U Crnoj Gori došlo je do pada obuhvata vakcinama iz redovnog kalendara imunizacije, upozorio je specijalista epidemiolog Instituta za javno zdravlje (IJZ) Milko Joksimović i poručio da je na primarnom nivou zdravstvene zaštite neophodno povećati broj pedijatara i ginekologa.
- Moramo određene stvari sistemski da riješimo, da povećamo broj pedijatara i ginekologa na nivou primarne zdravstvene zaštite, pa tek onda da govorimo o rezultatima koji su uporedivi sa najboljim rezultatima na svijetu - rekao je Joksimović u intervjuu Agenciji MINA.
On je apelovao na roditelje da ne odlažu vakcinaciju djece i da ih zaštite od opasnih zaraznih bolesti.
- Izuzev ove poruke za roditelje, poruka za sve donosioce odluka je da prihvate sve što struka predlaže i da budu spremni da donesu i neke nepopularne mjere da bismo stanje što prije popravili - naveo je Joksimović.
On je kazao da očekuju da Ministarstvo zdravlja najskorije počne da primjenjuje preporuke koje je Stručno savjetodavno tijelo za imunizaciju (NITAG) uputilo tom resoru krajem prošle godine.
- U tim preporukama navedena je i sugestija za izmjenu Zakona o zaštiti stanovništa od zaraznih bolesti, u pogledu toga da obavezna imunizacija zaista postane obavezna u punom smislu te riječi, jer je kod nas trenutno vakcinacija obavezna skoro samo na papiru - rekao je Joksimović.
On je ocijenio da su sistemi kontrole sprovođenja obavezne imunizacije i kažnjavanja neefikasni.
- Prvo što domovi zdravlja dosta neažurno dostavljaju informacije o nevakcinisanim osobama. Sa druge strane, zdravstveno sanitarna inspekcija ima vrlo ograničene mogućnosti da na taj način stimuliše roditelje da vakcinišu djecu - dodao je Joksimović.
Državi su, kako je poručio, potrebni određeni iskoraci u cilju poboljšanja stanja.
- Usudio bih se reći, možda i neke nepopularne mjere u pogledu uslovljavanja upisa djece u predškolske ustanove vakcinalnim statusom - djece koja nemaju medicinsku kontraindikaciju za vakcinaciju - naveo je Joksimović, dodajući da su takvu mjeru uvele mnoge države u Evropi.
On je ukazao i na mogućnost davanja eventualnih stimulacija za zdravstvene radnike.
- Opštine koje imaju veoma visoke obuhvate i one koje nemaju, domovi zdravlja koji su ostvarili solidne rezultate i oni koji su ostvarili vrlo loše, potpuno se isto tretiraju, i u pogledu zarada i svega ostalog - rekao je Joksimović.
Država je, kako je kazao, obezbjedila 12 vakcina u redovnom kalendaru imunizacije, kojih na raspolaganju ima dovoljno.
Joksimović je dodao da su sve te vakcine obezbijeđene iz državnog budžeta i da roditelji ne moraju izdvajati nikakav dodatni novac.
- Organizuju se i vikend vakcinacije. Roditelji, zaista imate priliku da širokom paletom vakcina zaštitite vaše dijete od vrlo opasnih zaraznih bolesti i molim vas da ne oklijevate i ne čekate - poručio je Joksimović.
Govoreći o imunizaciji HPV vakcinom, on je kazao da je od 26. septembra 2022. godine najmanje jednu dozu te vakcine primilo nešto više od 12,6 hiljada ljudi - 10,5 hiljada osoba ženskog pola i oko dvije hiljade osoba muškog pola.
- Vakcinacija ide nekom svojom dinamikom, ali u posljednje vrijeme ne onako kako bismo željeli - rekao je Joksimović.
On je podsjetio da je HPV vakcina jedina u redovnom kalendaru koja još nije obavezna, što stvara dodatne izazove u sprovođenju imunizacije.
Joksimović je kazao da je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) postavila cilj da sve države članice, koje su uvele HPV vakcinu, do 2030. teže tome da obuhvat u generaciji djevojčica koje navršavaju 15 godina bude 90 odsto.
On je naveo da je trenutni obuhvat vakcinom među djevojčicama u završnom razredu osnovne škole oko 28 odsto, a među dječacima oko 14 odsto.
- Što vam govori da smo jako daleko od tog cilja SZO - rekao je Joksimović.
On je podsjetio da su vakcinaciju počeli 2022. godine među djevojčicama koje su u tom momentu imale devet godina.
- Kad pogledate podatke, vidjećete da je među njima obuhvat najveći, on je skoro 33 odsto - naveo je Joksimović.
Kako je kazao, Cetinje, Gusinje i Kotor su opštine koje imaju najveće obuhvate HPV vakcinom u Crnoj Gori, dok Ulcinj, Bar, Žabljak i Šavnik bilježe izuzetno niske obuhvate.
Joksimović je dodao da je na Cetinju obuhvat HPV vakcinom, kod djevojčica koje su 2010. godište, 57,6 odsto, što znači da je više nego svaka druga vakcinisana, dok je u Baru ili Ulcinju oko 15 odsto.
- Razlike su vrlo velike. Na Žabljaku, u Šavniku i Plužinama imamo situaciju da, u pojedinim godištima, nijedna djevojčica nije primila HPV vakcinu, što je poražavajuće i problematično - rekao je Joksimović.
On je naveo da je u Danilogradu HPV vakcinom vakcinisano 43 odsto dječaka koji pohađaju završni razred osnovne škole, a u Kotoru svaki treći dječak.
Ostale opštine, kako je dodao Joksimović, daleko su od tih obuhvata.
Joksimović je istakao da je za sprovođenje HPV imunizacije potrebno zajedničko djelovanje i angažovanost uprava domova zdravlja, pedijatara, ali i ginekološke službe sa aspekta preporuke i komunikacije.
- Ono što moram da kažem jeste da je za pojedine opštine izuzetno otežavajuća okolnost nedostatak pedijatara. Prema našim podacima, skoro polovini opština nedostaje optimalan broj pedijatara - naveo je Joksimović.
Crna Gora, kako je ukazao, ima veliki problem po pitanju obolijevanja od raka grlića materice.
On je podsjetio da HPV vakcina pruža značajan nivo zaštite, prije svega od raka grlića materice, a štiti i od raka vagine, vulve, penisa, anusa, usne duplje i ždrijela, kao i od genitalnih bradavica - kondiloma.
Joksimović je naveo da je besmislena bilo kakva negativna priča o toj vakcini.
Govoreći o imunizaciji MMR vakcinom, on je kazao da stanje nije dobro i ponovio da će IJZ do kraja maja sačiniti izvještaj o vakcinaciji sprovedenoj tokom prošle i u prvim mjesecima ove godine, koji će obuhvatiti, prije svega, djecu rođenu 2023. godine.
Joksimović je naveo da je obuhvat prvom dozom MMR vakcine kod te djece oko 22 odsto.
- Dakle, mi u ovom momentu imamo svega oko 22 odsto pravovremeno vakcinisane djece, prvom dozom MMR vakcine - upozorio je Joksimović.
To je, kako je naglasio, izuzetno nizak i zabrinjavajući obuhvat.
Joksimović je kazao da je 85 odsto djece koja su u prvom razredu osnovne škole, 2018. godište, primilo jednu dozu MMR vakcine, a oko 60 odsto dvije doze.
Prema njegovim riječima, već unazad deset godina primijetan je trend odlaganja vakcinacije djece MMR vakcinom.
- Roditelji odlažu, pa se djete vakciniše sa dvije, tri, četiri, pet, šest godina. Međutim, već posljednje tri do četiri godine imamo trend da određeni procenat djece uđe u osnovnu školu, a da nijesu primila nijednu dozu MMR vakcine - upozorio je Joksimović.
Na pitanje ima li razlika među opštinama po pitanju rezulatata imunizacije MMR vakcinom, on je odgovorio potvrdno, navodeći da Rožaje, Plav, Mojkovac, Kolašin i Pljevlja tradicionalno imaju dosta visoke obuhvate, ali i da je i kod njih primijetan trend odlaganja i pad obuhvata.
- Imate, sa druge strane, opštine kao što su Bar, Budva, gdje kod predškolske djece taj obuhvat nije veći od 50 odsto. Situacija se posljednjih godina značajno komplikuje u Nikšiću, gdje je sve veći udio nevakcinisane djece - rekao je Joksimović.
Upitan o glavnim razlozima za trend odlaganja i pad obuhvata MMR vakcinom, on je kazao da i dalje postoji strah kod ljudi da je vakcina povezana sa nekim razvojnim poremećajima.
- Kod dijela zdravstvenih radnika bila je prisutna određena pasivnost i nesigurnost kada treba preporučiti vakcinu roditeljima, što se opet negativno odrazilo - rekao je Joksimović, dodajući da je razlog i nedovoljan broj pedijatara.
Sa druge strane, kako je naveo, “ljudi ne vide bolest, stradanje od te bolesti, komplikacije, i onda počinju sve opuštenije da se ponašaju”.
- A nauka je tu sasvim jasna. Jednog časa će nas, ako se ovakvo stanje nastavi, sigurno zadesiti veća epidemija, u kojoj nećemo moći da izbjegnemo najteže posljedice - upozorio je Joksimović.
On je, govoreći o vanrednoj vakcinaciji, kazao da je ona dala rezultate u većim opštinama, pogotovo u Podgorici.
- Oko 1,3 hiljade djece je vakcinisano samo tokom vikenda, od kraja januara do danas, što je solidna brojka - naveo je Joksimović.
Prema njegovim riječima, ozbiljan progres detektovali su krajem augusta i početkom septembra kada su inovirali potvrdu potrebnu za polazak djece u predškolske ustanove.
- Za tri do četiri sedmice vakcinisan je veliki broj djece. Nakon toga se ta priča prilično razvodnila i vratila se u neke uobičajne okvire - dodao je Joksimović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Joksimović: Pad obuhvata redovnim vakcinama, donosioci odluka da budu spremni i na donošenje nepopularnih mjera

Ograničavanje boravka nevakcinisanoj djeci u vrtićima i školama ostaje posljednja opcija u slučaju usložnjavanja epidemiološke situacije i lošeg odziva građana na imunizaciju djece MMR vakcinom, poručio je ministar zdravlja Vojislav Šimun. 
 
Šimun je Pobjedi kazao da se moraju iscrpiti prvo sve pozitivne mjere, prije nego se pristupi izmjenama zakona ili eventualnim zabranama boravka djece u kolektivima. 
 
Kao jedan od razloga za istrajavanje na apelima i edukaciji on je naveo činjenicu da su od marta do danas prijavljena samo 23 slučaja, među kojima nije bilo ispoljavanja teže kliničke slike i da trenutno nema pacijenata na bolničkom liječenju usljed morbila. 
 
Šimun je kazao da će se Ministarstvo fokusirati na pozitivne mjere, koje će uključivati određene benefite za roditelje i djecu koja su u potpunosti vakcinisana prema kalendaru vakcinacije. 
 
Kako je naveo, cilj je zaštititi zdravlje populacije, a vakcinacija nema alternativu u borbi protiv zaraznih bolesti. 
 
-Dakle, Ministarstvo će iscrpiti sve sistemske mogućnosti prije potencijalnog razmatranja i uvođenja bilo kakvih restriktivnih opcija - naglasio je dr Šimun. 
 
Na pitanje da li je ipak vrijeme za izmjene zakona, s obzirom na to da je, uz dugoročnu kampanju za povećanje obuhvata vakcinacijom, i dalje nizak procenat vakcinisane djece do dvije godine, Šimun je kazao da su svjesni da kampanje prethodnih godina nijesu dovele do očekivanog porasta obuhvata vakcinacijom među određenim kohortama dječje populacije. 
 
On je rekao da su izmjena zakona svakako jedan od pravaca koji se razmatra, ali sa ciljem da se primjenjuju mjere koje će biti efikasne i u skladu s potrebama zajednice. 
 
-U tom smislu, pored zakonskih mjera, Ministarstvo planira nastaviti s intenziviranjem obrazovnih i informativnih kampanja, kao i uvođenjem dodatnih beneficija za vakcinisanu djecu, kako bi podstakli roditelje da zaštite svoju djecu i širu zajednicu - kazao je Šimun. 
 
Ministarstvo, kako je naveo, trenutno analizira ne samo rezultate kampanje i procenat vakcinisanih, već i razloge zbog kojih pojedine mjere nijesu dale očekivane rezultate. 
 
-Ovaj studiozan pristup uključuje dubinsko ispitivanje stavova roditelja, logističkih prepreka i društvenih faktora koji mogu uticati na odluku o vakcinaciji - istakao je Šimun. 
 
On je kazao da je Ministarstvo zdravlja formiralo Komisiju za zastitu stanovništva od zaraznih bolesti i Koordinaciono tijelo za prevenciju, odstranjivanje i iskorjenjivanje zaraznih bolesti i obnovilo rad Nacionalne komisije za rutinske imunizacije. 
 
Sva ta tijela, dodao je Šimun, prate aktuelnu epidemiološku situaciju i podižu gotovost zdravstvenog sistema uz donošenje blagovremenih mjera. 
 
On je pojasnio da su kao rezultat pokrenute brojne aktivnosti poput: vanrednih vakcinalnih termina, obezbjeđivanja dovoljnog broja vakcina, SMS obavještenja stanivništva, podizanja svijesti građana o značaju imunuzacije kroz veću medijsku zastupljenost stručne javnosti, pripremljen vodič namijenjen roditeljima “Mala škola vakcinacije“, ordinirano uspostavljanje kol centara u IJZ i JZU vezanih za MMR vakcinaciju i određen plan edukacija u savjetovalištima u zajednici (domovi zdravlja, predškolske ustanove i td). 
 
Da se bilježe neki rezultati ovim mjerama, Šimun je istakao podatak da je u avgustu zabilježeno 1.680 ordiniranih prvih doza MMR vakcine u Crnoj Gori, što je drugi najbolji mjesečni odziv u posljednjih dvadesetak godina. 
 
Prema njegovim riječima, održavaju se sastanci sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija, kao i sa Ministarstvom finansija, kako bi se definisale pozitivne mjere koje će podsticati vakcinaciju kroz koordiniran i sveobuhvatan pristup. 
 
- Ovakav prilagođeni set mjera i inicijativa osigurava da Ministarstvo donese najbolje moguće odluke u cilju zaštite javnog zdravlja, uzimajući u obzir specifične potrebe i okolnosti naše zemlje - kazao je Šimun. 
 
U Podgorici, Budvi i Rožajama je proglašena epidemija, jer su tamo otkriveni povezani slučajevi obolijevanja. 
 
- Zahvaljujući pojačanom nadzoru i adekvatnim mjerama, situacija je za sada pod kontrolom - rekao je Šimun. 
 
On je rekao da je, među osnovcima i srednjoškolcima, najviše nevakcinisanih u Budvi - 26,2 odsto. Najveći obuhvat ima Rožaje, gdje nije vakcinisano 7,6 odsto djece te populacije, dok u glavnom gradu taj procenat iznosi 10,1 odsto. 
 
Među mlađom djecom (rođenom 2019, 2020, 2021, 2022 i 2023. godine), koja još nijesu pošla u školu ili vrtić, procenat nevakcinisanih je znatno veći, prema podacima koje je iznio Šimun. 
 
U Budvi je i među tom populacijom najveći procenat - 59,1 odsto, Podgorica ima polovinu nevakcinisane male djece 44,9 odsto, dok je u Rožajama četvrtina, 25,8 procenata, preskočila kalendar imunizacije. 
 
Šimun je kazao da sve lokalne zdravstvene ustanove aktivno uključuju u ovaj proces kako bi osigurale da se poštuju pravila u cilju zaštite zdravlja svih građana. 
 
On je ponovo apelovao na roditelje da svoju djecu vakcinišu shodno kalendaru obavezne imunizacije prije odlaska u vrtiće i škole.

Šimun: Ograničavanje boravka u vrtićima i školama krajnja opcija

Ministarstvo zdravlja (MZD) će biti primorano da razmotri uvođenje mjera koje bi smanjile obim prava određene starosne grupe ukoliko se odziv na vakcinaciju protiv morbila ne poveća.
To je Portalu ETV rečeno iz resora Vojislava Šimuna na pitanje je li im Institut za javno zdravlje (IJZCG) predložio izmjenu Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti kako bi se nevakcinisanoj djeci ograničio boravak u školama i vrtićima, kao i drugu opciju: uvođenja privremenih mjera u opštinama u kojim je prijavljena epidemija malih boginja.
U MZD su ukazali su da je Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti propisana obaveznost vakcinacije, kao i kaznene odredbe za neizvršavanje obaveza propisanih zakonom i da Ministarstvo čvrsto stoji iza politike obavezne vakcinacije.
- Ministarstvo zdravlja je u saradnji sa državnim institucijama i partnerima iz međunarodnog i nevladinog sektora kreiralo čitav niz pozitivnih mjera i aktivnosti usmjerenih na roditelje kako bi se povećao odziv na vakcinaciju djece koji u ovom trenutku nije zadovoljavajući, posebno zbog okolnosti početka nove školske godine. Ukoliko te mjere u najskorijem periodu ne budu dale rezultate, Ministarstvo će biti primorano da razmotri uvođenje mjera koje bi smanjilo obim prava određene starosne grupe – upozorili su oni.
Kažu da sa Institutom za javno zdravlje i zdrastvenim ustanovama pripremaju aktivnosti kako bi zdravstveni sistem bio spreman za sve moguće scenarije u narednom periodu.
- Jer nam je zdravlje stanovništva, a posebno djece kao najranjivije kategorije jedan od glavnih prioriteta u djelovanju – dodali su u Ministarstvu zdravlja.
Cijeli sistem, kažu, u kontinuitetu radi na podizanju svijesti o važnosti vakcinacije MMR vakcinom, organizuje dodatne i vanredne vakcinacije, edukuje roditelje i čini sve da bi obuhvat bio na nivou kolektivnog imuniteta koji štiti zdravlje građana i građanki Crne Gore.
- &nbsp;Međutim i pored toga, molimo roditelje da shvate ozbiljnost situacije i da vakcinišu svoju djecu što prije. Iskustva koja smo stekli tokom pandemije kovida su nas naučila da su represivne mjere pogubne po cjelokupno, a posebno mentalno zdravlje stanovništva, ali i po ekonomiju zemlje – naglasili su u MZD.
Još jednom mole roditelje da poslušaju struku, budu društveno odgovorni i dovedu svoju djecu na vakcinaciju kako bi smanjili rizik od širenja epidemije i svih neželjenih posledica širokog spektra djelovanja.

Anja Ivanović

Ako odziv na vakcinaciju MMR ne bude veći MZD će razmotriti uvođenje mjera „koje bi smanjile obim prava određene starosne grupe“

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: mmr