Predsjednik Opštine Budva, Nikola Jovanović, tvrdi da je na brodu Morskog dobra organizovana žurka.&nbsp;
- Službeni brod, privatni dernek. Nakon što je direktor JP “Morsko dobro” Mladen Mikijelj prošle subote uhvaćen kako u neradni dan krstari službenim čamcem do Ade Bojane, sada objavljujemo i specijalno izdanje – video sa privatne žurke na državnom brodu - navodi Jovanović u objavi na Fejsbuku.&nbsp;
Na snimku se, ističe Jovanović, jasno vidi kako “nepoznate” osobe ulaze i “borave” na plovilu.&nbsp;
- Vjerovatno u sklopu “redovnog nadzora turističkog potencijala”. Jer ko kaže da more treba da koristi narod – kad može Mikelj i ekipa? Budžetsko, a veselo. Državno, a privatno - poručio je Jovanović i objavio snimak.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKonteZanovic%2Fstatus%2F1940516408284319813&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.8125%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fshare%2Fr%2F19co2EmcWn%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

(VIDEO) Jovanović tvrdi da je na brodu Morskog dobra organizovana žurka: Službeni brod, privatni dernek

Zloupotreba državnih resursa po mjeri onih koji danas sebe nazivaju “oslobodiocima” iako ih do 2020. godine nije bilo niti na jednom protestu protiv bivšeg režima, napisao je na društvenim mrežama predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović, uz snimak, na kojem je kako je navedeno, direktor Morskog dobra Mladen Mikijelj u zloupotrebi službenog vozila.
Jovanović je uporedio prethodne državne funkcionere sa sadašnjima. 
- Upoređujući prethodne državne funkcionere koji su uzimali šakom i kapom, ogrezli u korupciji koja je trajala 30 godina, čini mi se da su bili pripravnici za ove današnje - dodao je Jovanović. 
Prema njegovim riječima, od pitanja “ko je pušio o trošku države” došli smo do subotnje upotrebe plovila Morskog dobra dok se očekuje nabavka novog ministarskog plovila od 400.000 eura koje će se koristiti nedjeljom.
- Sve je to dobro samo dok se ori pjesma “Morem plovi jedna mala barka…”. Biće da je ovo napad po nacionalnoj osnovi - napisao je Jovanović. 
<div class="embed-block">www.facebook.com/watch/?v=1859552004616212</div>

Jovanović: Mikijelj u zloupotrebi službenog vozila

Predsjednik Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) Budva Milan Tičić kazao je da je tačna informacija da Morsko dobro planira da nabavi luksuzno plovilo vrijedno 400.000 eura sa PDV-om, uz konstataciju "Kuća mu ga daje".
Tičić je kazao da je direktor Morskog dobra Mladen Mikijelj, na pitanje članova Odbora direktora o čemu je riječ i zašto je tu stavku uvrstio u Plan javnih nabavki te firme za ovu godinu, samo kazao da je riječ o “plovilu za protokolarne svrhe i upotrebnu od strane strateških partnera Morskog dobra i investorora”, te da se ono kupuje na inicijativu resornog ministra Slavena Radunovića.
- Na čuđenje članova Odbora direktora zbog tog poteza, Mikijelj ih je samo upitao: "Pa zar biste vi rekli ne ministru?" - naveo je Tičić na svom nalogu na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMilanTicic%2Fstatus%2F1936063441862607037%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1936063441862607037%7Ctwgr%5E597aac249c06fac0d5c36e778edd8bda2d0f2640%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tičić o kupovini novog luksuznog plovila za Morsko dobro: Mikijelj samo pitao zar bi rekli ne ministru?

Dok Javno preduzeće „Morsko dobro“, pod rukovodstvom kadra Nove srpske demokratije (NSD) Mladena Mikijelja i uz inicijativu ministra Slavena Radunovića planira da potroši 400.000 eura novca građana na luksuznu jahtu, građani Tivta već mjesecima čekaju da to državno preduzeće uplati sredstva za uređenje šetališta „Belane“, za koja je potpisan zvanični sporazum sa Opštinom Tivat još u novembru prošle godine, kazali su iz tivatskog Evropskog saveza.&nbsp;
Kako navode u saopštenju, da stvar bude gora, šetalište „Belane“ nije samo gradski projekat – to je javni prostor koji koriste porodice, turisti, djeca i stariji sugrađani.&nbsp;
- To je lice našeg grada - dodaju iz Evropskog saveza.&nbsp;
Umjesto da, kako kažu, sredstva idu tamo gdje su najpotrebnija – u infrastrukturu, uređenje obale, u projekte koji doprinose kvalitetu života svih građana – vlast bira da se vozi u jahtama.
- Ova neodgovorna i nedopustiva praksa pokazuje jasan prioritet: privilegije za političku elitu umjesto potreba građana. Zar je moguće da se 400.000 eura može obezbijediti za „protokolarna krstarenja“, a ne i za ispunjenje ugovornih obaveza prema lokalnoj zajednici? - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Kao odbornici Evropskog saveza Tivat pozivaju nadležne institucije da hitno ispitaju ovaj slučaj i spriječe dalju zloupotrebu javnih sredstava.
Oni, kako su naveli, traže obustavu nabavke luksuznog plovila, hitno izmirenje obaveza prema Opštini Tivat, transparentnu reviziju plana javnih nabavki JP Morsko Dobro.
- Vrijeme je da ova vlast nauči da ne postoji „protokolarni prioritet“ veći od interesa građana koji ih plaćaju - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Evropski savez Tivat: Bahatost vlasti – luksuzna jahta prije šetališta za građane Tivta

Pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) danima izuzimaju dokumentaciju iz Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom (JPMD), u vezi sa tenderima za zakup crnogorskih plaža, saznaju Portal ETV i TVE od više izvora u JPMD.
Kako tvrde sagovornici Portala i Televizjje, inspektori su juče, ali i tokom prethodne sedmice, preuzeli materijale koji se odnose na sprovedene postupke javnih oglasa za zakup kupališta. Prema navodima izvora, sumnja se da su pojedini uslovi tendera mijenjani nakon što je proces zvanično završen, što može ukazivati na moguće zloupotrebe.
Direktor JPMD Mladen Mikijelj, ujedno i visoki funkcioner Nove srpske demokratije, nije odgovarao na višestruke pozive Portala ETV, niti na upite poslati putem SMS-a i Vibera.
Podsjetimo, JPMD je tek 30. maja raspisao ponovljeni tender za zakup više desetina crnogorskih plaža, iako je ljetnja sezona na pragu. Otvaranje ponuda zakazano je za 20. jun, svega desetak dana prije jula i samog vrhunca turističke sezone. I dalje veliki broj plaža nema zakupce, što otvara pitanje efikasnosti i transparentnosti u upravljanju obalom.
Situacija je izazvala i javne proteste. Na tivatskoj plaži Belane, jednoj od rijetkih slobodnih u toj opštini, nedavno je održan masovni skup građana, kojem su prisustvovali predstavnici lokalne samouprave, političkih partija, NVO sektora i turisti. Tom prilikom pročitano je pismo predsjednika opštine Tivta Željka Komnenovića, koji je oštro kritikovao rad JPMD:
„Došlo je vrijeme da se o funkcionisanju Javnog preduzeća Morsko dobro, ili kako ga Bokelji zovu – Morsko zlo, konačno izgovore istine. Očekivali smo promjene nakon 2020. godine, ali smo dobili još rigidnije i netransparentnije upravljanje prostorom koji po Ustavu pripada opštinama“, navodi se u poruci.
Zajednički stav svih šest primorskih opština jeste da JPMD u ovom obliku treba ukinuti i transformisati u regulatornu agenciju, dok bi neposredno upravljanje obalom trebalo vratiti lokalnim samoupravama.
Zanimljivo je da je samo tri mjeseca ranije – u martu – samo JPMD javno zatražilo da Specijalno tužilaštvo ispita porijeklo novca ponuđača koji su nudili milionske iznose za zakup plaža.

Miraš Dušević

Draško Đuranović

1250x600

SPO istražuje tendere za crnogorske plaže: Mikijelj ćuti, inspektori izuzimaju dokumentaciju

„Branimo tradiciju, kao način života”, „Belani naš izlaz na more“, „Da se ukine Morsko zlo - a morsko dobro vrati građanima“ - samo su neke od poruka sa današnjeg protestnog skupa građana Tivta koji je održan na plaži Belane - čiji je dio dat u zakup u naredne četiri godine podgoričkoj kompaniji koja je dostavila najbolju ponudu na tenderu JP „Morsko dobro“.
Protestu su, osim građana, prisustvovali predstavnici organa lokalne uprave, odbornici, predstavnici tivatskih političkih partija, NVO sektora i turisti.&nbsp;
Organizatori su naglasili da je problem ujedinio građane Tivta, svih političkih opcija i lokalnu vlast.
<h2>RIGIDNO, NETRANSPARENTNO UPRAVLJANJE PROSTOROM</h2>
Potparolka Opštine Tivat Branka Čelanović pročitala je pismo predsjednika opštine Željka Komnenovića koji nije prisustvovao protestu zbog važnog sastanka Tenderske komisije za davanje aerodroma u koncesiju. Njegovo odsustvo popraćeno je zvižducima.
Komnenović je u pismu poručio da su nakon demokratskih promjena 2020. godine očekivali da će se stvari u vezi funkcionisanja ovog, po mnogo čemu kontroverznog državnog preduzeća, promjeniti.
- Uprkos našim očekivanjima, od onih snaga na političkoj sceni koje se izgleda zalazu za zamjene a ne promjene, dobili smo rigidnu i netransparentnu formu upravljanja prosotorom, koji je po Ustavu Crne Gore, zakonima i Evropskom poveljom o lokalnim sanoupravama, iskljuciva nadležnost opština - naveo je on.
Rekao je da je Morsko dobro od 2018. u tu opštinu uložilo svega 250 hiljada eura za projekat izgradnje obalnog šetališta upravo na ovoj plaži - i to, kako je rekao, uz značajno kašnjenje i izgovore.
- Opština Tivat u isto vrijeme uložila u ovaj projekat preko 700 hiljada eura. Kako je moguće da Morsko dobro kompaniji Civil inžinjer koja je upropastil baš ovaj projekat kao nadzor, izda jedno od malobrojnih javnih kupališta u Tivtu? Pitanja je mnogo, ali odgovor je samo jedan. Tivat kao i sve druge opštine traži da se Morsko zlo ukine a morsko dobro vrati građanima - poručio je Komnenović, što je pozdravljeno aplauzima.
<h2>PROTIV NARODA NE MOŽE NIKO</h2>
Potpredsjednik opštine Tivat Jovan Brinić kazao je da 2020. kad su se desile promjene nijesu ni sanjali da će doći do toga da moraju protestovati protiv Morskog dobra.
- Sa tim istim ljudima sa kojima smo se 30 godina borili za promjene. Za nas je ostalo Morsko zlo a za neke je ostalo dobro. Bile su inicijative za ukidanje Morskog dobra. Ali, najvažniji su građani i svi mi zajedno. To je prava snaga. Protiv naroda ne može niko - kazao je Brinić.&nbsp;
U pripremi je, podsjeća on, novi Zakon o morskom dobru.
- Obećavam da ću se založiti da ovaj Zakon ubrzo bude u Skupštini. Mi se nijesmo zalagali za zamjene nego za promjene. Ovo je građanski - a ne politički skup. Sve ono štro se obećalo 2020. treba tako da bude. Ovo je plaža svih nas, a ne pojedinca. Hvala pojedincima koji su organizovali ovaj veličanstveni sklup - poručio je Toni Janović poslanik PES-a u skupštini Crne Gore.
<h2>DA PONOVO ŽIVIMO OD, A NE PRI MORU</h2>
Dubravka Nikčević je podvukla da ne može tender na ovaj dio obale.
- Zbog par hiljada eura mještani i turisti da ostanu bez dijela obale. Ne borimo se mi za privatni interes, nego za interes svih nas - poručila je ona.
Vatroslav Belan iz Liberalne partije je rekao da oni brane tradiciju, način života, vjekove.
- Ne treba nam sterilna ponuda sa prvom ležaljkom na Lepetane a posljednjom na Luštici. To mora da čuje i Budva i Podgorica i svi koji nas možda i ne razumiju. More bez jedrilice, bez barke… Lokalna uprava, svi mi moramo razumjeti da jednu destinaciju čini njen način života. Nije pitanje tendera i ko će ga dobiti. Pitanje je što će se ovdje činjeti i ne samo ovdje. Da ponovo živimo od mora, a ne samo da živimo pri moru - rekao je Belan.
<h2>POZIV MIKIJELJU</h2>
Aktivista Radovan Novaković je pozvao Mladena Mikijelja da dođe da razgovaraju.
- Ne možemo živjeti sa ultimatumima. Ništa se nije promjenilo u Morskom dobru od 2020. godine. Ovo su organizovali nezadovoljni građani Tivta koji se boje da neće imati više gdje da se okupaju - poručio je Novaković.
Jedinstvena poruka sa protestnog skupa je da se plaže moraju sačuvati kao dio javnog prostora, te da pripadaju mještanima i turistima - a ne zakupcima u interesu profita, koji ograničavaju prva građana slobodnom pristupu obali i moru.
Sa skupa je poručeno i da će se protesti nastaviti ako Morsko dobro ne poništi odluku o zakupu. Protesti će biti na ovoj plaži ili na kružnom toku za Kotor.
Na istoj lokaciji kotorski Caritas danas je sa roniocima organizovao čišćenje podvodnog dijela obale.

Protest u Tivtu: Traži se ukidanje „Morskog zla“ i poništenje odluke o zakupu dijela plaže Belane

Postoje ljudi, za koje na prvi pogled znate da imaju viziju. Koliko god da gledam Mladena Mikijelja, ne mogu to da pronađem u njemu, naveo je na mreži X zamjenik predsjednika SDP i predstavnik Evropskog saveza Petar Odžić. 
- Poslije vizije "transparentnog tendera" za plaže, uvođenja Alabara "na mala vrata" u Ulcinju, nepotpisivanja ugovora sa zakupcima do prvog maja, ustupanje (mimo tendera) određenih kupališta HG Budvanskoj rivijeri (radi vraćanja izbornih dugova) te nakaradnog plana privremenih lokacija u zoni MD, mislim da je bolje da Mladen više nema vizija - istakao je Odžić. 
Prema njegovim riječima, zaobilaznica oko Budve svakako nije ni Mladenova ni vizija NSD.
- O ovom projektu se govori zadnjih 10ak godina, i našao se u izbornom programu gotovo svih partija. Mlađo, ne skreći temu sa zone MD, jad će nas od tebe i "tvojih" privremenih lokacija nać' ovog ljeta - zaključio je Odžić.

Odžić poručio Mikijelju: Ne skreći temu sa zone MD, jad će nas od tebe i "tvojih" privremenih lokacija nać'

Iz koalicije Za budućnost Budve kažu da nadležno Ministarstvo javne uprave na čelu sa ministrom Dukajem i Upravni sud ćute i bivaju nijemi mjesecima na svakodnevno urušavanje ne samo izbornih zakona nego i Statuta opštine Budva i redom, uvijek kada to odgovara Jovanoviću, DPS-u i SDP-u.
Pravno nasilje, dodaju, kojim se među svojim funkcionerima i sljedbenicima diči novi predsjednik Opštine Budva, pojačava se iz dana u dan.&nbsp;
Kako navode, već mjesecima javnost prati Jovanovićevo kršenje zakona i to još od kada je nelegalno postao potpredsjednik Opštine, a potom i kod usvajanja Odluke o privremenom finansiranju Budve, a sve je kulminiralo pravnim skandalima oko izbora predsjednika SO Budva i samog Jovanovićevog izbora.&nbsp;
- Kada je nova koalicija "Budva naš grad" - OKG DPS i SDP preuzela vlast naivno su očekivali da se funkcionisanje vrati u pravne okvire države Crne Gore. Ali izgleda da tako nije mislio dvojac Jovanović - Odžić već su od prve naredne skupštine krenuli sa još grubljim kršenjem zakona - navode u saopštenju.
Ističu da su nekoliko puta ukazali javnosti da je izbor OIK svojevrsna "kruna" vandalskog postupanja nove budvanske skupštinske većine, kada su, kako kažu, od njihove pobjedničke koalicije preoteli ne samo mjesto predsjednika već i mjesta zamjenika i sekretara ovog najvažnijeg izbornog organa.&nbsp;
- Nikola Jovanović i Petar Odžić, podržani od strane starog - novog sekretara Skupštine Berislava Fabrisa oglušili su se i o pismenu naredbu državne izborne komisije i izabrali svoje predstavnike, a našu najjaču političku grupaciju ostavili bez predstavnika u OIK - kažu iz ZBBD.
Jedan od glavnih razloga za ovakvo postupanje, pored pripreme "terena" za buduće izborne zloupotrebe, je, dodaju, namjera da se otme dio odbornika koalicije "Za budućnost Budve", što se u praksi već dešava i takvi pokušaji su svakodnevni.
- Ovakve pravne zloupotrebe ne samo da ugrožavaju izbornu volju građana Budve od strane nove i neprirodne lokalne vlast već i šalju poruku da je sve dozvoljeno i sve moguće ako imate skupštinsku većinu - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Činjenica, kako navode, da se krši Ustav, da su svakodnevno svjedoci nezakonitosti i najprimitivnije samovolje koju sprovode Jovanović i Odžić, nažalost još uvijek nije zainteresovala ni nadležno ministarstvo ali ni tužilaštvo.
- Ostaje da se vidi u narednom periodu da li će odgovarajuće institucije izabrati dodvoravanje novoj budvanskoj vladajućoj koaliciji ili puno poštovanje zakona zemlje u kojoj žive - zaključuje se u saopštenju.

ZBBD: Dukaj i Upravni sud nijemi na naše zahtjeve

U jeku afere koju je premijer Milojko Spajić otvorio potpisivanjem sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima i planovima za izdavanje ulcinjske Velike plaže arapskom investitoru na 99 godina, u drugi plan je pala afera o tenderima JP „Morsko dobro“ za zakup plaža na teritoriji Opštine Budva. Od milionskih iznosa koji su nuđeni na tenderima, do prenamjene plaža u skladu sa političkim potrebama vladajućih partija, budvanska obala je postala prostor za otvorenu političku zloupotrebu i potkusurivanje obećanja datih uoči lokalnih izbora u zamjenu za glasove, piše M porta.
To je jasno iz samog toka procedure raspisivanja tendera, dinamike donošenja odluka, rješenja, izmjena i dopuna ranijih planova i svega onoga što je prethodilo konačnom raspisivanju tendera.
Prema informacijama do kojih je M portal došao iz više izvora, plan direktora JP „Morsko dobro“ Mladena Mikijelja i ministra urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine Slavena Radunovića, odnosno vladajuće koalicije „Za budućnost Crne Gore“, bio je da se čitav niz javnih kupališta u Budvi od rijeke Grđevice skoro do same Zavale dodijele HTP „Budvanska rivijera“, odnosno turisitčkom naselju „Slovenska plaža“, kao prioritetnim zakupcima.&nbsp;
Nakon toga bi, prema prvobitnom planu, „Slovenska plaža“ mogla te iste plaže da dodijeli na korišćenje trećim licima i firmama putem tendera ili direktnih pogodbi, u zavisnosti od toga po kojoj cijeni bi plaže bile izdate.&nbsp;
Podzakupci su trebali biti ljudi koji su u kampanji na različite načine „pomagali“ Mikijelju i koaliciji „Za budućnost Budve“ da dođe do što većeg broja glasova, čime bi bila ispunjena obećanja koja su im data uoči izbora, ali i vraćeni svojevrsni dugovi.
Međutim, ispostavilo se da u sistemu „Budvanske rivijere“ i „Slovenske plaže“ nije baš svako spreman da radi protivzakonite poslove u korist vladajućih partija, pa je od početnog plana moralo da se odustane, odnosno da mu se smanji obim. Ovo turističko naselje je već ranije objavilo oglase za izdavanje lokala i zemljišta koji su u njihovom vlasništvu.
Zbog odbijanja ljudi koji su nadležni za te poslove da potpišu bilo šta u vezi sa takvim tenderima „Morskog dobra“, Mikijelj i Radunović su odlučili da „Slovenskoj plaži“ brzinskom izmjenom niza dokumenata namijene dvije najatraktivnije lokacije na budvanskoj rivijeri, koje su ranije decenijama zakupljivale privatne kompanije, a koje nesporno mogu pripasti „Slovenskoj plaži“ kao hotelska kupališta zbog njihovog položaja u odnosu na hotelsko naselje, kako je propisano pravilnicima i tenderskim dokumentacijama.
M portal je 18. marta uputio pitanja HTP „Budvanska rivijera“ u vezi sa ovom temom, ali i pored obećanja da će odgovori biti poslati, do danas nijesu stigli.
A kako je tekla čitava priča?
<h2>IZBORI I KOMPLIKACIJE</h2>
Ponovljeni lokalni izbori u Budvi održani su 17. novembra 2024. godine, što je bio drugi po redu „okršaj“ nekada jedinstvene vladajuće koalicije okupljene oko Nove srpske demokratije Andrije Mandića.&nbsp;
Stvari su se značajno promijenile nakon hapšenja bivšeg predsjednika Opštine Mila Božovića, pa se vladajuća partija podijelila na one koji su ostali lojalni Božoviću, okupljeni oko aktuelnog predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića, i drugu struju koja je ostala vezana za Mandića.&nbsp;
Kampanja je proticala u veoma napetoj atmosferi, a građani Budve su svjedočili do tada neviđenim ucjenama, zastrašivanjima, obećanjima, pa čak i miješanju organizovanih kriminalnih grupa u predizborne aktivnosti. Nakon što je izborni rezultat između ove dvije grupacije bio gotovo izjednačen, do formiranja vlasti je moralo doći kroz pregovore.&nbsp;
U trenutku dok je još, makar formalno, postojala mogućnost da izborna lista Nikole Jovanovića uđe u koaliciju sa listom koju je predvodio direktor „Morskog dobra“ Mladen Mikijelj, Upravni odbor „Morskog dobra“ 12. decembra održava sjednicu na kojoj donosi Predlog Odluke o davanju u zakup/na korišćenje djelova morskog dobra broj 0203-4581/9. Ova Odluka nije objavljena na sajtu „Morskog dobra“, kao i još neke koje su donijete u periodu nakon toga. Predsjednica Upravnog odbora JP „Morsko dobro“ je Zvezdana Janović, supruga direktora Agencije na nacionalnu bezbjednost Ivice Janovića, kuma Branka Krvavca, šefa kabineta premijera Milojka Spajića.
U međuvremenu, stvari se komplikuju za Mikijelja i Novu srpsku demokratiju. Trećeg februara, nakon ranije burno prekinute sjednice Skupštine Opštine i uz prisustvo policije, održana je sjednica na kojoj je izborom Petra Odžića iz Evropskog saveza za predsjednika Skupštine Opštine formirana nova budvanska vlast. Nedugo potom za predsjednika Opštine izabran je Nikola Jovanović, a Mikijelj i Nova srpska demokratija su time nakon gotovo deset godina izgubili vlast u najbogatijoj crnogorskoj opštini.
Sada je trebalo brzo djelovati, povući poluge moći sa državnog nivoa i sačuvati Mikijeljovu poziciju u „Morskom dobru“, jer mu je i tu uskoro isticao mandat, a predizborna obećanja i svojevrsni dugovi su se morali vraćati.
<h2>BRZINSKO USVAJANJE DOKUMENATA</h2>
Upravni odbor „Morskog dobra“ ponovo zasijeda 10. februara 2025. godine, svega sedam dana nakon formiranja vlasti u Budvi i usvaja Izmjene i dopune Predloga Odluke o davanju u zakup/na korišćenje djelova morskog dobra broj 0203-725/3 kao i Predlog Odluke o davanju u zakup/na korišćenje djelova morskog dobra broj 0203-725/4. Ni ovih odluka nema na sajtu „Morskog dobra“.
Već sjutra, 11. februara 2025, Vlada Crne Gore daje saglasnost na ovaj dokument zaključkom broj 10-339/25-433/2 i nakon toga je moglo da se uđe u proceduru za raspisivanje tendera za zakup plaža. &nbsp;
Da se radilo „tajno i organizovano“, govori i podatak da je istog dana Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine donijelo, a Vlada usvojila na elektronskoj sjednici, Izmjene i dopune Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024-2028. godine.
Ovaj dokument je usvojen bez obavezne prethodne sjednice Vladine Komisije za ekonomska pitanja (KEP), zbog čega dio ministara nije glasao za njega.
U ovakvu dinamiku se, prema riječima više izbora M portala, ušlo samo zbog jedne stvari – kako niko iz „Budvanske rivijere“ i „Slovenske plaže“ nije htio da učestvuje svojim potpisom u ranije zamišljenoj igranci vraćanja predizbornih dugova Radunovića i Mikijelja, pristupilo se izmjenama i dopunama Programa koji je već usvojen prošle godine.
Naime, u aprilu 2024. godine Program privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024- 2028. već je usvojen dok je na čelu Ministarstva bio Janko Odović i nije bilo potrebe za tako brzinskim promjenama.
Ključna stvar izmijenjenog dokumenta kada je Budva u pitanju – do tada javna kupališta 10B i 10F, dvije najatraktivnije lokacije na budvanskoj rivijeri koje su do sada decenijama zakupljivali privatnici, pretvorena su u hotelska kupališta, čime je pravo prvenstva na tenderima dato „Slovenskoj plaži“. Ujedno je povšina obje plaža povećana obuhvatom okolnih privatnih parcela.
Potom slijedi još jedna odluka Upravnog odbora „Morskog dobra“ od 14. februara koje nema na sajtu pod brojem 0203-824/3, a na koju Vlada opet ekspresno sjutra daje saglasnost Zaključkom broj 10-332/25-511/2 od 15.02.2025. godine.33
Samo četiri dana kasnije ministar Radunović je napadnut baš u Budvi, kada je na njega nasrnuo jedan od lokalnih ugostitelja. Radunović je u tom trenutku bio u društvu Branka Ćupića, jednog od budvanskih hotelijera i, samim tim, potencijalnih zakupaca hotelskih plaža.
Prenamijenjene i proširene plaže 10B i 10F date su na tender kroz oglas koji je Morsko dobro objavilo 20. februara. &nbsp;
Brza akcija koju su sproveli Radunović, Mikijelj i Vlada Crne Gore neminovno ostavlja posljedice – JP „Morsko dobro“ još uvijek nije revidiralo „Atlas crnogorskih plaža i kupališta“, odnosno u njega nijesu unijete sve promjene koje su sproveli i brzinski usvojili ministarstvo i Vlada. Tim dokumentom se JP „Morsko dobro“ i zakupci upravljaju prilikom raspisivanja tendera, pa se tamo budvanske plaže 10B i 10F još uvijek vode kao javna kupališta i sa starom površinom.
<h2>POLITIČKA TRGOVINA KAO EPILOG</h2>
Čitava situacija oko tendera za zakup crnogorskih plaža dodatno je zakomplikovana kada je 7. marta premijer Spajić na sjednici Vlade odbio prijedlog ministra Radunovića da Mladen Mikijelj ponovo bude imenovan za direktora JP „Morsko dobro“. Iz Spajićevog kabineta je uslijedilo banalno obrazloženje da će imenovanje direktora uslijediti kada bude ispoštovana procedura za usvajanje takvog prijedloga. U igri je ipak, kako tvrde izvori M portala, bilo neporedivo više od puke funkcije.
Priča o zakupu plaža u Ulcinju se već ozbiljno zatalasala, protiv novih rješenja su se pobunili Privredna komora, Zajednica opština i raniji zakupci, a postojala je mogućnost da se nezadovoljstvo proširi na ostale primorske opštine. Takav scenario nije pogodovao Spajiću, čiji bi dogovor sa arapskim investitorom za Veliku plažu mogao da propadne bez podrške „Morskog dobra“ i Radunovićevog ministarstva. Sa druge strane, NSD, Radunović i Mikijelj su htjeli da po svaku cijenu sačuvaju Mikijeljevu fotelju, prvenstveno kako bi zbrinuli svoj kadar, a potom i zbog toga što je JP „Morsko dobro“ idealan resurs za političku zloupotrebu, bilo da je riječ o partijskom zapošljavanju ili o crpljenju finansijskih resursa iz tog javnog preduzeća.
Podsjećaju da je Specijalnom državnom tužilaštvu tokom kampanje za lokalne izbore u Budvi upućena anonimna prijava o pretvaranju „Morskog dobra“ u izborni štab Mladena Mikijelja, kao i o boravku pripadnika određenih organizovanih kriminalnih grupa u prostorijama preduzeća.
Zbog takvog odnosa snaga u Vladi svima je bilo u interesu da Mikijelj ponovo bude imenovan za direktora „Morskog dobra“, kako bi partijski apetiti i PES i NSD bili zadovoljeni, a svačiji projekat mogao da se odvija nesmetano.
U „kontrolu snaga“ u Vladi na kraju je morao da se uključi i Spajićev najjači neformalni adut – ujak Sreten Kankaraš, koji važi za čovjeka sa neograničenim uticajem na dešavanja u Vladi. Kankaraš se 14. marta sastao sa Radunovićem i Mandićem u jednom podgoričkom lokalu, o čemu je M portal izvijestio. Da je sastanak završen dogovorom u korist i PES i NSD bilo je jasno već na narednoj sjednici Vlade, kada je Mikijelj ponovo imenovan za direktora JP „Morsko dobro“.
Time su širom otvorena vrata za zadovoljavanje političkih apetita ključnih partija vlasti na državnom nivo, kao i za „valorizacije“ plaža u skladu sa političkim dogovorima i trgovinama koji nijesu u interesu građana Crne Gore i inače veoma posrnule turističke privrede.&nbsp;

Za dva dana plaže pretvorene iz javnih u hotelska kupališta

Zamjenik predsjednika Socijaldemokratske partije i predstavnik Evropskog saveza Petar Odžić je kazao da investitor koji je 'uzeo' Veliku plažu, nezakonito prepušta plaže bivšim zakupcima, te poručuje ministru prostornog planiranja urbanizma i državne imovine Slavenu Radunoviću i funkcioneru Nove srpske demokratije (NSD) i direktoru JP Morsko dobro Mladenu Mikijelju da vrate ingerencije lokalnim samoupravama.
- Sami izmijenili procedure i uslove na tenderu kako bi omogućili zloupotrebe, izbacili odredbu zabrane licima koja su krivično gonjena da se prijave na tenderu. Neposredno posle otvaranja ponuda pozvali SDT da preispita ponude, a sada sumnjaju i na zloupotrebe i pranje novca -naveo je na mreži X Odžić.&nbsp;
Veliko bravo, dodaje, za znalce!
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FOdzicPetar%2Fstatus%2F1904599391979135398&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Odžić: Investitor koji je 'uzeo' Veliku plažu, nezakonito prepušta plaže bivšim zakupcima

Speleolozi slovenačkog kluba "Kostanjevica na Krki" nakon punih 60 godina traganja uspjeli su da dođu do velikog otkrića - probili su se do podzemnog toka rijeke Studene i otkrili veliki sistem jama sa pećinskim nakitom i dvoranama visokim više desetina metara.
Brane Čuk, sekretar kluba, za slovenačke medije je rekao da novootkrivene pećine imaju komore koje su visoke nekoliko desetina metara i dugačke oko 50 metara, dok se najveći speleotem (pećinski ukrasi) poklapa sa najvećim u Kostanjevičkoj pećini.
Kako je istakao, pećinski sistem je najvjerovatnije povezan sa Kostanjevičkom pećinom jer rijeka Studena teče dva kilometra od ulaza u pećinu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FKJKostanjevicanaKrki%2Fposts%2F908488194849077%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovo su bili snovi više generacija speleologa - dodali su iz kluba koji aktivno djeluje još od 1964. godine
Članovi su decenijama fokusirali napore na istraživanje 2,5 kilometra duge Kostanjevičke pećine, ali su ih u daljem napredovanju zaustavljala duboka jezera i sifoni.
Zbog toga su donijeli odluku da u sistem pokušaju ući sa vrha, preko provalija na planini Gorjanci.
Ključni trenutak dogodio se prije četiri godine, kada su u snijegu uočili rupu iz koje je izbijao topli vazduh. Jamu su nazvali "Gorjanc" i postepeno je istraživali, ali su prije dvije godine ostali bez prolaza za dalje napredovanje.
Nova nada pojavila se 17. januara ove godine kada su u nastavku jame otkrili velike dvorane, a samo sedmicu dana kasnije uslijedio je najveći uspjeh - pronalazak kanjona rijeke Studene na dubini od 305 metara, ispunjenog slapovima i bočnim kanalima.
Čuk procjenjuje da je novootkriveni sistem vjerovatno duži od same Kostanjevičke pećine i da predstavlja najveći jamski kompleks u najdubljem dijelu Dolenjske.

(FOTO) Veliki podzemni kompleks u Sloveniji: Dvorane visoke desetine metara i spektakularni pećinski nakit

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da neće dozvoliti obnovu Gaze prije potpune demilitarizacije, niti će pristati na uspostavljanje palestinske države, ističući da će politički i bezbjednosni interesi Izraela biti ispunjeni.
Netanjahu je govorio povodom druge faze plana američkog predsjednika Donalda Trampa za Gazu, naglašavajući da će izraelski politički i bezbjednosni interesi biti u potpunosti zadovoljeni.
- Sada smo fokusirani na završetak dvije preostale misije: zaplijenu oružja Hamasa i potpunu demilitarizaciju Gaze, uključujući uklanjanje oružja i tunela - rekao je Netanjahu.
U nastavku je odbacio ideju o prisustvu međunarodnih snaga u Pojasu Gaze.
- Čujem da se pominje dovođenje turskih i katarskih vojnika u Gazu. Ni to se neće desiti. Kako sam se dogovorio s predsjednikom Trampom, postoje samo dvije mogućnosti: ili će se to ostvariti na lakši ili na teži način, ali u svakom slučaju – to će se dogoditi - poručio je Netanjahu.
Dodao je da neće prihvatiti rješenje koje podrazumijeva palestinsku državnost, navodeći da se „to nije dogodilo i da se neće dogoditi“.
- Mislim da svi znate da sam ja osoba koja je, zajedno sa svojim kolegama u vladama koje sam predvodio, više puta spriječila uspostavljanje palestinske države. Ni danas ni sjutra to nećemo dozvoliti - zaključio je Netanjahu.

Netanjahu: Nema obnove Gaze prije razoružanja, niti prihvatanja palestinske države

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani granice u slučaju najgoreg scenarija, odnosno potpunog kolapsa vlasti u Teheranu, objavio je Middle East Eye (MEE).
Prema navodima MEE-a, visoki zvaničnici turskog Ministarstva vanjskih poslova su u četvrtak, na zatvorenom sastanku u parlamentu, informisali poslanike da Ankara priprema više mogućih scenarija u vezi s Iranom. Te informacije su ovom portalu prenijela dvojica učesnika sastanka.
<h2>„Tampon-zona“</h2>
Jedan od izvora naveo je da su turski zvaničnici koristili termin „tampon-zona“ kako bi opisali namjeru Ankare da učini sve što je moguće da spriječi novi talas izbjeglica da uđe u zemlju.
Drugi učesnik sastanka, međutim, istakao je da taj izraz nije eksplicitno korišćen, iako je izražena spremnost da se preduzmu mjere izvan uobičajenih procedura.
– U suštini, kazali su da smatraju kako sve moguće mjere na iranskoj strani granice treba preduzeti kako bi oni koji bi eventualno krenuli tokom migracija tamo i ostali – rekao je drugi izvor.
Tursko Ministarstvo odbrane je ranije ovog mjeseca saopštilo da je Ankara dodatno ojačala bezbjednost duž granice s Iranom, duge 560 kilometara, kroz tehnološki unaprijeđen sistem fizičkih barijera.
Mjere uključuju 203 elektrooptičke kule, 43 kule s liftovima, modularni betonski zid u dužini od 380 kilometara, kao i 553 kilometra odbrambenih kanala.
Ministarstvo je navelo i da su pogranična područja pod stalnim nadzorom izviđačkih i nadzornih sistema, uključujući dronove i avione.
Jedan turski medij objavio je da su tokom istog sastanka zvaničnici obavijestili poslanike da je tokom nedavnih krvavih protesta protiv vlasti u Iranu poginulo oko 4.000 ljudi, dok je više od 20.000 ranjeno.
Protesti su izbili zbog naglog rasta inflacije i snažnog pada vrijednosti iranske valute, a zatim su se brzo proširili širom zemlje. Iako je bilo nasilnih incidenata od strane dijela demonstranata, više istraga i snimaka ukazuje na to da su vlasti u Teheranu koristile nesrazmjernu silu kako bi ugušile proteste. Istovremeno je uvedena i blokada interneta.
<h2>Američko vojno jačanje u regionu</h2>
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je u petak za televiziju da se Ankara protivi bilo kakvoj stranoj intervenciji u Iranu i pozvao američku administraciju da krizu rješava diplomatskim putem.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp u početku je zaprijetio Teheranu zbog nasilnog gušenja protesta, ali je kasnije poručio da je otvoren za razgovore s iranskim rukovodstvom.
Ipak, Vašington razmatra mogućnost preciznih udara na „visokorangirane“ iranske zvaničnike i vojne komandante koje smatra odgovornima za smrt demonstranata, rekao je za MEE jedan zvaničnik iz Zaliva upoznat s internim razgovorima.
Tokom posljednjih dana Sjedinjene Američke Države rasporedile su borbene avione, sisteme protivvazdušne odbrane i ratne brodove u regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, čime je Donaldu Trampu data opcija napada na visoke iranske zvaničnike.
Jačanje vojne prisutnosti, kako se čini, dostiže vrhunac. U ponedjeljak je nosač aviona USS Abraham Lincoln uplovio u vode Bliskog istoka.
<h2>Moguće posljedice</h2>
Turske vlasti su svjesne posljedica operacija promjene režima i ratova, imajući u vidu destabilizujuće efekte američke invazije na Irak 2003. godine, kao i, u novije vrijeme, građanskog rata u Siriji od 2011. do 2024. godine.
Ti sukobi doveli su do dolaska stotina hiljada izbjeglica u Tursku, što je dodatno opteretilo ključne sektore poput energetike i trgovine.
Tursko društvo ostaje izrazito osjetljivo na prisustvo izbjeglica, naročito oko 2,7 miliona Sirijaca, od kojih se mnogi sada vraćaju u Siriju nakon pada režima Bašara al-Asada.
Middle East Eye je u junu izvijestio da turski zvaničnici procjenjuju kako bi potpuni rat između Izraela i Irana mogao gurnuti i do milion iranskih izbjeglica ka turskoj granici.
Izvori su tada naveli da je malo vjerovatno da bi Ankara prihvatila bilo kakve izbjeglice, osim onih kojima je neophodna hitna humanitarna pomoć.
MEE je takođe objavio da Turska više neće primjenjivati politiku „otvorenih vrata“ prema susjednim državama u slučaju novih izbjegličkih talasa. Iranski državljani trenutno mogu ulaziti u Tursku bez vize.
Dodatni problem koji komplikuje ove planove jeste prisustvo azerbejdžanskih Turaka u Iranu, kojih prema procjenama ima najmanje 12 miliona.
Još nije jasno kako bi Ankara reagovala u slučaju masovnog dolaska pripadnika ove zajednice na granicu, što bi moglo izazvati snažan unutrašnji pritisak da im se omogući ulazak u zemlju.

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani

Kuba će "propasti" u bliskoj budućnosti, jer ova karipska zemlja više ne dobija naftu iz Venecuele, izjavio je predsjednik SAD Donald Tramp.
- Kuba će uskoro propasti. Kuba je zaista zemlja koja je veoma blizu propasti. Znate da su dobijali novac od Venecuele. Dobijali su naftu od Venecuele. Više je ne dobijaju - rekao je Tramp novinarima, prenosi Srna.
Portal Politico pisao je prošle sedmice da Trampova administracija razmatra uvođenje potpune blokade uvoza nafte na Kubu da bi podstakla promjenu vlasti u toj zemlji.
Tramp je ranije ovog mjeseca rekao da će zaustaviti dotok nafte i novca iz Venecuele na Kubu.

Tag: mladen-mikijelj