U Crnoj Gori se litar mlijeka ne može proizvesti ispod 55 centi po litri mlijeka, iako je otkupna cijena 47 centi. Moraju se stvoriti uslovi u kojima će poljoprivreda i stočarstvo biti stabilni i podržati se premijama - rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, bivši ministar poljoprivrede i poljoprivrednik Budimir Mugoša.
Među crnogorskim farmerima ima i onih koji su protekle sedmice bili prinuđeni da prospu više od tri tone mlijeka nakon što sz dobili obavještenje mljekara &nbsp;da privremeno obustavljaju otkup. Mugoša napominje da je otkupna cijena mlijeka u Crnoj Gori ispod 47 centi u prosjeku, dok je u Srbiji iz koje se uvozi mlijeko preko 50 centi, pa se postavlja pitanje kako ono ispadne jeftinije nego mlijeko iz Crne Gore.
- Statistički gledano otkupna cijena mlijeka 2020. godine bila je 37 centi, da bi se 2021.godine posle protesta sa traktorima ispred Skupštine podigla sa 37 na 47 centi. I dan danas je ostala ista. Znači 2021. godine kad je otkupna cijena mlijeka bila 47 centi prosječna plata je bila 504 eura, danas je prosječna plata u Crnoj Gori 1.014 eura, a otkupna cijena mlijeka je ispod te koja je bila te 2021. godine - rekao je Mugoša.&nbsp;
Kaže da je preko 50 posto mlijeka popila inflacija od 2021.godine do sada, a u tom periodu je svima povećana plata. Samo su farmeri, kaže Mugoša, &nbsp;ostali da rade za manju zaradu. Sve što farmeri zarade su premije i to je osnovni razlog zašto još uvijek istrajavaju, ali je pitanje do kad će izdržati.&nbsp;
- Vi ne možete jednu privrednu granu vještački održavati intubirajući je premijama, vi morate stvoriti uslove u kojima će ta privredna grana da bude stabilna i da se podrži subvencijama. Uradio sam jednu interesantnu analizu o cijeni bureka. Burek je koštao 2020. godine oko euro, danas košta dva eura, e za nekoga je bolje, neko ko je pravio bureke po euro, pa ih sad pravi za dva eura,a u međuvremenu je postao državni sekretar, e onda je njemu sigurno bolje. Analiza mlijeka je 2020.godine koštala dva eura, mi moramo da uradimo dvije analize mjesečno, danas košta pet eura, i od tih pet eura ide euro Univerzitetu Crne Gore zato što se laboratorija nalazi pri univerzitetu Crne Gore i mi dajemo euro Univerzitetu Crne Gore. Dakle cijena mlijeka ostaje 47 centi, a analiza mlijeka je izašla sa dva na pet eura - zaključio je Mugoša.
Inženjer stočarstva Budimir Mugoša ukazao je na još jedan problem. &nbsp;
- Mi smo imali 2020.godine cijenu nafte 92 centa, danas je 1,34 i izlazilo je na 1,78 u međuvremenu. Jedno azotno đubrivo urea je &nbsp;džak od 25 kg &nbsp;koštao 2020. godine oko 8,5 eura, a izlazio je na 32 eura zbog krize jer se pravi iz gasa, da bi danas koštao skoro 20 eura. Vezivo koje mi farmeri koristimo za vezanje bala nekada je kilogram koštalo euro, danas košta 15 eura. Steona junica je 2020.godine koštala 1.800 eura, danas ona košta 3.000 eura. Za pet junica, koje sam ja kupio, je 1.000 eura porez ovoj državi. Znači, ja kad uvezem junice 1.000 eura platim državi porez na te junice - istakao je Mugoša.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dm7ljJxxpKGU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mugoša: Ne može se jedna privredna grana vještački održavati intubirajući se premijama

Ministarstvo poljoprivrede Crne Gore obezbijedilo je da se nastavi otkup mlijeka i mliječnih prerađevina kroz izvoz u zemlje regiona i prodaju preko domaćih trgovina, čime je zaustavljeno uništavanje viška proizvoda, na koji su crnogorski farmeri bili prinuđeni jer su mljekare obustavile otkup.
- Cjelokupnu količinu otkupljenog mlijeka prerađivači će imati priliku da izvezu u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, sa čijim institucijama i kompanijama smo postigli dogovor, a tržišne viškove finalnog proizvoda kroz trgovačke lance u Crnoj Gori - objavilo je Ministarstvo.
Problem je nastao kada je dio prerađivača saopštio stočarima, da obustavljaju otkup mlijeka zbog tržišnog viška izazvanog neograničenim uvozom.
Tako je farmerska porodica Dumnić iz Nikšića bila primorana 12. oktobra da prospe tri i po tone sirovog mlijeka jer nije imala gdje da ga skladišti.
- Mljekara nije mogla plasira naš domaći proizvod na tržište zbog ogromnog uvoza gotovih proizvoda. I obavijestili su nas da ne mogu da otkupe mlijeko. Tako smo morali da prospemo mlijeko - kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Marko Dumnić.
On je jedan od najvećih proizvođača mlijeka u Crnoj Gori.
<h2>Otkup mlijeka "čuva" farmere</h2>
Da i drugi farmeri imaju veliki problem sa otkupom mlijeka potvrđuje Goran Mugoša iz Podgorice koji dnevno proizvodi 350 litara mlijeka.
Kako navodi za RSE, potrošači više kupuju uvozno mlijeko od domaćeg, jer je bolje plasirano u trgovinama. On sumnja da je posrijedi i interes uvozničkog lobija.
- Njih interesuje da više uvoze jer imaju višu zaradu nego kad prodaju naše domaće mlijeko. A od države tražimo samo da nam kaže da li da držimo krave ili da ih prodajemo - kaže Mugoša.
Ukoliko ne bude otkupa mlijeka, Mugoša je najavio da će svoj proizvod dijeliti zainteresovanim građanima i njime hraniti druge domaće životinje:
- To mlijeko će popiti telad, a daćemo i poklonićemo narodu - dodaje Mugoša.
A prema riječima Marka Dumnića, nemaju samo problem proizvođači već i mljekare koje ga otkupljuju i prerađuju:
- Meni su iz mljekare rekli da će je ugasiti ako država nešto ne preduzme. Oni traže od države da oslobodi tržište od uvoza, odnosno da se dâ prostora domaćem proizvodu. Takođe traže i dozvolu za izvoz sirovog mlijeka - rekao je Dumnić.
<h2>Privremeno ili trajno rješenje?</h2>
Dogovorom Ministarstva sa domaćim trgovcima i inostranim kompanijama o otkupu, problem je trenutno riješen, ali država treba da traži sistemsko rješenje, ocjenjuje za RSE Milutin Đuranović, predsjednik Odbora poljoprivrede Privredne komore.
- Treba nam dugoročno rješenje za situaciju kada uvoz mlijeka raste, a otkup u Crnoj Gori pada. Moramo tražiti veća budžetska sredstva jer je u ovom trenutku ta podrška ispod jedan posto - kaže Đuranović.
Dodaje da je za prvih osam mjeseci uvoz mlijeka porastao za 8,2 posto.
Istovremeno u prvih pola godine, otkup je pao za 3,8 posto.
On navodi da je doprinos poljoprivrede u bruto društvenom proizvodu države između osam i deset posto, a da država u poljoprivredu vraća mnogo manje.
"EU daje i preko 40 posto zajedničkog budžeta za poljoprivredu", kaže Đuranović.
<h2>Opozicija kritikuje Vladu</h2>
Opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS)je kritikovala odnos Ministarstva prema proizvođačima mlijeka.
- Uvoz hrane raste svakodnevno, dok domaći prerađivači ne mogu da prodaju sopstvene zalihe. Postavlja se pitanje šta radi Ministarstvo - saopštili su iz DPS.
A opozicioni Pokret URA je pozvao Vladu da zaštiti domaće proizvođače uvođenjem dodatnih taksi na uvoznu robu:
- Crna Gora mora da ima strategiju kako da zaštiti domaću proizvodnju, koja tone usljed trgovinskog disbalansa. Na sve to imamo letargičan odnose Vlade Crne Gore prema farmerima i domaćoj proizvodnji - naveli su iz GP URA.
<h2>Svake godine novi problem farmera</h2>
U aprilu ove godine formirana je Radna grupa za sistemsko rješavanje problema u sektoru mljekarstva.
Tada je definisano da će se raditi na problemu sa ograničenim pristupom tržištu domaćih proizvođača i sa damping (ispod tržišnih) cijenama proizvoda iz uvoza.
Problem sa otkupom je samo jedan u nizu s kojim su se suočili proizvođači mlijeka. Tokom prošle godine sektor stočarstva je bio na udaru Kju groznice koji je pogodio farme na području Nikšića i Danilovgrada.
Ranije su proizvođači protestovali zbog niske otkupne cijene, kada su ispred Ministarstva poljoprivrede ostavili bidone sa mlijekom.
U pregovaračkom procesu za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji, Poglavlje 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj - koje je otvoreno 2016 još uvijek nije zatvoreno.
Vlada se nada da će ga privremeno zatvoriti do kraja 2025. godine.
Crna Gora je usvojila Plan implementacije za uspostavljanje Agencije za plaćanja i Integrisani administrativni i kontrolni sistem jula ove godine , što je jedno od ključnih mjerila za Poglavlje 11.
Istovremeno parlament je usvojio zakon koji uređuje mjere podrške poljoprivredne politike, ruralnog razvoja i politike ribarstva.

Mugoša: Od države tražimo samo da nam kaže da li da držimo krave ili da ih prodajemo

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede obezbijedilo je plasman svih tržišnih viškova mlijeka kroz trgovačke lance u Crnoj Gori.
- Nakon jučerašnjeg sastanka sa predstavnicima mljekara, prerađivača mlijeka, kooperantima, Poljoprivrednog klastera i Unije stočara, menadžment Ministarstva je preduzeo sve da se stvori prostor za hitni otkup domaćih viškova - saopšteno je iz tog resora
Takođe, kako je navedeno, u saradnji sa zemljama regiona, cjelokupnu količinu otkupljenog mlijeka (u rinfuzu) prerađivači će imati priliku da izvezu u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, sa čijim nadležnim institucijama i kompanijama je Ministarstvo postiglo dogovor.
Ministarstvo je pozvalo otkupljivače mlijeka da nesmetano nastave da vrše otkup i da o eventualnim viškovima obavijeste Ministarstvo.&nbsp;

1250x600

1084x550

MPŠV: Zalihe mlijeka će se prodavati u domaćim marketima, izvoziće se i u Srbiju i BiH

Menadžment Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede će pozvati tgovačke lance da u skladu sa svojim mogućnostima stvore prostor za hitni otkup domaćih viškova, a biće kontaktirani i veliki prerađivači iz Srbije i Bosne i Hercegovine sa upitom za otkup naših mliječnih proizvoda.
Ovo je saopšteno nakon hitnog sastanka sa predstavnicima mljekara, prerađivača mlijeka, kooperantima, Poljoprivrednog klastera i Unije stočara razmatrana je mogućnost prevazilaženja nastale situacije i normalizacija procesa otkupa i prodaje mlijeka.
- Prema priječima prerađivača i kooperanata, najkritičnije su zalihe jogurta, fermentisanih proizvoda i sireva. Kako dodaju, u narednim danima biće viška zaliha oko 80 tona mlijeka - istaknuto je u saopštenju.
Oni su tražili i hitan sastanak sa ministrom Vladimirom Jokovićem, ministrom ekonomskog razvoja Nikom Đeljošajem i premijerom Milojkom Spajićem.
- Nakon prevazilaženja trenutne krize sa viškom zaliha, dogovoreno je da će aktuelni menadžment, u saradnji sa drugim Vladinim resorima, pokušati da pronađu dugoročno rješenje - kazali su iz resora za poljoprivredu.
Kako je dogovoreno, mljekari će ostati u konstantnom kontaktu sa Ministarstvom dok se ne riješi nastala situacija.
- Sastanku su ispred Ministarstva prisustvovali državni sekretar Krsto Rađenović, direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vladimir Đaković i načelnik službe za inspekcijske poslove u Direktoratu za poljoprivredu Ranko Bogavac - precizirano je u saopštenju.

MPŠV: Pozvaćemo trgovačke lance da stvore prostor za hitni otkup viškova, kontaktiraćemo i velike prerađivače iz BiH i Srbije

Izvjesno je da će ove sedmice biti prosuto nekih 10 do 15 tona mlijeka, jer je mljekara Srna iz Nikšića zbog prepunih hladnjača i zbog velikih viškova morala da obustavi otkup mlijeka, a sve ostale mljekare to čeka - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Milutin Đuranović iz Privredne komore Crne Gore.
Zbog nekotrolisanog uvoza mlijeka i mliječnih proizvoda domaće mljekare suočavaju se sa viškovima koje ne mogu da skladiste, zbog toga su, kako navode, prinuđene da obustave otkup mlijeka od domaćih proizvođača što bi moglo da ugrozi cjelokupan lanac proizvodnje. Dio proizvođača je zaustavio otkup, a proizvođači upozoravaju da bi narednih dana moglo doći i do prosipanja mlijeka.
Đuranović je rekao da su neke mljekare zbog prepunih hladnjača i velikih viškova mlijeka već obustavile otkup mlijeka, među kojima je mljekara Srna iz Nikšića, a u toku sedmice će i druge mljekare biti prinuđene da urade isto&nbsp;
- Neko će reći država je kriva zato što dozvoljava neograničeni uvoz, zato što minimalno podržava poljoprivredu, zato što dopušta prodaju po raznim cijenama. Neko će reći trgovci su krivi zato što na policama pojedinih marketa dominiraju uvozni proizvodi, zato što se favorizuju uvozni u odnosu na domaće proizvode. Neko će reći da su potrošači krivi zato što kritikuju i državu i trgovce a na drugoj strani dio potrošača se opredeljuju za kupovinu uvoznih proizvoda, odnosno nijesu svjesni da je ključ u njihovim rukama - naveo je Đuranović.
Cijenu svega će, ističe, platiti farmeri, jer će prosipati mlijeko koje ne može biti otkupljeno i nema više gdje da se smjesti. Smatra da je glavni uzrok problema prekomjerni uvoz mlijeka, jer i u regionu su zabilježeni viškovi mlijeka, pa je tako Srbija, kako ističe, zabranila uvoz mlijeka.
- Mi smo ranijih godina imali soluciju da otkupimo mlijeko, da ga izvezemo i da ga prodamo po cijeni ispod otkupne cijene, po cijeni koja je dvije trećine od otkupne cijene mlijeka. Sad nemamo tu mogućnost i imamo ovakvu situaciju, a to je nažalost prosipanje mlijeka i moram da kažem da je za osam mjeseci ove godine u Crnoj Gori porastao uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda za pet miliona, odnosno za 8,2 procenta. To su zvanični podaci Zavoda za statistiku, odnosno da je pao otkup mlijeka za četiri procenta, uz rast uvoza mlijeka sve je rezultiralo ovom situacijom - zaključio je Đuranović.

Đuranović: Izvjesno je da će ove sedmice biti prosuto 10 do 15 tona mlijeka

Marža za svježe kravlje mlijeko u kesi od jednog litra biće dodatno snižena, navedeno je u izmjeni Odluke o privremenim mjerama za ograničavanje cijena proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi i listi proizvoda koju je Vlada usvojila na današnjoj sjednici.
- Izmjenom se vrši korigovanje priloga 1 Odluke na način što se kategorija proizvoda svježe kravlje mlijeko u kesi jednog litra prebacuje iz Dijela 2 u Dio 1 čime se marža za ovu kategoriju proizvoda dodatno snižava, a u Dijelu 2 dodaju se dvije nove grupe proizvoda: jogurt domaće proizvodnje bez ograničenja i kisjelo mlijeko domaće proizvodnje bez ograničenja, dok se u odnosu na vrstu proizvoda domaći bijeli sir vrši proširivanje na sve vrste sireva domaće proizvodnje bez ograničenja gramaže - navedeno je u saopštenju Vlade.
Kako su kazali iz Vlade, ovim izmjenama će se posebno zaštititi proizvođači domaćih mliječnih proizvoda koji su u poslednjem periodu bili posebno ugroženi uticajem kju groznice.&nbsp;
- Primjenom Vladine Odluke iz avgusta ove godine sprovedena je do sada najveća akcija snižavanja cijena osnovnih proizvoda u našoj zemlji, budući da obuhvata sve artikle iz 71 grupe proizvoda, pa u svakom većem maloprodajnom lancu obuhvata nekoliko stotina artikala. Prema podacima Monstata u oktobru je zabilježen pad ukupne godišnje stope inflacije na 1,2 odsto, dok je mjesečna stopa inflacije za oktobar nula odsto što znači da se cijene u odnosu na septembar nijesu mijenjale - navedeno je u saopštenju Vlade.
Zabilježen je pad cijena u grupi proizvoda „hrana i bezalkoholna pića“ u iznosu od - 0,1 odsto, tj. stopa inflacije u odnosu na ove proizvode je negativna.&nbsp;
- Imajući u vidu navedeno, ocijenjeno je da je primjena Odluke, bez ugrožavanja kontinuiteta snabdjevenosti tržišta, uticala na stabilizaciju i snižavanje cijena osnovnih životnih namirnica, kao i na ukupnu nisku stopu inflacije u Crnoj Gori - tvrde u Vladi.

Dodatno snižena marža za svježe kravlje mlijeko

Ne moraš mijenjati granice da bi promijenio državu! Politika tzv. „srpskog sveta“ u potpunoj je suprotnosti s evropskim vrijednostima, jer se ne može graditi politika na negiranju jedne nacije, jedne države i njenog identiteta - poručila je specijalna savjetnica ministra vanjskih poslova Hrvatske Vanda Babić Galić gostujući u emisiji Građanski ugao na Televiziji E.
Srbi u Crnoj Gori, kako je naglasila, imaju svoja prava i slobode, no istovremeno postoji i temeljna obveza svake manjine da djeluje u interesu države u kojoj živi.
- S politikama „srpskog sveta“ nije moguće ući u Evropsku uniju. U interesu je svima da Crna Gora, sa svojim vrijednostima i identitetom, takva kakva jeste, postane dio evropske porodice. Crna Gora pripada zapadnom svijetu - jasna je Babić Galić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLnjFrvuJvHY&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Babić Galić: S politikama „srpskog sveta“ nije moguće ući u EU, Crna Gora pripada zapadnom svijetu

Zajednica opština Crne Gore (ZOCG) uputila je Parlamentu amandman na Predlog zakona o dopuni Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kako bi bila korigovana odredba važećeg zakonskog teksta kojom se propisuju koeficijenti za obračun zarada gradonačelnika i predsjednika opština, a koja je već osporena pred Ustavnim sudom.
Prema osporenoj odredbi, koeficijenti za zaradu gradonačelnika i predsjednika opštine propisani su u rasponu od 15,56 do 21,62, u zavisnosti od broja stanovnika u lokalnoj samoupravi. U Zajednici opština ocijenjeno je da rješenje koje utvrđuje različitu zaradu u zavisnosti od broja stanovnika, pri identičnim poslovima, ovlašćenjima i odgovornostima na najznačajnijim pozicijama u opštini, predstavlja grubu povredu ustavnog načela ravnopravnosti i jednakosti građana pred Ustavom i zakonom.
– Napominjemo da je predsjednik opštine inokosni izvršni organ koji ima iste nadležnosti u svakoj opštini bez obzira na broj stanovnika, kao i personalizovanu krivičnu, prekršajnu, materijalnu i svaku drugu odgovornost za obavljanje funkcije. Stoga je sporni koeficijent za obračun njegove zarade ne samo protivustavan, već i krajnje neobjektiviziran. Ovo iz razloga što je koeficijent predsjednika opštine do 10.000 stanovnika izjednačen sa koeficijentom člana Disciplinske komisije ili zamjenika šefa kabineta predsjednika Vlade, a koeficijent predsjednika opštine koja ima od 10.000 do 50.000 stanovnika (17,29) sa koeficijentom docenta na univerzitetu, uz napomenu da je ovaj koeficijent značajno manji od koeficijenta ljekara specijaliste ili sekretara DIK-a. Takođe, njegov koeficijent u opštini koja ima preko 100.000 stanovnika izjedanačen je sa koeficijentom naučnog savjetnika ili predsjednika Upravnog suda. U tu grupu spada i koeficijent gradonačelnika Glavnog grada koji čini trećinu Crne Gore – navodi se u obrazloženju amandmana.
Predlog Zajednice je da se uvede jedinstven koeficijent za obračun zarada gradonačelnika/predsjednika opštine nezavisno od broja stanovnika, u visini koeficijenata za obračun zarade ministara i poslanika.
– Ovo iz razloga što predsjednik opštine predlaže i izvršava lokalnu politiku u velikom broju različitih upravnih oblasti iz nadležnosti opštine, dok ministar vrši slične poslove u okviru ograničenog broja svojih resora. Iz ovog se može zaključiti da predsjednik opštine ima veći obim raznorodnih nadležnosti u odnosu na ministra, te je izjednačavanje njihovih koeficijenata opravdano – stoji u obrazloženju.
Budući da važećim zakonom nisu utvrđeni koeficijenti ostalih lokalnih funkcionera i visoko-rukovodnog kadra, već se određuju na opsnovu instrukcija Ministarstva finansija, ovim amandmanom su predloženi odgovarajući koeficijenti, čime se stvara pravna sigurnost, jer se isključuje primjena različitih instrukcija i mišljenja.
Amandman sadrži i odredbu po kojoj nadležni organ lokalne samouprave koja nije u mogućnosti da obezbijedi dovoljno sredstava za isplatu zarada u skladu sa zakonom, može da umanji koeficijente do 20 odsto.
Predlog zakona je na dnevnom redu sjednice Skupštine zakazane za 2. februar, a u dopisu koji je generalna sekretarka ZOCGMišela Manojlovićuputila predsjedniku ParlamentaAndriji Mandićuizražava se očekivanje da poslanici prepoznaju značaj ovog pitanja i u skladu sa svojim nadležnostima predlože amandman koji im je dostavljen.

Zajednica opština: Uvesti jedinstven koeficijent za obračun zarada čelnih ljudi opština

Košarkaši Podgorice izgubili su od MZT-a u Skoplju 67:54 u sedmom kolu ABA2 lige.
Podgorica je tako ostala na samo jednoj pobjedi, a MZT je na učinku 4-3.
Ekipa Miodraga Kadije se držala do početka druge dionice, kada je MZT napravio seriju 8:0 i stekao dvocifrenu prednost (28:18), a do kraja prvog poluvremena stekao i plus od 14 razlike 34:20.
U trećoj četvrtini je MZT i defitivno prelomio meč, jer je poveo sa 54:32....
Najefikasniji kod Podgorice je bio Danilo Ivanović sa 16 poena. Mašan Vrbica je dodao 13, a Haris Ćurevac 12 poena.
Kod MZT-a bolji od ostalih Dušan Tanasković sa 14 poena.

Ubjedljiv poraz Podgorice u Skoplju

Privremena venecuelska vlada pristala je podnositi Sjedinjenim Američkim Državama svoj budžet na odobrenje svakog mjeseca, rekao je danas američki državni sekretar Marko Rubio.
Obraćajući se Odboru za spoljne odnose Senata, Rubio je rekao da američka vlada odlučuje o tome za šta se novac može koristiti, kroz ono što je opisao kao „kratkoročni mehanizam“.
„Zapravo, obećali su da će značajan dio tih sredstava iskoristiti za kupovinu lijekova i opreme direktno od Sjedinjenih Država“, rekao je američki državni sekretar, dodajući da je rukovodstvo Venecuele bilo „veoma kooperativno“.
Američke snage su početkom januara napale Venecuelu i zarobile njenog autoritarnog lidera Nikolasa Madura i njegovu suprugu Siliju Flores, čime su tu južnoameričku zemlju uvukle u politička previranja.
Tramp već rekao da namjerava da upravlja Venecuelom
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da želi da revitalizuje ogromnu venecuelansku naftnu industriju i obećao ogromnu dobit za sebe i narod Venecuele. Tramp je ubrzo nakon puča najavio i da namjerava da upravlja Venecuelom na prelaznoj osnovi, ne otkrivajući kako tačno zamišlja taj proces.
Sjedinjene Američke Države trenutno sarađuju sa Madurovom potpredsjednicom Delsi Rodrigez, koja je preuzela dužnost privremene predsjednice Venecuele.

Tag: mlijeko