Arktik postaje novo poprište nadmetanja velikih sila, Evropa jača prisustvo na krajnjem sjeveru

Prijetnje Donalda Trampa Grenlandu, ruska agresija na Ukrajinu i globalna trka za kritično važne sirovine guraju Arktik u sam vrh evropske političke agende.

Finski grad Rovanijemi, poznat kao „kapija Arktika“, nalazi se tačno na Sjevernom polarnom krugu, piše Dojče vele. Dok njegove šume u jesenjim bojama dočekuju evropske lidere, oni su se tu, na poziv finskog premijera Peterija Orpa, okupili kako bi razgovarali o novoj strategiji Evropske unije za Arktik.

Klimatske promjene i ruski rat protiv Ukrajine doveli su krajnji sjever Evrope u centar pažnje.

- Postoji velika potreba za konkretnim djelovanjem EU na Arktiku. Naše bezbjednosno okruženje suštinski se promijenilo. Arktik je postao centralno poprište nadmetanja velikih sila - rekao je Orpo.

Finski premijer dodao je da i ogromni prirodni resursi tog regiona privlače sve veće interesovanje.

Novo bezbjednosno okruženje na krajnjem sjeveru

Promijenjena bezbjednosna situacija bila je glavna tema samita. Šefica diplomatije EU Kaja Kalas upozorila je da Rusija ponovo otvara nekadašnje sovjetske vojne baze u regionu i sprovodi raketne vježbe na krajnjem sjeveru.

- Vidimo i da Kina pokazuje sve veće interesovanje za region, zbog čega moramo ostati oprezni - kazala je Kalas.

Lideri su se okupili u najsevernijoj finskoj vazduhoplovnoj bazi. Pod vedrim nebom posmatrali su demonstracioni let finskih borbenih aviona.

Premijer Orpo bezbjednost je postavio u samo središte razgovora. Iz Rovanijemija finsko vazduhoplovstvo neprekidno nadzire evropsku arktičku granicu sa Rusijom.

Njemački kancelar Fridrih Merc, koji je uprkos političkim problemima kod kuće doputovao na samit, ocijenio je da region postaje sve važniji za evropsku bezbjednost.

- Ovaj region postao je geopolitičko žarište. Rusija ovdje jača svoje vojne kapacitete i svakodnevno koristi svoje prisustvo za hibridne aktivnosti - rekao je Merc, ali i istakao da Arktik nije samo bezbjednosno pitanje, već i velika ekonomska prilika, posebno kada je riječ o kritično važnim sirovinama.

Saradnju zamijenilo suparništvo

- Još od Putinovog dolaska na vlast Rusija razvija vojne kapacitete svuda, pa i na Arktiku - kaže Timo Koivurova iz Arktičkog centra Univerziteta u Laponiji.

Godinama su zapadne zemlje, uprkos tome, sarađivale sa Moskvom u naučnim istraživanjima i pitanjima klime. Međutim, ruska invazija na Ukrajinu označila je kraj te epohe.

Finska i Švedska su, kao direktnu posljedicu rata, pristupile NATO-u. Time je i finska granica s Rusijom, duga 1.340 kilometara, postala granica NATO-a. To je iz temelja promijenilo bezbjednosnu sliku sjeverne Evrope.

Evropska komisija planira da već u oktobru ove godine predstavi ažuriranu Strategiju EU za Arktik, usvojenu 2021. godine.

U zajedničkoj deklaraciji sa samita traže se veća ulaganja u vojnu mobilnost, prekograničnu povezanost i kritičnu infrastrukturu na krajnjem sjeveru Evrope, uključujući saobraćajne veze, digitalne mreže i satelitske tehnologije.

Koivurova smatra da je Rusija trenutno koncentrisana na rat u Ukrajini, koji joj troši značajne vojne resurse.

- Ali kada taj rat jednog dana bude završen, a biće završen, Rusija će vrlo vjerovatno mnogo ulagati i u sjeverne regione, jer su oni od ogromnog značaja za njenu ukupnu bezbjednost - rekao je on za Dojče vele.

Amerika kao dodatni izvor napetosti

Prema Koivurovinom mišljenju, Arktik trpi posljedice i zbog napetosti među zapadnim partnerima. On posebno ukazuje na predloge američkog predsjednika Donalda Trampa u vezi sa Kanadom i Grenlandom.

- Trampova ideja da Kanada postane 51. savezna država SAD ili da Amerika kupi Grenland predstavlja ozbiljan problem za saradnju zapadnih arktičkih država - smatra Koivurova.

To je, kaže on, dodatni faktor pritiska u upravljanju Arktikom.

Dugogodišnji poznavalac regiona Marku Heikila smatra da se Arktik sve više dijeli na tri bloka. Prema njegovom mišljenju, Rusija čini jedan blok. Drugi čine zemlje Evropske unije, Norveška, Island i Kanada, koje se i dalje zalažu za međunarodni poredak zasnovan na pravilima, klimatsku politiku i prava autohtonih naroda.

- Zvanični stav SAD danas se značajno razlikuje od onoga što je nekada bio - ukazuje Heikila.

Klimatske promjene preoblikuju Arktik

Istovremeno, klimatske promjene mijenjaju Arktik brže nego bilo koji drugi region na svijetu. Naučnici očekuju da bi centralni dio Sjevernog ledenog okeana između 2040. i 2050. godine tokom ljeta mogao da ostane gotovo bez leda.

Povlačenje ledenog pokrivača daje regionu novi strateški značaj. Otvaraju se nove pomorske rute koje znatno skraćuju udaljenosti između velikih trgovinskih centara i stvaraju nove ekonomske i geopolitičke mogućnosti.

Ali upravo je klima postala još jedna tačka sporenja između SAD-a i mnogih njihovih arktičkih saveznika.

- Klimatske promjene su od ogromnog značaja za Arktik. Region se zagrijava četiri puta brže od globalnog prosjeka. Sve što danas radimo na Arktiku na ovaj ili onaj način povezano je s klimatskim promjenama - kaže Koivurova.

Dodaje da je pristup administracije Donalda Trampa značajno uticao na međunarodnu saradnju, uključujući i rad Arktičkog savjeta.

- SAD trenutno blokiraju svako pominjanje klimatskih promjena. To je zaista velika promjena - rekao je Koivurova.

Orpo: Ojačati otpornost Arktika

Na kraju samita finski premijer Peteri Orpo pozvao je na nova ulaganja kako bi se povećala otpornost regiona.

- Moramo da ojačamo otpornost Arktika kroz strateške investicije u infrastrukturu, transportne mreže dvojne namjene, kritične sirovine, ledolomce i tehnološke inovacije - poručio je Orpo.

Grad Rovanijemi je širom svijeta poznat kao dom Deda Mraza. Nedaleko od muzeja i naučnog centra „Arktikum“, gdje su se sastali evropski lideri, nalazi se i „Selo Deda Mraza“, sa zvaničnom poštom Deda Mraza koja radi tokom cijele godine. Posjetioci tamo mogu lično da upoznaju najpoznatijeg stanovnika Laponije.

Da li je neko od učesnika samita to i učinio i šta je eventualno poželio, ostalo je nepoznato.