Pod sloganom "Đe su naša prava" u Podgorici je održana 12. povorka ponosa LGBT osoba „Montenegro Pride 2024“ sa koje je poručeno da ta zajednica neće prihvatiti tišinu i ostati imuni na nepravdu i upućen zahtjev za hitno usvajanje zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja, rješavanje problema nedostatka hormonske terapije za trans-žene, usaglašavanje povezanih zakona sa Zakonom o životnom partnerstvu lica istog pola, procesuiranje slučajeva nasilja kao zločine iz mržnje, punu implementaciju strategije za unapređenje kvalitete života LGBTQ osoba i da Ministarstvo unutrašnjih poslova konačno omogući državljanstvo djeci istopolnih roditelja. - Od Palestine do Ukrajine, od prava žena do prava LGBTQ osoba, borba za slobodu i dostojanstvo je univerzalna. Mi stojimo rame uz rame sa onima koji se bore za svoja prava širom svijeta. Naše pravo na samoodređenje nije samo lokalna borba, već globalni pokret – poručila je Iskra Đurišić iz Asocijacije Spektra.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092815094_55d925767a9bf37f1a46a599bdc05af208dbbb3b1f58562d9295c8b61c5886bb.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024092815094_55d925767a9bf37f1a46a599bdc05af208dbbb3b1f58562d9295c8b61c5886bb" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Montenegro Pride 2024"> </figure>  Ona je kazala da samoodređenje, tema ovogodišnjeg Pride-a, nije samo pravna ili politička ideja, već suština slobode, dok sa druge strane žive u svijetu koji ih često odbacuje, koji ih želi zatvoriti u nevidljive okvire, među četiri zida, daleko od javnog pogleda. - Ovdje smo da podsjetimo da naša prava nijesu privilegije, ona su osnovna ljudska prava i vrijeme je da ih dobijemo. Ovaj trenutak je posvećen svima nama, onima čiji su životi ispunjeni borbom, ali i nadom. Jer iako nas žele ućutkati mržnjom i fašizmom, mi im kažemo, mi smo ovdje i nastavit ćemo da se borimo – kazala je Đurišić. Zato je, kako je rekla, Zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja korak ka oslobađanju trans osoba od stega prošlosti.&nbsp; - Ovaj zakon je u mnogim razvijenim zemljama, poput Njemačke, Belgije, Danske i drugim evropskim zemljama, bio istorijski trenutak koji je doprinio tome da se raznolikost doživljava kao jednako važan dio društva. Crna Gora, kroz svoju bogatu antifašističku istoriju, zna šta znači pravo na samoodređenje i danas, kao i kroz istoriju, ta borba ostaje ključna – poručila je Đurišić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240928150940_28c28aa37be22aa1db85f7a3dc159fa0ca7c648060d5b380f2a7f21fad8f2615.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240928150940_28c28aa37be22aa1db85f7a3dc159fa0ca7c648060d5b380f2a7f21fad8f2615" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Montenegro Pride 2024"> </figure>  Pitanje „đe su naša prava“ nije retoričko, već direktan zadatak društvu i sistemu koji nas ignoriše, poručila je direktorica organizacije Queer Montenegro, Staša Baštrica. &nbsp;&nbsp; - Naša prava nisu luksuz i posebna privilegija. Ona su osnovna, ljudska i neutuđiva. Opresija nije abstraktan pojam. Ona je realnost sa kojom se suočavamo svakodnevno. Na poslu, u školama, u zdravstvenom sistemu, u porodici. Kad moramo da skrivamo svoj identitet, ili strahujemo od nasilja, jer naša država ne štiti sve svoje građane – kazala je Baštrica. Ona se zapitala gdje su zakoni koji ih jednako tretiraju, institucije koje će ih braniti i poručila da neće ćutati pred sistemom koji ih marginalizuje.&nbsp; - LGBTQ osobe su prisutne u svim sferama društva. Mi smo radnici i radnice, umjetnici i umjetnice, ljekari i ljekarke, profesori i profesorke, preduzetnici i preduzetnice, te političari i političarke. Prema procjenama, oko 10 odsto populacije su LGBTQ plus osobe. U Crnoj Gori to znači desetine hiljada ljudi. Mi smo vaši prijatelji, kolege, članovi porodice. Mi smo ovdje, postojimo. Stvaramo, plaćamo poreze, gradimo ovu zemlju... I za to ne tražimo ništa drugo osim poštovanja i jednakih prava. Jer društvo koje ne uključuje svoje članove je društvo koje gubi – kazala je ona.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Nećemo prihvatiti tišinu i ostati imuni na nepravdu

Dvanesta povorka ponosa LGBT osoba „Montenegro Pride 2024“ održava se danas u Podgorici na Trgu nezavisnosti, sa početkom u 13 sati, pod sloganom ,,Đe su naša prava”.
Učesnici će se na Trgu nezavisnosti okupljati od 13 sati, a u 14 sati i 30 minuta predviđeni su pozdravni govori, nakon čega će početi šetnja u 15 sati.
Povorka će od Trga nezavisnosti krenuti Ulicom slobode, zatim Bulevarom Svetog Petra Cetinjskog i Bulevarom Stanka Dragojevića, gdje će skrenuti i proći Bokeškom ulicom.
Učesnici će zatim prošetati ulicom Miljana Vukova, Trgom Balšića, Vučedolskom ulicom, Ulicom slobode i vratiti se na Trg nezavisnosti.
Organizatori povorke kazali su ranije da je cilj događaja da skrene pažnju na prava LGBT+ zajednice i njihovu borbu za ravnopravnost i samoodređenje, uz naglasak na ključne zahtjeve za usvajanje Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja.
Iz Uprave policije je tim povodom saopšteno da će za saobraćaj od 12 sati biti zatvoren Bulevar Svetog Petra Cetinjskog, zatim pravac od raskrsnice ulice Marka Miljanova do raskrsnice ulice Jovana Tomaševića, Bulevar Stanka Dragojevića, Ulica slobode, ulica Miljana Vukova, ulica Novaka Miloševa, ulica Balšića, Hercegovačka ulica, Trg Balšića, Vučedolska ulica i Karađorđeva ulica.
Ulice će, kako je saopštenno, povremeno biti otvorene za saobraćaj shodno procjeni rukovodioca obezbeđenja.&nbsp;

Danas Montenegro Pride 2024

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je Evropljane na jedinstvo, između sebe ali i sa budućom administracijom SAD Donalda Trampa, ističući da je transatlantska saradnja neophodna da se ide ka trajnom miru u Ukrajini.
Donald Tramp koji se vraća u Bijelu kuću 20. januara, obećao je da će uspostaviti mir u Ukrajini „za 24 sata“, izazivajući zabrinutost Evropljana koji strahuju da će biti isključeni i Kijeva koji ne želi „prisilni“ mir poslije više od hiljadu dana sukoba, prenosi Frans pres.
Zelenski je govorio danas na samitu sa liderima EU u Briselu.
- Evropske garancije neće biti dovoljne za Ukrajinu.. Za nas prave garancije, sada i ubudućnosti su u NATO. Samo zajedno SAD i Evropa mogu zaista da zaustave (ruskog predsjednika Vladimira) Putina - rekao je Zelenski.
Vođe EU insistirale su danas da nikakva odluka ne može biti donijeta o ratom razorenoj Ukrajini bez njenog odobrenja ili iza leđa njenih partnera u Evropi, govoreći manje od mjesec dana prije nego što novoizabrani američki predsjednik Tramp treba da preuzme dužnost, prenosi agencija AP.
Pokazujući solidarnost na samitu u Briselu sa ukrajinskim predsjednikom Zelenskim mnogi lideri EU ponavljali su varijacije onog što je postala mantra – ništa o Ukrajini bez Ukrajine, ništa o bezbjednosti u Evropi bez Evropljana.
Mnogi Evropljani strahuju da Trampova najava o brzom okončanju mogla da znači loš dil za Ukrajinu.
Druga velika briga je da bi Putin mogao da iskoristi prelazni period između dvije vlasti u SAD da se ponovo naoruža i izazove veće sukobe.
U Evropi se šire glasine o mogućim mirovnim pregovorima početkom 2025. godine, i govori se o tome da li bi bili potrebni evropski mirovnjaci da sprovedu sporazum koji bi se sklopio, ali evropski lideri pokušavaju da prekinu spekulacije oko toga na šta su spremni da ne bi otvorilli karte Rusiji, piše AP.
Po njima sada je prioritet da se ojača ukrajinska pozicija ako bi Zelenski odlučio da je vrijeme da se pregovara.
Zelenski je rekao oko prijedloga o mirovnim snagama koje bi garantovale moguće primirje da mnoge tačke još ostaju nerazjašnjene, da Ukrajina podržava svaku inicijativu ali da treba razraditi detalje, i biti konkretan oko toga.
Prioritet je da Ukrajina „ne bude primorana da prihvati mir koji će joj biti diktiran“, rekao je juče njemački kancelar Olaf Šolc po dolasku u Brisel. Šolc je rekao da je važno osigurati „dugoročnu pomoć Ukrajini“ i da mora biti jasno da su Evropljani spremni da omoguće podršku koliko god je potrebna, vazduhoplovnu odbranu, artiljeriju, municiju.
Upitan o Trampu Šolc je rekao da je njegov utisak od razgovora sa njim da je dobra saradnja između Evrope i SAD moguća. Rekao je da je da „je princip uvijek – nema odluke mimo Ukrajine i to naravno znači i mimo evropskih država“.
Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas rekla je da bi svaki pritisak za počinjanje pregovora suviše rano bio loša stvar za Ukrajinu.
Premijer Luksemburga Lik Friden imao je sličnu poruku.
- Treba da budemo uz Ukrajinu i svaki korak treba da bude preduzet sa Ukrajinom i u prisustvu Evropske unije. Budućnost Ukrajine se odlučuje u Evropi, a ne negdje drugdje - rekao je on.
Holandski premijer Dik Šof je istakao da samo Ukrajina može da odredi uslove za pregovore, ali da Ukrajina još nije pokazala da je spremna to da uradi.
Iako se na samitu sa Zelenskim danas nije govorilo o mogućim pregovorima oni bi mogli uskoro da budu pokrenuti. Putin je danas izjavio da je spreman da se sastane sa Trampom u svakom tranutku, a Tramp se više puta zalagao za otvaranje pregovora između Rusije i Ukrajine.
Dok se čeka Evropljani žele iznad svega da se osiguraju da Ukrajina bude u snažnoj poziciji.
- Naši prijatelji a još više naši neprijatelji pažljivo prate kako ćemo nastaviti da podržavamo Ukrajinu. Naša podrška dakle treba da bude čvrsta - rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
Evropljani obećavaju najmanje 30 milijardi dolara finansijske pomoći Ukrajini u 2025. godini, od čega će joj veliki dio omogućiti da kupi oružje, kažu diplomate. Oni takođe žele da pomognu Ukrajini da prebrodi zimu u vrijeme kada Rusija svakodnevno gađa ukrajinsku energetsku infrastrukturu.
Upitan šta osjeća pred skori dolazak Trampa u Bijelu kuću Zelenski je prvo rekao: „Dobrodošao Donald“, a zatim je objasnio koliko je presudno da SAD ostanu uz Ukrajinu.
- Imam namjeru da ga slušam, da čujem njegovo gledište i da izrazim naše. Nadam se da će me razumjeti, jer bilo da smo političari ili poslovni ljudi svi smo ljudska bića i svi imamo, mislim iste emocije - rekao je Zelenski.

Zelenski ocijenio da Evropa sama ne bi mogla da spasi Ukrajinu, nego samo sa SAD

Evropski savjet podržao je večeras zaključke o proširenju Savjeta EU za opšte poslove i istakao kontinuirani značaj proširenja kao geostrateškog ulaganja u mir, bezbjednost, stabilnost i napredak.
Zaključci koje je podržao obuhvataju i Crnu Goru, BiH, Srbiju, Albaniju, Sjevernu Makedoniju, Tursku, Ukrajinu, Moldaviju, Gruziju.
U zaključcima Savjeta EU za opšte poslove naglašava se i da je proširenje geostrateško ulaganje u mir, sigurnost, stabilnost i potvrđuje puna i nedvosmislena posvećenost perspektivi članstva zapadnog Balkana, Ukrajine i Moldavije u EU.
Lideri EU danas su u Briselu, osim o proširenju EU, razgovarali i o Ukrajini, Bliskom istoku, ulozi EU u svijetu, otpornosti i pripremljenosti EU, migracijama, kao i o drugim pitanjima iz oblasti spoljnih poslova EU, prenosi "Srna".

Evropski savjet podržao zaključke o proširenju

Za vlast u Andrijevici svaka je Nova godina srpska. Prilog poplavi neukusa i banalizovanja državnih simbola dalo je rukovodstvo te opštine, piše Antena M.
Čitalac Antene M poslao je fotografije tom mediju opštinske zgrade, “zakićene” trobojkom uz opasku da će se, ako padne snijeg, vjerovatno pojaviti i “Božić Bata”, donedavno poznatiji kao Deda Mraz, sa šubarom i kokardom na glavi.
- Uz podsjećanje da su u toj opštini na vlasti Socijalistička narodna partija, Demokratska Crna Gora, Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija, Pokret Evropa sad i građanska lista “Vasojevićki pokret – Ujedinjene”, pogledajte Andrijevicu “by night” - piše Antena M.

Zgrada opštine Andrijevica “okićena” trobojkom

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata M.R. i S.G. zbog sumnje da su izvršili produženo krivično djelo teška krađa.
Osumnjičeni se terete da su polomili vrata na vikendicama G.M. i N.M, nakon čega su ušli u kuću i uzeli odjevne predmete, flaše alkoholnih pica i televizor. 
- Osumnjičeni su višestruko osuđivana lica i povratnici u izvršenju krivičnih djela protiv imovine - kazali su iz ODT-a Podgorica.

Podgorica: Provalili u vikendicu i ukrali odjeću, alkohol i televizor

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Kad litijaši marširaju – na državu

U danima koji slijede 15 profesorica i profesora podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ biće u veoma nezavidnoj situaciji, jer se direktorica Biljana Vučurović, grčevito bori za fotelju, čak je angažovala i muža, visokog funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije Jovana Vučurovića, a aktivno se u zaštitu njene fotelje uključio i čitav „srpski svijet“ u Crnoj Gori u pokušaju da dokažu da se dio vlasti, a čiji su oni ključni nosioci, i „montenegrinska“ javnost obrušila na jednu Srpkinju. Njih 15 hrabrih i dostojanstvenih, njih 15 sa integritetom, odbilo je da bude paravan za zdravi razum uvrjedljivu odluku direktorice da umanjenjem plate 30 odsto jedan mjesec „kazni“ profesora ove škole Radomana Čečovića koji je ogavnim seksističkim porukama uznemiravao bivšu učenicu Gimanzije, samo mjesec pošto je maturirala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest ispred Gimnazije"> <figcaption>DIO JAVNOSTI OGORČEN: Protest ispred Gimnazije(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  <h2>Podrška Vučurovićima</h2> Ispostavilo se da je meta ovog seksualnog predatora bila još jedna učenica, ali da je direktorica Vučurović na to upozorenje „zažmurila“?! I kada je, zahvaljujući hrabroj odluci Sare Vujisić da progovori o profesoru seksualnom predatoru i objelodani nečinjenje direktorice Vučurović, crnogorska javnost upoznata sa čitavim slučajem čak 64 profesorice i profesora, nekada prestižne školske ustanove, stalo je u odbranu (ne)djela direktorice Vučurović?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e" data-rendition-name="original" width="607" height="335" loading="lazy" alt="Sara Vujisić"> <figcaption>ĐEVOJKA HRABROST: Sara Vujisić(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Samo njih 15 odbilo je da učestvuje u ovoj nemoralnoj, nakardnoj predstavi supruge Jovana Vučurovića koji se čak usudio da zaprijeti „tradicionalnim“ odgovorom kritičarima njegove žene?! Ali, ni to nije bilo dovoljno ovom bračnom paru.&nbsp; Dok su trajale pripreme za završnicu građanskog protesta ispred zgrade Gimnazije, u petak 14. decembra, sa kojeg je zahtijevana smjena Vučurovićeve supruge, iz školskog dvorišta bračni par zaputio se direktno ka organizatoru Kosti Mijuškoviću sa očiglednom namjerom da isprovociraju incident. Srećom, bez uspjeha. U međuvremenu anonimna grupa profesorica i profesora uputila je pismo ministarski prosvjete Anđeli Jakšić Stojanović, koja je dan ranije obavijestila javnost da će prosvjetna inspektoraka predložiti razrješenje Vučurović, zbog niza propusta i kršenja zakona u slučaju profesora Čečovića, te da će ona postupiti u skladu sa zakonom, što znači smijeniti direktoricu podgoričke gimnazije. Anonimna grupa, naravno, ni riječju se nije pobunila zbog nečinjenja direktorice, već se obrušila na medije, civilni sektor i na ministarku, jer ih, kažu, nije zaštitila. Ni njih, ni „rukovodioca“ (gospođa Vučurović)?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Anđela Jakšić Stojanović"> <figcaption>ČEKA ODLUKU INSPEKCIJE: Anđela Jakšić Stojanović(Photo: gov.me)</figcaption> </figure>  Kada se dio nastavnog osoblja usprotivio zbog anonimnog pisma pisanog u ime svih njih, organizovano je prebrojavanje – iza dopisa je, prema dostupnim informacijama, stalo njih 64, dok je 15 bilo protiv. A pobunjenici su oštro reagovali, jer im je neprihvatljivo da se u njihovo ime piše pismo za koje nije tražena njihova saglasnost. Tako, jedna od poruka, u mejl grupi u kojoj je 172 adrese zapošljenih u Gimnaziji, bila je da „nije u redu da se bez dogovora i saglasnosti nastupa u ime Kolektiva“. - Da tamo stoji dio kolektiva, zatečeni ili brižni pojedinci, imalo bi smisla ili utemeljenje. Bez polemisanja oko navoda, čak i potpuno saglasan sa njima, ja sam protiv načina i izdvajam se koliko je moguće, i smatram da je učinjena zloupotreba ugleda i članstva, ako je ikom važno – piše u toj poruci. <h2>Poruke pobunjenika</h2> U još jednoj, u koju je Portal ETV imao uvid, postavlja se, takođe, pitanje prava da meko u ime kolektiva potpisuje saopštenje, a da nijesu svi konsultovani. - Pa ovo je nedopustivo, isto što je nedopustivo da smo mi kao nastavni kadar dopustili da se zataška jedan gnusan slučaj koji daje osnova za sumnju na devijantnu prirodu jednog od naših kolega i moguću štetu koju on mogao prouzrokovati zbog nje. Ovaj nonsens i vezi analize izvještaja prosvjetne inspekcije ne želim da komentarišem – ističe se u ovoj poruci. Autor zaključuje da se nije „čudit što je kivna javnost, i za ovakve stvari treba preuzet odgovornost“. Troje autora pisma, s druge strane, u prepisci tvrde da je „većina profesora u zbornici konsultovana i bila saglasna sa predlogom“... Međutim, profesorica koja tvrdi da je bila u zbornici ih je demantovala, uz konstataciju da je niko nije upoznao sa sadržajem pisma, te da nije „znala ni da je proces pisanja u toku“. Jedan od profesora podsjeća kolege da na sjednici koja je prethodila konferenciji za novinare direktorice škole nije glasano „ni o čemu“. - Pomenuto je bilo da dođe ko bude htio od kolega na konferenciju za štampu održanoj u poneđeljak. Govora nije bilo ni o kakvom saopštenju. Nijeste ni do prije po sata znali da ćete ga slat – piše on. Upozorava kolege: „O zakonu se priča, a fingiraju se potpisi“.&nbsp; - Ko je u ime profesora odlučio da ovo pusti u javnost? Zar vam nije dosta blamaže – piše u jednoj poruci. U prepisci se ocjenjuje i da je nedopustivo da se troje kolega obraća javnosti u ime svih članova kolektiva, bez njihove saglasnosti. - Arogantan stav koji je obeležio konferenciju za novinare, arogancija u vašem večerašnjem postupku i tonu obraćanja u pismu su i doveli do ovakve reakcije javnosti koja od nas traži saosećanje prema žrtvi, a ne uporno dokazivanje moralnog čistunstva. Upravo ovakvim činjenjem štetite direktorici i svima nama – jedna je od poruka. Da je saopštenje trebalo imenom da potpišu oni koji podržavaju taj dopis napisao je u poruci profesor koji ističe da „nema potrebe da se diže dodatna tenzija sa ovakvim stvarima“. <h2>Slučaj Čečović</h2> Portal ETV imao je uvid u još nekoliko poruka u kojima se naglašava da dopis nije smio biti upućen i objelodanjen bez konsultacija sa svim profesorima/cama. Na kraju, od 172 mejl adrese koje su bile uključene u burnu prepisku osoblja Gimnazije, njih 64. imenom stalo iza javnog pisma ministarki Jakšić-Stojanović. Saopštili su da je protiv bilo svega 15 njihovih koleginica i kolega. Centar za israživačko novinarstvo objavio je 1. decembra svjedočenje bivše učenice Gimnazije „Slobodan Škerović“ o odvratnim seksističkim porukama kojima je bila izložena od profesora Čečovića i neprihvatljivoj odluci direktorice koja ga je „kaznila“ umanjenjenjem od 30 odsto jedne plate.&nbsp; Direktorica Vučurović nije obavijestila nijednu instituciju da u školi na čijem je čelu radi seksualni predator, nije informisala ni osoblje Gimnazije, štoviše, omogućila mu je da bude u pratnji učenica i učenika, na Sajmu knjiga u susjednoj Srbiji, a bio je i jedan od ključnih aktera brojnih manifestacija koje je organizovala ova vaspitno-obrazovna ustanova.