je ostvarila značajan iskorak u razvoju tehnologija za proizvodnju u orbiti, saopštila je Kineska akademija nauka (CAS).
Eksperiment je izveden pomoću povratnog naučnog tereta koji je razvio kineski Institut za mehaniku pri CAS, a u svemir je lansiran suborbitalnom letilicom Lihong-1 Y1, komercijalnom povratnom letilicom kineske kompanije CAS Space.
Prema navodima Kineske akademije nauka, ovaj uspjeh označava prelazak kineske tehnologije proizvodnje metala iz faze zemaljskih istraživanja u novu etapu inženjerske verifikacije u svemiru, čime je dostignut nivo svjetskog tehnološkog vrha.
Izvođenje metalnog 3D štampanja u svemirskom okruženju znatno je složenije nego na Zemlji, a istraživački tim je, kako se navodi, uspio da prevaziđe ključne tehničke izazove, uključujući stabilan transport materijala u mikrogravitaciji, zatvorenu kontrolu procesa i pouzdanu koordinaciju između tereta i letilice.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FSciTechDaily01%2Fstatus%2F2014539008223871039%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2014539008223871039%7Ctwgr%5Ed6b751fb0948bcd56a4622a49469f2fb6044263e%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Nakon završetka eksperimenta, kapsula sa teretom bezbjedno je sletjela uz pomoć padobrana i odmah je preuzeta.
Naučnici su prikupili dragocjene podatke o ponašanju rastopljenog metala, procesu očvršćavanja, kao i o geometrijskoj preciznosti i mehaničkim svojstvima djelova proizvedenih u svemiru.

Kina prvi put uspješno izvela 3D štampanje metala u svemiru

Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je da američki predsjednik Donald Tramp posjeduje jedinstven kapacitet da izvrši pritisak na Izrael i zaustavi sukobe u Pojasu Gaze.
Gostujući u emisiji "On the Record" Fidan je naglasio da Tramp može djelovati nezavisno od uticaja različitih lobija, što mu daje slobodu da povuče konkretne poteze.
Fidan je istakao da je Izrael do sada više puta kršio sporazume o prekidu vatre, ali vjeruje da bi se situacija mogla promijeniti dolaskom nove administracije u Bijelu kuću.
- Vjerujemo da je predsjednik Tramp jedina osoba koja zaista može izvršiti pritisak na Izrael. On je nezavisan od ciljeva različitih lobija, može razmišljati i djelovati samostalno. Ako on to želi, on ima kapacitet da zaustavi pogrešno ponašanje Izraela - poručio je šef turske diplomatije.
Na pitanje o eventualnom slanju turskih trupa u Gazu, Fidan je podsjetio na stav predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana da je Ankara spremna učiniti sve u svojoj moći za postizanje mira. On je potvrdio da bi Turska bila voljna učestvovati u međunarodnim stabilizacijskim snagama, ali je naglasio da bi takav korak zavisio od šireg međunarodnog konsenzusa.
Govoreći o potencijalnoj američkoj intervenciji u Iranu, Fidan je uputio direktan savjet "američkim prijateljima" da ne ponavljaju greške iz prošlosti.
- Savjetovao bih svojim američkim prijateljima: Ne radite to. Nemojte od Irana napraviti novu Venecuelu - poručio je Fidan.
Istakao je da je Teheran otvoren za pregovore, ali da se mora pronaći način koji bi im omogućio da "sačuvaju obraz".
Priznao je da sankcije teško pogađaju iransku ekonomiju, što izaziva nezadovoljstvo naroda, ali je upozorio da će se Iran, ako se osjeti satjeranim u ćošak, pripremiti za najgori mogući scenario.
Fidan je podcrtao da je Iran ogroman susjed Turske i da se dešavanja u toj zemlji direktno odražavaju na cijelu regiju. Prema njegovim riječima, Ankara vjeruje da je dijalog, a ne sila, jedini put za rješavanje sporova.
Iako smatra da su iranske vlasti primile poruku naroda kroz proteste, Fidan je napomenuo da vlada u Teheranu, zbog finansijskih blokada u međunarodnom sistemu, teško može osigurati ekonomski boljitak svom stanovništvu. Ipak, zaključio je kako ne vjeruje da će trenutni pritisci dovesti do promjene vlasti.

Tag: most