Putni pravac Šćepan polje godinama važi za jednu od najkritičnijih dionica u regionu, zbog uskih krivina, oštećenog kolovoza i povećanog rizika od saobraćajnih nesreća.
Ko je išao ka Šćepan polju zna da odroni, uske krivine, oštećen kolovoz na putu do tamo predstavljaju dugogodišnji problem koji, čini se, nadležne i ne zabrinjava. Iako se u julu u mjestu Sijeračke stijene kod Foče dogodila tragična nesreća u kojoj je odron kamenja udario u automobil, usmrtivši suvozačicu, još ništa se konkrento ne dešava.
Put prema Šćepan Polju, iako okosnica povezivanja dvije države, godinama je i simbol rizične vožnje.
No, neobičnom međudržavnom mostu izgleda da uskoro dolazi kraj. Stare drvene daske idu u istoriju jer će se, prema najavama nadležnih, graditi novi savremeni most. I dok se čeka završetak tenderske procedure Crna Gora već priprema puteve na svojoj strani. I BiH će morati da uradi svoj dio posla, no ne znamo kada će.
Obje strane snose jednake troškove, ali će pristupne puteve same urediti.

Iz Ministarstva saobraćaja Crne Gore kažu da je pretkvalifikaciona faza tendera za izgradnju novog mosta završena.
Kako je rekao Miroslav Mašić, iz Ministarstva saobraćaja Crne Gore, dva ponuđača su ispunila uslove.
- Ako ne bude žalbi na sam postupak, očekujemo zaključenje ugovora do kraja ove godine. Procenjena vrijednost izgradnje samog mosta je oko 3,9 miliona eura, a naravno pravu vrijednost ćemo znati kada se završi izbor najpovoljnijeg ponuđača i obje države snose troškove pola-pola - kazao je on.
Mašić očekuje da bi radovi mogli početi već naredne godine. Rok za izgradnju – 36 mjeseci.
- U potpunosti se gradi novi most, postojeći će biti dislociran. Most je dužine oko 165 metara, širine 11 metara. Dakle, potpuno nov i savremen most, koji će odgovarati međunarodnim karakteru puta koji ovaj putni pravac ima, ali povezuje dva glavna grada, dvije države i zaslužuje isto tako bolju međugraničnu povezanost - rekao je Mašić.

Ali most je samo dio problema. Mnogo više brinu pristupni putevi. Na crnogorskoj strani radovi su u toku.
I dionica prema Šćepan Polju s bosanske strane konačno može dobiti konkretne mjere unapređenja.
Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto poručuje da je riječ o "odlučnom koraku naprijed", a očekivanja su da će najavljeni radovi značajno povećati sigurnost na ovoj ruti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Radovi na mostu koji spaja Crnu Goru i BiH kreću iduće godine?

Dio nedavno otvorenog mosta urušio se u jugozapadnoj kineskoj pokrajini Sičuan na autocesti koja unutrašnjost Kine povezuje s Tibetom, saopštile su lokalne vlasti. Izvještaja o žrtvama nije bilo.
Policija u gradu Maerkang je u ponedjeljak poslijepodne za saobraćaj zatvorila 758 metara dug most Hongči nakon što su se na prilaznim cestama i na obroncima pojavile pukotine i registrovano pomicanje planinskog terena, objavile su lokalne vlasti.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fvideo.klix.ba%2Fhls%2FMzAngdqO%2FMzAngdqO_portrait.m3u8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Prilazni most i temelji ceste urušili su se u utorak poslijepodne, uzrokujući klizište, dodaje se.
Izgradnja mosta završila je ranije ove godine, prema videu koji je na društvenim mrežama objavila građevinska kompanija "Sichuan Road &amp; Bridge Group".

500x500

(VIDEO) U Kini se srušio ogroman most koji je otvoren ove godine, dan ranije zatvoren za saobraćaj

Uprava za saobraćaj raspisala je tender za rekonstrukciju puta Mojkovac-Vragodo, sa izgradnjom mosta preko rijeke Tare.
- Izgradnja mosta preko rijeke Tare u Podbišću ima izuzetno veliki značaj jer povezuje glavni magistralni put s putem ka budućem skijalištu, čime se obezbjeđuje bolja saobraćajna povezanost i veća pristupačnost tom području - saopšteno je iz Uprave za saobraćaj.
Procijenjena vrijednost radova iznosi 3.100.000 eura bez PDV. Ponuđeni rok za završetak radova ne može biti kraći od 14 ni duži od 24 kalendarska mjeseca od dana uvođenja izvođača u posao.
- Uprava za saobraćaj kontinuirano radi na planiranju, izgradnji i modernizaciji regionalnih i magistralnih puteva širom Crne Gore, s ciljem unapređenja bezbjednosti saobraćaja i bolje povezanosti svih krajeva zemlje - poručeno je u saopštenju.

Raspisan tender za izgradnju mosta preko rijeke Tare u Mojkovcu, radovi vrijedni 3,1 milion eura

Na jugu Kine otvoren je most koji je postao najviši na svijetu. U pokrajini Guižou preko vikenda je pušten u promet i povezao dvije udaljene tačke razdvojene dubokim kanjonom. Putovanje koje je dosad trajalo više od sat sada se svodi na tek nešto više od minuta vožnje.
"Huajiang Grand Canyon Bridge" uzdiže se 625 metara iznad rijeke Beipan – gotovo 200 metara viši od Empire State Buildinga u Njujorku – i prostire se u dužini od 2.890 metara. Sama glavna rasponska konstrukcija duga je 1.420 metara, čime je nadmašila dosadašnjeg rekordera, takođe u Guižou – most Duge.
- Ovaj megaprojekt prvi je takve vrste u svijetu. Postaće novo obilježje kineske inženjerske moći - rekao je još početkom godine Žang Šenglin, glavni inženjer "Guizhou Highway Group", dok je most bio dovršen 95 posto.
<h2>Dvojaka uloga</h2>
Most nije samo prometnica – u njega je ugrađeno i turističko iskustvo. Staklenim panoramskim dizalom posjetitelji se mogu spustiti do kafića na 792 metra iznad rijeke, a na lokaciji su izgrađeni i stakleni vidikovac, te platforma za bandži skokove, na visini od 579 metara.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBridgingNews_%2Fstatus%2F1972222814884446323%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1972222814884446323%7Ctwgr%5Ed3b8cfa94860970bb19f5ff16017cb5c841cb036%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Voditelj projekta Vu Žaoming iz "Guizhou Transportation Investment Group" naglasio je kako su tokom gradnje morali savladati niz tehničkih izazova: od stabilizacije strmih padina i jakih vjetrova do kontrole temperature betona. Uprkos tome, radovi su završeni prije roka.
-- Ovaj most je rezultat zajedničkog truda svih nas. Odlazak je pomalo gorak, ali ovo nije kraj – tek početak novog poglavlja - rekao je za CCTV tehničar Tian Hongrui.&nbsp;
Gradnja je počela u januaru 2022., a završena je 28. septembra 2025. Most s čeličnom rešetkastom ovjesnom konstrukcijom nosi brzu autocestu Guizhou S57 Liuzhi–Anlong, a njegova vrijednost procijenjena je na 2,1 milijardu juana (oko 295 milijuna dolara).
U avgust su završena sigurnosna testiranja: 96 kamiona simuliralo je prometno opterećenje, dok je više od 400 senzora pratilo kretanje glavnih kabela, tornjeva i raspona. Prema navodima projektnih čelnika, svi su testovi prošli uspješno.
Danas se u Guižou nalazi više od 32.000 mostova – naspram manje od 3.000 u 1980-ima. Gotovo polovica od stotinu najviših mostova na svijetu smještena je upravo u toj kineskoj pokrajini.
Kina je prije više od decenije pokrenula svoju Inicijativu Pojas i put – globalni infrastrukturni projekt vrijedan više od milijardu dolara, zaštitni znak predsjednika Si Đinpinga. Cilj inicijative je učvrstiti ulogu Kine kao glavnog svjetskog graditelja, ali i alternativnog finansijskog središta nasuprot institucijama pod kišobranom SAD-a.

U Kini otvoren najviši most na svijetu

Italija je nedavno zvanično dala zeleno svjetlo za jedan od najambicioznijih infrastrukturnih projekata u svojoj istoriji – izgradnju mosta koji će prvi put direktno povezati Siciliju s ostatkom zemlje.
Pripremni radovi, uključujući geološka i arheološka ispitivanja te eksproprijacije zemljišta, trebalo bi da počnu krajem ove godine, a sama gradnja 2026, piše BiznisInfo.ba.
Most preko Mesinskog moreuza, vrijedan 13,5 milijardi eura, trebalo bi da bude završen do 2032. ili 2033. godine, a italijanska vlada ga opisuje kao stratešku investiciju koja će “preoblikovati jug zemlje”. Planirani most imaće ukupnu dužinu od 3,7 kilometara, s glavnim rasponom od 3,3 kilometra, što ga čini potencijalno najdužim visećim mostom na svijetu.
Predviđeno je šest traka za drumski saobraćaj i dvije željezničke pruge, čime će se znatno poboljšati povezanost Sicilije i Kalabrije. Izgradnju će voditi međunarodni konzorcijum “Eurolink”, u kojem učestvuju italijanska kompanija Webuild, španska Sacyr i japanski gigant IHI.
<h2>Ekonomski motor za jug zemlje</h2>
Italijanska vlada projekat vidi kao snažan podsticaj za ekonomski razvoj nerazvijenog juga zemlje. Predviđa se da će most direktno i indirektno otvoriti na desetine hiljada radnih mjesta, ojačati transportne i logističke kapacitete i povećati atraktivnost regiona za turiste i investitore.
<h2>Simulacija budućeg izgleda mosta</h2>
– Ovo nije samo most, to je simbol povezivanja i modernizacije – izjavio je nedavno italijanski ministar infrastrukture Mateo Salvini, naglašavajući da će projekt pomoći u smanjenju ekonomskog jaza između sjevera i juga Italije. &nbsp;
Takođe je rekao da bi ovo trebalo da bude “najveći infrastrukturni projekt na Zapadu“.
<h2>Geopolitički značaj</h2>
Most je klasifikovan kao infrastruktura od "dvojnog korišćenja", što znači da će imati i stratešku ulogu za odbranu i bezbjednost. Ovakva klasifikacija omogućava Italiji da dio troškova projekta pokrije iz odbrambenog budžeta, u skladu s obavezama prema NATO-u.
Analitičari smatraju da projekat ima i geopolitičku dimenziju, jer će jača povezanost Sicilije povećati njen strateški značaj u Sredozemlju, posebno u svjetlu globalnih napetosti i povećanog prisustva NATO-a u regiji.
Most preko Mesinskog moreuza upoređuje se s nekim od najpoznatijih svjetskih infrastrukturnih projekata, poput mosta Akaši Kaikjo u Japanu ili dansko-švedskog Oresund mosta.
Ako sve bude išlo prema planu, Italija bi mogla da postane dom tehnološki najnaprednijeg visećeg mosta ikada izgrađenog.
<h2>Između sna i rizika</h2>
Most koji će spojiti Siciliju s kopnom Italije obećava ekonomski procvat, otvaranje radnih mjesta i modernizaciju transportnih mreža. Međutim, uspjeh projekta zavisiće od sposobnosti vlade i izvođača da upravljaju finansijskim, ekološkim i sigurnosnim izazovima.
Ako projekat uspije, Italija bi mogla da dobije ne samo novi infrastrukturni simbol, već i moćan ekonomski motor za svoj jug – regiju koja već decenijama traži priliku za razvoj.
Ako ne uspije, ostaje rizik da će most postati još jedan primjer grandiozne ideje koja je potonula pod teretom troškova i kontroverzi.

1250x600

1084x550

Počinje gradnja najvećeg projekta u Evropi: Zeleno svjetlo za most koji će povezati Siciliju s ostatkom Italije

Italija je danas odobrila projekat izgradnje mosta vrijednog 13,5 milijardi eura preko Mesinskog moreuza koji bi povezivao Siciliju sa kopnom, koji bi bio najduži viseći most na svijetu, uprkos zabrinutosti zbog zemljotresa, uticaja na životnu sredinu i prijetnje od miješanja mafije.
Međuministarski odbor za nadzor strateških javnih investicija odobrio je projekat saopštilo je Ministarstvo saobraćaja. Ministar saobraćaja Mateo Salvini rekao je da će projekat biti "pokretač razvoja" juga Italije. Prvi radovi bi mogli početi kasnije ovog ljeta, a očekuje se da će izgradnja početi sljedeće godine.
Most bi bio dugačak skoro 3,7 kilometara, što bi nadmašilo most Čanakale u Turskoj. Sa četiri saobraćajne trake okružene željezničkom prugom, most bi imao kapacitet da preveze 6.000 automobila na sat i 200 vozova dnevno.
Osim privlačenja investicija na jug zemlje, Italija tvrdi da bi most formirao i strateški koridor za brzo kretanje trupa i raspoređivanje opreme na južne bokove NATO, opisujući ga kao "infrastrukturu za jačanje bezbjednosti".
Most preko Mesinskog moreuza je više puta odobravan i otkazivan otkako je italijanska vlada prvi put raspisala prikupljanje predloga 1969. godine, a posljednji put ga je oživjela administracija premijerke Đorđe Meloni 2023. godine. Ideja o izgradnji veze između Sicilije i kopna datira još iz antičkog Rima.
Grupa od više od 600 profesora i istraživača potpisala je ranije ovog ljeta pismo u kojem se protivi vojnoj klasifikaciji, napominjući da bi takav potez zahtijevao dodatne procjene kako bi se vidjelo da li može da izdrži vojnu upotrebu. Protivnici takođe kažu da bi ta oznaka potencijalno učinila most metom.
Ekološke grupe su podnijele dodatne žalbe EU, navodeći zabrinutost da će projekat uticati na ptice selice, napominjući da studije o životnoj sredini nijesu pokazale da je projekat od javnog značaja i da će svaka šteta po životnu sredinu biti nadoknađena.
Vladina uredba kojom se ponovo aktivira projekat mosta sadržala je formulaciju kojom se Ministarstvu unutrašnjih poslova daje kontrola nad mjerama protiv mafije. Međutim, predsjednik Italije insistira da projekat ostane predmet antimafijaških službi koje nadgledaju sve velike infrastrukturne projekte u Italiji.
Projekat je dodijeljen konzorcijumu koji predvodi WeBuild, italijanska infrastrukturna grupa, koja je prvobitno dobila ponudu za izgradnju mosta 2006. godine pre nego što je projekat otkazan 2013. godine. WeBuild je izgradio most Čanakale, koji je trenutno najduži viseći most.
Odgovarajući na zabrinutost oko izgradnje mosta preko Mesinskog moreuza, WeBuild je naglasio da su viseći mostovi strukturno manje osjetljivi na seizmičke sile. Napomenuo je da su takvi mostovi izgrađeni u seizmički aktivnim područjima, uključujući Japan, Tursku i Kaliforniju.

Italija odobrila projekat izgradnje mosta koji će povezati Siciliju sa kopnom

Javni poziv za izbor izvođača radova za izradu glavnog projekta i izgradnju međudržavnog mosta preko rijeke Tare koji će povezivati Šćepan Polje u Crnoj Gori i Hum u Bosni i Hercegovini (BiH) zvanično je raspisan, saopštila je ministarka saobraćaja Maja Vukićević.
Ona je danas posjetila lokaciju budućeg mosta i održala sastanak sa ministrom saobraćaja Republike Srpske Nedeljkom Čubrilovićem, zamjenikom ministra komunikacija i prometa BiH Zoranom Andrićem, vršiocem dužnosti direktora Javnog preduzeća „Putevi Republike Srpske“ Miroslavom Jankovićem i direktorom Uprave za saobraćaj Crne Gore Radomirom Vuksanovićem.
Kako je saopšteno iz Ministarstva saobraćaja, na sastanku je potvrđena puna politička i tehnička posvećenost realizaciji tog strateški važnog infrastrukturnog projekta, koji, kako su naveli, ima regionalni značaj i doprinosi boljoj povezanosti i bezbjednosti saobraćaja između Crne Gore i BiH.
Navodi se da će most biti izgrađen na osnovu Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vijeća ministara BiH, koji je potpisan 5. jula 2021. godine u Kranju, a potvrđen Zakonom u martu prošle godine.
- Sporazum predviđa ravnopravno finansiranje izgradnje mosta, troškova izrade glavnog projekta, nadzora nad izvođenjem radova i uređenja riječnog korita, u omjeru 50:50 - pojasnili su iz Ministarstva saobraćaja.
Vukićević je rekla da most dužine 165 metara i širine 11,2 metra predstavlja ključnu vezu između dvije države.
- Tender se sprovodi u dvije faze tehničkoj i finansijskoj, a ukoliko ne bude žalbi, očekujemo da do oktobra imamo izabranog izvođača radova - kazala je Vukićević.
Kako se navodi u saopštenju, u skladu sa potpisanim Sporazumom, BiH će rekonstruisati i izgraditi dionicu puta od Foče do mosta, dužine 18 kilometara (km), dok će Crna Gora izgraditi 2,5 km puta od mosta do budućeg zajedničkog graničnog prelaza na lokalitetu Paklice.
Vukićević je poručila da taj most nije samo infrastrukturni objekat, već most saradnje, razvoja i evropske perspektive regiona.
- Kao dio Trans-evropske mreže puteva, čini važnu kariku u povezivanju Crne Gore i BiH, ali i šireg zapadnobalkanskog regiona - rekla je Vukićević.
Ona je najavila i završetak radova na dionici Jasenovo Polje–Zaborje, kao i planiranu rekonstrukciju preostalih 45 km puta do granice sa BiH.
- Čime će kompletan pravac Podgorica–Šćepan Polje biti značajno unaprijeđen u pogledu bezbjednosti i komfora za sve učesnike u saobraćaju - zaključuje se u saopštenju.

Raspisan tender za izgradnju međudržavnog mosta na Šćepan Polju

Najmanje šest osoba poginulo je danas kada se srušio čelični most u gradu Pune na zapadu Indije, a 25 ljudi odnijela je rijeka, dok je petoro ljudi zarobljeno ispod ruševina mosta, javio je CNN.
Nakon što se srušio gvozdeni most preko rijeke Indrajani, u indijskoj državi Maharaštra, 32 osobe su povrijeđene, a nekoliko njih je na bolničkom liječenju, dok je šest osoba spaseno.
Spasilačke operacije su u toku, javili su indijski mediji.
Na mostu je bilo oko 125 turista kada se on iznenada srušio.

Srušio se most u Indiji dok su na njemu bili turisti, ima stradalih

Uprava za saobraćaj raspisala je tender za izbor izvođača radova na izgradnji novog i rekonstrukciji postojećeg mosta preko rijeke Morače, koji se realizuju u okviru izgradnje bulevara Vojislavljevića.
Procijenjena vrijednost radova iznosi 6,05 miliona EUR, bez poreza na dodatu vrijednost (PDV).
Iz Uprave su podsjetili da je izgradnja bulevara Vojislavljevića već počela, te da radove izvodi kompanija Crnagoraput.
- Izgradnja bulevara Vojislavljevića, kao i izgradnja mosta i rekonstrukcija postojećeg, je od posebnog značaja, jer će trajno riješiti problem saobraćajnog uskog grla na jednoj od najopterećenijih saobraćajnica u Podgorici, čime će se poboljšati protok vozila i bezbjednost svih učesnika u saobraćaju - zaključuje se u saopštenju.

Tender za izgradnju novog i rekonstrukciju postojećeg mosta na Morači

Najmanje sedam ljudi je poginulo, a desetine su povrijeđene nakon što je putnički voz iskočio iz šina poslije urušavanja mosta u Rusiji, saopštile su ruske vlasti.
Kako prenosi Al džazira Balkans, u ruskim regijama koje se graniče s Ukrajinom srušila su se dva mosta, što je uzrokovalo iskakanje vozova iz šina.
Most se srušio u Kurskoj regiji rano jutros kada ga je prelazio teretni voz, izvijestili su vršilac dužnosti guvernera Kurska Aleksandar Khinshtein i Ruske željeznice putem aplikacije za razmjenu poruka Telegram.
Područje autoputa Trosna-Kalinovka nalazi se oko 11 kilometara istočno od granice s Ukrajinom.
- Dio voza pao je na put ispod mosta - rekao je Khinshtein, dodajući da se lokomotiva zapalila, što je brzo ugašeno.
On je kazao da je jedan od mašinovođa povrijedio nogu, kao i da su mašinovođa i tim koji je upravljao vozom prevezeni u lokalnu bolnicu.
Rušenje mosta u Kursku dogodilo se nekoliko sati nakon što se most na autoputu srušio na željezničke šine u Brjanskoj regiji kasno u subotu, istakli su iz Ministarstva za vanredne situacije Rusije i regionalni zvaničnici.
- Nažalost, ima sedam smrtnih slučajeva - naveo je guverner Brjanska Aleksandar Bogomaz u objavi na Telegramu, dodajući da je 66 osoba povrijeđeno, uključujući troje djece.
On je rekao da su tri žrtve u teškom stanju, uključujući jedno dijete, kao i da je hospitalizovano 44 ljudi.
Među poginulima je i vozač voza, prema ruskim novinskim agencijama.
Područje se nalazi oko 100 kilometara od ruske granice s Ukrajinom.
Moskovska željeznica u objavi na Telegramu saopštila je da se most srušio „kao rezultat nezakonitog miješanja u saobraćaj“.
Ruski Telegram kanal Baza, koji često objavljuje informacije iz izvora u bezbjednosnim službama i agencijama za sprovođenje zakona, izvijestio je, bez pružanja dokaza, da je, prema preliminarnim informacijama, most dignut u zrak.
Do sada nije bilo komentara iz Ukrajine.

Sedam poginulih u urušavanju mostova u ruskim regijama na granici s Ukrajinom

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: most