Predsjednik Opštine Budva, Nikola Jovanović, tvrdi da je na brodu Morskog dobra organizovana žurka.&nbsp;
- Službeni brod, privatni dernek. Nakon što je direktor JP “Morsko dobro” Mladen Mikijelj prošle subote uhvaćen kako u neradni dan krstari službenim čamcem do Ade Bojane, sada objavljujemo i specijalno izdanje – video sa privatne žurke na državnom brodu - navodi Jovanović u objavi na Fejsbuku.&nbsp;
Na snimku se, ističe Jovanović, jasno vidi kako “nepoznate” osobe ulaze i “borave” na plovilu.&nbsp;
- Vjerovatno u sklopu “redovnog nadzora turističkog potencijala”. Jer ko kaže da more treba da koristi narod – kad može Mikelj i ekipa? Budžetsko, a veselo. Državno, a privatno - poručio je Jovanović i objavio snimak.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKonteZanovic%2Fstatus%2F1940516408284319813&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.8125%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fshare%2Fr%2F19co2EmcWn%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

(VIDEO) Jovanović tvrdi da je na brodu Morskog dobra organizovana žurka: Službeni brod, privatni dernek

Zloupotreba državnih resursa po mjeri onih koji danas sebe nazivaju “oslobodiocima” iako ih do 2020. godine nije bilo niti na jednom protestu protiv bivšeg režima, napisao je na društvenim mrežama predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović, uz snimak, na kojem je kako je navedeno, direktor Morskog dobra Mladen Mikijelj u zloupotrebi službenog vozila.
Jovanović je uporedio prethodne državne funkcionere sa sadašnjima. 
- Upoređujući prethodne državne funkcionere koji su uzimali šakom i kapom, ogrezli u korupciji koja je trajala 30 godina, čini mi se da su bili pripravnici za ove današnje - dodao je Jovanović. 
Prema njegovim riječima, od pitanja “ko je pušio o trošku države” došli smo do subotnje upotrebe plovila Morskog dobra dok se očekuje nabavka novog ministarskog plovila od 400.000 eura koje će se koristiti nedjeljom.
- Sve je to dobro samo dok se ori pjesma “Morem plovi jedna mala barka…”. Biće da je ovo napad po nacionalnoj osnovi - napisao je Jovanović. 
<div class="embed-block">www.facebook.com/watch/?v=1859552004616212</div>

Jovanović: Mikijelj u zloupotrebi službenog vozila

Predsjednik Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) Budva Milan Tičić kazao je da je tačna informacija da Morsko dobro planira da nabavi luksuzno plovilo vrijedno 400.000 eura sa PDV-om, uz konstataciju "Kuća mu ga daje".
Tičić je kazao da je direktor Morskog dobra Mladen Mikijelj, na pitanje članova Odbora direktora o čemu je riječ i zašto je tu stavku uvrstio u Plan javnih nabavki te firme za ovu godinu, samo kazao da je riječ o “plovilu za protokolarne svrhe i upotrebnu od strane strateških partnera Morskog dobra i investorora”, te da se ono kupuje na inicijativu resornog ministra Slavena Radunovića.
- Na čuđenje članova Odbora direktora zbog tog poteza, Mikijelj ih je samo upitao: "Pa zar biste vi rekli ne ministru?" - naveo je Tičić na svom nalogu na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMilanTicic%2Fstatus%2F1936063441862607037%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1936063441862607037%7Ctwgr%5E597aac249c06fac0d5c36e778edd8bda2d0f2640%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tičić o kupovini novog luksuznog plovila za Morsko dobro: Mikijelj samo pitao zar bi rekli ne ministru?

Dok Javno preduzeće „Morsko dobro“, pod rukovodstvom kadra Nove srpske demokratije (NSD) Mladena Mikijelja i uz inicijativu ministra Slavena Radunovića planira da potroši 400.000 eura novca građana na luksuznu jahtu, građani Tivta već mjesecima čekaju da to državno preduzeće uplati sredstva za uređenje šetališta „Belane“, za koja je potpisan zvanični sporazum sa Opštinom Tivat još u novembru prošle godine, kazali su iz tivatskog Evropskog saveza.&nbsp;
Kako navode u saopštenju, da stvar bude gora, šetalište „Belane“ nije samo gradski projekat – to je javni prostor koji koriste porodice, turisti, djeca i stariji sugrađani.&nbsp;
- To je lice našeg grada - dodaju iz Evropskog saveza.&nbsp;
Umjesto da, kako kažu, sredstva idu tamo gdje su najpotrebnija – u infrastrukturu, uređenje obale, u projekte koji doprinose kvalitetu života svih građana – vlast bira da se vozi u jahtama.
- Ova neodgovorna i nedopustiva praksa pokazuje jasan prioritet: privilegije za političku elitu umjesto potreba građana. Zar je moguće da se 400.000 eura može obezbijediti za „protokolarna krstarenja“, a ne i za ispunjenje ugovornih obaveza prema lokalnoj zajednici? - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Kao odbornici Evropskog saveza Tivat pozivaju nadležne institucije da hitno ispitaju ovaj slučaj i spriječe dalju zloupotrebu javnih sredstava.
Oni, kako su naveli, traže obustavu nabavke luksuznog plovila, hitno izmirenje obaveza prema Opštini Tivat, transparentnu reviziju plana javnih nabavki JP Morsko Dobro.
- Vrijeme je da ova vlast nauči da ne postoji „protokolarni prioritet“ veći od interesa građana koji ih plaćaju - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Evropski savez Tivat: Bahatost vlasti – luksuzna jahta prije šetališta za građane Tivta

Pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) danima izuzimaju dokumentaciju iz Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom (JPMD), u vezi sa tenderima za zakup crnogorskih plaža, saznaju Portal ETV i TVE od više izvora u JPMD.
Kako tvrde sagovornici Portala i Televizjje, inspektori su juče, ali i tokom prethodne sedmice, preuzeli materijale koji se odnose na sprovedene postupke javnih oglasa za zakup kupališta. Prema navodima izvora, sumnja se da su pojedini uslovi tendera mijenjani nakon što je proces zvanično završen, što može ukazivati na moguće zloupotrebe.
Direktor JPMD Mladen Mikijelj, ujedno i visoki funkcioner Nove srpske demokratije, nije odgovarao na višestruke pozive Portala ETV, niti na upite poslati putem SMS-a i Vibera.
Podsjetimo, JPMD je tek 30. maja raspisao ponovljeni tender za zakup više desetina crnogorskih plaža, iako je ljetnja sezona na pragu. Otvaranje ponuda zakazano je za 20. jun, svega desetak dana prije jula i samog vrhunca turističke sezone. I dalje veliki broj plaža nema zakupce, što otvara pitanje efikasnosti i transparentnosti u upravljanju obalom.
Situacija je izazvala i javne proteste. Na tivatskoj plaži Belane, jednoj od rijetkih slobodnih u toj opštini, nedavno je održan masovni skup građana, kojem su prisustvovali predstavnici lokalne samouprave, političkih partija, NVO sektora i turisti. Tom prilikom pročitano je pismo predsjednika opštine Tivta Željka Komnenovića, koji je oštro kritikovao rad JPMD:
„Došlo je vrijeme da se o funkcionisanju Javnog preduzeća Morsko dobro, ili kako ga Bokelji zovu – Morsko zlo, konačno izgovore istine. Očekivali smo promjene nakon 2020. godine, ali smo dobili još rigidnije i netransparentnije upravljanje prostorom koji po Ustavu pripada opštinama“, navodi se u poruci.
Zajednički stav svih šest primorskih opština jeste da JPMD u ovom obliku treba ukinuti i transformisati u regulatornu agenciju, dok bi neposredno upravljanje obalom trebalo vratiti lokalnim samoupravama.
Zanimljivo je da je samo tri mjeseca ranije – u martu – samo JPMD javno zatražilo da Specijalno tužilaštvo ispita porijeklo novca ponuđača koji su nudili milionske iznose za zakup plaža.

Miraš Dušević

Draško Đuranović

1250x600

SPO istražuje tendere za crnogorske plaže: Mikijelj ćuti, inspektori izuzimaju dokumentaciju

„Branimo tradiciju, kao način života”, „Belani naš izlaz na more“, „Da se ukine Morsko zlo - a morsko dobro vrati građanima“ - samo su neke od poruka sa današnjeg protestnog skupa građana Tivta koji je održan na plaži Belane - čiji je dio dat u zakup u naredne četiri godine podgoričkoj kompaniji koja je dostavila najbolju ponudu na tenderu JP „Morsko dobro“.
Protestu su, osim građana, prisustvovali predstavnici organa lokalne uprave, odbornici, predstavnici tivatskih političkih partija, NVO sektora i turisti.&nbsp;
Organizatori su naglasili da je problem ujedinio građane Tivta, svih političkih opcija i lokalnu vlast.
<h2>RIGIDNO, NETRANSPARENTNO UPRAVLJANJE PROSTOROM</h2>
Potparolka Opštine Tivat Branka Čelanović pročitala je pismo predsjednika opštine Željka Komnenovića koji nije prisustvovao protestu zbog važnog sastanka Tenderske komisije za davanje aerodroma u koncesiju. Njegovo odsustvo popraćeno je zvižducima.
Komnenović je u pismu poručio da su nakon demokratskih promjena 2020. godine očekivali da će se stvari u vezi funkcionisanja ovog, po mnogo čemu kontroverznog državnog preduzeća, promjeniti.
- Uprkos našim očekivanjima, od onih snaga na političkoj sceni koje se izgleda zalazu za zamjene a ne promjene, dobili smo rigidnu i netransparentnu formu upravljanja prosotorom, koji je po Ustavu Crne Gore, zakonima i Evropskom poveljom o lokalnim sanoupravama, iskljuciva nadležnost opština - naveo je on.
Rekao je da je Morsko dobro od 2018. u tu opštinu uložilo svega 250 hiljada eura za projekat izgradnje obalnog šetališta upravo na ovoj plaži - i to, kako je rekao, uz značajno kašnjenje i izgovore.
- Opština Tivat u isto vrijeme uložila u ovaj projekat preko 700 hiljada eura. Kako je moguće da Morsko dobro kompaniji Civil inžinjer koja je upropastil baš ovaj projekat kao nadzor, izda jedno od malobrojnih javnih kupališta u Tivtu? Pitanja je mnogo, ali odgovor je samo jedan. Tivat kao i sve druge opštine traži da se Morsko zlo ukine a morsko dobro vrati građanima - poručio je Komnenović, što je pozdravljeno aplauzima.
<h2>PROTIV NARODA NE MOŽE NIKO</h2>
Potpredsjednik opštine Tivat Jovan Brinić kazao je da 2020. kad su se desile promjene nijesu ni sanjali da će doći do toga da moraju protestovati protiv Morskog dobra.
- Sa tim istim ljudima sa kojima smo se 30 godina borili za promjene. Za nas je ostalo Morsko zlo a za neke je ostalo dobro. Bile su inicijative za ukidanje Morskog dobra. Ali, najvažniji su građani i svi mi zajedno. To je prava snaga. Protiv naroda ne može niko - kazao je Brinić.&nbsp;
U pripremi je, podsjeća on, novi Zakon o morskom dobru.
- Obećavam da ću se založiti da ovaj Zakon ubrzo bude u Skupštini. Mi se nijesmo zalagali za zamjene nego za promjene. Ovo je građanski - a ne politički skup. Sve ono štro se obećalo 2020. treba tako da bude. Ovo je plaža svih nas, a ne pojedinca. Hvala pojedincima koji su organizovali ovaj veličanstveni sklup - poručio je Toni Janović poslanik PES-a u skupštini Crne Gore.
<h2>DA PONOVO ŽIVIMO OD, A NE PRI MORU</h2>
Dubravka Nikčević je podvukla da ne može tender na ovaj dio obale.
- Zbog par hiljada eura mještani i turisti da ostanu bez dijela obale. Ne borimo se mi za privatni interes, nego za interes svih nas - poručila je ona.
Vatroslav Belan iz Liberalne partije je rekao da oni brane tradiciju, način života, vjekove.
- Ne treba nam sterilna ponuda sa prvom ležaljkom na Lepetane a posljednjom na Luštici. To mora da čuje i Budva i Podgorica i svi koji nas možda i ne razumiju. More bez jedrilice, bez barke… Lokalna uprava, svi mi moramo razumjeti da jednu destinaciju čini njen način života. Nije pitanje tendera i ko će ga dobiti. Pitanje je što će se ovdje činjeti i ne samo ovdje. Da ponovo živimo od mora, a ne samo da živimo pri moru - rekao je Belan.
<h2>POZIV MIKIJELJU</h2>
Aktivista Radovan Novaković je pozvao Mladena Mikijelja da dođe da razgovaraju.
- Ne možemo živjeti sa ultimatumima. Ništa se nije promjenilo u Morskom dobru od 2020. godine. Ovo su organizovali nezadovoljni građani Tivta koji se boje da neće imati više gdje da se okupaju - poručio je Novaković.
Jedinstvena poruka sa protestnog skupa je da se plaže moraju sačuvati kao dio javnog prostora, te da pripadaju mještanima i turistima - a ne zakupcima u interesu profita, koji ograničavaju prva građana slobodnom pristupu obali i moru.
Sa skupa je poručeno i da će se protesti nastaviti ako Morsko dobro ne poništi odluku o zakupu. Protesti će biti na ovoj plaži ili na kružnom toku za Kotor.
Na istoj lokaciji kotorski Caritas danas je sa roniocima organizovao čišćenje podvodnog dijela obale.

Protest u Tivtu: Traži se ukidanje „Morskog zla“ i poništenje odluke o zakupu dijela plaže Belane

Postoje ljudi, za koje na prvi pogled znate da imaju viziju. Koliko god da gledam Mladena Mikijelja, ne mogu to da pronađem u njemu, naveo je na mreži X zamjenik predsjednika SDP i predstavnik Evropskog saveza Petar Odžić. 
- Poslije vizije "transparentnog tendera" za plaže, uvođenja Alabara "na mala vrata" u Ulcinju, nepotpisivanja ugovora sa zakupcima do prvog maja, ustupanje (mimo tendera) određenih kupališta HG Budvanskoj rivijeri (radi vraćanja izbornih dugova) te nakaradnog plana privremenih lokacija u zoni MD, mislim da je bolje da Mladen više nema vizija - istakao je Odžić. 
Prema njegovim riječima, zaobilaznica oko Budve svakako nije ni Mladenova ni vizija NSD.
- O ovom projektu se govori zadnjih 10ak godina, i našao se u izbornom programu gotovo svih partija. Mlađo, ne skreći temu sa zone MD, jad će nas od tebe i "tvojih" privremenih lokacija nać' ovog ljeta - zaključio je Odžić.

Odžić poručio Mikijelju: Ne skreći temu sa zone MD, jad će nas od tebe i "tvojih" privremenih lokacija nać'

Iz koalicije Za budućnost Budve kažu da nadležno Ministarstvo javne uprave na čelu sa ministrom Dukajem i Upravni sud ćute i bivaju nijemi mjesecima na svakodnevno urušavanje ne samo izbornih zakona nego i Statuta opštine Budva i redom, uvijek kada to odgovara Jovanoviću, DPS-u i SDP-u.
Pravno nasilje, dodaju, kojim se među svojim funkcionerima i sljedbenicima diči novi predsjednik Opštine Budva, pojačava se iz dana u dan.&nbsp;
Kako navode, već mjesecima javnost prati Jovanovićevo kršenje zakona i to još od kada je nelegalno postao potpredsjednik Opštine, a potom i kod usvajanja Odluke o privremenom finansiranju Budve, a sve je kulminiralo pravnim skandalima oko izbora predsjednika SO Budva i samog Jovanovićevog izbora.&nbsp;
- Kada je nova koalicija "Budva naš grad" - OKG DPS i SDP preuzela vlast naivno su očekivali da se funkcionisanje vrati u pravne okvire države Crne Gore. Ali izgleda da tako nije mislio dvojac Jovanović - Odžić već su od prve naredne skupštine krenuli sa još grubljim kršenjem zakona - navode u saopštenju.
Ističu da su nekoliko puta ukazali javnosti da je izbor OIK svojevrsna "kruna" vandalskog postupanja nove budvanske skupštinske većine, kada su, kako kažu, od njihove pobjedničke koalicije preoteli ne samo mjesto predsjednika već i mjesta zamjenika i sekretara ovog najvažnijeg izbornog organa.&nbsp;
- Nikola Jovanović i Petar Odžić, podržani od strane starog - novog sekretara Skupštine Berislava Fabrisa oglušili su se i o pismenu naredbu državne izborne komisije i izabrali svoje predstavnike, a našu najjaču političku grupaciju ostavili bez predstavnika u OIK - kažu iz ZBBD.
Jedan od glavnih razloga za ovakvo postupanje, pored pripreme "terena" za buduće izborne zloupotrebe, je, dodaju, namjera da se otme dio odbornika koalicije "Za budućnost Budve", što se u praksi već dešava i takvi pokušaji su svakodnevni.
- Ovakve pravne zloupotrebe ne samo da ugrožavaju izbornu volju građana Budve od strane nove i neprirodne lokalne vlast već i šalju poruku da je sve dozvoljeno i sve moguće ako imate skupštinsku većinu - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Činjenica, kako navode, da se krši Ustav, da su svakodnevno svjedoci nezakonitosti i najprimitivnije samovolje koju sprovode Jovanović i Odžić, nažalost još uvijek nije zainteresovala ni nadležno ministarstvo ali ni tužilaštvo.
- Ostaje da se vidi u narednom periodu da li će odgovarajuće institucije izabrati dodvoravanje novoj budvanskoj vladajućoj koaliciji ili puno poštovanje zakona zemlje u kojoj žive - zaključuje se u saopštenju.

ZBBD: Dukaj i Upravni sud nijemi na naše zahtjeve

U jeku afere koju je premijer Milojko Spajić otvorio potpisivanjem sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima i planovima za izdavanje ulcinjske Velike plaže arapskom investitoru na 99 godina, u drugi plan je pala afera o tenderima JP „Morsko dobro“ za zakup plaža na teritoriji Opštine Budva. Od milionskih iznosa koji su nuđeni na tenderima, do prenamjene plaža u skladu sa političkim potrebama vladajućih partija, budvanska obala je postala prostor za otvorenu političku zloupotrebu i potkusurivanje obećanja datih uoči lokalnih izbora u zamjenu za glasove, piše M porta.
To je jasno iz samog toka procedure raspisivanja tendera, dinamike donošenja odluka, rješenja, izmjena i dopuna ranijih planova i svega onoga što je prethodilo konačnom raspisivanju tendera.
Prema informacijama do kojih je M portal došao iz više izvora, plan direktora JP „Morsko dobro“ Mladena Mikijelja i ministra urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine Slavena Radunovića, odnosno vladajuće koalicije „Za budućnost Crne Gore“, bio je da se čitav niz javnih kupališta u Budvi od rijeke Grđevice skoro do same Zavale dodijele HTP „Budvanska rivijera“, odnosno turisitčkom naselju „Slovenska plaža“, kao prioritetnim zakupcima.&nbsp;
Nakon toga bi, prema prvobitnom planu, „Slovenska plaža“ mogla te iste plaže da dodijeli na korišćenje trećim licima i firmama putem tendera ili direktnih pogodbi, u zavisnosti od toga po kojoj cijeni bi plaže bile izdate.&nbsp;
Podzakupci su trebali biti ljudi koji su u kampanji na različite načine „pomagali“ Mikijelju i koaliciji „Za budućnost Budve“ da dođe do što većeg broja glasova, čime bi bila ispunjena obećanja koja su im data uoči izbora, ali i vraćeni svojevrsni dugovi.
Međutim, ispostavilo se da u sistemu „Budvanske rivijere“ i „Slovenske plaže“ nije baš svako spreman da radi protivzakonite poslove u korist vladajućih partija, pa je od početnog plana moralo da se odustane, odnosno da mu se smanji obim. Ovo turističko naselje je već ranije objavilo oglase za izdavanje lokala i zemljišta koji su u njihovom vlasništvu.
Zbog odbijanja ljudi koji su nadležni za te poslove da potpišu bilo šta u vezi sa takvim tenderima „Morskog dobra“, Mikijelj i Radunović su odlučili da „Slovenskoj plaži“ brzinskom izmjenom niza dokumenata namijene dvije najatraktivnije lokacije na budvanskoj rivijeri, koje su ranije decenijama zakupljivale privatne kompanije, a koje nesporno mogu pripasti „Slovenskoj plaži“ kao hotelska kupališta zbog njihovog položaja u odnosu na hotelsko naselje, kako je propisano pravilnicima i tenderskim dokumentacijama.
M portal je 18. marta uputio pitanja HTP „Budvanska rivijera“ u vezi sa ovom temom, ali i pored obećanja da će odgovori biti poslati, do danas nijesu stigli.
A kako je tekla čitava priča?
<h2>IZBORI I KOMPLIKACIJE</h2>
Ponovljeni lokalni izbori u Budvi održani su 17. novembra 2024. godine, što je bio drugi po redu „okršaj“ nekada jedinstvene vladajuće koalicije okupljene oko Nove srpske demokratije Andrije Mandića.&nbsp;
Stvari su se značajno promijenile nakon hapšenja bivšeg predsjednika Opštine Mila Božovića, pa se vladajuća partija podijelila na one koji su ostali lojalni Božoviću, okupljeni oko aktuelnog predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića, i drugu struju koja je ostala vezana za Mandića.&nbsp;
Kampanja je proticala u veoma napetoj atmosferi, a građani Budve su svjedočili do tada neviđenim ucjenama, zastrašivanjima, obećanjima, pa čak i miješanju organizovanih kriminalnih grupa u predizborne aktivnosti. Nakon što je izborni rezultat između ove dvije grupacije bio gotovo izjednačen, do formiranja vlasti je moralo doći kroz pregovore.&nbsp;
U trenutku dok je još, makar formalno, postojala mogućnost da izborna lista Nikole Jovanovića uđe u koaliciju sa listom koju je predvodio direktor „Morskog dobra“ Mladen Mikijelj, Upravni odbor „Morskog dobra“ 12. decembra održava sjednicu na kojoj donosi Predlog Odluke o davanju u zakup/na korišćenje djelova morskog dobra broj 0203-4581/9. Ova Odluka nije objavljena na sajtu „Morskog dobra“, kao i još neke koje su donijete u periodu nakon toga. Predsjednica Upravnog odbora JP „Morsko dobro“ je Zvezdana Janović, supruga direktora Agencije na nacionalnu bezbjednost Ivice Janovića, kuma Branka Krvavca, šefa kabineta premijera Milojka Spajića.
U međuvremenu, stvari se komplikuju za Mikijelja i Novu srpsku demokratiju. Trećeg februara, nakon ranije burno prekinute sjednice Skupštine Opštine i uz prisustvo policije, održana je sjednica na kojoj je izborom Petra Odžića iz Evropskog saveza za predsjednika Skupštine Opštine formirana nova budvanska vlast. Nedugo potom za predsjednika Opštine izabran je Nikola Jovanović, a Mikijelj i Nova srpska demokratija su time nakon gotovo deset godina izgubili vlast u najbogatijoj crnogorskoj opštini.
Sada je trebalo brzo djelovati, povući poluge moći sa državnog nivoa i sačuvati Mikijeljovu poziciju u „Morskom dobru“, jer mu je i tu uskoro isticao mandat, a predizborna obećanja i svojevrsni dugovi su se morali vraćati.
<h2>BRZINSKO USVAJANJE DOKUMENATA</h2>
Upravni odbor „Morskog dobra“ ponovo zasijeda 10. februara 2025. godine, svega sedam dana nakon formiranja vlasti u Budvi i usvaja Izmjene i dopune Predloga Odluke o davanju u zakup/na korišćenje djelova morskog dobra broj 0203-725/3 kao i Predlog Odluke o davanju u zakup/na korišćenje djelova morskog dobra broj 0203-725/4. Ni ovih odluka nema na sajtu „Morskog dobra“.
Već sjutra, 11. februara 2025, Vlada Crne Gore daje saglasnost na ovaj dokument zaključkom broj 10-339/25-433/2 i nakon toga je moglo da se uđe u proceduru za raspisivanje tendera za zakup plaža. &nbsp;
Da se radilo „tajno i organizovano“, govori i podatak da je istog dana Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine donijelo, a Vlada usvojila na elektronskoj sjednici, Izmjene i dopune Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024-2028. godine.
Ovaj dokument je usvojen bez obavezne prethodne sjednice Vladine Komisije za ekonomska pitanja (KEP), zbog čega dio ministara nije glasao za njega.
U ovakvu dinamiku se, prema riječima više izbora M portala, ušlo samo zbog jedne stvari – kako niko iz „Budvanske rivijere“ i „Slovenske plaže“ nije htio da učestvuje svojim potpisom u ranije zamišljenoj igranci vraćanja predizbornih dugova Radunovića i Mikijelja, pristupilo se izmjenama i dopunama Programa koji je već usvojen prošle godine.
Naime, u aprilu 2024. godine Program privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024- 2028. već je usvojen dok je na čelu Ministarstva bio Janko Odović i nije bilo potrebe za tako brzinskim promjenama.
Ključna stvar izmijenjenog dokumenta kada je Budva u pitanju – do tada javna kupališta 10B i 10F, dvije najatraktivnije lokacije na budvanskoj rivijeri koje su do sada decenijama zakupljivali privatnici, pretvorena su u hotelska kupališta, čime je pravo prvenstva na tenderima dato „Slovenskoj plaži“. Ujedno je povšina obje plaža povećana obuhvatom okolnih privatnih parcela.
Potom slijedi još jedna odluka Upravnog odbora „Morskog dobra“ od 14. februara koje nema na sajtu pod brojem 0203-824/3, a na koju Vlada opet ekspresno sjutra daje saglasnost Zaključkom broj 10-332/25-511/2 od 15.02.2025. godine.33
Samo četiri dana kasnije ministar Radunović je napadnut baš u Budvi, kada je na njega nasrnuo jedan od lokalnih ugostitelja. Radunović je u tom trenutku bio u društvu Branka Ćupića, jednog od budvanskih hotelijera i, samim tim, potencijalnih zakupaca hotelskih plaža.
Prenamijenjene i proširene plaže 10B i 10F date su na tender kroz oglas koji je Morsko dobro objavilo 20. februara. &nbsp;
Brza akcija koju su sproveli Radunović, Mikijelj i Vlada Crne Gore neminovno ostavlja posljedice – JP „Morsko dobro“ još uvijek nije revidiralo „Atlas crnogorskih plaža i kupališta“, odnosno u njega nijesu unijete sve promjene koje su sproveli i brzinski usvojili ministarstvo i Vlada. Tim dokumentom se JP „Morsko dobro“ i zakupci upravljaju prilikom raspisivanja tendera, pa se tamo budvanske plaže 10B i 10F još uvijek vode kao javna kupališta i sa starom površinom.
<h2>POLITIČKA TRGOVINA KAO EPILOG</h2>
Čitava situacija oko tendera za zakup crnogorskih plaža dodatno je zakomplikovana kada je 7. marta premijer Spajić na sjednici Vlade odbio prijedlog ministra Radunovića da Mladen Mikijelj ponovo bude imenovan za direktora JP „Morsko dobro“. Iz Spajićevog kabineta je uslijedilo banalno obrazloženje da će imenovanje direktora uslijediti kada bude ispoštovana procedura za usvajanje takvog prijedloga. U igri je ipak, kako tvrde izvori M portala, bilo neporedivo više od puke funkcije.
Priča o zakupu plaža u Ulcinju se već ozbiljno zatalasala, protiv novih rješenja su se pobunili Privredna komora, Zajednica opština i raniji zakupci, a postojala je mogućnost da se nezadovoljstvo proširi na ostale primorske opštine. Takav scenario nije pogodovao Spajiću, čiji bi dogovor sa arapskim investitorom za Veliku plažu mogao da propadne bez podrške „Morskog dobra“ i Radunovićevog ministarstva. Sa druge strane, NSD, Radunović i Mikijelj su htjeli da po svaku cijenu sačuvaju Mikijeljevu fotelju, prvenstveno kako bi zbrinuli svoj kadar, a potom i zbog toga što je JP „Morsko dobro“ idealan resurs za političku zloupotrebu, bilo da je riječ o partijskom zapošljavanju ili o crpljenju finansijskih resursa iz tog javnog preduzeća.
Podsjećaju da je Specijalnom državnom tužilaštvu tokom kampanje za lokalne izbore u Budvi upućena anonimna prijava o pretvaranju „Morskog dobra“ u izborni štab Mladena Mikijelja, kao i o boravku pripadnika određenih organizovanih kriminalnih grupa u prostorijama preduzeća.
Zbog takvog odnosa snaga u Vladi svima je bilo u interesu da Mikijelj ponovo bude imenovan za direktora „Morskog dobra“, kako bi partijski apetiti i PES i NSD bili zadovoljeni, a svačiji projekat mogao da se odvija nesmetano.
U „kontrolu snaga“ u Vladi na kraju je morao da se uključi i Spajićev najjači neformalni adut – ujak Sreten Kankaraš, koji važi za čovjeka sa neograničenim uticajem na dešavanja u Vladi. Kankaraš se 14. marta sastao sa Radunovićem i Mandićem u jednom podgoričkom lokalu, o čemu je M portal izvijestio. Da je sastanak završen dogovorom u korist i PES i NSD bilo je jasno već na narednoj sjednici Vlade, kada je Mikijelj ponovo imenovan za direktora JP „Morsko dobro“.
Time su širom otvorena vrata za zadovoljavanje političkih apetita ključnih partija vlasti na državnom nivo, kao i za „valorizacije“ plaža u skladu sa političkim dogovorima i trgovinama koji nijesu u interesu građana Crne Gore i inače veoma posrnule turističke privrede.&nbsp;

Za dva dana plaže pretvorene iz javnih u hotelska kupališta

Zamjenik predsjednika Socijaldemokratske partije i predstavnik Evropskog saveza Petar Odžić je kazao da investitor koji je 'uzeo' Veliku plažu, nezakonito prepušta plaže bivšim zakupcima, te poručuje ministru prostornog planiranja urbanizma i državne imovine Slavenu Radunoviću i funkcioneru Nove srpske demokratije (NSD) i direktoru JP Morsko dobro Mladenu Mikijelju da vrate ingerencije lokalnim samoupravama.
- Sami izmijenili procedure i uslove na tenderu kako bi omogućili zloupotrebe, izbacili odredbu zabrane licima koja su krivično gonjena da se prijave na tenderu. Neposredno posle otvaranja ponuda pozvali SDT da preispita ponude, a sada sumnjaju i na zloupotrebe i pranje novca -naveo je na mreži X Odžić.&nbsp;
Veliko bravo, dodaje, za znalce!
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FOdzicPetar%2Fstatus%2F1904599391979135398&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Odžić: Investitor koji je 'uzeo' Veliku plažu, nezakonito prepušta plaže bivšim zakupcima

Doskorašnji predsjednik Državne izborne komisije (DIK) i novoizabrani sudija Ustavnog suda (US) Nikola Mugoša podnio je ostavku na tu funkciju, objavljeno je na sajtu Skupštine.
On se pozvao na Zakon o izboru odbornika i poslanika (član 121a stav 2), kojim je propisano da predsjedniku DIK-a, članovima i njihovim zamjenicima mandat traje do izbora Centralne izborne komisije (CIK).
Kako je dodao, članom 153 stavom 7 Ustava Crne Gore propisano je da predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju niti obavijati drugu djelatnost.
- Imajući u vidu prethodno navedene ustavne i zakonske odredbe, kao i činjenicu da me Skupština izabrala za predsjednika DIK-a 8. decembra 2021. godine, te da sam na Sedmoj sjednici Drugoj redovnog zasijedanja izabran za sudiju Ustavnog suda 31. decembra 2025. godine, obavještavam Vas da podnosim ostavku na funkciju predsjednika DIK-a - kazao je Mugoša.
On se ovom prilikom zahvalio parlamentu na podršci DIK-u u prethodnom periodu, kao i na ukazanom povjerenju prilikom izbora za sudiju US.

Mugoša podnio ostavku na mjesto predsjednika DIK-a

Ulaganje u ljudski kapital, prilagođavanje novim uslovima rada i povezivanje sa savremenim tehnologijama, temelji su dugoročnog ekonomskog napretka i društvenog razvoja, poručio je predsjednik Vlade Milojko Spajić.
Kako je saopšteno, Spajić učestvuje na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje je, na marginama skupa, razgovarao sa Kristofom Kotoarom, predsjednikom kompanije Adeko (ADECCO), jedne od najvećih svjetskih kompanija za zapošljavanje i upravljanje radnom snagom.
Kako je istaknuto na sastanku, General Assembly, kompanija Adecco grupe, u Crnoj Gori uspješno je završila pilot program, u okviru koga je oko 40 nezaposlenih, kroz tromjesečnu obuku, steklo digitalne vještine.
Naglašeno je da je u uslovima ubrzanih tehnoloških promjena, digitalizacije i transformacije tržišta rada, od presudnog značaja da javne politike budu usmjerene na razvoj vještina, prekvalifikacije i stvaranje uslova za kvalitetan život i rad.
- Ulaganje u ljude ključno je u svijetu brzih promjena industrija i tržišta rada. Samo snažna, prilagodljiva i dobro povezana radna snaga može odgovoriti potrebama moderne ekonomije - kazao je Spajić.
Kotoar je pohvalio napore Crna Gore da kroz razvoj različitih programa unapređuje znanja i vještine domaće radne snage, naročito u zahtjevnoj završnoj fazi pregovaračkog procesa sa EU.
Kako se navodi u saopštenju, bilo je riječi o savremenim trendovima na tržištu rada, ulozi tehnologije u povezivanju ljudi i poslova, kao i o konkretnim modelima kojima države mogu odgovoriti na nedostatak kvalifikovanog kadra.
Poseban fokus bio je na tome kako Crna Gora može iskoristiti međunarodna iskustva, unaprijediti sistem obrazovanja i obuka, te kroz partnerstva sa privatnim sektorom stvoriti održiv okvir za razvoj radne snage.
Razmjena znanja, iskustava i dobrih praksi sa globalnim liderima predstavlja važan korak ka jačanju konkurentnosti Crne Gore i izgradnji tržišta rada koje je otporno, inkluzivno i spremno za izazove budućnosti.

Spajić i Kotoar: Uspješno završen pilot program sa kompanijom General Assembly u Crnoj Gori - oko 40 nezaposlenih steklo digitalne vještine

Košarkaši Budućnost Volija igraće sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša utakmicu &nbsp;15. kola B grupe Eurokupa.
Bešiktaš je u prošlom kolu pobijedio vodeći Burg, a u dosadašnjem dijelu takmičenja zabilježio je deset pobjeda.
Budućnost ima trijumf manje, a prvi međusobni duel u Podgorici dobila je 82:79.
Od tog duela turski predstavnik jači je za beka Meta Tomasa i centra Sertača Šanlija.
Trener Andrej Žakelj kazao je da je Bešiktaš jedan od favorita za osvajanje Evrokupa.&nbsp;
- Pokazali smo da možemo da igramo protiv njih, ali je to drugačija ekipa kada nastupa na domaćem terenu. Doveli su dva nova igrača, a uz to mi imamo određenih problema sa povredama - rekao je Žakelj.
On je naglasio da će njegov tim, bez obzira na sve probleme, pružiti maksimum.
- Bez obzira na sve, idemo u Tursku da damo svoj maksimum i pokušamo da ih iznenadimo. Riječ je o veoma čvrstoj i agresivnoj ekipi koja igra brzu košarku, sa mnogo šuteva za tri poena, na šta moramo obratiti posebnu pažnju. Kao i uoči prethodnih utakmica, želimo da budemo fokusirani na svoju igru, koncentraciju i čvrstinu - kazao je trener Budućnosti.
Budućnost je u prethodnom kolu Evrokupa savladala Litkabelis u Podgorici, potom je u ABA ligi, u Ljubljani, bila bolja od Cedevita-Olimpije.
Američki bek Skajler Mejs kazao je da Budućnost čeka teška utakmica i zahtjevno gostovanje.
- Raduje nas prilika da se izborimo za dobru poziciju pred predstojeći plej-of. Očekujemo čvrstu, borbenu utakmicu, a uz nekoliko dobrih treninga bićemo spremni - kazao je Mejs.
Početak utakmice zakazan je za 18 sati.

Budućnost Voli sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša; Žakelj: Idemo u Tursku da pružimo maksimum

Država Crna Gora se, do kraja prošle godine, zbog privilegujuće poreske politike na promet goriva za bogate jahtaše u Porto Montenegru, odrekla 104 miliona eura, pokazuju podaci Akcije za socijalnu pravdu (ASP) dobijeni od zvaničnih institucija.
- ASP napominje da, kao i sve podatke koje dobija zvaničnim putem, uzima te podatke kao pouzdane samo ako su kao takvi i dostavljeni - navodi se u saopštenju.
Iz ASP-a su podsjetili da je privilegije na poresku i akciznu politiku na promet goriva, odnosno poreska oslobođenja, uvela svojevremeno vlada Demokratske partije socijalista (DPS) kroz poseban pravilnik, „kojeg je, u jednom od rjeđih poteza u javnom interesu, ukinula manjinska vlada Dritana Abazovića, ali je te privilegije ponovo vratila vlada Milojka Spajića“.
Ta vrsta poreske politike, kako su dodali iz ASP-a, nije saglasna sa politikama EU.&nbsp;
- Projekat Porto Montenegro, iza kojeg je danas kapital iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), označava se luksuznim, a inostrani partner je svojevremeno diktirao ključne uslove da bi investirao u tu lokaciju, pa je povlašćeni poreski režim za jahting turizam bio jedan od tih zahtjeva i predstavljao je njegovo direktno favorizovanje, dok pojedini zahtjevi tadašnjeg investitora (u vezi sa zakupom) nijesu imali zakonskog uporišta - dodaje se u saopštenju.
Prodaja imovine nekada renomirane tivatske kompanije za remont vojnih brodova na izuzetno atraktivnoj lokaciji, a uz davanje višedecenijskog zakupa morskog akvatorijuma i dijela zone morskog dobra, predstavljala je svojevremeno jedan od prvih hibridnih privatizacionih modela, koji je primijenila tadašnja vlada.&nbsp;
Tenderom je bila ponuđena samo prodaja imovine kompanije, koja se nalazila na kopnu i uz obalu mora, ali je izabranom kupcu dato i pravo zakupa zone morskog dobra na period od čak 90 godina.&nbsp;
- Inostrani vlasnik je u prvim godinama realizacije investicije putem ugovora o zajmovima uvećavao osnovni kapital kompanije, što su transakcije na koje nije postojala obaveza plaćanja poreza, a turistički projekat je promijenio vlasnika 2015. godine - navodi se u saopštenju.
Kako su dodali, kroz promjenu sjedišta kompanije iz jedne evropske države u drugu evropsku državu i osnivanje kćerke kompanije, kojoj je prvo prodat Porto Montenegro, pa zatim preprodat, strateški investitor crnogorske Vlade je izbjegao i primjenu poreskih zakona Crne Gore u vezi plaćanja poreza na kapitalnu dobit.&nbsp;
- Država je po tom osnovu mogla da prihoduje oko 8,7 miliona eura, ali je tadašnji vlasnik iskoristio olakšice u poreskoj jurisdikciji Malte i to što sa tom državom Crna Gora ima zaključen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Projekat je danas u rukama kapitala iz UAE - navodi se u saopštenju. &nbsp;
Država Crna Gora je, kako su zaključili, u Ustavu deklarisana kao država socijalne pravde.

Tag: mladen-mikijelj