Od 2018. do 2024.g odine Crna Gora bilježi pad od oko 70 odsto takozvanih produktivnih investicija koje dugoročno daju nove ekonomske vrijednosti, kazao je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, ekonomski analitičar Mirza Mulešković.&nbsp;
Mulešković je poručio da moramo sami da naučimo na koji način da upravljamo sa direktnim stranim investicijama da bi negativni efekat bio mnogo manji.
Nestabilnost na globalnom nivou, ali i u našoj zemlji uticala je na pad ocjene o poslovnom ambijentu, koja je prije pandemije kovid-19 bila 3,05, odnosno na zadovoljavajućem nivou. Procjena sveukupnog stanja poslovnog ambijenta u 2024. godini bila je 2,37, to jest umjereno nepovoljna.
Crna Gora kao mala, otvorena ekonomija u velikoj mjeri zavisi od stranih investicija, te su joj, kako kaže Mulešković, bile neophodne investicije da bi pokrenula svoju ekonomiju.
- Direktne strane investicije su nam donijele kompletnu transformaciju sistema i privrede, ali i transformaciju samog životnog stila i životnog standarda naših građana. Bez direktnih stranih investicija ne bismo imali taj tehnološki napredak, ne bismo imali promjenu u samim vještinama, ne bismo imali izgradnju puteva, ne bismo imali sve ono što je pratilo razvoj Crne Gore od 2006. godine do danas. Iako ima tih pozitivnih strana, takođe direktne strane investicije donose i određene druge stvari. Tako su u posljednje vrijeme strane investicije koje su išle u nekretnine negativno uticale na naš životni standard, jer su dovele do rasta cijena. Postoje pozitivne i negativne strane, a po mom mišljenju pozitivna je mnogo jača i mnogo više donosi našem društvu dugoročno. Moramo sami da naučimo na koji način da upravljamo.sa direktnim stranim investicijama da bi ovaj negativni efekat bio mnogo manji - rekao je Mulešković.
Prema njegovim riječima, kroz strukturu direktnih stranih investicija može se pratiti ono što se dešava u Crnoj Gori i pratiti koji su faktori uticali na direktne strane investicije.
- Dio investicija u nekretnine je 2018. godine bio na nivou od 30 odsto, a 2024. godine imate nivo od preko 50 odsto. Sa druge strane investicije u privredu i banke, one koje dugoročno donose nove ekonomske vrijednosti, su 2018. godine bile na nivou od preko 30 odsto, danas su one na nivou od 12,8 odsto, što znači da se struktura direktnih stranih investicija potpuno promijenila. Imamo ulaganje u nekretnine (neću reći da je to neproduktivna investicija, ali dugoročno nije toliko produktivno kao ulaganje u preduzeća i banke) i imate potpunu transformaciju. Preko 30 odsto ulaganja u preduzeća i banke je opalo na 12,8 odsto, dok sa druge strane imate ulaganje u nekretnine koje su porasle preko 50 odstou učešću u stranim direktnim investicijama. To vam je jasan znak da se nešto desilo sa našim sistemom i da je upravo zbog onoga što se dešava na međunarodnom nivou, a to je rat u Ukrajini, došlo do povećanja ulaganja u nekretnine. Ako bi pričali o apsolutnim vrijednostima, od 2018. do 2024. godine imamo pad od oko 70 odsto investicija u preduzeća i banke. To su one investicije koje dugoročno daju nove ekonomske vrijednosti, takozvane produktivne investicije - istakao je Mulešković
Kad investitor bira gdje će da investira prvo obrati pažnju, objašnjava Mulešković, da li ta država ima strateški pristup, i u kakvom ambijentu će da bitiše ta investicija u narednom periodu.
- Mi imamo veliki problem sa strateškim upravljanjem naše ekonomije, nemamo strategiju upravljanjem ekonomijom. U Crnoj Gori ne postoji jasno određeno gdje mi želimo da vidimo crnogorsku ekonomiju za pet, 10, 15, 20 godina, tako da to jeste jedan od problema koji je očigledan. Osim toga ima takođe veliki broj problema koji su se desili u prethodnih par godina, koji su u neku ruku negativno uticali na strane investicije, koji su upravo doveli do toga da imamo ovakvu strukturu direktnih stranih investicija - naglasio je Mulešković.
Prema njegovom mišljenju, politička nestabilnost iz prethodnog perioda šalje negativne signale prema investitorima, pa se ne može &nbsp;očekivati, kako tvrdi, rast investicija.
- Ono što je jasno da je nama politička nestabilnost dovela do toga da kredibilni investitori zaobilaze Crnu Goru, jer moramo da budemo svjesni da investitor koji želi da uloži milione želi da ima političku stabilnost i da ima vladavinu prava. Ne možete imati ambijent u kome sistem vladavine prava ne funkcioniše na najbolji način, da nemate poslovni ambijent koji će da predvidi sigurnost, održivost, i da tom investitoru kaže jasno šta može očekivati u nekom narednom periodu. Jer, investitor ne donosi svoj novac da bi ga donio, već očekuje određeni povrat svoje investicije. Oni dolaze da bi zaradili, to je realna ekonomija. Niko neće ulagati u određenu zemlju ukoliko ne vidi određeni benefit - zaključio je Mulešković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mulešković: Kredibilni investitori zaobilaze Crnu Goru zbog političke nestabilnsoti

Bez transparentnog načina odlučivanja i bez uključivanja svih onih koje se te odluke tiču ne mogu se donositi dobre odluke, što posebno važi kada je riječ o planiranju javnih finansija i kreiranja ekonomske strategije u Crnoj Gori, ocijenio je gostujući u Drugačijoj radio vezi ekonomski analitičar Mirza Mulešković. On je podsjetio da su se u godini na izmaku, što je bio slučaj i sa nekoliko prethodnih, odluke donosile bez konsultacija sa stručnom javnošću.
Poseban akcenat u ovom smislu Mulešković je stavio na Fiskalnu strategiju koja je predstavljena u julu sa veoma kratkim rokom za javnu raspravu.
- Prije toga je Vlada utvrdila nacrte zakona koji su, generalno, u fiskalnoj strategiji, što znači da se uopšte nijesu uzeli u obzir komentari koje su poslali oni koji su mislili da nešto može da se promijeni nabolje - naglasio je on.
Prema njegovim riječima crnogorska ekonomija je i dalje podstaknuta posljedicama ratnih dešavanja u Ukrajini, odnosno prilivom kapitala građana te zemlje koji su se nastanili i koji posluju u Crnoj Gori, čija potrošnja čini značajan udio ukupne lične potrošnje.
- Od 2022. Crne Gora je jedna od rijetkih zemalja na čiju ekonomiju se ovo pozitivno odrazilo. Još od 2022. imamo veliki broj stranaca koji žive i rade ovdje i upravo zbog toga imamo veće prihode. Često kad čujemo, pošto je inflacija jedna od tema koja je bila 'hit' i koja je najviše opterećivala građane, ali i privredu – ona je najviše benefita donijela Vladi, odnosno javnim finansijama - naglasio je Mulešković ocjenjujući da su zahvaljujući povećanju cijena prihodi od poreza na dodatu vrijednost (PDV) punili državnu kasu.
Ovako akumulirani prihodi od PDV-a omogućili su da, kako se stalno ističe, količina sredstava na prihodnoj strani budžeta raste.
- Zbog toga imamo suficit, a šta smo uradili sa suficitom? Nijesmo uložili u neke nove kapitalne projekte, niti smo otplatili stara dugovanja, nego smo to preusmjerili u javnu upravu za potrebe dodatnog zapošljavanja - pojasnio je Mulešković.
On je naglasio da su se na ovaj način izgubili svi pozitivni efekti koje je poreska reforma trebalo da donese, jer su sredstva preusmjerena u potrošnju.
- Zbog toga suficit nije iskorišten za razvoj. Moramo da napravimo razliku između rasta i razvoja. Crnogorska ekonomija je rasla, ali da li se razvijala - upitao je Mulešković, naglasivši da je odgovor na to pitanje ključan.
U tome se, kako je dodao, ogleda odsustvo produktivnosti – nečega na čemu se nije, a na čemu bi moralo da se radi, ističući da bez povećanja produktivnosti nema osnova za povećanje plata i penzija. On je dodao da su konstruktivne kritike predloženih strategija njihovi donosioci komentarisali kao protivljenje povećanju primanja.
- Niko nije protiv povećanja plata i penzija, ali treba da dobijemo odgovor na pitanje odakle. To je falilo u svim politikama koje su donešene ove godine. Fiskalna strategija nije dala odgovor na pitanja šta raditi u slučaju da se pojave određeni rizici - istakao je naš sagovornik, podsjećajući na neizvjesnost vezanu za potencijalno lošiju od očekivane turističku sezonu, kao i mogućnost da stranci koji žive u Crnoj Gori odu.
On je istakao da potrošni model, na kojem se sada zasniva planiranje, može da funkcioniše do jednog trenutka. U ovom slučaju se, kako dodaje, mnogo više praktikuje način razmišljanja o ekonomiji kroz javnu upravu nego kroz tržište.
- Toliko smo se fokusirali da obezbijedimo dobre uslove javnoj upravi, a s druge strane nijesmo razmišljali o tome kako će naše tržište da odreaguje - rekao je Mulešković, ocijenivši da je crnogorska ekonomija iako ne jaka ipak izdržljiva. 
Politička nestabilnost, kako je pojasnio, dodatno utiče na neizvjesnost, a u takvim okolnostima cijene dodatno rastu.
I kada je riječ o predloženom budžetu za 2025. Mulešković ističe da je najproblematičniji potrošački model, protiv kojeg će se, kako kaže, uvijek zalagati.
- Ne možemo da pričamo o razvojnom budžetu kad je stavka za kapitalni budžet, koji bi trebalo da bude investicija u ono što stvara novu ekonomsku vrijednost 280 miliona, a zarade u javnom sektoru 717 miliona. Samo te dvije kategorije kada uporedimo shvatamo da ovo nije razvojni budžet, već potrošački - istakao je, dodajući da su, kada je riječ o budžetu, najveći problem neproduktivni troškovi.
Govoreći o povećanju pojedinih stopa PDV-a naš sagovornik je istakao da je to način obezbjeđivanja dodatnih budžetskih prihoda do određenog trenutka, ali da će se prije ili kasnije doći u situaciju da se ostane bez takvih mogućnosti.

Mulešković: Od inflacije korist imala Vlada, potrošački model koči razvoj crnogorske ekonomije

Crna Gora je za prvih deset mjeseci uvezla roba u vrijednosti 3,4 milijarde eura, a izvezla sedam puta manje.
- U odnosu na isti period prošle, ove godine je izvoz bio manji za 15 odsto, a uvoz veći za više od šest odsto - saopštio je Monstat.
Rast spoljnotrgovinskog deficita negativna je slika crnogorske ekonomije, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa (RSE) ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
- Do oktobra smo imali svega 14,1 odsto pokrivenost uvoza izvozom.To je istorijski minimum koji je Crna Gora zabilježila - kaže Mulešković.
Smatra da se posljednjih godina ništa nije uradilo za razvoj realne ekonomije.
Pokrivenost uvoza izvozom je do oktobra prošle godine bila 17,6 odsto.
Crna Gora je najviše uvozila iz Srbije, Kine i i Njemačke.
<h2>Hrana - 15 puta veći uvoz nego izvoz</h2>
Crna Gora je uvezla hranu za 600 miliona eura, a izvezla 42 miliona.
- Imamo zaista ogroman deficit. To je tužna, porazna slika našeg prerađivačkog sektora, a i poljoprivrede - kaže za RSE predsjednik Odbora udruženja prehrambene i poljoprivredne industrije u Privrednoj komori, Milutin Đuranović.
Ocjenjuje da stepen pokrivenosti uvoza izvozom neće preći šest-sedam odsto.
- Izvjesno je da aktivnosti nadležnih ne daju rezultate. I da želimo da kažemo suprotno - cifre nas demantuju. I to je veoma zabrinjavajuće - kaže Đuranović.
I za Muleškovića su podaci o uvozu hrane alarmantni.
- U nekom narednom periodu to može predstavljati veliki problem, posebno kad imamo određene turbulencije na međunarodnom tržištu - kaže on.
Mulešković ističe i da ovakav odnos uvoza - izvoza direktno utiče na formiranje cijena u Crnoj Gori.
- Kad imate uvozno-zavisne proizvode možete da očekujete mnogo veće cijene upravo zbog svih troškova koje treba platiti da se roba doveze u Crnu Goru - dodaje on.
U strukturi uvoza hrane najviše je potrošeno na uvoz voća i povrća više od 100 miliona.
Đuranović kaže da Crna Gora ne može da proizvodi rižu i banane, ali ukazuje na nedovoljnu iskorišćenost domaćih potencijala.
- Uvoz od 80 miliona eura mliječnih proizvoda i jaja je poraz za Ministarstva poljoprivrede - navodi Đuranović.
<h2>Izvoz struje, pića...</h2>
Crna Gora je ove godine najviše izvozila struju - više od 75 miliona eura.
Ali je i tu došlo do pada u odnosu na isti period 2023, kada je 190 miliona eura iznosio izvoz električne energije.
Na drugom mjestu je izvoz pića - više od 32 miliona.
Približno toliko je izvoz medicinskih sredstava i farmaceutskih proizvoda, te drveta i plute.
Upravo strukturu izvoza problematizuje Mulešković, ukazujući da se u najvećoj mjeri izvozi struja.
Napominje da se 2025. očekuje remont Termoelektrane Pljevlja.
- Zbog njene rekonstrukcije izvoz će biti manji i moraćemo da uvozimo struju pa ćemo imati još veći problem u trgovinskom deficitu. To će direktno uticati na rast Bruto društenog proizvoda u 2025. što može dodatno ugroziti ekonomiju i planove Vlade za narednu ali i kasnije godine - smatra on.
<h2>Gdje su problemi?</h2>
Mulešković smatra da je za popravljanje spoljnotrgovinskog deficita Crnoj Gori neophodna diversifikacija ekonomije i razvoj nerazvijenih sektora, od poljoprivrede i proizvodnje do i IT industrije.
- Bez toga ne možemo poboljšati naš trgovinski deficit. Moramo biti veoma jasni - zemlja kao što je Crna Gora bez proizvodnje, ne može da očekuje dugoročno održiv ekonomski rast i razvoj - ističe on.
Ukazuje i na balast zapošljavanja u javnom sektoru.
- Kao jedna od najmanjih država imamo najveći procent zaposlenih u javnom sektoru, odnosno 30 odsto svih zaposlenih u državi - zato rastu neproduktivni troškovi države, a smanjuju se ulaganja u privredu - navodi Mulešković.
Bužetom je planirano svega 280 miliona za kapitalne projekte, a za plate zaposlenih u javnom sektoru 717 miliona.
<h2>Rješenje u domaćoj proizvodnji</h2>
Glavni uzroci za stanje u ekonomiji su smatra Đuranović nedovoljno razvijena svijest odgovornih za ekonomsku politiku, koji ne promovišu dovoljno domaću proizvodnju.
Napominje i da je ključna i promjena svijesti građana, potrošača, koji moraju znati o benefitima kupovine domaćih proizvoda.
- Čim kupite domaći proizvod novac ostaje ovdje. I svaki kupac treba da zna da kupovinom uvoznih proizvoda investira u drugu državu -kaže Đuranović.
On to prezentuje na primjeru u sektoru mljekarstva.
- Ako kupite domaće mlijeko bukvalno 90 odsto novca ostaje u Crnoj Gori. A kad kupite uvozno tih 90 odsto odlazi drugoj državi. To je porazno - dodaje on.
Crna Gora za razliku od Srbije, Hrvatske i zapadnih država po pitanju promocije domaćih proizvođača hrane ne preduzima ništa kaže Đuranović.
- Ako preduzima rezultati je demantuju. Francuska je na primjer prepoznata po dobrim vinima, ali se ta vina se ne mogu naći na tržištu Španije ili Italije jer te države štite svoj vina - riječi su Đuranovića.
Smatra da država može da odigra ključnu ulogu.
- Ne možete te tako lako doći do tržišta Srbije i Albanije jer je ona favorizovala domaće proizvode. A sa druge strane oni vrlo lako dolaze do našeg tržišta - ističe on.
Duranović tvrdi da Vlada treba da odigra ključnu ulogu.
- Pogledajmo kako to rade vlade Srbije, Hrvatske i Albanije i naučimo nešto od njih. Ne treba da otkrivamo toplu vodu - zaključio je Đuranović.
Prema preliminarnim podacima Monstata ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore za januar -oktobar 2024. iznosila je 3,9 milijardi eura,
To je rast od 3,1 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa potpisnicama CEFTA-e i sa Evropskom unijom.

U Crnoj Gori sedam puta veći uvoz od izvoza

Prema Prijedlogu zakona o budžetu za 2025. godinu čini se da će se Crna Gora zadužiti do 900 miliona eura, na zarade u javnom sektoru otići će oko 717 miliona, za ugovore o djelu 16, a za konsultatske usluge oko 46 milona eura, kazao je u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" Televizije E, ekonomski analitičar, Mirza Mulešković.
Zaduženost od 65 odsto BDP je, smatra Mulešković, dobar podatak. Kada postoji manji odnos duga sa BDP-om to govori, navodi on,o dobroj ekonomskoj aktivnosti.&nbsp;
S druge strane, to ne mora, kako kaže, da znači da uvijek postoji ekonomska aktivnost.&nbsp;
- Često se pominje Japan, koji ima oko 268 odsto zaduženost u odnosu na BDP, Singapur oko 167 odsto. Saglasićemo se da to nisu neke loše ekonomije, naprotiv. Kada se analizira zaduženost u odnosu na BDP, treba imati u vidu strukturu ekonomije i da li ona može da vraća novac koji je pozajmljen, da li se taj novac ulaže u infrastrukturu, otvaranje novih radnih mjesta u privredi. Pohvalna je odluka Vlade da neće biti zaduženja za tekuću potrošnju, već da će se zaduženja isključivo odnositi za infrastrukturne projekte i otplatu starih dugovanja. To bi trebalo da bude praksa u Crnoj Gori, jer ukoliko postoje zaduženja za infrastrukturu, u budućnosti se mogu očekivati ekonomski benefiti. Ukololiko se zadužujute za otplatu starih dugovanja i tekuću potrošnju, benefite ne možete da imate - rekao je Mulešković.
Iako je u prethodnom perodu bila mala otplata duga iz tekućih prihoda moglo se, smatra Mulešković, više novca za to iskoristiti. Nasuprot tome, tekuća potrošnja se povaćavala što se, dodaje Mulešković, može vidjeti i iz prijedloga budžeta za 2025. Dodaje da je osnovna ekonomska aktivnost, koja treba da bude pokretač razvoja, proizvodnja. Međutim, podaci o uvozu i izvozu Crne Gore pokazuju enorman deficit, što govori da se ništa ne proizvodi.
- Fali nam proizvodnja. To je odgovor na pitanje što fali Crnoj Gori. Fali nam realna ekonomija, fali nam nešto što će da ostavi dodatnu vrijednost u Crnoj Gori. Upravo je na tome trebalo da radimo, da jačamo realnu ekonomiju, ono što stvara novu ekonomsku vrijednost. Ako se vratimo na 2020. godinu, turizam je bio na udaru zbog pandemije covid 19. Imali smo tada priliku da vidimo kako se to odrazilo na javne finansije, na kompletnu sliku ekonomije Crne Gore. Ako nam je turizam glavna strateška grana, a nijesmo razvili sve ostale, možemo da očekujemo da ukoliko se desi nešto slično ili vremenske prilike budu loše, sljedeće godine možemo da imamo lošu sezonu - objašnjava Mulešković.
Budžetom za 2025. godinu, oko 50 odsto tekućih prihoda planirani su iz naplate PDV-a što, dodaje Mulešković, znači forsiranje potrošnje domaćinstava.
- Međutim, nemamo odgovor na pitanje – što ukoliko se desi da dođe do pada te potrošnje, ukoliko naši građani odluče da štede? Nismo dobili odgovor na pitanje – što će se desiti ukoliko nam bude lošija turistička sezona? Ukoliko dođe do rasta cijena, zbog stope PDV-a, Crna Gora neće biti toliko atraktivna kao što je bila ranije. Ni ove godine nijesmo bili atraktraktivni u odnosu na zemlje regiona - istakao je Mulešković.
On podsjeća da su javne finansije posljednje dvije godine bile održive dominantno zbog stranaca, jer se procjenjuje da je u Crnoj Gori oko 100.000 njih koji konstantno troše. Zato je, dodaje Mulešković, i najveći rast prihoda zbog naplate PDV-a.
- Trebalo je da dobijemo i odgovor na pitanje - što će se desiti ukoliko stranci odu? To je 100.000 novih stanovnika koji troše, podižu potrošnju i prihode države. Važno je naglasiti da je da upravo zbog povećanja same potražnje na tržištu došlo i do povećanja cijena. Toliki broj stranaca u Crnoj Gori doveo je do povećanja cijena, stanova, ali i svih ostalih proizvoda. Stranci su veoma uticali na tržište, a sa druge strane, država najviše “profitirala” upravo zbog toga. Odnosno, država je u posljednje dvije godine najveći novac naplatila kroz PDV - rekao je Mulešković.
Prijedlogom budžeta za 2025. planirano je zaduženje do 900 miliona, s tim što se, ističe Mulešković, Vlada može zadužiti još za određene projekte.
- Nije dobro da sve infrastrukturne projekte finansiramo iz zaduženja. Nije dobro da stara zaduženja finansiramo opet iz novih zaduženja. Jer, ove godine će zaduženja biti skuplja nego u prethodnom periodu. I dalje nemamo razvijenu diversifikovanu ekonomiju, koja će da stvara više novca, da bi sve moglo da se servisira - kaže Mulešković.
Smatra da se nije učinilo dovoljno ni kada je riječ o rashodnoj strani budžeta.
- Nije se radilo na smanjenju tekućih troškova, posebno u dijelu zarada u javnom sektoru. Samo na zarade u javnom sektoru prijedlogom budžeta planirano je oko 717 miliona, 46 miliona za konsultantske usluge, 16 miliona za ugovore o djelu. E upravo to je trebalo iskoristiti za neke projekte koji će da stvaraju realnu ekonomiju, koja stvara novu vrijednost - zaključio je Mulešković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Do9ixa88AACg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mulešković: Prijedlog budžeta ne nudi odgovore na mnoga pitanja

Kad sruše pijacu, ja sam prinuđen da tražim azil. Imam 63 godine, a taj lokal je jedini izvor prihoda. I ko će da me primi da radim? Niko. Nismo mi protiv Lidla, ali trebalo bi i mi da opstanemo - poručio je Džeko Skenderović iz Berana za Radio Slobodna Evropa.
Džeko je jedan od 70 preduzetnika koji imaju lokale na prostoru koji je Opština Berane prodala njemačkom Lidlu.
Održali su nekoliko protestnih skupova ispred Opštine, posljednji 12. novembra.
Naime, opštinske vlasti su preuzele obavezu i da sruše sve lokale na prodatom zemljištu.
Skenderović, sa ostalim vlasnicima lokala pokušava da zakaže razgovor i sa njemačkim ambasadorom u Crnoj Gori.
Ovo je samo jedna od lokacija u Crnoj Gori čije je zemljište kupio Lidl za izgradnju megamarketa ili distributivnog centra.
Dolazak Lidla na crnogorsko tržište najavljuje se posljednje tri godine.
<h2>Kad će - niko ne zna</h2>
Na direktan upit kada planiraju ulazak na crnogorsko tržište, Radio Slobodna Evropa nije dobio odgovor iz sjedišta korporacije Lidl u Njemačkoj.
Ova kompanija posluje u 27 zemalja Evrope i Sjedinjenih Država.
Imaju više od 10.000 prodavnica u kojima je zaposleno više od 260.000 radnika.
Ni u Vladi Crne Gore i nadležnom Ministarstvu ekonomskog razvoja, nijesu odgovorili na isto pitanje zašto Lidl ne počinje najavljeno poslovanje u Crnoj Gori.
Ekonomski analitičar Mirza Mulešković vidi tri moguća razloga zbog kojih se nijedna strana, Lidl i Vlada Crne Gore, ne izjašnjavaju o dolasku trgovinskog lanca.
- Prvi razlog može biti malo tržište, drugi je usklađivanje cijena sa smanjenjem marži koje je odredila Vlada, a treći može biti to što nije usvojena sva planska dokumentacija na lokacijama koje je Lidl kupio - ističe Mulešković.
On podsjeća da je Lidl na Balkanu krenuo sa otvaranjem trgovina u većim zemljama poput Srbije i Bosne i Hercegovine.
- Pa će nakon toga u Crnu Goru upravo zbog veličine tržišta - navodi on.
<h2>Tri vlade najavljivale dolazak</h2>
Ulazak jednog od najvećih evropskih trgovinskih lanca Lidl na crnogorsko tržište se duže od tri godine predstavlja kao jedna od velikih kapitalnih investicija.
Tri dosadašnje vlade su obećavale da će ulazak Lidla uticati na smanjenje cijena roba široke potrošnje.
Prvi je dolazak Lidla najavio sadašnji predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, dok je bio ministar ekonomskog razvoja.
Nakon sastanka tadašnje Vlade Zdravka Krivokapića sa predstavnicima Lidla Milatović je najavio otvaranje dvadesetak objekata i zapošljavanje oko hiljadu radnika.
Naredna Vlada premijera Dritana Abazovića je takođe najavljivala ulazak Lidla na crnogorsko tržište.
Nakon sastanka Abazovića sa predstavnicima kompanije u junu 2022. je saopšteno da će Vlada "uvijek biti partner kredibilnim stranim investitorima koji hoće da ulažu u Crnu Goru".
Tokom 2022. i 2023. zabilježena su enormna povećanja cijena hrane u postojećim trgovinskim lancima u Crnoj Gori.
Aktuelni premijer Milojko Spajić je na žalbe građana reagovao najavljujući, kao rješenje, dolazak Lidla.
<h2>Investitori žele slobodno tržište</h2>
Ekonomski analitičar Mirza Mulešković smatra da povećanje broja trgovinskih lanaca može dovesti do pada cijena, ali veoma blagog.
- Ako uporedimo cijene u Lidlu i ostalim marketima u regionu, proizvodi koji su robne marke tog lanca jesu niže, dok ostali proizvodi nisu puno jeftiniji. Tako da ne očekujem veliki pad cijena - kaže Mulešković.
Odluke vlada iz prethodne dvije godine, koje su bile primorane da administrativnim odlukama spriječavaju dalje podizanje cijena hrane, Mulešković vidi kao jednu od mogućih prepreka za dolazak Lidla.
- Svako uvođenje restriktivnih mjera, kao što je ograničavanje marži dovodi do problema na tržištu. Za domaće i naročito strane kompanije je bitno poštovanje principa tržišne ekonomije. Marže se formiraju shodno tržišnim uslovima - kaže Mulešković.
On smatra da mjere ograničenih marži koje je propisala Vlada guše tržište i da mogu negativno uticati na ulazak investitora u sektor trgovine.
U Crnoj Gori posluje pet velikih trgovačkih lanaca čiji je ukupan profit u 2023. godini bio veći od 31 milion eura, odnosno veći za 60 posto u odnosu na godinu ranije.
Mulešković ne vjeruje da postojeći trgovinski lanci mogu da spriječe ulazak konkurencije.
- To nije tačna teza, jer već imamo postojeće trgovinske lance koji su inostrani i regionalni. Uz to u crnogorskoj ekonomiji ne postoje restriktivne mjere za privlačenje stranih investitora - navodi Mulešković.
<h2>Zemljište otvorilo probleme u nekim opštinama</h2>
Lidl Crna Gora DOO osnovana je u martu 2021.
Kompanija je u Crnoj Gori kupila više nekretnina na kojima namjerava da gradi objekte.
Prema dosadašnjim informacijama, radi se o zemljištu u Podgorici, Nikšiću, Beranama i Bijelom Polju.
Najprije je kupljeno zemljište u Podgorici na dvije lokacije.
U Nikšiću su kupili zemljište i nekadašnju upravnu zgradu Rudnika boksita za 2,2 miliona eura. A Vlada je prethodno usvojila prostorni plan koji omogućava tu investiciju.
Lidl je iskazao interesovanje da kupi zemljište i u Opštini Zeta gdje bi mogao da se gradi centralni logistički centar.
Međutim tom projektu se ispriječilo razgraničenje između opština Podgorica i Zeta u kojoj je na vlasti partija Milana Kneževića lidera bivšeg proruskog Demokratskog fronta.
U januaru ove godine, Knežević je pozvao premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema razgraničenja dvije opštine jer taj problem koči investicije uključujući i ulaganje Lidla.
Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović za Radio Slobodna Evropa kaže da očekuje da se problem riješi uz pomoć Vlade koja treba da katastarski formalizuje šta pripada toj Opštini.
U avgustu su iz Ministarstva prostornog planiranja potpisali urbanističko - tehničke uslove za projektovanje Lidla u Bijelom Polju.
Jedini problemi su sa lokacijom u Beranama gdje zakupci lokala, poput Džeka Skenderovića protestuju zbog najave Opštine da će im srušiti objekte.
Lidl je kupio oko hektar zemljišta u Beranama za dva miliona eura.
Iz Opštine Berane su odgovorili da je procedura prodaje sprovedena u skladu sa zakonom i uz saglasnost Vlade.

Tri godine se čeka na najavljeni dolazak Lidla

Studije su pokazale da kad imate minimalne zarade, a imate veliki rast poreza i troškova, mogućnost za povećanje neformalne ekonomije je veća, kazao je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
Ako bi gledali iz ugla građana, cijeni Mulešković, povećanje zarada putem programa Evropa sad 2 jeste dobro, i trebalo bi da unaprijedi životni standard.
- Ono što smo vidjeli u prethodne dvije godine, od prve poreske reforme, jeste da upravo takvo administrativno povećanje zarada dovodi do rasta cijena. Moramo da budemo veoma precizni kad govorimo o tim reformama, jer ako bi pogledali samo životni standard građana, prema Eurostatu 2020.godine mi smo bili &nbsp;na nivou od oko 50 posto Evropske unije, 2023.godine smo na 52 posto Evropske unije, znači 2 procentna poena je porastao životni standard, sa druge strane cijene su nam rasle 5 ili 6 procentnih poena, što znači da su cijene rasle mnogo brže od životnog standarda. Moram priznati da takve reforme koje administrativno povećavaju zarade dovode do rasta cijena, jer upravo kršimo prvo pravilo ekonomije da kad imate istu ponudu i tražnju, ukoliko povećavate količinu novca u opticaju, naravno da će doći do rasta cijena, zbog toga što imate povećanu tražnju, a istu ponudu - rekao je Mulešković.
Povećanje cijena i kompletan efekat ove reforme možemo očekivati nakon prvog kvartala 2025.godine, poručuje Mulešković, jer će se tada i pojaviti potencijalni rizici koji nijesu obrađeni Fiskalnom strategijom, smatra on, a koji mogu da se dese, jer ova reforma je sprovedena prebacivanjem nekih sigurnih prihoda, kao što su doprinosi, ističe, prebacili na nesigurne prihode.
Mala preduzeća sa sjevera Crne Gore su najpogođenija, objašnjava Mulešković, jer bi oni trebali svoj promet da povećaju mnogo više, ističe on, da bi isplatili ovakve zarade, a pitanje je, kako kaže, da li je to moguće na tako malom tržištu.
- Rizik za ovakve stvari je povećanje neformalne ekonomije. Jer, studije su pokazale &nbsp;da kad imate minimalne zarade, a imate veliki rast poreza i veliki rast troškova, mogućnost za povećanje neformalne ekonomije je veća. Opet kažem dosta je stvari koje ćemo vidjeti, rano je sad govoriti o tome kako se implementira program.Ono što treba da kažemo jeste da su poslodavci ispoštovali sve što je bila njihova zakonska obveza i u tom dijelu ne postoje nikakve primjedbe - poručio je Mulešković.
Sa reformom Evropa sad 2 je ostavljena rupa od 400 miliona, poručuje Mulešković, u penzionom fondu i upravo se prebacilo finansiranje tog fonda, naglašava on, iz indirektnih poreza, što, kako kaže, povećava rizik.
- U određenim kategorijama zarada ta bruto zarada će biti niža u odnosu na raniji period, pa samim tim se logički postavlja pitanje da li će i penzije biti kasnije manje. Ono što smo dobili uvjerenje od strane fonda PIO i Ministarstva finansija da neće, ono što smo trebali da vidimo jesu projekcije, jesu jasni prikazi kako će se kretati kompletna situacija u narednih dvadeset godina i da vidimo kako će to da utiče na našu penziju. Ono što moram da kažem je da kad je došlo do prvog povećanja penzije izvršena je diskriminacija nad desetinama hiljada penzionera koji su dovedeni na isti nivo kao neko ko je primao prije mnogo manje od njih, pa samim tim će u narednom periodu trebati mnogo da se popravi ta greška koja je napravljena tokom prve reforme - istakao je Mulešković.
Sagovornik emisije "E uživo" se osvrnuo &nbsp;i na ekonomska dešavanja uzrokovana pobjedom Donalda Trampa, te je objasnio da je do naglog rasta dolara došlo zbog obećanja budućeg predsjednika SAD-a da će se smanjiti oporezivanje korporacija, i očekuju se &nbsp;je znatno veći prihodi, kako kaže, zato je došlo i do većih vrijednosti bitcoina.
Ekonomski plan koji je predstavio Donald Trump, objašnjava Mulešković, uključuje povećanje carinskih stopa iz Kine, neke čak i do 60 posto, a očekivanja ekonomista su, dodaje on, da će to izazvati veliku inflaciju u Americi.
- Evropa će zavisiti, u velikoj mjeri, od tih odnosa, jer moramo da budemo.svjesni da ni Crna Gora, kao jedna mala država nije izolovana, posebno Evropska unija. Saradnja Evropske unije, pa i Crne Gore sa Amerikom, i sa Kinom je značajna, pa samim tim ukoliko dođe do poremećaja odnosa između te dvije države &nbsp;može da se prelije i na ostatak svijeta- zaključio je Mulešković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DFZhPYa2XZuo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mulešković: Kompletan efekat reforme se očekuje u prvom kvartalu 2025.

Podaci koji nam jasno pokazuju da ćemo mi za deset godina imati problem sa radno aktivnim stanovništvom, imaćemo manje radnika a više penzionera, što će biti veliki udar za naše finansije - kazao je za jutarnji program Budilnik, na Televiziji E, ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
Od 2019. godine se bilježi pad siromaštva, kaže Mulešković, ali, dodaje on, siromaštvo je najizraženije u ruralnim područjima, što je, ističe, pokazao popis stanovništva i najveće migracije iz tih dijelova zemlje.
&nbsp;- Moramo da kažemo da svako treće dijete 1.septembra nije imalo uslove kao ostala djeca u Crnoj Gori, što je alarmantan podatak, koji moraju naši donosioci odluka da uzmu u obzir. A ako bi pričali o stopi nezaposlenosti, ona je direktno povezana sa siromaštvom, jer upravo nezaposlena lica jesu jedna od kategorija koja spadaju u grupu ljudi u riziku od siromaštva, kao i djeca. 2024.godine došlo je do pada te nezaposlenosti, iako moramo da kažemo da ekonomija nije rasla, da bi se regulisao problem kako siromaštva, tako nezaposlenosti, mi moramo da radimo više na jačanju realne ekonomije - rekao je Mulešković.
Ukoliko ne postoji razvijena ekonomija, poručuje Mulešković, kao i razvijena privreda, ne može se očekivati poboljšanje po pitanju siromaštva, jer, ističe on, država ne može da bude najveći poslodavac.
Socijalna politika ne može da bude u potpunosti efikasna, smatra Mulešković, i karakteristično je, ističe on, što socijalna politika mora iz dana u dan da se unapređuje, a za to, kako kaže, služe podaci popisa stanovništva.
- Ove podatke, kao i sve godišnje podatke koje objavljuje Monstat, moramo da iskoristimo, da vidimo koje su to familije kojima je neophodna pomoć, koje su to grupe kojima je neophodna pomoć u Crnoj Gori, jer moramo da budemo svjesni činjenice da postoje određene kategorije kojima je ta pomoć mnogo više potrebna u odnosu na neke druge kategorije, i da upravo te kategorije moraju da budu primat u rješavanju problema. Ne možemo da rješavamo problem na mjesec dana, ne možemo da rješavamo problem na godinu dana, moramo da napravimo određene održive alate, koji će na duži period da daju rješenje, jer jedino na taj način možemo da računamo da smo problem sanirali - poručio je Mulešković.
Neformalna ekonomija i neformalno zapošljavanje su, objašnjava Mulešković, jedan od najvećih problema, jer ta ekonomija, ističe Mulešković, uzima ono što je dobro od države, a to je, kako kaže, novac i predstavlja nelojalnu konkurenciju za registrovane privrednike.
- Ako pričamo o radnicima, upravo oni koji su u neformalnoj ekonomiji nemaju sva prava, kao što imamo mi koji smo u formalnoj ekonomiji, koji imamo registrovana svoja radna mjesta, jer oni, ukoliko su neformalnoj ekonomiji, nijesu zakonom zaštićeni,njima se ne uplaćuju doprinosi i imamo veliki problem u nekom dugoročnom periodu, iako možemo pretpostaviti da novac koji dobijaju na ruke, ako bi pričali o tome, jeste vjerovatno veći u odnosu na ono što se dobija preko računa - naglasio je Mulešković.
Međunarodne institucije su doprinijele da se situacija sa siromaštvom popravi, podsjeća Mulešković, jer su obezbjeđeni veliki projekti i fondovi, dodaje on, što Crna Gora teško da bi mogla sama bez njihove pomoći.
- Kroz tu saradnju Crna Gora mora da ojača, kako ulogu države, da se najbolje primjene najbolji primjeri iz &nbsp;međunarodnih institucija ostalih zemalja, kako bi se rješavao ovaj problem. Održavanje dobrih odnosa, sa međunarodnim institucijama i jačanje kapaciteta naših službenika, da se što više novca koristi u tom dijelu, jeste jedan od prioriteta - istakao je Mulešković.
U nekom prethodnom periodu Crna Gora nije iskoristila fondove koji su bili dostupni, a odnosi se na fondove Evropske unije, kaže sagovornik Budilnika, i, dodaje on, to je greška, jer Crna Gora kao mali ekonomski sistem zavisi od takvih fondova, od direktnih stranih investicija, kako kaže, pa samim tim korišćenje tih bespovratnih sredstava je veoma bitno za Crnu Goru.
Za vrijeme kovida smo imali najveći pad BDP-a u regionu, podsjeća Mulešković, što je pokazatelj da se ekonomija ne može bazirati isključivo na turizam, dodaje on, neophodno je raditi na diversifikaciji naše ekonomije, i raditi na razvijanju, kako kaže svih ostalih sektora.
- Podaci koji nam sad govore jasno pokazuju da ćemo mi za deset godina da imamo problem sa radno aktivnom radnom snagom, jer populaciona piramida koja je predstavljena na popisu pokazuje da se grupacije koje su starije šire, dok mlađe se sužavaju, pa ćemo.samim tim imati mnogo manje mogućnosti zapošljavanja u Crnoj Gori, to jest mnogo manje radnika, a sa druge strane ljudi koji će primati penziju se povećavaju, samim tim će to biti veliki udar na naše javne finansije. Upravo takve politike treba da se planiraju na vrijeme, kako ne bi došli u problem - rekao je Mulešković.
Obrazovanje jeste jedan od elemenata u borbi protiv siromaštva, objašnjava Mulešković, &nbsp;i treba da bude glavni, kako kaže, alat u državi sa kojim ćemo da se borimo protiv siromaštva.
- Ukoliko jačamo svaku individuu, naravno da će ta individa imati veće mogućnosti na tržištu rada - zaključio je Mulešković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na You Tube kanalu TV E.

Mulešković: Svako treće dijete u Crnoj Gori 1. septembra nije imalo iste uslove za polazak u školu

Poslanica CIVIS-a u Skupštini Crne Gore Maja Vučelić je, reagujući na današnju izjavu predsjednika Demokratske narodne partije (DNP) I poslanika Milana Kneževića da će podnijeti tužbu protiv nje, predložila Kneževiću da, prije podnošenja tužbe, svojom hrabrošću i autoritetom doprinese skidanju imuniteta Marku Kovačeviću, kako bi institucijama države konačno omogućili da nastave da rade svoj posao.
Ona je kazala i da DNP predstavlja politiku prošlosti, izazivanja nacionalnih podjela i nestabilnosti u našem društvu.
- A tokom poslednjih mjeseci ovakvo djelovanje je prošireno i na susjednu Srbiju, pa je tako lider DNP govorima na mitinzima i gostovanjima na opskurnim televizijama, uspio sebe da pozicionira kao prvog režimskog ćacija - istakla je Vučelić.&nbsp;
Što je uspjeh vrijedan divljenja, uzevši u obzir jačinu konkurencije za ovo prestižno zvanje.&nbsp;
Ovaj medijski miljenik autokratske vlasti iz Beograda, koja upotrebljava sredstva prinude i represije protiv mirnih građana, ne libi se ni čestih emotivnih manipulacija srpskim žrtvama u političke svrhe.&nbsp;
A o težini riječi Kneževića, kako kaže Vučelić. valjda najbolje svjedoči izjava iz marta 2024. kada se zakleo, ni manje ni više nego u Boga i Svetog Vasilija Ostroškog, kako neće dozvoliti ulazak Bošnjačke stranke u vladu.&nbsp;
- Ipak, miris vlasti očigledno je bio toliko opojan da je izazvao amneziju kod poslanika Kneževića, pa su ove visokoparne najave ubrzo zaboravljene, čim su došle na dnevni red teme raspodjele funkcija i kolača vlasti. Nasuprot Kneževiću, cilj mog političkog djelovanja je ulazak u EU i prihvatanje evropskih vrijednosti demokratije, jednakosti pred zakonom, slobodnog protoka ljudi i kapitala i socijalne pravde. U najkraćem, politika prosperitetne budućnosti, a ne mračnih 90-ih u koje Knežević udarnički pokušava da nas vrati - naglašava Vučelić.&nbsp;
Ona je dodala i da se snažno zalaže i za ekonomski oporavak države kroz investicije koje će biti realizovane po visokim standardima održivog razvoja. &nbsp;
- Konačno, podržavam i milione građana Srbije predvođene studentima koji se poslednjih mjeseci herojski bore za društvo bez korupcije koja odnosi živote - kazala je Vučelić.&nbsp;
Kneževićevu najavu, naglašava Vučelić, skorog tužakanja pozdravljam uz prateću foto i video dokumentaciju.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FVucelicMaja%2Fstatus%2F1906653544196841920&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fknezevic-ce-tuziti-poslanicu-vucelic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vučelić Kneževiću: Prije podnošenja tužbe protiv mene da doprinese skidanju imuniteta Marku Kovačeviću

Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u februaru je, prema podacima Monstata, iznosila hiljadu eura i bila je 0,2 odsto manja u odnosu na januar.
Prosječna neto zarada u februaru je, u odnosu na isti mjesec prošle godine, zabilježila rast od 22 odsto.
Prosječna bruto zarada u Crnoj Gori u februaru je iznosila skoro 1,2 hiljade eura.
- Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u februaru u odnosu na januar zabilježile rast od 0,4 odsto, proizilazi da su realne zarade za isti period zabilježile pad od 0,6 odsto - navodi se u saopštenju.
Prosječne neto zarade u februaru su u odnosu na prošli mjesec zabilježile rast u sektorima djelatnosti informisanje i komunikacije 8,8 odsto, snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija 6,2 odsto, stručne, naučne i tehničke djelatnosti 5,5 odsto, državna uprava i odbrana: obavezno socijalno osiguranje 3,7 odsto, prerađivačka industrija 3,1 odsto, vađenje ruda i kamena 1,7 odsto, umjetničke zabavne i rekreativne djelatnosti 1,4 odsto i obrazovanje 1,2 odsto.
Pad prosječne zarade bez poreza i doprinosa u februaru u odnosu na prethodni mjesec zabilježen je u sektorima poslovanje nekretninama 7,5 odsto, saobraćaj i skladištenje 4,8 odsto, zdravstvena i socijalna zaštita 4,2 odsto, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 2,8 odsto, trgovina na veliko i na malo; popravka motornih vozila i motocikala 2,5 odsto.
Pad je zabilježen i u oblastima snabdijevanje vodom i upravljanje otpadnim vodama 2,2 odsto, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo i građevinarstvo po dva odsto, usluge smještaja i ishrane 1,9 odsto, finansijske i djelatnost osiguranja 1,1 odsto i ostale uslužne djelatnosti jedan odsto.&nbsp;

Monstat: Prosječna zarada u februaru hiljadu eura

Stanovnicima Ulice dr Vukašina Markovića (ulica u neposrednoj blizini kolektora) pored neprijatnih mirisa, kojima su izloženi, direktno se dovodi u opasnost zdravlje, poručila je odbornica Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Maša Šturanović. Ona je, na mreži X, priložila fotografiju kojom potvrđuje navode.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250331130324_e2723910e03a16bfe6e6a1da707069aaa58d3efd70eb2cd6669e8ad59c349cc1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250331130324_e2723910e03a16bfe6e6a1da707069aaa58d3efd70eb2cd6669e8ad59c349cc1" data-rendition-name="original" width="546" height="413" loading="lazy" alt="miš"> </figure>  - Čini se da neodgovorna gradska uprava na čelu sa Mujovićem ipak pada pod pritiskom i ucjenama koalicionih partnera, te stopiraju gradnju novog kolektora. &nbsp;Zla namjera ili pak nešto drugo?- napisala je Šturanović.

Šturanović: Botunjanima se, zbog odgađanja gradnje kolektora zdravlje dovodi direktno u opasnost

Francuski sud je zabranio Marin Le Pen da se kandiduje za javne funkcije na pet godina, sa trenutnim dejstvom, zbog pronevjere – što predstavlja težak udarac njenim predsjedničkim ambicijama i politički zemljotres za Francusku.
Iako Le Pen može uložiti žalbu na presudu, takav potez neće suspendovati odluku suda, što bi je moglo isključiti iz predsjedničke trke 2027. godine.
Odluka suda predstavlja i politički i pravosudni potres za Francusku, oslabljujući jednu od vodećih kandidatkinja za nasljednika predsjednika Emanuela Makrona nakon njegovog drugog i posljednjeg mandata, koji traje do 2027. godine.
Liderka francuske krajnje desnice, Marin Le Pen, napustila je danas francuski sud nakon što joj je glavna sutkinja danas zabranila obavljanje javne funkcije, nakon što &nbsp;je proglašena krivom za pronevjeru sredstava EU.
Francuski sud proglasio je ranije Le Pen krivom za zloupotrebu sredstava EU. Le Pen ,planirala da učestvuje na presednički izborima 2027. godine, a njena diskvalifikacija bi značajno uticala na političku scenu u Francuskoj.
Le Pen, predsjednica krajnje desničarske partije Nacionalno okupljanje (RN), trenutno prednjači u anketama uoči izbora 2027. godine.
Tužilaštvo je zahtijevalo da Le Pen odmah dobije petogodišnju zabranu obavljanja javnih funkcija ako bude proglašena krivom, bez obzira na proces žalbe, koristeći mjeru takozvane „privremene izvršnosti“.&nbsp;
Automatska petogodišnja zabrana predstavljala bi težak udarac za 56-godišnju Le Pen, koja je već tri puta bila kandidatkinja na predsjedničkim izborima i najavila da će 2027. biti njen posljednji pokušaj da preuzme najvišu funkciju. Ona bi, međutim, zadržala svoje poslaničko mjesto do kraja mandata.
Izričući presudu, sudija Benedikta de Pertui rekla je da je Le Pen bila u središtu sistema koji je njena partija uspostavila kako bi koristila sredstva EU za plaćanje partijskog osoblja sa sjedištem u Francuskoj.
- Na čelu ovog sistema od 2009. godine, Marin Le Pen se s autoritetom i odlučnošću postavila unutar mehanizma koji je uspostavio njen otac, a u kojem učestvuje od 2004. godine - rekla je sudija
Sud je proglasio Le Pen, još osam osoba koje su u tom periodu bile poslanici Evropskog parlamenta i 12 parlamentarnih asistenata krivim za pronevjeru sredstava EU. Optuženi nisu bili optuženi za lično prisvajanje novca, već za korišćenje sredstava EU u korist svoje partije.
Le Pen, koja nije razgovarala s novinarima prilikom dolaska na sud, optužila je tužioce da pokušavaju da izazovu njenu „političku smrt“, tvrdeći da se protiv RN vodi zavjera kako bi se spriječilo njihovo osvajanje vlasti, što podsjeća na tvrdnje američkog predsjednika Donalda Trampa o njegovim pravnim problemima.
Sudija de Pertui je istakla da je istraga u ovom slučaju „pokazala da ovo nisu bile administrativne greške... već pronevjera sprovedena u okviru sistema osmišljenog za smanjenje troškova partije“.
Le Pen, koja je sjedjela u prvom redu u sudnici, povremeno je blago odmahivala glavom s desna na lijevo, što je označavalo „ne“, dok je slušala sudiju.
Optuženi su tvrdili da je novac korišćen legitimno i da optužbe preusko definišu šta podrazumijeva posao parlamentarnog asistenta.

Le Pen zabranjeno bavljenje politikom na pet godina, proglašena krivom u procesu za pronevjeru

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: mirza-muleskovic