Ukoliko se prevoznicima ne izađe u susret i protest preraste u dugoročnu blokadu transporta može se desiti da crnogorske transportne &nbsp;kompanije odu da rade na EU tržište, a druga mogućnost je da evropske kompanije dovoze robu u Crnu Goru što bi značajno uticalo na rast cijena - rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
Bilo koja blokada, kako dodaje, dovodi do usporavanja ekonomije i određenih prekida u snabdijevanju, a osim građana trpe privreda i trpe prevoznici.
Osim potencijalnih poremećaja na lokalnom nivou protest prevoznika, prema njegovim riječima, može dovesti do poremećaja i na evropskom nivou, što bi trebalo da dodatno stvori pritisak na evropske institucije da se pronađe rješenje.
- Bitno je naglasiti da je ovo trebalo da bude protest, štrajk na regionalnom nivou da se pošalje poruka evropskim institucijama o problemu koji će imati prevoznici sa Zapadnog Balkana zbog primjene sistema ulaska i izlaska iz EU, sa 90 od 180 dana u EU i samim tim je trebalo da se pošalje zajednička poruka sa određenim protestom da treba i EU u određenoj mjeri da reaguje i da se prilagodi potrebama našeg tržišta. Činjenica je da ukoliko ne dođe do određenog rješenja da će upravo prevoznici sa teritorije Zapadnog Balkana što uključuje i Crnu Goru imati ozbiljnih problema što se tiče samog njihovog poslovanja, jer ako bi pogledali kako će se to reflektovati na njihovo poslovanje ono će zahtijevati ili povećani broj radnika, ili čekanje što znači povećanje troškova, samim tim povećanje cijena - rekao je Mulešković.
Smatra da se ne može desiti brza nestašica, jer postoje zalihe dovoljne za više dana, pa ne bi trebalo da dođe do poremećaja tržišta ukoliko se protest dugoročno ne nastavi.&nbsp;
- Treba biti pažljiv kad komentarišemo takve stvari, jer mi smo skloni tome da napravimo paniku i upravo ta panika može da izazove veće potražnju, pa samim tim možemo sami da napravimo problem na tržištu. Stav trgovaca i njihova politika je da su se već zalihe skoro svih proizvoda obezbjedile i ne treba da razmišljamo o tome da će se desiti određeni poremećaji - istakao je Mulešković.
Dodaje i da će svaki trošak koji nastane u zastoju transporta biti preliven na građane kroz finalnu cijenu proizvoda, pa ukoliko se situacija nastavi jasno je da će doći do povećanja cijena.&nbsp;
- Dva scenarija mogu da se dese, a prvi scenario je da naše kompanije odu da rade na evropskom tržištu i drugi scenario je da evropske kompanije dovoze robu u Crnu Goru što jasno govori da bi došlo do rasta cijena, jer ako u ovom trenutku imate za npr. 1000 eura prevoz do određene zemlje ukoliko dođe do premještanja da evropske firme vode to će biti duplo veći troškovi - zaključio je Mulešković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mulešković: Ukoliko se ovakva situacija nastavi i ukoliko Evropa ne bude imala sluha za naše prevoznike jasno je da će doći do povećanja cijena

Budžet za narednu godinu je tehnički dobro urađen, ali je dominantno potrošački, ocijenio je u Drugačijoj radio vezi ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
Nedostaje, naglašava, dio koji je ključan i odnosi se na diverzifikaciju ekonomije.
- Tehnički, budžet jeste urađen onako kako bi trebalo da bude urađen. Nemamo previše razlika u odnosu na neke prethodne godine, određene stavke koje su bile najavljivane da će biti smanjene, nisu smanjene u značajnoj mjeri. Imamo rast prihoda, ali dominantno smo taj rast prihoda prebacili opet u potrošnju. Svega mali dio tih novih prihoda smo prebacili u kapitalne projekte, dok sve drugo ide u potrošnju. Ako pogledate prihode, oni dominantno dolaze iz PDV i akciza, što jasno ukazuje na potrošački model koji, po mom mišljenju, jeste ranjiv. Kad imate takav način upravljanja finansijama, kad imate takvu ekonomiju, bilo kakve promjene na tržištu mogu u značajnoj mjeri da vam ugroze samu stabilnost javnih finansija- poručuje Mulešković.
Za budžet se, kaže, ne može reći da je razvojni.
- Budžet jeste potrošački i kad pogledate koliko je zapravo odvojeno za kapitalni budžet jasno je da to nije razvojni budžet. Takođe, ako uđete u pojedine stavke koje se odnose na ekonomiju - 3,6 miliona za razvoj konkurentnosti privrede, onda imate preko 700 miliona za zarade zaposlenih u javnom sektoru. I na kraju imate nešto preko 300 miliona za kapitalni budžet. Tako da je jasno da te komponente koje su razvojne nemaju to ključno mjesto u budžetu i upravo to jeste problematično. Jer budžet treba da potencira i da se mnogo više fokusira na kapitalne projekte, na diverzifikaciju ekonomije, jer to je nešto što dugoročno stvara novu ekonomsku vrijednost- ističe Mulešković.
Država se, navodi, zadužuje kako bi vratila dugovanja.
- Ukoliko se zadužujemo za kapitalne projekte, ja ću to uvijek da podržim jer je to dobro za ekonomiju, dugoročno je dobro za ekonomiju. Mi se zadužujemo da bi vraćali stara dugovanja i što fali u prethodnom periodu jeste upravo ti kapitalni projekti. Iz godine u godinu, u apsolutnim vrijednostima, naš javni dug će rasti. Shodno strategiji koju je usvojila Vlada Crne Gore, naš javni dug će do kraja 2028. doći negdje do 6 milijardi- navodi Mulešković.
Govoreći o stranim direktnim investicijama, Mulešković ocjenjuje da se struktura u posljednjih nekoliko godina u potpunosti promijenila.
- Mi sad dominantno imamo investicije u nekretnine, to su neproduktivne investicije, koje dugoročno ne otvaraju nova radna mjesta. One čine, u prvih devet mjeseci 2025. godine, preko 50% direktnih stranih investicija. Sa druge strane, investicije u preduzeća i banke, takozvane produktivne investicije, čine 12,5 ili 12,7%, možda ću pogriješiti. 2019. godine produktivne investicije su bile na nivou preko 30%. To je jasan pokazatelj, jer možemo mi sad da dajemo ocjenu, da je nešto dobro ili da nije dobro, brojke najbolje pokazuju situaciju. Tako da nemamo nekih produktivnih investicija koje su vidljive- ističe Mulešković.
Poslovni ambijent se, kaže, blago pomjerio nabolje ili ostao na nivou od prošle godine. Privrednici i investitori, pojašnjava, prepoznaju veliki problem u dijelu transparentnosti donošenja odluka, što je prvi korak ka obezbjeđivanju povoljnog poslovnog ambijenta.
- Ukoliko nemate dobru vladavinu prava, vi ne možete da očekujete da imate kvalitetne, dugoročne investicije. Digitalizacija javne uprave i dalje nedostaje, nemamo razvijene digitalne servise, javna uprava nije efikasna. To su sve israživanja koje su pokazala da nije došlo do određenih pomaka u dijelu poslovnog ambijenta- kaže sagovornik Drugačije radio veze.
Rezimirajući godinu na izmaku, Mulešković kaže da ju je obilježilo zatvaranje pet poglavlja, te da evropski put treba svi da pohvale.
Ulazak u EU će se, kaže, odraziti i na našu ekonomiju. Pozitivna stvar je, dodaje, i članstvo u SEPI.
Propuštene šanse su, pojašnjava, po pitanju diverzifikacije ekonomije i ulaganja u razvoj konkurentnosti privrede, te inflacije koja je i ove godine uticala na životni standard građana.
Govoreći o različitim ocjenama javnih finansija u Crnoj Gori, Mulešković kaže da Crna Gora ne može doživjeti grčki scenario.
Naglašava da donosioci odluka u narednoj godini moraju diverzifikovati ekonomiju.
- Treba da radimo mnogo više na razvoju realne ekonomije, da se izbjegne ono što je trenutno u Crnoj Gori, da je javni sektor konkurentniji u odnosu na privatni. Ako govorimo iz ugla zapošljavanja, da želimo prije da radimo u javnom sektoru nego u privatnom. To ne bi smjelo da se dešava posebno u malim državama. Ono što je bitno jeste da će biti izazovna godina. Na primjer, mi nemamo sljedeće godine toliko starih dugovanja koja treba da vratimo, ali već narednih godina nam stižu velika dugovanja koja treba da vratimo, pa se moramo pripremiti za sve to što dolazi- kazao je.
Jedino se, zaključuje, sa razvojem privrede mogu očekivati stabilne javne finansije, ekonomija koja se razvija i zadovoljni građani.

Mulešković: Budžet tehnički dobar, ali potrošački i bez razvojne vizije

Dugoročna alternativa &nbsp;za poboljšanje materijalnog stanja zaposlenih i penzionera jeste diversifikacija ekonomije, povećanje produktivnosti crnogorske ekonomije jer se jedino na taj način može povećati količina novca &nbsp;koju je moguće isplatiti zaposlenima i penzionerima i to je jedino održivo rješenje - rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
Prems najavi ministra ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja novim zakonskim rješenjem bi svaki zaposleni i penzioner na kraju godine mogao dobiti dodatak u visini pola prosječne plate ili penzije, oslobođen poreza ili doprinosa. Takav bonus bi imao za cilj poboljšanje socijalne sigurnosti i kupovne moći građana.&nbsp;
Gledano iz socijalnog ugla, kaže Mulešković, prijedlog ministra Đeljošaja jeste dobar i može da unaprijedi kvalitet života radnika.&nbsp;
- Sa druge strane moramo da posmatramo i iz fiskalnog ugla koliko će to zapravo da košta i da li trenutno privreda i država mogu da isfinansiraju sve te obaveze. Nametnuti obavezu da se isplati još pola zarade svim zaposlenim, kako za privatni sektor, tako i za državu je po mom mišljenju u ovom trenutku neodrživo jer su to dosta veliki troškovi. Znamo kako privreda, tako i država imaju problem sa tom troškovnom stranom budžeta- rekao je Mulešković.
Naglašava da nema prihoda iz kojih bi se moglo realizovati takvo rješenje, jer i po izvještajima međunarodnih organizacija, podsjeća on, jasno se vidi da crnogorska ekonomija mora raditi na smanjivanju troškova javne uprave.
- Ako bismo gledali privredne subjekte preko 20.000 preduzeća u Crnoj Gori je blokirano, imate veliki broj malih privrednih subjekata koji ne posluju sa velikim plusem pa samim tim ovi troškovi bi dodatno opteretili njihovo poslovanje. Prije svega ovoga je trebalo uraditi jasne projekcije kako će se to odraziti na budžet, komunicirati sa socijalnim partnerima i svima onima na koje će da se odnosi ovakvo zakonsko rješenje pa tek onda pričati o mogućnosti uvođenja ovakvih davanja- istakao je Mulešković.
Podsjeća da je u prethodnom periodu došlo do velikog skoka cijena upravo zbog administrativnog povećanja zarada, što bi se desilo i sa dodatkom koji predlaže ministar Đeljošaj.
- Od 2022.godine imamo konstantan rast cijena što ukazuje da koliko god je rasla zarada da je inflacija bila ili na tom nivou, ili malo manja, pa ako bi pogledali od 2019.godine Crna Gora je bila 51 posto prosjeka EU što se tiče životnog standarda, a mi smo 2024.godine na 54 posto, a imali smo rast zarada u više navrata pa samim tim svi ti efekti su bili kratkoročni. Jer upravo &nbsp;zbog toga što nijesmo radili na diversifikaciji ekonomije, povećanju produktivnosti došlo je do rasta cijena jer smo imali preveliki pritisak na tržište- zaključio je Mulešković.

Mulešković: Nametnuti obavezu da se isplati još pola zarade svim zaposlenima je neodrživo

Novim Zakonom o strancima se neće regulisati problem migracione politike, ocijenio je za Antenu M ekonomski analitičar Mirza Mulešković. Naglašava da je i prethodnim zakonskim rješenjem bilo jasno propisano ko i pod kojim uslovima može boraviti u Crnoj Gori, pa su stranci koji su boravili u našoj zemlji, imali regulisan zakonski boravak.
- To treba naglasiti da ne bismo dovodili u situaciju da se kroz ovo zakonsko rješenje moglo drugačije ući u Crnoj Goru, već upravo, ako bi gledali taj aspekt koji će se direktno odnositi na ekonomiju, oni su morali da prođu sve kontrole i da na taj način dobiju boravište - ističe Mulešković.
Činjenica je, ističe Mulešković, da imamo veliki broj stranaca koji žive i rade u Crnoj Gori. Ali isto tako, dodaje, u posljednje vrijeme imamo podatke da su određeni stranci napustili Crnoj Goru. Ne smije se, kaže, zaboraviti da su upravo oni još od 2022. godine dominantno uticali na rekordan rast prihoda budžeta.
- Jer imate 100.000 novih građana koji troše, pa samim ti imate veće prihode u budžetu - pojašnjava Mulešković.
Bitno je, kaže, naglasiti da je u ovom trenutku preko 50% preduzeća registrovanih u Crnoj Gori u stranom vlasništvu, što jasno ukazuje da oni utiču na našu ekonomiju.
- Shodno onome što možemo da vidimo u proceduri i amandmanima Vlade, za produženje boravka izvršnih direktora u preduzećima koja su u većinskom vlasništvu stranaca neophodno je da imamo minimum tri zaposlena, od kojih su dva crnogorska državljanina. Ukoliko bi uzeli da je 50% kompanija trenutno u Crnoj Gori u stranom vlasništvu jednočlano, njima bi bilo neophodno da zaposle dodatnih 30.000 crnogorskih građana, a mi nemamo 30.000 crnogorskih građana na evidenciji Zavoda za zapošljavanje - pojašnjava on.&nbsp;
Ovakvu normu, kako kaže, stranci neće moći da ispune.
- Ono za šta sam se ja zalagao i što vidim kao moguće rješenje je da se u mjesto ovoga uvede ili plaćeni porez, odnosno nivo plaćenog porezu u toku godine, ili nivo prometa u toku godine da bi se na taj način pokazala ekonomska aktivnost određenog privrednog subjekta, jer samim tim ćemo izbjeći mogućnost da stranci ne mogu naći crnogorskog državljanina kao zaposlenog. I moramo biti svjesni da za određene privredne subjekte nije neophodno da imaju domaću radnu snagu - kaže Mulešković.
Odlazak stranaca u većem broju iz Crne Gore će, smatra, negativno uticati na javne financije.
- Jer oni svakako utiču na rast naše ekonomije, utiču na potrošnju i ako dođe do pada potrošnja zbog njihovog odlaska, mi ćemo imati problem sa javnim finansijama. A ne treba zaboraviti da se naše javne finansije dominantno finansiraju od strane indirektnih poreza, kao što je PDV koji zavisi od potrošnje. Samim tim moramo, kada donosimo zakonska rješenja, uraditi ekonomske analize i dati jasne projekcije kako će to uticati na svaki segment naše privrede. I samo ne treba zaboraviti da mi svake godine “uvozimo” veliki broj stranih radnika, jer crnogorske kompanije ne mogu da pronađu adekvatnu radnu snagu - kaže Mulešković.
Podatak Ministarstva unutrašnjih poslova da je Crnu Goru u posljednjih mjesec napustilo gotovo 9.000 Turaka, posljedica je, prema riječima Muleškovića, brze i nepromišljene odluke Vlade da se uvedu vize, ali i kritičan stav prema Zakonu o strancima.
- Iako želimo da unaprijedimo sistem, ne smijemo da postajemo rigiden sistem, ne smijemo da postajemo sistem gdje se neće moći ispuniti određeni uslovi jer Crna Gora je mala ekonomija. Crna Gora zavisi od stranih direktnih investicija, Crna Gora zavisi upravo i od potrošnje samih stranaca. Crna Gora ne može da bude konkurentna što se tiče veličine ekonomije, ali konkurentska prednost Crne Gore može da bude poslovni ambijent i liberalniji zakoni u odnosu na ostale zemlje, jer na taj način ćete da privučete strance da ulažu u Crnu Goru i razvijaju našu ekonomiju - kaže sagovornik Antene M.
Mulešković se nada da će se, u komunikaciji sa privrednicima i onima koji zastupaju interese stranaca u Crnoj Gori, ipak naći rješenje.
- Ovo su odluke koje mogu uticati negativno na našu ekonomiju i upravo zbog toga moramo da čujemo sve strane i donosioci odluka moraju uzeti u obzir ono što jesu zapravo činjenice koje dobijaju i od poslovnih udruženja. Jer to nijesu poslovne udruženja koja su trenutno u Crnoj Gori, ta poslovna udruženja već duži niz godina rade u Crnoj Gori. Upravo su oni bili inicijatori dovođenja određenih stranih investicija kod nas, a samim tim se moraju uzeti i razmatrati njihove preporuke, jer je to jedini način da kreiramo dobro zakonska rješenja - kaže Mulešković.
Bez dijaloga, zaključuje Mulešković, teško da možemo da imamo dobro zakonsko rješenje.

Mulešković: Novi Zakon o strancima ne rješava migracionu politiku i može usporiti ekonomiju

Ukoliko želite da imate razvoj, ukoliko želite da imate stabilnu ekonomiju mora mnogo više da se razmišlja o tim ulaganjima, o tome da se stvara &nbsp;neka &nbsp;nova ekonomska vrijednost - rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
Vlada mora da razvija realnu ekonomiju, poručuje Mulešković, jer nije bilo reformi u crnogorskoj ekonomiji na šta ukazuju izvještaji MMF-a i Evropske komisije, jer nije bilo produktivnosti.&nbsp;
Ukazuje i na povećanje zarada, koje su povećane bez povećanja produktivnosti, pa je samim tim došlo i do rasta cijena, što se vidi po podacima da je nakon 100 posto povećane minimalne zarade došlo do poboljšanja životnog standarda za svega 4 posto i na kraju nije važno koliko novca se dobije za platu, već kolika je, kako kaže, stvarna kupovna moć.
- &nbsp;Najsporiji rast produktivnosti je u sektorima kao što je turizam, a najbrže raste u određenim sektorima koji obuhvataju proizvodnju, pa se samim tim opet vraća da mi moramo da diversifikujemo našu ekonomiju, da ojačamo taj stub koji donosi najviše novca, iako se često kaže da na kraju sve građani plate, plati i privreda, jer privredi su troškovi porasli - rekao je Mulešković.
 
Zbog velike uvoznosti se ne može cjenovno intervenisati, objašnjava Mulešković, kao što bi se to moglo na crnogorskom proizvodu kroz određene subvencije uticati na cijene.
- &nbsp;U budžetu je za 2025.godinu za razvoj konkurentnosti privrede bilo odvojeno 3,5 &nbsp;miliona, za 2026.godinu je to 3,6 miliona, za kapitalni budžet je bilo opredjeljeno u 2025. godini 280 miliona, ove godine 305 miliona, a za zarade u javnom sektoru preko 700 miliona, što vam jasno govori koliko se zapravo ulaže - to jest ne ulaže u razvoj privrede i to razmišljanje moramo da mijenjamo. Ukoliko želite da imate razvoj, ukoliko želite da imate stabilnu ekonomiju mora mnogo više da se razmišlja o tim ulaganjima, mora mnogo više da se razmišlja o tome da stvaramo neku novu ekonomsku vrijednost- zaključio je Mulešković.

Mulešković: Vlada mora da razvija realnu ekonomiju, nije bilo reformi kao što ukazuju izvještaji MMF-a i EK

Podkast Antene M "Drugačija radio veza" od 15:05 sati na Televiziji E.
Tema današnjeg podkasta je da li ekonomija može izdržati sopstvene mjere.
Gost emisije je ekonomista Mirza Mulešković koji će govoriti o efektima mjera koje država donosi sa ciljem da podstakne rast, načinima na koje se one planiraju i ambijentu u kojem se primjenjuju.

''Drugačija radio veza'': Gost Mirza Mulešković

U večerašnjoj emisiji ''Na kraju dana'' pogledajte razgovor sa Mirzom Muleškovićem, ekonomskim analitičarem.
''Na kraju dana'' emituje se u 20 sati na Televiziji E.

''Na kraju dana'' na TV E: Gost Mirza Mulešković

Uvođenje viznog režima sa Turskom moglo bi imati vidljive posljedice po crnogorsku ekonomiju, posebno u sektoru turizma, investicija i tržišta rada – ocjenjuje za Pobjedu ekonomski analitičar Mirza Mulešković, upozoravajući da svaka odluka donijeta bez prethodne ekonomske analize i konsultacija s partnerima „nosi rizik za stabilnost male i otvorene ekonomije poput crnogorske“.
Podaci Centralne banke Crne Gore (CBCG) potvrđuju značaj turskog kapitala za domaću privredu. Prema riječima direktora Direkcije za platni bilans Borisa Kilibarde, ukupne strane direktne investicije (SDI) iz Turske od januara do avgusta ove godine iznosile su 92,19 miliona eura, što je 38,24 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Najveći dio ulaganja odnosi se na interkompanijski dug (56,19 odsto), zatim na kupovinu nekretnina (38,57 odsto), dok je 5,22 odsto uloženo u domaća preduzeća i banke.
<h2>Negativne posljedice</h2>
- Kada je riječ o uvođenju nezavisnog režima, sa ekonomskog stanovišta, svaka odluka koja se donese impulsivno, preko noći, bez prethodne ekonomske analize i bez pregovora sa partnerima, imaće negativne posljedice. To je naročito važno kada govorimo o saradnji između dvije države, jer ne smijemo zaboraviti da je Crna Gora mala, otvorena ekonomija, koja u velikoj mjeri zavisi od stranih investicija i stranih radnika. Turizam, koji čini značajan procenat našeg bruto društvenog proizvoda, još je jedan ključni segment na koju utiče ova odluka - kazao je Pobjedi ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
Dodao je da odluka donesena bez šireg promišljanja svakako ne šalje dobru poruku o Crnoj Gori. Mulešković osuđuje incident na Zabjelu, ali i sve što se odvijalo nakon toga, jer to ne doprinosi dobrim odnosima između dvije zemlje i negativno utiče na ekonomsku saradnju.
- Ne treba zaboraviti da je, konkretno u ovom slučaju, tokom 2025. godine, Turska prva zemlja po vrijednosti direktnih stranih investicija u Crnoj Gori. Njeni turisti su među najbrojnijima, a oko 20 odsto kompanija u Crnoj Gori osnovali su turski državljani. Jasno je, dakle, da će uvođenje bilo kakvih restriktivnih politika imati negativne posljedice po našu ekonomiju. Takođe, treba podsjetiti da smo u prethodne tri godine, naročito tokom 2022. i krajem 2024, ostvarili određeni napredak u pogledu reformi javnih finansija, koje su dominantno zasnovane na potrošnji domaćinstava. Ako dođe do pada broja stranih radnika i turista koji žive, rade i troše u Crnoj Gori, logično je očekivati negativan uticaj i na javne prihode - tvrdi Mulešković.&nbsp;
Naglasio je da posebno treba imati u vidu da je već određen broj ugovora i aranžmana unaprijed dogovoren, pa se naši privrednici mogu naći u problemu i pretrpjeti štetu zbog ovakvih odluka. Takve odluke moraju biti donesene strateški, a ne impulsivno.
- Crna Gora jeste obavezna da, u okviru procesa pristupanja Evropskoj uniji, postepeno ukida bezvizni režim sa određenim zemljama, ali to mora biti planski proces koji će uzeti u obzir ekonomske veze i interese obje strane. Zemlje s kojima imamo snažnu privrednu saradnju ne bi smjele biti izložene naglim mjerama, već bi te promjene trebalo sprovoditi postepeno, do samog trenutka članstva u Evropskoj uniji - smatra on.&nbsp;
Po njegovim riječima ne treba zaboraviti ni da veliki broj stranih radnika dolazi u Crnu Goru upravo zato što imamo izražen nedostatak radne snage, posebno u građevinskom sektoru. Stoga je važno sagledati cijelu situaciju u cjelini.
- Nadam se da će, zbog dobrih ekonomskih odnosa i velikog potencijala turskog tržišta, kao i obima investicija koje su došle iz Turske u Crnu Goru, biti pronađeno adekvatno rješenje – kroz diplomatske kanale i bilateralnu saradnju – koje će biti korisno za obje strane. Kroz takav dijalog možemo ublažiti negativne posljedice nedavnih događaja, ali i spriječiti slične situacije u budućnosti. Ovo se, naravno, ne odnosi samo na Tursku, već i na sve druge zemlje i potencijalne investitore - tvrdi Mulešković.&nbsp;
Takođe, smatra on, treba imati na umu da su strane direktne investicije od obnove nezavisnosti 2006. godine potpuno promijenile ekonomsku sliku Crne Gore.&nbsp;
- Prema posljednjim podacima, oko 12,6 odsto je pokrivenost uvoza izvozom, što pokazuje veliku zavisnost od inostranstva kada je riječ o uvođenju viznog režima. Migracije su normalna pojava u otvorenim ekonomijama, a važno je naglasiti da je većina stranaca koji borave i rade u Crnoj Gori tu potpuno legalno, poštujući zakone i procedure. Kada dolaze da rade, oni donose sva potrebna dokumenta, dokaze o nekažnjavanju u svojim zemljama i druge relevantne papire. Dakle, postoji visoka kontrola, ali je ključno da obezbijedimo ono što je najvažnije za poslovno okruženje – vladavinu prava, poštovanje zakona i jednaka pravila za sve - navodi Mulešković.&nbsp;
Pored toga, potrebno je, smatra, da mnogo više radimo na integraciji stranaca u naše društvo – da poznaju svoja prava, ali i obaveze, da se lakše prilagode našem sistemu, čime se smanjuje rizik od nesporazuma i sličnih situacija.&nbsp;
- Želim da naglasim još jednom: ekonomija ne poznaje ni naciju, ni vjeru. Ekonomija poznaje samo pravila tržišta. Ona napreduje tamo gdje postoji dobar poslovni ambijent, vladavina prava i stabilni zakoni koji se jednako primjenjuju na sve. Uvijek kada imate stabilnu ekonomiju, raste i kvalitet života građana. Ono što moramo osigurati jeste da Crna Gora do 2028. godine napreduje i ojača svoju ekonomiju na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji. To je put koji moramo iskoristiti da ojačamo institucije, unaprijedimo poslovno okruženje i uđemo u EU što spremniji i ekonomski stabilniji - kazao je Mulešković.&nbsp;
<h2>Podaci</h2>
Tvrdnje sagovornika Pobjede potvđuju preliminarni podaci ITRS-a(International Transaction Reporting System –Sistem izvještavanja o međunarodnim transakcijama) koje nam je dostavila Centralna banka (CBCG), posmatrajući period od 2020. godine do avgusta 2025. godine, ukupan priliv stranih direktnih investicija (SDI) u Crnu Goru iznosio je 5,1 milijardu eura. Ulaganja iz Turske, u posmatranom periodu, bilježe kontinuirani trend rasta i iznosila su 417,42 miliona eura, odnosno 8,19 odsto ukupnog priliva SDI.
- Od januara do avgusta ove godine, gledano prema strukturi, najveći dio priliva SDI iz Turske odnosio se na interkompanijski dug (56,19 odsto), zatim slijede ulaganja u nekretnine (38,57 odsto), kao i investicije u domaća preduzeća i banke (5,22 odsto) - navodi direktor Direkcije za platni bilans CBCG Boris Kilibarda.&nbsp;
Dodaje da je, prema preliminarnim podacima, od januara do avgusta 2025. godine, ukupan priliv SDI iz Turske iznosio 92,19 miliona eura, što je za 25,50 miliona ili 38,24 odsto više nego u istom periodu 2024. godine, kada je ukupan priliv iznosio 66,69 miliona eura.
- Prošle godine priliv SDI iz Turske iznosio je 100,93 miliona eura i veći je za 18,19 odsto ili 15,53 miliona eura u odnosu na godinu ranije - ističe Kilibarda.
O tome da li postoji trend rasta transfera iz Turske prema Crnoj Gori u formi ličnih doznaka, poslovnih uplata ili kupovine nekretnina kazao je da je prošle godine od januara do avgusta, ulaganje u nekretnine iznosilo je 35,56 miliona eura i manje je za 13,61 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
- Priliv po osnovu ličnih doznaka nije moguće precizno utvrditi, jer se značajan priliv ostvaruje kroz neformalne kanale i u gotovini - kazao je Kilibarda.

Vizni režim sa Turskom mogao bi usporiti investicije i turizam

Crna Gora, kao slobodno tržište, ne može i ne treba da brani da neko dođe i obavlja svoje ekonomske aktivnosti, ali kao država mora da obezbijedi poštovanje zakonskih rješenja — rekao je u jutarnjem programu „Budilnik“ na Televiziji E ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
Crnoj Gori je potrebna migraciona politika, rekao je Mulešković, osvrćući se na informaciju koju je sinoć saopštio premijer Crne Gore da će biti ukinut bezvizni režim za turske državljane, jer se u posljednje vrijeme, ističe on, pokazalo da Crna Gora nema jasnu migracionu politiku.
- Bitno je naglasiti da migraciona politika mora negdje da uveže crnogorske državljane sa strancima kojih ima sve više kod nas. Brze odluke nikad nijesu donijele dobra rješenja, pa smatram da ne treba brzo donositi ovakve odluke, pričam iz ekonomskog ugla, jer uvođenje viznog ograničenja će negativno uticati na ekonomsku saradnju između dvije države. Naše migracione politike moraju mnogo više da kontrolišu kretanje tih stranaca, jer ako bi pričali iz dijela ekonomije onih stranaca koji su otvorili preduzeća, treba naglasiti da su svi oni po zakonu dobili papire da budu i rade u Crnoj Gori, i naravno da državne politike treba da se orijentišu na one koji nijesu zakonski ovdje i koji ne poštuju zakone Crne Gore. Zakoni Crne Gore se moraju poštovati kako od državljana Crne Gore tako i od svih stranaca, i to jeste jedna od funkcija države — da obezbijedi poštovanje zakonskih rješenja - rekao je Mulešković.
Smatra da se treba osvrnuti na 2022. godinu i veliki priliv stranaca, kao i na velike pozitivne efekte zbog velike potrošnje stranaca, koji su povećali prilive od PDV-a i drugih indirektnih poreza zbog potrošnje i njihovog rada, jer su, podsjeća on, otvorene kompanije koje rade u Crnoj Gori, plaćaju poreze i pune budžet Crne Gore.
- Takođe smo imali povećanje cijena nekretnina, izdavanja nekretnina, što je dodatno ojačalo javne finansije. Negativni uticaji po građane Crne Gore su to što je zbog velikog priliva stranaca došlo do rasta cijena svih proizvoda, ali i rasta cijena stanova i svega ostalog što prati to. To je bilo za očekivati, kao i da se ovakve situacije još od 2022. godine počnu dešavati, i upravo smo od 2022. godine trebali da računamo da će doći do rasta cijena i tada smo trebali da imamo jasno definisane migracione politike, jasno definisan način na koji se mogu zaštititi crnogorski građani. Crna Gora je otvorena mala ekonomija i ovo su potpuno normalni procesi koji se ne dešavaju samo kod nas. Ono što jeste problem Crne Gore je što smo mala država i što upravo te migracione politike moraju da jačaju naš sistem, jer na taj način ćemo da zaštitimo sistem od prevelikog priliva stranaca. Kao slobodno tržište mi ne možemo i ne treba da branimo da neko dođe ovdje i da obavlja svoje ekonomske aktivnosti, ali kao država moramo da obezbijedimo poštovanje zakonskih rješenja - &nbsp;zaključio je Mulešković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJ-LYplw1rnI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mulešković: Brze odluke nikada nijesu donijele dobra rješenja

U informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E u 19 sati pogledajte:
- Kada će biti prohodan put Cetinje-Budva?
- Da li je Crna Gora u začaranom krugu zaduženja?
- O porukama sa protesta podrške Palestini...
Gost emisije je ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
Informativnu emisiju "24 sata" večeras vodi Itana Kaluđerović.

1250x600

1084x550

Informativna emisija "24 sata": Gost Mirza Mulešković

Nije mi poznato da su se se dosad angažovali volonteri na način kako je to učinio direktor Državnog arhiva Danilo Mrvaljević.
To je, u emisiji E-uživo, kazala nekadašnja direktorica Nacionalne biblioteke “Đurđe Crnojević” Dragica Lompar komentarišući odluku Mrvaljevića da dozvoli volontiranje kadra Srpske pravoslavne crkve u Državnom arhivu.
- I Nacionalna biblioteka je angažovala povremeno volontere za neke manje složene poslove, jednostavnije poslove, kao ispomoć ako imate neki zaostatak. Međutim, na razvrstavanju i sređivanju građe, koja jeste dio kulturne baštine, apsolutno nije dobro da se angažuju volonteru. Na toj građi treba da rade iskusni ljudi, iskusni stručnjaci, arhivisti. Građa ne smije biti dostupna tek tako, ona mora biti pod nekim režimom nadzora mnogo ozbiljnijim nego što je čitava ova priča - kazala je Lompar.
Sagovornica TV E, koja skoro 40 godina radi u Nacionalnoj biblioteci, kaže da je takav potez direktora Državnog arhiva iznenađujući.
- Što se mene tiče, ja smatram da ovo zaista nije dobar potez i da je gospodin Mrvaljević, na neki način, čak i ako je napravio neki, mogu reći, nesmotren potez, nesmotrenu odluku – trebalo je da uvaži mišljenje i svojih kolega, arhivista i da uvaži ambijent, koji se povodom toga desio u našem gradu, pa i šire u Crnoj Gori. Vidimo da su reakcije prilično različite, od nedoumice do ljutnje, i mislim da je zaista trebalo još jednom razmisliti, jer je imao vremena da, na neki način, tu situaciju riješi - kazala je Lompar.
Na pitanje da li bi, kao neko ko je čitav vijek proveo u Nacionalnoj biblioteci i bio na rukovodećoj poziciji, dozvolila kadrovima Srpske pravoslavne crkve da volontiraju na način na koji je Mrvaljević dozvolio, Lompar je kategorično odgovorila.
- Naravno da ne bih dozvolila. Svaka ustanova tog ranga ima fondove koji su namijenjeni korisnicima. Ali, ono što je dio kulturne baštine – ono mora imati poseban tretman, poseban vid zaštite i mora se koristiti u posebnim uslovima. Koliko ja znam, u Državnom arhivu ne postoje ti uslovi u kojima je taj vid nadzora moguć, a mislim da nije ni dobro - obzirom da imaju manjak stručnog kadra, kao i sve institucije kulture u CG - da vi odvojite specijalistu, arhivistu koji bi sjedio čitav dan, a ne bi mogao da radi svoj posao - kazala je ona.
Sagovornica TV E naglašava da je trebalo dobro promisliti prilikom donošenja ovakve odluke.
- Ne smijemo sticati utisak da građa koja se čuva u nacionalnim institucijama kulture može tek tako da se da bilo kome na uvid, na rukovanje tom građom - možda oštećenja ili, ne daj bože, otuđenje. Sve to dolazi nekako u pitanje i zato mislim da je ova odluka morala drugačije da se redefiniše, jer bilo je vremena, bilo je reagovanja, moglo se, naravno, i drugačije riješiti situacija - zaključila je Lompar.

Lompar o angažovanju volontera SPC u Državnom arhivu: Nije mi poznat sličan primjer

Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke izdalo je upozorenje za svoje državljane koji putuju u Sjedinjene Američke Države, navodeći mogućnost “nasilnih sukoba” s vlastima, posebno u Minneapolisu i drugim američkim gradovima.
- U Minneapolisu i u drugim gradovima demonstracije se povremeno mogu pretvoriti u nasilne sukobe s migracionim i sigurnosnim vlastima - navodi se u saopštenju.
Njemačkim državljanima koji se nalaze u tim područjima savjetuje se da redovno prate lokalne medije, budu oprezni i izbjegavaju okupljanja na mjestima gdje bi moglo doći do nasilja.
Slično upozorenje ranije je izdala i Francuska. Francusko ministarstvo vanjskih poslova prošle je subote ažuriralo svoje smjernice za putovanja u Minneapolis, savjetujući francuskim državljanima da izbjegavaju centar grada, budu informisani o sigurnosnoj situaciji i klone se okupljanja.
Upozorenja dolaze u jeku pojačanih tenzija u Minneapolisu, nakon niza protesta i sigurnosnih operacija povezanih s imigracionom politikom administracije američkog predsjednika Donalda Trampa.

Njemačka izdala upozorenje za putovanja u SAD zbog dešavanja u Mineapolisu

Sastanak je bio veoma konstruktivan, i smatramo da smo na dobrom putu do postizanja dogovora, saopštili su iz Udruženja prevoznika Crne Gore nakon sastanka sa predsjednikom Vlade i ministrom Ekonomskog razvoja Nikom Ðeljošajem.
- Takođe, ovo nije kraj, već sjutra bi trebali da imamo još jedan sastanak na kojem očekujemo da pronađemo riješenje i postignemo dogovor za ostale probleme. Naglasili bi da smo naišli na razumijevanje instuticija i prema njihovim mišljenjima većina zahtjeva je opravdana i realna - navode.
Dodaju da su sastanku prisustvovali članovi upravnog odbora na čelu sa predsjednikom Đorđijem Lješnjakom.
- Kao i članovi radne grupe Vesko Šljivančanin, Veselin Zeljko i Igor Zeljko, ministar finansija, ministarka saobraćaja, ministarka Evropskih poslova, v.d direktora Uprave Carina, generalna direktorica direktata Poreske Uprave, predstavnik iz Ministarstva saobraćaja i predstavnici udruženja saobraćaja iz Privredne Komore, zaključuju iz Udruženja.

Udruženje prevoznika: Na dobrom smo putu do postizanja dogovora

&nbsp;Bikovi su izuzetno brižni, te su među horoskopskim znakovima oni koji najviše vode računa o svojoj porodici, kako bi bila zbrinuta na svaki način, a prije svega da budu zadovoljene osnovne životne potrebe, kazao je astro-psihološki konsultant Nenad Gogić u emisiji "Srećan dan" na Televiziji E.
Kako je objasnio, Bik pripada zemljanoj grupi znakova i teži unutrašnjem miru, dok su njegove negativne osobine tvrdoglavost i sklonost zlopamćenju.
– Ovo je znak sa veoma snažnom emocionalnom memorijom. U situacijama kada prekine prijateljstvo, Bik se tačno sjeća kako se osjećao u tom trenutku kada mu je učinjena nepravda. U stanju je da rekonstruiše čitav scenario događaja – ko je bio prisutan, kako su ljudi izgledali, svaki detalj. Zbog toga riječ – izvini – teško prelazi preko usana osobe rođene u znaku Bika – rekao je Gogić.
Bikom, dodao je, vlada planeta Venera, koja je zadužena za ljepotu, hedonizam i uživanje u lijepim stvarima, ali i za samopoštovanje.
– Bik je znak koji izuzetno cijeni svoje kvalitete i ima snažno razvijen osjećaj lične vrijednosti. Kada želite da vidite koliko neko voli i poštuje sebe, to se najbolje vidi kroz poziciju Venere u natalnoj karti – istakao je Gogić.
Prema njegovim riječima, Venera upravlja grlom, glasnicama, štitnom žlijezdom i donjim dijelom usana, pa Mjesec u znaku Bika često daje dobre radijske voditelje i osobe sa prijatnom bojom glasa. Takođe, naglašena Venera je česta kod dobrih pjevača.
– Kod osoba rođenih u ovom znaku zdravstveni problemi često su vezani za ove djelove tijela. U mlađim godinama to su upale krajnika, zbog čega se nerijetko mora ukloniti jedan krajnik. U tridesetim i četrdesetim godinama, posebno kod žena, javljaju se problemi sa štitnom žlijezdom, jer hormoni često ne funkcionišu pravilno – zaključio je Gogić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DjZqoysyNkeo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: mirza-muleskovic