Rukometna reprezentacija Crne Gore nije se proslavila na 17. Evropskom prvenstvu. “Lavovi” su doživjeli sva tri neuspjeha (Slovenija, Farska Ostrva, Švajcarska) uz poražavajuću gol razliku – minus 31. Nekadašnji reprezentativac naše zemlje i legenda crnogorskog rukometa Mladen Rakčević za Radio Cetinje sumirao je utiske nakon osmog nastupa na šampionatu Starog kontinenta. - Kao što uvijek volim da kažem, iz ovako male rukometne baze, za mene će uvijek biti uspjeh samo kvalifikovanje na Evropsko prvenstvo. Očekivanja su ovog puta, ipak, bila malo veća samim tim što imamo dobru ekipu i što je grupa bila takva da se moglo igrati sa sve tri reprezentacije. Ne mogu okarakterisati kao dobro bilo što od onoga što se desilo tamo. Pohvalna je prva utakmica, gdje smo rezultatski bili u egalu, ali toliko primljenih golova je ono što nije bilo dobro, a nastavilo se u naredne dvije utakmice – kazao je Rakčević. Nekadašnji pivot crnogorske selekcije smatra da je odbrana u potpunosti zakazala na ovom šampionatu, što je pomalo neočekivano. - Teško je reći šta je nedostajalo na ovom šampionatu. Čini se da je taktički dio u odbrani, ono u čemu se nijesmo snašli. Nejasno mi je da smo primili toliko golova od Slovenije, a onda i protiv Farana gdje nijesmo mogli naći način da odbranimo napad sedam na šest. Onda smo vidjeli u kasnijim nekim utakmicama kako su to druge ekipe radile. Na sredini je puno pucalo i tako nijesmo mogli biti konkurentni. Nedostajala je taktička odgovornost u odbrani, prije svega, jer mislim da smo reprezentacija kojoj dosta toga kreće iz odbrane. Svakako da smo bolji ako igramo odbranu dobro, naročito jer imamo igrače koji su napadački sposobni da daju mnogo golova – smatra on.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050819054_db97545b980172d362c07d0304ab508d6c96ec009c705c8c19e05f7024d1148d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050819054_db97545b980172d362c07d0304ab508d6c96ec009c705c8c19e05f7024d1148d" data-rendition-name="original" width="899" height="599" loading="lazy" alt="rukometaši crne gore"></figure>  Rakčević dodaje da je poraz na startu psihološki poremetio igrače koji nijesu uspjeli da se oporave za ono što slijedi 48 sati kasnije. Kako dodaje bolja priprema za turnirski sistem takmičenja je od velike važnosti kako bi rezultati na velikim takmičenjima bili bolji. - Ne mogu da kažem da li su ovi rezultati mjerilo, ono što je činjenica je da smo posle prve utakmice sa Slovenijom bili nejaki mentalno i nepripremljeni za ono što slijedi. Međutim, naglasio bih da u kontinuitetu, od prvih okupljanja, taj turnirski dio nama ne odgovara. Da se ne pravim pametan, ali taj segment ne bi smjeli da zapostavimo u budućnosti. Psihološka priprema za takve turnire, u kojima igramo tri utakmice u šest dana, mora biti na mnogo većem i ozbiljnijem nivou. Naravno, siguran sam da će selektor napraviti dobru analizu i dati odgovore zašto smo primili ovoliko golova i zašto smo se, na neki način, obrukali – naglasio je Rakčević. Pretposljednje mjesto na Evropskom prvenstvu poslalo je Crnu Goru u pretkvalifikacije za Mundijal. Rival “lavova” u borbi za baraž biće Finska, a u slučaju pozitivnog ishoda našu ekipu čeka dvomeč protiv neke od reprezentacija koje su imale mnogo više uspjeha u Skandinaviji (žrijeb 31. januara). - Ovaj rezultat je već ostavio posljedice, jer moramo da igramo pretkvalifikacije. Selektor i stručni štab moraju znati šta treba da urade, zato što ovo apsolutno nije dobro izgledalo, kao što moram pohvaliti kvalifikacije koje su bile dobre i možda i jedne od najlakših što je zasluga selektora i igrača. Ogroman je problem kad se dođe na veliko takmičenje, pogotovo ako izgubimo prvu utakmicu, mentalno ne možemo da se vratimo. Viđećemo što će se dešavati, posljedice već postoje, ali se nadam da uz dobru organizaciju možemo do Svjetskog prvenstva – optimista je on. Rakčević akcenat, još jednom, stavlja na odbrani i psihološkoj pripremi. - Ono što smo vidjeli u Oslu je definitivno da je odbrana bila apsolutno loša. Taj podatak o primljenim golovima najbolje to i pokazuje. Opet ponavljam, psihološka priprema je jako bitna jer nam je kontinuitet važan. Mislim da je naša grupa bila najlaška i ostaje žal jer sam siguran da bi, da igramo sa sve tri reprezentacije u baražu, mogli do željenog rezultata. Stavljam akcenat na odbrani i mentalnoj pripremi za turnirska takmičenja - istakao je on. Prema njegovim riječima, crnogorskoj reprezentaciji treba domaći trener koji poznaje mentalitet igrača i koji bi, u trenucima kada ne ide dobro, uspio da podigne ekipu. - Jako je teško i nezahvalno iz mog ugla pričati o tome da li Dinar treba da ostane. Jako ga cijenim kao igrača i trenera. Kvalifikacije je veoma dobro prošao. Međutim, smatram da je za našu reprezentaciju treba domaći trener, ako ima – Crnogorac, ako ne onda neko iz bivše Jugoslavije. Smatram da važnu ulogu igra poznavanje mentaliteta igrača. Eto, primjer je i reprezentacija Slovenije koja je gubila devet razlike od Švajcarske, selektor je napravio pritisak, dobio i isključenje, a ekipa se podigla i napravila preokret. Ne kažem da bi to svaki put uspjelo, ali sigurno je da je našem timu protiv Farana bilo potrebno nešto da se uradi, da se probudi. Mirnoća koju Dinar ima i koju imaju svi zapadni treneri, ponekad nama unosi preveliki “mir” i mislim da nije za naš mentalitet takav stav – iskren je on. Mlađe selekcije u posljednje vrijeme ne bilježe dobre rezultate. Istina – igraju na šampionatima Evrope, ali su tamo samo učesnici. Rakčević vjeruje da će i pored toga reprezentacija Crne Gore imati budućnost, ali naglašava da je potrebno svakog mladog igrača čuvati kao dragulj, kako ne bi – zbog loših uslova, promijenio dres sa državnim grbom što je u prošlosti bio čest slučaj. - Naša reprezentacija će uvijek imati budućnost. Godinama unazad i pored loših rezultata mlađih selekcija, uvijek po par igrača u seniorskom nivou izraste u velike igrače. Nažalost, ili na sreću, oni rano odu iz Crne Gore i prave karijere u inostranstvu, ali su uvijek uz reprezentaciju. Poželio bih sreću svim igračima koji nijesu sa našom reprezentacijom, a iz Crne Gore su. Neka oni budu primjer da treba da čuvamo svakog igrača kao dragulj, da ga pazimo i mazimo. Da makar te osnovne, elementarne uslove im pružimo, jer nijesu za osudu ako odu da igraju zbog nedostataka uslova u Crnoj Gori. Sigurno da će u budućnosti biti još takvih primjera, da iz generacija izlaze vrhunski igrači i da će reprezentacija imati nekoliko dobrih rukometaša. Isto tako je zabrinjavajuće što mlađe selekcije bilježe takve rezultate. Trebalo bi nešto mijenjati, učinjeti sve da đeci pružimo vrhunske uslove. Profesionalan i stručan rad trenera, a ako treba dovesti i nekoga sa strane – ne bi bilo pogrešno. Nadam se da će se podvući linija, napraviti analiza nastupa na EP, ali i mlađih selekcija. Mišljenja sam da selektor koji vodi seniore mora biti u Crnoj Gori, mora raditi sa mlađim selekcijama, koordinisati sa kadetima i juniorima, te pratiti ligu kakva god da je ona i biti uključen u cjelokupan rad od kadeta do A selekcije – zaključio je u razgovoru za Radio Cetinje. Crna Gora će put ka Mundijalu početi dvomečom protiv Finske. U prvom duelu “lavovi” će biti gosti – 17. ili 18. marta, dok je tri dana kasnije na programu revanš. U slučaju uspjeha, baraž mečevi na programu su sredinom maja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Rakčević: Odbrana bila ispod nivoa, treba nam selektor koji poznaje mentalitet igrača

Bivši rukometni reprezentativac Mladen Rakčević govorio je u Ljetnjem programu Televizije E o svojim sportskim počecima, razvoju karijere, ali i uslovima u kojima danas treniraju mladi sportisti. Istakao je da je upornošću i uz mnogo sreće ispunio dječačke snove.
- Potičem sa Cetinja, pa je ta škola rukometa jako dobra, a kad je bilo odlučujuće da li ću ići u profesionalne vode ili ne, imao sam sreću da te ‘99. godine, kao sedamnaestogodišnjak uđem u prvi tim Lovćena, koji je u tom trenutku bio najbolja ekipa u bivšoj Jugoslaviji i, malo po malo, stasao sam uz tim rukometnim gorostasima koji su bili u Lovćenu - rekao je Rakčević.
Naglašava da je sport „najčistija grana društva”, pozivajući se na poznatu misao Duška Vujoševića, te dodaje da bi takav i trebalo da ostane – zasnovan na fer igri i individualnom trudu.
- Sport je najčistija grana društva, govorio je Duško Vujošević, i trebalo bi takva da ostane, i da je fer, jer imate taj teren, izađete, rukometne dimenzije su 40 x 20 i pokažete šta znate. Ne pomaže ni finansijska situacija vaših roditelja, ni funkcije, politika, ništa, samo ono što vi znate - poručio je Rakčević.
Govoreći o savremenim uslovima za rad s mladima, ocijenio je da su današnje generacije u boljoj poziciji nego njegova, ali da postoje i novi izazovi.
- Treneri takođe puno ulažu u sebe, klubovi ulažu u trenere, daju značaj edukacijama i svemu onome što prati moderno vrijeme. Ono što mogu da kažem da je za njih negativno, a za nas bilo pozitivno je da smo drugačije odrastali, bez socijalnih mreža, telefona, fokus nam je upravo bio na sportu koji smo trenirali. Danas se snimaju utakmice, analize se prave iz mlađih selekcija, a ja svoju utakmicu nijesam mogao da odgledam dok nijesam došao do prvog tima. Danas postoje skautinzi i zaista se kvalitetno radi i to je ta neka povoljnost koju je donijelo neko modernije vrijeme - istakao je on.
Rakčević je ukazao na sveprisutnu zabludu da se uspjeh u sportu može postići brzo i lako.
- Do uspjeha se ne dolazi preko noći. To je karakteristično razmišljanje ljudi sa ovih prostora – da se do cilja može doći lagano - objasnio je bivši reprezentativac.
Posebno je naglasio važnost posvećenosti, želje i temeljnog rada u mladim uzrastima.
- U svakom slučaju, to je veliki problem za mlađe generacije koje dolaze, jer previše gledamo Instagram, previše to idealno izgleda svima nama, pa i njima, možete misliti, koji se još nijesu pozicionirali u društvu. Pričamo o toj nekoj dobi od 10 do 14, 15 godina, kad se razvijaju i imaju mnoga interesovanja. Kad radim sa mlađim selekcijama, sa mlađim naraštajem, uvijek pričam da treba temeljno da se radi, da je najbitnija želja, jer ona je ključ do uspjeha - zaključio je Mladen Rakčević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Jutjub kanalu Televizije E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FMrzzIZapSbg%3Fsi%3DLZXfAeZuILfbUw14&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Rakčević: Imao sam sreću da kao sedamnaestogodišnjak uđem u prvi tim Lovćena i stasavam uz rukometne gorostase

Tema večerašnje emisije Ljetnjeg programa na Televiziji E su - granice - lične, profesionalne, društvene, a sagovornici su Mladen Rakčević bivši rukometni reprezentativac, Aleksandar Sekulović sportski novinar i novinarka TVE Svetlana Đokić.
Muzički će emisiju obojiti Ilija Gojović, koji će ujedno i predstaviti svoju novu pjesmu “Sve ove godine”.

Ljetnje veče na TV E: O ličnim, profesionalnim i društvenim granicama sa Rakčevićem, Sekulovićem i Đokić

Sportisti mogu biti moćan alat da se neka nacija ujedini, a politika često zloupotrebljava sport za širenje nacionalizma, poručile su crnogorske sportske legende sa drugog dana Nacionalne platforme za za sprečavanje nasilnog ekstremizma koju je organizovao Centar za demokratsku tranziciju (CDT).
Jedan od najboljih crnogorskih sportista u istoriji, vaterpolista Nikola Janović, podsjetio je da je postizao uspjehe sa tri različite reprezentacije, da je imao privilegiju da igra za Jugoslaviju, zatim Srbiju i Crnu Goru, a na kraju za Crnu Goru.&nbsp;
- Kada smo osvojili Malagu, uvijek smo se trudili da kažemo da je to pobjeda svih građana Crne Gore upravo zbog tog osjetljvog momenta i podjela koje postoje u našem društvu - objasnio je Janović.
On je istakao da sprotisti mogu da budu moćan alat kada neka nacija treba da se ujedini, da građani ni sa čim ne mogu tako dobro da se identifikuju kao sa rezultatima sportista, kada se, kako je naveo, pokazuje kako treba da se navija za svoju državu i nastupa za nju.&nbsp;
- Sport takođe može da posluži i kao alat u produbljivanju nacionalnih podjela. Nikada sportisti nisu nosioci tih podjela. Svi koji smo igrali u klubovima i sa reprezentacijom prošli puno toga smo protivnike doživljavali kao prijatelje, igrali smo zajedno u klubovima prolazili zajedno sve te pobjede i poraze. Imam mnoge prijatelje u Srbiji i Hrvatskoj, imao sam privilegiju da igram za Jugoslaviju, kasnije za SiCG, pa za Crnu Goru, željeli smo uvijek da pošaljemo suštinsku poruku da su sve naše pobjede pobjede svih građana u našoj državi - rekao je Janović.
Paraolimpijka Maja Rajković ukazala je da ona i njene kolege paraatletičari žive paraolimpizam svakog dana, kao ljudi koji imaju dosta zdravstvenih problema koji svakog dana dobijaju borbu i da je za njih svaki trening pobjeda.
- Ponosna sam što sam nosila zastavu na OI, osjetila tu euforiju koja se dešava. Toliko različitosti na jednom mjestu. Prvi put sam vidjela da su osobe sa invaliditetom izjednačene sa drugim osobama i osjećali smo se kao da nam ništa ne fali. Nama je bilo dovoljno i to veče. Da nam ništa ne fali. Mi smo veoma mali sitem i kod nas jeste bilo diskriminacije, sažaljenja, sa tim se boriš, moraš da budeš pobjednik - kazala je Rajković.
Oni su takvi, kako dodaje, da ne žele da priznaju ekstremizam i nacionalizam.
- Ali, kod nas to ne postoji. Mi se družimo, ne obraća se pažnja ko je koje nacije, vjere ili bilo šta. Jer samo tako punite sebe energijom da idete dalje i dajete dobra ovom svijetu - dodala je Rajković.
Dugogodišnji pivot rukometne reprezentacije Mladen Rakčević ukazao je da sportski tereni jesu idealna platforma za nacionalizam, ali i onaj ekstremni nacionalizam koji nikome nije donio dobro.
- Sport bi trebalo da bude najčistija društvena grana, međutim, nažalost, nije. Ranije, u tom sportu nije bilo toliko novca, samim tim je bio manje interesantan onima koji su preko sporta htjeli određene poruke da pošalju. Treneri i klubovi ne rade na pravilan način, u smislu PR-a. U trenutku kad određeni dječak ili djevojčica dobije zapaženiju ulogu i krene u komunikaciju sa novinarima, nemaju uopšte početno znanje na koji način bi trebalo da se obraćaju javnosti. Da ne pričamo o planetarno poznatim sportistima koji nerijetko daju loše poruke. Ljubav prema svojoj zemlji ne znači mrzjeti druge - rekao je Rakčević.
Dodao je da je u klubovima gdje je igrao bilo svih nacionalnosti.&nbsp;
- Kad pođete negdje u inostranstvo, iz bivše Jugoslavije se zovemo “naši”. Poštovanje drugog čovjeka proističe iz kuće. Iz moje kuće sam dobio takvo vaspitanje, da ne treba da vodim računa ko je koje nacije, vjere, već da je čovjek – čovjek“, naveo je on i dodao da „smo u Crnoj Gori previše ostrašćeni i da imamo previše mržnje“. Ako razmišljate drugačije od nekog, vi ste mu automatski neprijatelj. Sportisti mogu da utiču na društvene situacije, pogotovo kada je u pitanju nacionalizam. Primjer je najbolji fudbaler na svijetu Mbape, koji je poslije nekih izbora u Francuskoj javno istupio protiv te desnice koja se bila zahuktala u tom prvom krugu. To je izuzetno značilo da Francuska ostane na nekim stabilnim nogama. Jako je bitno koje poruke sportisti šalju - kazao je proslavljeni rukometaš.
Rajković je, komentarišući incidente koji se dešavaju tokom sprotskih događaja kazala da tu gube sport i ljudi koji su na terenu.&nbsp;
- Tu samo sport gubi i oni ljudi koji su na terenu, koji daju svoje srce i dušu za tu utakmicu, za taj rezultat, za napredak. Dođu ljudi ostrašćeni, vjerovatno i politički motivisani da naprave nešto i mislim da je to poraz sporta. Tu samo sport gubi, a moramo priznati da je sport jedina svijetla tačka u Crnoj Gori - kazala je crnogorska paraolimpijka.
Rakčević je dodao i da sportisti koji imaju uticaj na društvo, kontakt sa novinarima, sa javnošću, i prisustvo na društvenim mrežama, treba jako da povedu računa na koji način prezentuju neke kritike ili podržavaju određenu stranu.&nbsp;
- Treba mnogo više edukacije, od same djece koja se profilišu da mogu biti profesionalni sportisti, samim tim će dolaziti u situaciju da imaju uticaja na društvo, na koji način da komuniciraju sa javnošću - objasnio je on.
Janović, poslanik u Skupštini Crne Gore, kaže da danas u Crnoj Gori imamo političare, koji su izgradili karijeru na principu zaštite nacionalne zajednice.
- Ja smatram da to pravo nemam, kao nekadašnji kapiten, ja upravo moram da šaljem poruke koje ukazuju na jedinstvo svih nas, koje moraju biti takve da su svi građani Crne Gore podjednako vrijedni bez obzira kako se izjašnjavaju i u suštini neko ko se bavio sportom ne može da bude nacionalista - rekao je Janović.
Upitan da li etiketa nacije čini da se ljudi osjećaju komfornije, te da li insistiranje na tome šteti ideji nacije i prelazi granicu dobrog ukusa, Janović ističe da se bez potrebe insistira na nacionalizmu i pretjeranom isticanju nacionalnog identiteta koji, kaže, treba razlikovati od patriotizma i ljubavi prema svojoj državi.
Janović je podsjetio i da je igrao za dubrovački Jug i beogradsku Crvenu Zvezdu, još dok su tragični događaji iz našeg regiona bili svježi.
- Ali uvijek sam se trudio da na način i na koji sam igrao i ponašao se van bazena, da doprinosimo boljoj slici države iz koje dolazim i boreći se za taj klub pokazuješ lijepu sliku o svojoj zemlji i to je izuzetno važno i to jedino sportista može da prenese i zato ne kažu slučajno da sport prvi razbija sve barijere nakon ratnih dešavanja - rekao je on.
Rakčević je kazao da su sportisti ranije učeni da vole svoju zemlju i da nikad ne prave konekcije sa politikom, političkim liderima, sa određenim partijama. Sport bi trebalo da bude najčistija grana“, ponovio je on.
Na pitanje: gubi li sport trku sa ekstremizmom i nacionalizmom, Janović zaključuje da je to derbi koji će uvijek da postoji, ali da sportisti nijesu oni koji generišu ekstremizam, već se to često dešava na tribina.
- Ali sportisti i bivši i sadašnji treba da ostanu stub odbrane protiv nacionalizma i ekstremizma, i taj vid borbe mora da bude pobjednički - zaključio je Janović.
Osvrćući se na to što je kao uspješan sportista ušao u politiku, Janović je kazao da ni stvari u politici, kao ni u čemu drugom, ne treba generalizovati i da i u politici može da se radi častan posao.

1250x600

1084x550

Crnogorske sportske legende: Sportisti mogu ujediniti građane, ali neki žele i da ih zloupotrijebe zarad podjela

Ove neđelje u talk show programu „Znak podznak“, nepoznate detalje iz svog života podijeliće sa gledaocima crnogorski rukometaš Mladen Rakčević.
Astropsihološko razotkrivanje predstavlja originalan format u kome gosti sa našim Nenadom Gogićem otvoreno razgovaraju o svojim strahovima, uspjesima, željama i očekivanjima. 
 
Emisiju Znak podznak možete pratiti u 12 sati na Televiziji E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dxxw_LsnHHqs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mladen Rakčević sjutra u 12 sati u emisiji „Znak podznak“

Evropska unija danas je stavila Rusiju na crnu listu zbog rizika od pranja novca, saopštila je šefica evropske diplomatije Kaja Kalas.
- Ovo će usporiti i povećati troškove transakcija s ruskim bankama - rekla je Kalas novinarima.

Kalas: EU stavila Rusiju na crnu listu zbog rizika od pranja novca

Rusija je saopštila da je spremna da evakuiše svoje osoblje iz iranske nuklearne elektrane Bušehr dok rastu tenzije između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, naglašavajući rizike po nuklearnu bezbjednost i mogućnost regionalne eskalacije, s obzirom na to da se na toj lokaciji nalazi na stotine ruskih radnika.
Rusija je nuklearnu elektranu Bušehr u Iranu stavila u stanje pripravnosti za evakuaciju, što signalizira pojačanu zabrinutost zbog regionalne eskalacije u trenutku kada Vašington obnavlja vojni pritisak na Teheran.
Aleksej Lihačov, direktor ruske državne nuklearne korporacije, rekao je da je Moskva spremna da povuče svoje osoblje iz postrojenja ukoliko se bezbjednosni uslovi pogoršaju, prenijela je ruska državna novinska agencija TASS.
Upozorenje dolazi nekoliko dana nakon što je američki predsjednik Donald Tramp pozvao Iran na pregovore ili ga suočio sa znatno snažnijim narednim udarom, dok je Teheran ponovio i spremnost na razgovore i odlučnost da uzvrati.
Bušehr je jedina nuklearna elektrana u Iranu koja je trenutno u pogonu, a u njoj rade stotine ruskih stručnjaka, rekao je predsjednik Vladimir Putin prošle godine. Rusija takođe gradi dodatne nuklearne objekte na istoj lokaciji.
Iako je američki napad na iransku nuklearnu infrastrukturu u junu prošle godine zaobišao Bušehr, Lihačov je ranije upozorio da bi svaki napad na reaktorski kompleks mogao izazvati posljedice uporedive s katastrofom u Černobilju iz 1986. godine.
- Nadamo se da će strane u sukobu poštovati svoje obaveze u vezi s nepovredivošću ove teritorije (Bušehr) - kazao je Aleksej Lihačov, generalni direktor Državne korporacije za atomsku energiju Rosatom.
Lihačov je rekao da „drže prst na pulsu“ i da će, u saradnji s Ministarstvom vanjskih poslova i Ministarstvom odbrane, biti spremni da sprovedu „mjere evakuacije ako to bude potrebno“.
Ova izjava odražava dvostruki pristup Moskve: nastavak tehničke saradnje s Iranom, uz istovremenu pripremu kriznih planova u uslovima rastućih američko-iranskih tenzija.
Rusija podržava pravo Teherana na korišćenje nuklearne energije u mirnodopske svrhe, a Iran i dalje negira da teži razvoju nuklearnog oružja. Ipak, prisustvo „stotina“ ruskih radnika u Bušehru unosi direktnu ljudsku dimenziju u svaku potencijalnu vojnu eskalaciju.
Tramp je u srijedu ponovo pojačao pritisak na Teheran, pozivajući ga da „sjedne za pregovarački sto“ i odrekne se nuklearnog oružja, uz upozorenje da bi svaki naredni američki napad bio „daleko gori“ od prethodnih.
Lihačovljevo pozivanje na moguću katastrofu razmjera Černobilja naglašava kvalitativnu razliku između udara na postrojenja za obogaćivanje i napada na reaktor koji je u pogonu. Černobilj iz 1986. godine i dalje predstavlja mjerilo rizika nuklearnih katastrofa, a ruski zvaničnici su u više navrata isticali ranjivost Bušehrа kao crvenu liniju.
Trenutni zastoj povezuje nekoliko vremenskih linija: američki napad iz juna prošle godine koji je poštedio Bušehr, Putinovo otkrivanje prisustva stotina ruskih radnika na toj lokaciji, Trampovo najnovije upozorenje u srijedu te Lihačovljevu izjavu da su mjere evakuacije spremne. Svaki od ovih događaja označava sve tješnju povezanost između vojnog signaliziranja i izloženosti civilne nuklearne infrastrukture.
Za Moskvu, planiranje evakuacije predstavlja i bezbjednosnu mjeru i diplomatski signal, naglašavajući da bi svako širenje sukoba direktno pogodilo ruske državljane i infrastrukturu koju je izgradila Rusija.
Za Teheran, ove izjave dodatno potkrepljuju argument da rizici eskalacije daleko prevazilaze bilateralne odnose između SAD-a i Irana.
Za Vašington, Bušehr predstavlja ograničenje, s obzirom na katastrofalne posljedice koje je Lihačov opisao i prisustvo stranog osoblja.
Zajedno, izjave iz Moskve, Vašingtona i Teherana pokazuju kako je Bušehr postao žarišna tačka u kojoj se danas prepliću nuklearna bezbjednost, prisustvo stranog osoblja i nadmetanje velikih sila.

Rusija spremna na evakuaciju osoblja iz nuklearne elektrane Bušehr zbog rastućih tenzija između SAD-a i Irana

Španija ide protiv evropskog trenda i planira da omogući šansu stotinama hiljada migranata koji su bez dokumenata da dobiju legalan boravak. Ta odluka je, međutim, produbila političke podjele u zemlji, prenosi Dojče vele.
Ljevičarska vlada Španije odobrila je u utorak ubrzani plan kojim će do 500.000 migranata bez dokumenata, većinom iz Latinske Amerike i Afrike, moći da podnesu zahtjev za dobijanje legalnog statusa boravka.
Taj potez predstavlja jednu od najvećih legalizacija boravka u Evropi u posljednjih nekoliko godina i u suprotnosti je sa širim trendom u kojem mnoge evropske vlade uvode strožu politiku po pitanju migracija.
Kako će se sprovesti novo pravilo?
Ministarka za migracije Elma Saiz objasnila je da se nova mjera odnosi na osobe koje su u Španiji boravile najmanje pet mjeseci zaključno sa 31. decembrom 2025. godine – ali pod uslovom da mogu da dokažu da nemaju krivični dosije. Prijavljivanje bi trebalo da bude otvoreno od aprila do 30. juna, a ukoliko dobiju dozvolu, njome bi ljudima bilo omogućeno da rade u bilo kom sektoru i bilo gde u zemlji.
Podnosiće se zahtjev za jednogodišnju dozvolu boravka uz mogućnost obnavljanja, dok bi djeci dozvola bila izdavala na pet godina.
“Danas je istorijski dan“, ocijenila je ministarka Saiz i istakla da vlada ovim potezom jača migracioni model zasnovan na ljudskim pravima, integraciji i usklađenosti s ekonomskim rastom i društvenom kohezijom.
Mjera usvojena „kraljevskim dekretom“
Premijer Pedro Sančez više puta je naglašavao da migracije predstavljaju ključni oslonac za ekonomski učinak Španije, navodeći da su one zaslužne za oko 80 odsto ekonomskog rasta tokom prethodnih šest godina i da su donijele približno deset odsto prihoda od doprinosa za socijalno osiguranje.
Stopa nezaposlenosti u Španiji pala je ispod 10 odsto krajem 2025, pri čemu su stranci činili većinu među novozaposlenima u posljednjem kvartalu prošle godine.
Novi plan je, inače, usvojen tzv. „kraljevskim dekretom“, što je vladi omogućilo da zaobiđe parlament, u kojem nema stabilnu većinu.
Podršku joj je pružila krajnje lijeva stranka Podemos, čiji su lideri taj potez ocijenili kao moralni odgovor na antimigrantsku retoriku, nakon sporazuma koji je pomogao da se ojača krhka parlamentarna pozicija premijera Sančeza.
Šta kaže opozicija?
Alberto Nunjez Feiho, lider opozicione Narodne stranke desnog centra, izjavio je da je plan vlade osmišljen kako bi se „skrenula pažnja“ sa željezničke nesreće u kojoj je 18. januara poginulo 45 ljudi na jugu zemlje.
“U socijalističkoj Španiji nezakonitost se nagrađuje. Sančezova migraciona politika jednako je nepromišljena kao i njegova željeznička politika“, rekao je, a prenosi Dojče vele.
Krajnje desničarska stranka Voks najavila je pokretanje pravnih postupaka protiv nove vladine mjere. Rukovodstvo stranke saopštilo je da će se obratiti Vrhovnom sudu čim dekret bude objavljen, uz zahtev za uvođenje privremenih mjera kojima bi se obustavila njegova primjena.
Voks tvrdi da je zaobilaženje parlamenta u pitanju takvog obima neprihvatljivo i optužuje evropske institucije za „opasnu pasivnost“, zahtijevajući jasan odgovor.
Pohvale, ali i kritike
Španija trenutno ima oko 49,4 miliona stanovnika, uključujući i 7,1 milion stranaca. Procjene Instituta Funkas pokazuju da je početkom 2025. oko 840.000 ljudi živjelo u toj zemlji bez dozvole za boravak.
Posljednja velika legalizacija boravka migranata sprovedena je 2005. godine, tokom mandata premijera Hosea Luisa Rodrigesa Zapatera, koji pripada istoj stranci kao i današnji šef vlade Sančez.
Odluku vladajućih političara pozdravile su organizacije koje se zalažu za prava migranata, kao i Rimokatolička crkva, a tu mjeru su ocijenile kao čin društvene pravednosti. Kritičari, međutim, upozoravaju da takav pristup izdvaja Španiju od ostatka Evrope, gdje se države okreću ka strožim kontrolama migracija.

Španija legalizuje pola miliona migranata

Projekat „Prođoh Crnom Gorom – Made in Montenegro“ donosi jedinstvenu seriju od 25 ilustriranih razglednica, kroz koje su po prvi put objedinjeno predstavljene sve crnogorske opštine, svaka sa svojim prepoznatljivim simbolom, arhitekturom ili motivom. U vremenu kratke pažnje i brzih vizuelnih sadržaja, ovaj projekat vraća fokus na razglednicu kao vrijedan kulturni medij i savremeni nosilac identiteta prostora.
Iza projekta stoji kompanija VIVA VERO d.o.o, koja se primarno bavi izdavaštvom knjiga i časopisa, kao i organizacijom brojnih kulturnih događaja. Nosilac projekta je arhitekta Vildan Ramusović, dok je u njegovoj realizaciji učestvovala i Nikolina Ćoso, studentica Fakulteta za dizajn i multimediju Univerziteta Donja Gorica.
Njihova saradnja rezultirala je autorskom edicijom koja spaja savremeni grafički dizajn, ilustraciju i štampani medij, oslanjajući se istovremeno na tradiciju razglednice i moderan vizuelni izraz.
Umjesto klasičnog suvenira, razglednice su zamišljene kao mali vizuelni zapisi o prostoru – kao način da se kulturna, prirodna i arhitektonska raznolikost Crne Gore sagleda cjelovito, ravnopravno i bez hijerarhije. Svaka opština dobila je svoje mjesto i svoju priču, što projektu daje dodatnu simboličku vrijednost u kontekstu očuvanja lokalnih identiteta.
Posebna vrijednost projekta ogleda se u njegovoj edukativnoj dimenziji. Razglednice su tehnički i konceptualno osmišljene tako da mogu funkcionisati i kao interaktivna igra – grafički i tekstualni dio razdvajaju se perforacijom, čime se podstiče aktivno učenje i povezivanje slike sa informacijom.
Na taj način, projekat se naročito obraća djeci i mladima, ali i roditeljima koji žele da na jednostavan, kreativan i vizuelno privlačan način približe bogatstvo gradova, simbola i prostora Crne Gore.

Tag: mladen-rakcevic