Predsjednik Opštine Budva, Nikola Jovanović, tvrdi da je na brodu Morskog dobra organizovana žurka.&nbsp;
- Službeni brod, privatni dernek. Nakon što je direktor JP “Morsko dobro” Mladen Mikijelj prošle subote uhvaćen kako u neradni dan krstari službenim čamcem do Ade Bojane, sada objavljujemo i specijalno izdanje – video sa privatne žurke na državnom brodu - navodi Jovanović u objavi na Fejsbuku.&nbsp;
Na snimku se, ističe Jovanović, jasno vidi kako “nepoznate” osobe ulaze i “borave” na plovilu.&nbsp;
- Vjerovatno u sklopu “redovnog nadzora turističkog potencijala”. Jer ko kaže da more treba da koristi narod – kad može Mikelj i ekipa? Budžetsko, a veselo. Državno, a privatno - poručio je Jovanović i objavio snimak.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKonteZanovic%2Fstatus%2F1940516408284319813&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.8125%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fshare%2Fr%2F19co2EmcWn%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

(VIDEO) Jovanović tvrdi da je na brodu Morskog dobra organizovana žurka: Službeni brod, privatni dernek

Zloupotreba državnih resursa po mjeri onih koji danas sebe nazivaju “oslobodiocima” iako ih do 2020. godine nije bilo niti na jednom protestu protiv bivšeg režima, napisao je na društvenim mrežama predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović, uz snimak, na kojem je kako je navedeno, direktor Morskog dobra Mladen Mikijelj u zloupotrebi službenog vozila.
Jovanović je uporedio prethodne državne funkcionere sa sadašnjima. 
- Upoređujući prethodne državne funkcionere koji su uzimali šakom i kapom, ogrezli u korupciji koja je trajala 30 godina, čini mi se da su bili pripravnici za ove današnje - dodao je Jovanović. 
Prema njegovim riječima, od pitanja “ko je pušio o trošku države” došli smo do subotnje upotrebe plovila Morskog dobra dok se očekuje nabavka novog ministarskog plovila od 400.000 eura koje će se koristiti nedjeljom.
- Sve je to dobro samo dok se ori pjesma “Morem plovi jedna mala barka…”. Biće da je ovo napad po nacionalnoj osnovi - napisao je Jovanović. 
<div class="embed-block">www.facebook.com/watch/?v=1859552004616212</div>

Jovanović: Mikijelj u zloupotrebi službenog vozila

Predsjednik Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) Budva Milan Tičić kazao je da je tačna informacija da Morsko dobro planira da nabavi luksuzno plovilo vrijedno 400.000 eura sa PDV-om, uz konstataciju "Kuća mu ga daje".
Tičić je kazao da je direktor Morskog dobra Mladen Mikijelj, na pitanje članova Odbora direktora o čemu je riječ i zašto je tu stavku uvrstio u Plan javnih nabavki te firme za ovu godinu, samo kazao da je riječ o “plovilu za protokolarne svrhe i upotrebnu od strane strateških partnera Morskog dobra i investorora”, te da se ono kupuje na inicijativu resornog ministra Slavena Radunovića.
- Na čuđenje članova Odbora direktora zbog tog poteza, Mikijelj ih je samo upitao: "Pa zar biste vi rekli ne ministru?" - naveo je Tičić na svom nalogu na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMilanTicic%2Fstatus%2F1936063441862607037%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1936063441862607037%7Ctwgr%5E597aac249c06fac0d5c36e778edd8bda2d0f2640%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tičić o kupovini novog luksuznog plovila za Morsko dobro: Mikijelj samo pitao zar bi rekli ne ministru?

Dok Javno preduzeće „Morsko dobro“, pod rukovodstvom kadra Nove srpske demokratije (NSD) Mladena Mikijelja i uz inicijativu ministra Slavena Radunovića planira da potroši 400.000 eura novca građana na luksuznu jahtu, građani Tivta već mjesecima čekaju da to državno preduzeće uplati sredstva za uređenje šetališta „Belane“, za koja je potpisan zvanični sporazum sa Opštinom Tivat još u novembru prošle godine, kazali su iz tivatskog Evropskog saveza.&nbsp;
Kako navode u saopštenju, da stvar bude gora, šetalište „Belane“ nije samo gradski projekat – to je javni prostor koji koriste porodice, turisti, djeca i stariji sugrađani.&nbsp;
- To je lice našeg grada - dodaju iz Evropskog saveza.&nbsp;
Umjesto da, kako kažu, sredstva idu tamo gdje su najpotrebnija – u infrastrukturu, uređenje obale, u projekte koji doprinose kvalitetu života svih građana – vlast bira da se vozi u jahtama.
- Ova neodgovorna i nedopustiva praksa pokazuje jasan prioritet: privilegije za političku elitu umjesto potreba građana. Zar je moguće da se 400.000 eura može obezbijediti za „protokolarna krstarenja“, a ne i za ispunjenje ugovornih obaveza prema lokalnoj zajednici? - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Kao odbornici Evropskog saveza Tivat pozivaju nadležne institucije da hitno ispitaju ovaj slučaj i spriječe dalju zloupotrebu javnih sredstava.
Oni, kako su naveli, traže obustavu nabavke luksuznog plovila, hitno izmirenje obaveza prema Opštini Tivat, transparentnu reviziju plana javnih nabavki JP Morsko Dobro.
- Vrijeme je da ova vlast nauči da ne postoji „protokolarni prioritet“ veći od interesa građana koji ih plaćaju - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Evropski savez Tivat: Bahatost vlasti – luksuzna jahta prije šetališta za građane Tivta

Pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) danima izuzimaju dokumentaciju iz Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom (JPMD), u vezi sa tenderima za zakup crnogorskih plaža, saznaju Portal ETV i TVE od više izvora u JPMD.
Kako tvrde sagovornici Portala i Televizjje, inspektori su juče, ali i tokom prethodne sedmice, preuzeli materijale koji se odnose na sprovedene postupke javnih oglasa za zakup kupališta. Prema navodima izvora, sumnja se da su pojedini uslovi tendera mijenjani nakon što je proces zvanično završen, što može ukazivati na moguće zloupotrebe.
Direktor JPMD Mladen Mikijelj, ujedno i visoki funkcioner Nove srpske demokratije, nije odgovarao na višestruke pozive Portala ETV, niti na upite poslati putem SMS-a i Vibera.
Podsjetimo, JPMD je tek 30. maja raspisao ponovljeni tender za zakup više desetina crnogorskih plaža, iako je ljetnja sezona na pragu. Otvaranje ponuda zakazano je za 20. jun, svega desetak dana prije jula i samog vrhunca turističke sezone. I dalje veliki broj plaža nema zakupce, što otvara pitanje efikasnosti i transparentnosti u upravljanju obalom.
Situacija je izazvala i javne proteste. Na tivatskoj plaži Belane, jednoj od rijetkih slobodnih u toj opštini, nedavno je održan masovni skup građana, kojem su prisustvovali predstavnici lokalne samouprave, političkih partija, NVO sektora i turisti. Tom prilikom pročitano je pismo predsjednika opštine Tivta Željka Komnenovića, koji je oštro kritikovao rad JPMD:
„Došlo je vrijeme da se o funkcionisanju Javnog preduzeća Morsko dobro, ili kako ga Bokelji zovu – Morsko zlo, konačno izgovore istine. Očekivali smo promjene nakon 2020. godine, ali smo dobili još rigidnije i netransparentnije upravljanje prostorom koji po Ustavu pripada opštinama“, navodi se u poruci.
Zajednički stav svih šest primorskih opština jeste da JPMD u ovom obliku treba ukinuti i transformisati u regulatornu agenciju, dok bi neposredno upravljanje obalom trebalo vratiti lokalnim samoupravama.
Zanimljivo je da je samo tri mjeseca ranije – u martu – samo JPMD javno zatražilo da Specijalno tužilaštvo ispita porijeklo novca ponuđača koji su nudili milionske iznose za zakup plaža.

Miraš Dušević

Draško Đuranović

1250x600

SPO istražuje tendere za crnogorske plaže: Mikijelj ćuti, inspektori izuzimaju dokumentaciju

„Branimo tradiciju, kao način života”, „Belani naš izlaz na more“, „Da se ukine Morsko zlo - a morsko dobro vrati građanima“ - samo su neke od poruka sa današnjeg protestnog skupa građana Tivta koji je održan na plaži Belane - čiji je dio dat u zakup u naredne četiri godine podgoričkoj kompaniji koja je dostavila najbolju ponudu na tenderu JP „Morsko dobro“.
Protestu su, osim građana, prisustvovali predstavnici organa lokalne uprave, odbornici, predstavnici tivatskih političkih partija, NVO sektora i turisti.&nbsp;
Organizatori su naglasili da je problem ujedinio građane Tivta, svih političkih opcija i lokalnu vlast.
<h2>RIGIDNO, NETRANSPARENTNO UPRAVLJANJE PROSTOROM</h2>
Potparolka Opštine Tivat Branka Čelanović pročitala je pismo predsjednika opštine Željka Komnenovića koji nije prisustvovao protestu zbog važnog sastanka Tenderske komisije za davanje aerodroma u koncesiju. Njegovo odsustvo popraćeno je zvižducima.
Komnenović je u pismu poručio da su nakon demokratskih promjena 2020. godine očekivali da će se stvari u vezi funkcionisanja ovog, po mnogo čemu kontroverznog državnog preduzeća, promjeniti.
- Uprkos našim očekivanjima, od onih snaga na političkoj sceni koje se izgleda zalazu za zamjene a ne promjene, dobili smo rigidnu i netransparentnu formu upravljanja prosotorom, koji je po Ustavu Crne Gore, zakonima i Evropskom poveljom o lokalnim sanoupravama, iskljuciva nadležnost opština - naveo je on.
Rekao je da je Morsko dobro od 2018. u tu opštinu uložilo svega 250 hiljada eura za projekat izgradnje obalnog šetališta upravo na ovoj plaži - i to, kako je rekao, uz značajno kašnjenje i izgovore.
- Opština Tivat u isto vrijeme uložila u ovaj projekat preko 700 hiljada eura. Kako je moguće da Morsko dobro kompaniji Civil inžinjer koja je upropastil baš ovaj projekat kao nadzor, izda jedno od malobrojnih javnih kupališta u Tivtu? Pitanja je mnogo, ali odgovor je samo jedan. Tivat kao i sve druge opštine traži da se Morsko zlo ukine a morsko dobro vrati građanima - poručio je Komnenović, što je pozdravljeno aplauzima.
<h2>PROTIV NARODA NE MOŽE NIKO</h2>
Potpredsjednik opštine Tivat Jovan Brinić kazao je da 2020. kad su se desile promjene nijesu ni sanjali da će doći do toga da moraju protestovati protiv Morskog dobra.
- Sa tim istim ljudima sa kojima smo se 30 godina borili za promjene. Za nas je ostalo Morsko zlo a za neke je ostalo dobro. Bile su inicijative za ukidanje Morskog dobra. Ali, najvažniji su građani i svi mi zajedno. To je prava snaga. Protiv naroda ne može niko - kazao je Brinić.&nbsp;
U pripremi je, podsjeća on, novi Zakon o morskom dobru.
- Obećavam da ću se založiti da ovaj Zakon ubrzo bude u Skupštini. Mi se nijesmo zalagali za zamjene nego za promjene. Ovo je građanski - a ne politički skup. Sve ono štro se obećalo 2020. treba tako da bude. Ovo je plaža svih nas, a ne pojedinca. Hvala pojedincima koji su organizovali ovaj veličanstveni sklup - poručio je Toni Janović poslanik PES-a u skupštini Crne Gore.
<h2>DA PONOVO ŽIVIMO OD, A NE PRI MORU</h2>
Dubravka Nikčević je podvukla da ne može tender na ovaj dio obale.
- Zbog par hiljada eura mještani i turisti da ostanu bez dijela obale. Ne borimo se mi za privatni interes, nego za interes svih nas - poručila je ona.
Vatroslav Belan iz Liberalne partije je rekao da oni brane tradiciju, način života, vjekove.
- Ne treba nam sterilna ponuda sa prvom ležaljkom na Lepetane a posljednjom na Luštici. To mora da čuje i Budva i Podgorica i svi koji nas možda i ne razumiju. More bez jedrilice, bez barke… Lokalna uprava, svi mi moramo razumjeti da jednu destinaciju čini njen način života. Nije pitanje tendera i ko će ga dobiti. Pitanje je što će se ovdje činjeti i ne samo ovdje. Da ponovo živimo od mora, a ne samo da živimo pri moru - rekao je Belan.
<h2>POZIV MIKIJELJU</h2>
Aktivista Radovan Novaković je pozvao Mladena Mikijelja da dođe da razgovaraju.
- Ne možemo živjeti sa ultimatumima. Ništa se nije promjenilo u Morskom dobru od 2020. godine. Ovo su organizovali nezadovoljni građani Tivta koji se boje da neće imati više gdje da se okupaju - poručio je Novaković.
Jedinstvena poruka sa protestnog skupa je da se plaže moraju sačuvati kao dio javnog prostora, te da pripadaju mještanima i turistima - a ne zakupcima u interesu profita, koji ograničavaju prva građana slobodnom pristupu obali i moru.
Sa skupa je poručeno i da će se protesti nastaviti ako Morsko dobro ne poništi odluku o zakupu. Protesti će biti na ovoj plaži ili na kružnom toku za Kotor.
Na istoj lokaciji kotorski Caritas danas je sa roniocima organizovao čišćenje podvodnog dijela obale.

Protest u Tivtu: Traži se ukidanje „Morskog zla“ i poništenje odluke o zakupu dijela plaže Belane

Postoje ljudi, za koje na prvi pogled znate da imaju viziju. Koliko god da gledam Mladena Mikijelja, ne mogu to da pronađem u njemu, naveo je na mreži X zamjenik predsjednika SDP i predstavnik Evropskog saveza Petar Odžić. 
- Poslije vizije "transparentnog tendera" za plaže, uvođenja Alabara "na mala vrata" u Ulcinju, nepotpisivanja ugovora sa zakupcima do prvog maja, ustupanje (mimo tendera) određenih kupališta HG Budvanskoj rivijeri (radi vraćanja izbornih dugova) te nakaradnog plana privremenih lokacija u zoni MD, mislim da je bolje da Mladen više nema vizija - istakao je Odžić. 
Prema njegovim riječima, zaobilaznica oko Budve svakako nije ni Mladenova ni vizija NSD.
- O ovom projektu se govori zadnjih 10ak godina, i našao se u izbornom programu gotovo svih partija. Mlađo, ne skreći temu sa zone MD, jad će nas od tebe i "tvojih" privremenih lokacija nać' ovog ljeta - zaključio je Odžić.

Odžić poručio Mikijelju: Ne skreći temu sa zone MD, jad će nas od tebe i "tvojih" privremenih lokacija nać'

Iz koalicije Za budućnost Budve kažu da nadležno Ministarstvo javne uprave na čelu sa ministrom Dukajem i Upravni sud ćute i bivaju nijemi mjesecima na svakodnevno urušavanje ne samo izbornih zakona nego i Statuta opštine Budva i redom, uvijek kada to odgovara Jovanoviću, DPS-u i SDP-u.
Pravno nasilje, dodaju, kojim se među svojim funkcionerima i sljedbenicima diči novi predsjednik Opštine Budva, pojačava se iz dana u dan.&nbsp;
Kako navode, već mjesecima javnost prati Jovanovićevo kršenje zakona i to još od kada je nelegalno postao potpredsjednik Opštine, a potom i kod usvajanja Odluke o privremenom finansiranju Budve, a sve je kulminiralo pravnim skandalima oko izbora predsjednika SO Budva i samog Jovanovićevog izbora.&nbsp;
- Kada je nova koalicija "Budva naš grad" - OKG DPS i SDP preuzela vlast naivno su očekivali da se funkcionisanje vrati u pravne okvire države Crne Gore. Ali izgleda da tako nije mislio dvojac Jovanović - Odžić već su od prve naredne skupštine krenuli sa još grubljim kršenjem zakona - navode u saopštenju.
Ističu da su nekoliko puta ukazali javnosti da je izbor OIK svojevrsna "kruna" vandalskog postupanja nove budvanske skupštinske većine, kada su, kako kažu, od njihove pobjedničke koalicije preoteli ne samo mjesto predsjednika već i mjesta zamjenika i sekretara ovog najvažnijeg izbornog organa.&nbsp;
- Nikola Jovanović i Petar Odžić, podržani od strane starog - novog sekretara Skupštine Berislava Fabrisa oglušili su se i o pismenu naredbu državne izborne komisije i izabrali svoje predstavnike, a našu najjaču političku grupaciju ostavili bez predstavnika u OIK - kažu iz ZBBD.
Jedan od glavnih razloga za ovakvo postupanje, pored pripreme "terena" za buduće izborne zloupotrebe, je, dodaju, namjera da se otme dio odbornika koalicije "Za budućnost Budve", što se u praksi već dešava i takvi pokušaji su svakodnevni.
- Ovakve pravne zloupotrebe ne samo da ugrožavaju izbornu volju građana Budve od strane nove i neprirodne lokalne vlast već i šalju poruku da je sve dozvoljeno i sve moguće ako imate skupštinsku većinu - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Činjenica, kako navode, da se krši Ustav, da su svakodnevno svjedoci nezakonitosti i najprimitivnije samovolje koju sprovode Jovanović i Odžić, nažalost još uvijek nije zainteresovala ni nadležno ministarstvo ali ni tužilaštvo.
- Ostaje da se vidi u narednom periodu da li će odgovarajuće institucije izabrati dodvoravanje novoj budvanskoj vladajućoj koaliciji ili puno poštovanje zakona zemlje u kojoj žive - zaključuje se u saopštenju.

ZBBD: Dukaj i Upravni sud nijemi na naše zahtjeve

U jeku afere koju je premijer Milojko Spajić otvorio potpisivanjem sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima i planovima za izdavanje ulcinjske Velike plaže arapskom investitoru na 99 godina, u drugi plan je pala afera o tenderima JP „Morsko dobro“ za zakup plaža na teritoriji Opštine Budva. Od milionskih iznosa koji su nuđeni na tenderima, do prenamjene plaža u skladu sa političkim potrebama vladajućih partija, budvanska obala je postala prostor za otvorenu političku zloupotrebu i potkusurivanje obećanja datih uoči lokalnih izbora u zamjenu za glasove, piše M porta.
To je jasno iz samog toka procedure raspisivanja tendera, dinamike donošenja odluka, rješenja, izmjena i dopuna ranijih planova i svega onoga što je prethodilo konačnom raspisivanju tendera.
Prema informacijama do kojih je M portal došao iz više izvora, plan direktora JP „Morsko dobro“ Mladena Mikijelja i ministra urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine Slavena Radunovića, odnosno vladajuće koalicije „Za budućnost Crne Gore“, bio je da se čitav niz javnih kupališta u Budvi od rijeke Grđevice skoro do same Zavale dodijele HTP „Budvanska rivijera“, odnosno turisitčkom naselju „Slovenska plaža“, kao prioritetnim zakupcima.&nbsp;
Nakon toga bi, prema prvobitnom planu, „Slovenska plaža“ mogla te iste plaže da dodijeli na korišćenje trećim licima i firmama putem tendera ili direktnih pogodbi, u zavisnosti od toga po kojoj cijeni bi plaže bile izdate.&nbsp;
Podzakupci su trebali biti ljudi koji su u kampanji na različite načine „pomagali“ Mikijelju i koaliciji „Za budućnost Budve“ da dođe do što većeg broja glasova, čime bi bila ispunjena obećanja koja su im data uoči izbora, ali i vraćeni svojevrsni dugovi.
Međutim, ispostavilo se da u sistemu „Budvanske rivijere“ i „Slovenske plaže“ nije baš svako spreman da radi protivzakonite poslove u korist vladajućih partija, pa je od početnog plana moralo da se odustane, odnosno da mu se smanji obim. Ovo turističko naselje je već ranije objavilo oglase za izdavanje lokala i zemljišta koji su u njihovom vlasništvu.
Zbog odbijanja ljudi koji su nadležni za te poslove da potpišu bilo šta u vezi sa takvim tenderima „Morskog dobra“, Mikijelj i Radunović su odlučili da „Slovenskoj plaži“ brzinskom izmjenom niza dokumenata namijene dvije najatraktivnije lokacije na budvanskoj rivijeri, koje su ranije decenijama zakupljivale privatne kompanije, a koje nesporno mogu pripasti „Slovenskoj plaži“ kao hotelska kupališta zbog njihovog položaja u odnosu na hotelsko naselje, kako je propisano pravilnicima i tenderskim dokumentacijama.
M portal je 18. marta uputio pitanja HTP „Budvanska rivijera“ u vezi sa ovom temom, ali i pored obećanja da će odgovori biti poslati, do danas nijesu stigli.
A kako je tekla čitava priča?
<h2>IZBORI I KOMPLIKACIJE</h2>
Ponovljeni lokalni izbori u Budvi održani su 17. novembra 2024. godine, što je bio drugi po redu „okršaj“ nekada jedinstvene vladajuće koalicije okupljene oko Nove srpske demokratije Andrije Mandića.&nbsp;
Stvari su se značajno promijenile nakon hapšenja bivšeg predsjednika Opštine Mila Božovića, pa se vladajuća partija podijelila na one koji su ostali lojalni Božoviću, okupljeni oko aktuelnog predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića, i drugu struju koja je ostala vezana za Mandića.&nbsp;
Kampanja je proticala u veoma napetoj atmosferi, a građani Budve su svjedočili do tada neviđenim ucjenama, zastrašivanjima, obećanjima, pa čak i miješanju organizovanih kriminalnih grupa u predizborne aktivnosti. Nakon što je izborni rezultat između ove dvije grupacije bio gotovo izjednačen, do formiranja vlasti je moralo doći kroz pregovore.&nbsp;
U trenutku dok je još, makar formalno, postojala mogućnost da izborna lista Nikole Jovanovića uđe u koaliciju sa listom koju je predvodio direktor „Morskog dobra“ Mladen Mikijelj, Upravni odbor „Morskog dobra“ 12. decembra održava sjednicu na kojoj donosi Predlog Odluke o davanju u zakup/na korišćenje djelova morskog dobra broj 0203-4581/9. Ova Odluka nije objavljena na sajtu „Morskog dobra“, kao i još neke koje su donijete u periodu nakon toga. Predsjednica Upravnog odbora JP „Morsko dobro“ je Zvezdana Janović, supruga direktora Agencije na nacionalnu bezbjednost Ivice Janovića, kuma Branka Krvavca, šefa kabineta premijera Milojka Spajića.
U međuvremenu, stvari se komplikuju za Mikijelja i Novu srpsku demokratiju. Trećeg februara, nakon ranije burno prekinute sjednice Skupštine Opštine i uz prisustvo policije, održana je sjednica na kojoj je izborom Petra Odžića iz Evropskog saveza za predsjednika Skupštine Opštine formirana nova budvanska vlast. Nedugo potom za predsjednika Opštine izabran je Nikola Jovanović, a Mikijelj i Nova srpska demokratija su time nakon gotovo deset godina izgubili vlast u najbogatijoj crnogorskoj opštini.
Sada je trebalo brzo djelovati, povući poluge moći sa državnog nivoa i sačuvati Mikijeljovu poziciju u „Morskom dobru“, jer mu je i tu uskoro isticao mandat, a predizborna obećanja i svojevrsni dugovi su se morali vraćati.
<h2>BRZINSKO USVAJANJE DOKUMENATA</h2>
Upravni odbor „Morskog dobra“ ponovo zasijeda 10. februara 2025. godine, svega sedam dana nakon formiranja vlasti u Budvi i usvaja Izmjene i dopune Predloga Odluke o davanju u zakup/na korišćenje djelova morskog dobra broj 0203-725/3 kao i Predlog Odluke o davanju u zakup/na korišćenje djelova morskog dobra broj 0203-725/4. Ni ovih odluka nema na sajtu „Morskog dobra“.
Već sjutra, 11. februara 2025, Vlada Crne Gore daje saglasnost na ovaj dokument zaključkom broj 10-339/25-433/2 i nakon toga je moglo da se uđe u proceduru za raspisivanje tendera za zakup plaža. &nbsp;
Da se radilo „tajno i organizovano“, govori i podatak da je istog dana Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine donijelo, a Vlada usvojila na elektronskoj sjednici, Izmjene i dopune Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024-2028. godine.
Ovaj dokument je usvojen bez obavezne prethodne sjednice Vladine Komisije za ekonomska pitanja (KEP), zbog čega dio ministara nije glasao za njega.
U ovakvu dinamiku se, prema riječima više izbora M portala, ušlo samo zbog jedne stvari – kako niko iz „Budvanske rivijere“ i „Slovenske plaže“ nije htio da učestvuje svojim potpisom u ranije zamišljenoj igranci vraćanja predizbornih dugova Radunovića i Mikijelja, pristupilo se izmjenama i dopunama Programa koji je već usvojen prošle godine.
Naime, u aprilu 2024. godine Program privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024- 2028. već je usvojen dok je na čelu Ministarstva bio Janko Odović i nije bilo potrebe za tako brzinskim promjenama.
Ključna stvar izmijenjenog dokumenta kada je Budva u pitanju – do tada javna kupališta 10B i 10F, dvije najatraktivnije lokacije na budvanskoj rivijeri koje su do sada decenijama zakupljivali privatnici, pretvorena su u hotelska kupališta, čime je pravo prvenstva na tenderima dato „Slovenskoj plaži“. Ujedno je povšina obje plaža povećana obuhvatom okolnih privatnih parcela.
Potom slijedi još jedna odluka Upravnog odbora „Morskog dobra“ od 14. februara koje nema na sajtu pod brojem 0203-824/3, a na koju Vlada opet ekspresno sjutra daje saglasnost Zaključkom broj 10-332/25-511/2 od 15.02.2025. godine.33
Samo četiri dana kasnije ministar Radunović je napadnut baš u Budvi, kada je na njega nasrnuo jedan od lokalnih ugostitelja. Radunović je u tom trenutku bio u društvu Branka Ćupića, jednog od budvanskih hotelijera i, samim tim, potencijalnih zakupaca hotelskih plaža.
Prenamijenjene i proširene plaže 10B i 10F date su na tender kroz oglas koji je Morsko dobro objavilo 20. februara. &nbsp;
Brza akcija koju su sproveli Radunović, Mikijelj i Vlada Crne Gore neminovno ostavlja posljedice – JP „Morsko dobro“ još uvijek nije revidiralo „Atlas crnogorskih plaža i kupališta“, odnosno u njega nijesu unijete sve promjene koje su sproveli i brzinski usvojili ministarstvo i Vlada. Tim dokumentom se JP „Morsko dobro“ i zakupci upravljaju prilikom raspisivanja tendera, pa se tamo budvanske plaže 10B i 10F još uvijek vode kao javna kupališta i sa starom površinom.
<h2>POLITIČKA TRGOVINA KAO EPILOG</h2>
Čitava situacija oko tendera za zakup crnogorskih plaža dodatno je zakomplikovana kada je 7. marta premijer Spajić na sjednici Vlade odbio prijedlog ministra Radunovića da Mladen Mikijelj ponovo bude imenovan za direktora JP „Morsko dobro“. Iz Spajićevog kabineta je uslijedilo banalno obrazloženje da će imenovanje direktora uslijediti kada bude ispoštovana procedura za usvajanje takvog prijedloga. U igri je ipak, kako tvrde izvori M portala, bilo neporedivo više od puke funkcije.
Priča o zakupu plaža u Ulcinju se već ozbiljno zatalasala, protiv novih rješenja su se pobunili Privredna komora, Zajednica opština i raniji zakupci, a postojala je mogućnost da se nezadovoljstvo proširi na ostale primorske opštine. Takav scenario nije pogodovao Spajiću, čiji bi dogovor sa arapskim investitorom za Veliku plažu mogao da propadne bez podrške „Morskog dobra“ i Radunovićevog ministarstva. Sa druge strane, NSD, Radunović i Mikijelj su htjeli da po svaku cijenu sačuvaju Mikijeljevu fotelju, prvenstveno kako bi zbrinuli svoj kadar, a potom i zbog toga što je JP „Morsko dobro“ idealan resurs za političku zloupotrebu, bilo da je riječ o partijskom zapošljavanju ili o crpljenju finansijskih resursa iz tog javnog preduzeća.
Podsjećaju da je Specijalnom državnom tužilaštvu tokom kampanje za lokalne izbore u Budvi upućena anonimna prijava o pretvaranju „Morskog dobra“ u izborni štab Mladena Mikijelja, kao i o boravku pripadnika određenih organizovanih kriminalnih grupa u prostorijama preduzeća.
Zbog takvog odnosa snaga u Vladi svima je bilo u interesu da Mikijelj ponovo bude imenovan za direktora „Morskog dobra“, kako bi partijski apetiti i PES i NSD bili zadovoljeni, a svačiji projekat mogao da se odvija nesmetano.
U „kontrolu snaga“ u Vladi na kraju je morao da se uključi i Spajićev najjači neformalni adut – ujak Sreten Kankaraš, koji važi za čovjeka sa neograničenim uticajem na dešavanja u Vladi. Kankaraš se 14. marta sastao sa Radunovićem i Mandićem u jednom podgoričkom lokalu, o čemu je M portal izvijestio. Da je sastanak završen dogovorom u korist i PES i NSD bilo je jasno već na narednoj sjednici Vlade, kada je Mikijelj ponovo imenovan za direktora JP „Morsko dobro“.
Time su širom otvorena vrata za zadovoljavanje političkih apetita ključnih partija vlasti na državnom nivo, kao i za „valorizacije“ plaža u skladu sa političkim dogovorima i trgovinama koji nijesu u interesu građana Crne Gore i inače veoma posrnule turističke privrede.&nbsp;

Za dva dana plaže pretvorene iz javnih u hotelska kupališta

Zamjenik predsjednika Socijaldemokratske partije i predstavnik Evropskog saveza Petar Odžić je kazao da investitor koji je 'uzeo' Veliku plažu, nezakonito prepušta plaže bivšim zakupcima, te poručuje ministru prostornog planiranja urbanizma i državne imovine Slavenu Radunoviću i funkcioneru Nove srpske demokratije (NSD) i direktoru JP Morsko dobro Mladenu Mikijelju da vrate ingerencije lokalnim samoupravama.
- Sami izmijenili procedure i uslove na tenderu kako bi omogućili zloupotrebe, izbacili odredbu zabrane licima koja su krivično gonjena da se prijave na tenderu. Neposredno posle otvaranja ponuda pozvali SDT da preispita ponude, a sada sumnjaju i na zloupotrebe i pranje novca -naveo je na mreži X Odžić.&nbsp;
Veliko bravo, dodaje, za znalce!
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FOdzicPetar%2Fstatus%2F1904599391979135398&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Odžić: Investitor koji je 'uzeo' Veliku plažu, nezakonito prepušta plaže bivšim zakupcima

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: mladen-mikijelj