<p>Ekonomski analitičar <b>Mirza Mulešković</b> ocijenio je da je ostvarenje projektovane stope ekonomskog rasta u 2025. godini pod velikim znakom pitanja, uz poruku da Crna Gora bez hitnih strukturnih reformi ne može računati na održiv razvoj.</p>
<p>Gostujući u emisiji "24 sata" na Televiziji E, Mulešković je istakao da postoje brojni faktori koji ukazuju da zemlja ne ide putem zacrtanog rasta.</p>
<p>- Bojim se da za 2025. godinu nećemo postići projektovanu stopu rasta jer na početku imamo svega 2,5 odsto, a trebalo bi da bude mnogo više. Ono što zabrinjava jeste da se mi oslanjamo na potrošnju, a imamo sve veći uvoz, a sve manji izvoz, što jasno govori da nećemo moći da ostvarimo ciljani rast - kazao je Mulešković.</p>
<p>Prema njegovim riječima, da bi Crna Gora ostvarila održiv rast, potrebno je sprovesti dubinske reforme.</p>
<p>- Moramo da imamo diverzifikaciju ekonomije i da stvaramo ekonomsku održivost - poručio je on.</p>
<p>Mulešković je uputio ozbiljne kritike na račun fiskalne politike Vlade, posebno kada je riječ o strukturi javne potrošnje.</p>
<p>- Zamjerka je velika tekuća potrošnja Vlade. Imamo fiksne troškove, dok su nam prihodi dominantno iz indirektnih poreza. Skoro tri puta imamo veće izdatke za zarade u javnom sektoru u odnosu na kapitalni budžet i ono što stvara novu ekonomsku vrijednost - upozorio je.</p>
<p>Podsjeća i da je hitno potrebna reforma javne uprave, jer trenutni trendovi nijesu održivi.</p>
<p>- U Crnoj Gori je trenutno najpoželjniji poslodavac – država. To dugoročno predstavlja veliki problem. Ako dođe do usporavanja globalne ekonomije, što je vrlo moguće, to će se prenijeti i na nas. Ako ne ispunimo planiranu stopu rasta, da bismo finansirali toliku potrošnju, privreda mora da radi još više i da daje još više državi, a istovremeno su uvedeni dodatni nameti na crnogorsku privredu. Pitanje je do kada će privreda to moći da izdrži, a još važnije – do kada će građani to moći da izdrže - upozorio je Mulešković.</p>
<p>Analitičar je naglasio da administrativno povećavanje plata, bez stvarnog ekonomskog rasta, neminovno vodi ka rastu cijena.</p>
<p>- Kada imate administrativno povećanje zarada, a nemate povećanje ekonomije i stvaranje nove vrijednosti – mora doći do rasta cijena. To je osnovno ekonomsko pravilo. Projektovano je da će inflacija u Crnoj Gori ostati na ovom nivou. Tokom ljetnje turističke sezone imaćemo dalji rast cijena, a u julu i avgustu očekuje se još veći udar na standard građana. Mi, međutim, nemamo nikakve mjere koje bi bile usmjerene na podršku privredi - kazao je Mulešković.</p>
<p>Iako su primanja u javnom sektoru povećana, Mulešković tvrdi da građani ne osjete stvarno poboljšanje kvaliteta života.</p>
<p>- Iako je došlo do rasta zarada i ostalih davanja, istovremeno su značajno porasle cijene roba i usluga. Život u Crnoj Gori je postao znatno skuplji. To ćemo naročito osjetiti tokom turističke sezone, jer više nijesmo cjenovno konkurentni u regionu - &nbsp;ocijenio je.</p>
<p>Zaključuje da trenutni model ekonomske politike nije održiv.</p>
<p>- Imamo povećanu potrošnju koja je posljedica velikog zaduživanja. Politika koju vodimo jeste potrošačka – mi se zadužujemo da bismo mogli da trošimo - &nbsp;poručio je Mulešković.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DvCR8rxZhufY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>D.J.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Mulešković: Trenutni model ekonomske politike nije održiv, u julu i avgustu očekuje se još veći udar na standard građana

<p>Crnogorske građane od sjutra očekuje novo poskupljenje – vekna hljeba od pola kilograma koštaće 85 centi, umjesto dosadašnjih 80. Ovo je još jedna u nizu korekcija cijena osnovnih životnih namirnica, a ekonomski analitičar Mirza Mulešković ocjenjuje da su ovakvi trendovi bili očekivani.</p>
<p>Gostujući u jutarnjem programu <i>Budilnik</i> na Televiziji E, Mulešković je istakao da Crna Gora trenutno upravlja javnim finansijama kroz potrošački model, što dodatno podstiče inflatorne pritiske.</p>
<p>&nbsp;- Ovo smo očekivali i nakon 2024. godine, to se može vidjeti u komentarima na Fiskalnu strategiju, kad su predložene određene reforme i trebali smo da budemo pripremljeni za ovo. Crna Gora trenutno upravlja javnim finansijama kroz potrošački model, kad imate potrošački model i kad imate naplatu poreza posebno putem indirektnih poreza, jasno je da imate taj pritisak na potrošnju, a kad imate pritisak na potrošnju dolazi do rasta cijena - rekao je Mulešković.</p>
<p>Govoreći o najavljenom poskupljenju hljeba, Mulešković je naveo da je ono bilo očekivano imajući u vidu opšte tržišne uslove i rast troškova proizvodnje.</p>
<p>- Kad se uzme u obzir sve što se dešava na tržištu, kao i troškove proizvodnje, bilo je za očekivati da će doći do poskupljenja, ne samo hljeba, već se svjedoči svakodnevnom cjenovnom rastu, svih namirnica i troškova privrednim subjektima - kazao je Mulešković.&nbsp;</p>
<p>Podsjetio je da je inflacija u aprilu 2025. godine iznosila 3,4 odsto, što je značajna vrijednost u odnosu na prethodne godine.</p>
<p>&nbsp;- U aprilu mjesecu 2025. godine stopa inflacije iznosi 3,4 posto, što jeste značajna stopa ukoliko bi uzeli stope inflacije koje su bile 2024. i 2023. godine, pa kad uzmete kumulativne te stope inflacije činjenica je da smo imali veliki rast cijena. Ono što smo govorili od 2022. godine, pa i od kraja 2024. godine, kad smo imali dvije poreske reforme i kad je došlo do povećanja minimalne zarade, da upravo takav način administrativnog povećanja zarada dovodi do opšteg rasta cijena, to jest dovodi do povećane stope inflacije, pa samim tim jedan po jedan segment cjenovno će rasti - ističe on.&nbsp;</p>
<p>Mulešković smatra da se prilikom donošenja ekonomskih odluka često zanemaruju upozorenja stručnjaka i realni efekti tih mjera.</p>
<p>&nbsp;- Kad se donose odluke, često se ne slušaju ljudi na koje se odnose odluke. Donosioci odluka su tvrdili da neće doći do povećanja troškova uslijed povećanja zarada, što se pokazalo da nije tačno. Sjetimo se 2022. godine kad smo imali minimalnu zaradu 220 ili 250 eura, pričamo o neto zaradi, danas je to 600 eura i onda ćete da kažete da nije došlo do povećanja troškova. Došlo je do povećanja troškova, pa samim tim su cijene morale da se prilagode tim troškovima - navodi Mulešković.&nbsp;</p>
<p>Upozorio je da tržište reaguje prirodno na pritisak potrošnje, što rezultira opštim rastom cijena.</p>
<p>- Ovo je bilo samo usklađivanje i sve ono što se dešava na tržištu je usklađivanje. Tržište funkcioniše na taj način da dođe do rasta svih ostalih proizvoda kad imate takav pritisak na potrošnju, jer kad god imate povećanu potrošnju dolazi do rasta cijena - dodaje Mulešković.&nbsp;</p>
<p>Govoreći o strukturi crnogorske ekonomije, Mulešković je naglasio zavisnost od uvoza i vanjskih faktora.</p>
<p>- Crna Gora skoro i da ništa ne proizvodi, pa zavisi od cijena u regionu, a region i sama EU i dalje imaju problem sa inflacijom. Kad imate rast cijena u tim zemljama, naravno da će kod nas taj rast biti mnogo veći, zbog troškova prevoza i svega onoga što prati - kazao je Mulešković na Televiziji E.&nbsp;</p>
<p>Na kraju, Mulešković upozorava da fiskalne politike iz prethodnih godina značajno doprinose rastu cijena i inflaciji.</p>
<p>- Takođe, fiskalne politike koje smo imali od 2022. i 2024. godine u značajnoj mjeri su povećale cijene, jer uvođenje poreza, akciza, bilo kakvih nameta naravno da će da dovede do rasta cijena, jer ne možete da očekujete da uvijek privreda podnese troškove. Ne možete da očekujete da onaj dio ekonomije, dio društva koji puni budžet, koji radi na razvoju crnogorskog kvaliteta života, podnese taj trošak. U jednom trenutku ni oni neće moći da podnesu taj trošak i moramo da razmišljamo da jeste lijepo imati veće zarade, ali nije lijepo povećavati poreze - zaključio je Mulešković.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D-VxIZQURO5g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

610x380

500x500

Mulešković: Očekivan je rast cijena, jer kad god imate pritisak na potrošnju dolazi do rasta cijena

<p>Čudno je što je Srbija zainteresovana za koncesiju crnogorskih aerodroma jer je tenderski postupak za koncesiju završen, a nijesu predali svoju ponudu - ocijenio je ekonomski analitičar Mirza Mulešković.</p>
<p>Čudno je, kako je rekao u izjavi za Antenu M, &nbsp;da sada dobijamo ovakve informacije.</p>
<p>- Jer koliko smo mogli da ispratimo tenderski postupak za potencijalne koncesionare je završen i Srbija nije predala svoju ponudu, pa samim tim ne može se ni razmatrati njihova ponuda i ne možemo govoriti uopšte o tome da li oni mogu da učestvuju ili ne učestvuju. Ono što, koliko sam ja ispratio, u ovom trenutku oni ne mogu da učestvuju jer se nijesu prijavili na sami tenderski postupak - navodi Mulešković.</p>
<p>Postavlja se, kako je rekao, veliko pitanje kako i zašto bi Srbija tražila crnogorske aerodrome kada je sve dala na koncesiju stranim kompanijama.</p>
<p>- Takođe po pitanju samih ekonomskih uticaja Srbije na crnogorsku ekonomiju ne mogu komentarisati jer, kako sam rekao, ne postoji nijedna ponuda. Ali ono što je bitno je naglasiti da prilikom samih ponuda treba vidjeti i kako se zapravo u zemljama, ukoliko je određena zemlja zainteresovana za ulaganje u naše aerodrome, upravlja aerodromima njih samih - istakao je Mulešković.</p>
<p>Svjesni smo, kako je rekao, činjenice da su upravo u Srbiji aerodrome dali pod koncesiju.</p>
<p>- Pa je veliko pitanje kako bi se upravljalo sa našim aerodromima ako su već domaće aerodrome dali na koncesiju strancina - dodao je Mulešković.</p>
<p>Podsjećamo, devetog maja Tenderska komisija za postupak koncesije za pravo korišćenja aerodroma Podgorica i Tivat je saopštila da je uz prisustvo ovlašćenih predstavnika dva ponuđača sprovela javno otvaranje ponuda za dodjelu koncesije za Aerodrome Crne Gore.</p>
<p>Komisija je, kako je navedeno u saopštenju za medije, konstatovala da su u roku naznačenom u javnom pozivu blagovremeno pristigle dvije ponude od južnokorejskog ponuđača Incheon International Airport Corporation i američkog ponuđača Corporación América Airports S.A.</p>
<p>Ministar finansija Srbije Siniša Mali, nedavno je saopštio da je Srbija zainteresovana za koncesiju dva međunarodna putnička aerodroma u Podgorici i Tivtu, naglašavajući da Srbija mogla da doprinese ubrzanom razvoju crnogorskih aerodroma.</p>

1250x600

1084x550

Mulešković: Čudno što je Srbija zainteresovana za koncesiju crnogorskih aerodroma, nijesu predali ponudu u tenderskom postupku

<p>Investitor veoma dobro zna, možda čak bolje od nas, kakva je situacija u zemlji i kako građani reaguju na određene najave. Transparentnost je prvi i osnovni korak ukoliko želimo da imamo zadovoljstvo i građana, ali da imamo i zadovoljstvo investitora - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, ekonomski analitičar <b>Mirza Mulešković</b>.</p>
<p>Veliki projekat koji je planiran za izgradnju na Velikoj plaži će, prema njegovim riječima, promijeniti kako sliku Ulcinja, tako i sliku cijele Crne Gore, pa je u tom slučaju opravdana bojazan građana.</p>
<p>- Takve najave, a sjetimo se i najave za Velje brdo, veoma brze i sa kojima nemamo nikakvog plana izazivaju buru i očekivanu reakciju lokalnih uprava i građana jer nemamo odgovore na veliki broj pitanja - rekao je Mulešković.</p>
<p>Sagovornik Budilnika smatra da niko ne kritikuje investiciju, jer su Crnoj Gori neophodne, već zato što mala ekonomija zavisi od investicija, a od 2006.godine na ovamo su te one promijenile i unaprijedile životni standard građana.</p>
<p>- Ono što je veoma bitno za strane investicije i za ulaganje u Crnu Goru je da mi imamo taj strateški pristup i da znamo šta će se raditi. U ovom konkretnom slučaju mi i dalje nemamo informaciju šta se tu planira i na koji način se planira, zbog toga je veoma teško govoriti o ovom projektu, a neću da se svrstavam u one koji su protiv toga, jer nijesam protiv toga. Oduvijek sam se zalagao i uvijek ću se zalagati za investicije, ali moramo tačno da znamo na koji način i da li će se poštovati naše zakonodavstvo, i - ono što je najbitnije u ovakvim situacijama - da se poštuje životna sredina. Mogli smo i da čujemo određene procjene koliko je vrijedna ta investicija, pa i tu imamo problem u komunikaciji, jer smo počeli sa 20 milijardi eura, pa smo za par dana došli do 35 milijardi eura, što je velika razlika, jer ako pogledate period od 2006. do 2024.godine Crna Gora je uspjela da privuče oko 14 milijardi eura ukupno direktnih stranih investicija, to znači da bi samo samo sa jednim investitorom privukli skoro tri puta više - istakao je Mulešković.</p>
<p>Transparentnost je, kako navodi, prvi korak kad se planiraju dobre politike na lokalnom, ali i državnom nivou, što ne podrazumijeva samo davanje informacija već i prilagođavanje zakonodavstvu i uključivanje svih zainteresovanih strana u proces donošenja odluka.</p>
<p>- Transparentnost je za građane Crne Gore veoma bitna, ali je takođe bitna za buduće strane investitore, jer na ovaj način ukoliko pogrešno predstavite određeni projekat, koji može možda da bude najbolji, šalji lošu sliku kako za građane Crne Gore i donosioce odluka u Crnoj Gori, tako šaljete i nekim potencijalnim budućim investitorima, jer moramo priznati da oni svi prate situaciju u zemlji, oni dobijaju informacije iz zemlje, jer ne dolaze investitori nepripremljeni - naglasio je Mulešković.</p>
<p>Jučerašnja izjava investitora vlasnika kompanije ,,Eagle Hills” <b>Mohameda Alabara</b>, podsjeća Mulešković, fokusira se na lokalno stanovništvo sa konstatacijom da ne gradi tamo gdje nema pozitivnu povratnu reakciju lokalnog stanovništva.</p>
<p>- Ne može se investicija implementirati u mjestu gdje lokalno stanovništvo ne prihavata investiciju. Opet ću reći da sam 100 posto siguran da niko iz Ulcinja nije protiv investicije i nije protiv toga da se razvija njihov grad, samo je protiv ovakvog načina implementacije, to jeste uvođenja investitora u sistem. Moramo da budemo.svjesni da će život svih tih ljudi da se promijeni, da će određeni poslovi koji oni radi cijeli život možda i ugasiti i upravo tu treba prije najave ovakvih investicija, prije potpisivanja bilo kakvih ugovora da se sa lokalnim stanovništvom napravi dogovor, napravi plan na koji način će se i oni uključiti u kompletnu investiciju, jer investicija sama po sebi mora da donese dodatne benefite i za njih - zaključio je Mulešković.</p>

Mulešković: Ne dolaze investitori nepripremljeni, dobro znaju šta se dešava u zemlji

<p>Od 2018. do 2024.g odine Crna Gora bilježi pad od oko 70 odsto takozvanih produktivnih investicija koje dugoročno daju nove ekonomske vrijednosti, kazao je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, ekonomski analitičar <b>Mirza Mulešković</b>.&nbsp;</p>
<p>Mulešković je poručio da moramo sami da naučimo na koji način da upravljamo sa direktnim stranim investicijama da bi negativni efekat bio mnogo manji.</p>
<p>Nestabilnost na globalnom nivou, ali i u našoj zemlji uticala je na pad ocjene o poslovnom ambijentu, koja je prije pandemije kovid-19 bila 3,05, odnosno na zadovoljavajućem nivou. Procjena sveukupnog stanja poslovnog ambijenta u 2024. godini bila je 2,37, to jest umjereno nepovoljna.</p>
<p>Crna Gora kao mala, otvorena ekonomija u velikoj mjeri zavisi od stranih investicija, te su joj, kako kaže Mulešković, bile neophodne investicije da bi pokrenula svoju ekonomiju.</p>
<p>- Direktne strane investicije su nam donijele kompletnu transformaciju sistema i privrede, ali i transformaciju samog životnog stila i životnog standarda naših građana. Bez direktnih stranih investicija ne bismo imali taj tehnološki napredak, ne bismo imali promjenu u samim vještinama, ne bismo imali izgradnju puteva, ne bismo imali sve ono što je pratilo razvoj Crne Gore od 2006. godine do danas. Iako ima tih pozitivnih strana, takođe direktne strane investicije donose i određene druge stvari. Tako su u posljednje vrijeme strane investicije koje su išle u nekretnine negativno uticale na naš životni standard, jer su dovele do rasta cijena. Postoje pozitivne i negativne strane, a po mom mišljenju pozitivna je mnogo jača i mnogo više donosi našem društvu dugoročno. Moramo sami da naučimo na koji način da upravljamo.sa direktnim stranim investicijama da bi ovaj negativni efekat bio mnogo manji - rekao je Mulešković.</p>
<p>Prema njegovim riječima, kroz strukturu direktnih stranih investicija može se pratiti ono što se dešava u Crnoj Gori i pratiti koji su faktori uticali na direktne strane investicije.</p>
<p>- Dio investicija u nekretnine je 2018. godine bio na nivou od 30 odsto, a 2024. godine imate nivo od preko 50 odsto. Sa druge strane investicije u privredu i banke, one koje dugoročno donose nove ekonomske vrijednosti, su 2018. godine bile na nivou od preko 30 odsto, danas su one na nivou od 12,8 odsto, što znači da se struktura direktnih stranih investicija potpuno promijenila. Imamo ulaganje u nekretnine (neću reći da je to neproduktivna investicija, ali dugoročno nije toliko produktivno kao ulaganje u preduzeća i banke) i imate potpunu transformaciju. Preko 30 odsto ulaganja u preduzeća i banke je opalo na 12,8 odsto, dok sa druge strane imate ulaganje u nekretnine koje su porasle preko 50 odstou učešću u stranim direktnim investicijama. To vam je jasan znak da se nešto desilo sa našim sistemom i da je upravo zbog onoga što se dešava na međunarodnom nivou, a to je rat u Ukrajini, došlo do povećanja ulaganja u nekretnine. Ako bi pričali o apsolutnim vrijednostima, od 2018. do 2024. godine imamo pad od oko 70 odsto investicija u preduzeća i banke. To su one investicije koje dugoročno daju nove ekonomske vrijednosti, takozvane produktivne investicije - istakao je Mulešković</p>
<p>Kad investitor bira gdje će da investira prvo obrati pažnju, objašnjava Mulešković, da li ta država ima strateški pristup, i u kakvom ambijentu će da bitiše ta investicija u narednom periodu.</p>
<p>- Mi imamo veliki problem sa strateškim upravljanjem naše ekonomije, nemamo strategiju upravljanjem ekonomijom. U Crnoj Gori ne postoji jasno određeno gdje mi želimo da vidimo crnogorsku ekonomiju za pet, 10, 15, 20 godina, tako da to jeste jedan od problema koji je očigledan. Osim toga ima takođe veliki broj problema koji su se desili u prethodnih par godina, koji su u neku ruku negativno uticali na strane investicije, koji su upravo doveli do toga da imamo ovakvu strukturu direktnih stranih investicija - naglasio je Mulešković.</p>
<p>Prema njegovom mišljenju, politička nestabilnost iz prethodnog perioda šalje negativne signale prema investitorima, pa se ne može &nbsp;očekivati, kako tvrdi, rast investicija.</p>
<p>- Ono što je jasno da je nama politička nestabilnost dovela do toga da kredibilni investitori zaobilaze Crnu Goru, jer moramo da budemo svjesni da investitor koji želi da uloži milione želi da ima političku stabilnost i da ima vladavinu prava. Ne možete imati ambijent u kome sistem vladavine prava ne funkcioniše na najbolji način, da nemate poslovni ambijent koji će da predvidi sigurnost, održivost, i da tom investitoru kaže jasno šta može očekivati u nekom narednom periodu. Jer, investitor ne donosi svoj novac da bi ga donio, već očekuje određeni povrat svoje investicije. Oni dolaze da bi zaradili, to je realna ekonomija. Niko neće ulagati u određenu zemlju ukoliko ne vidi određeni benefit - zaključio je Mulešković.</p>

Mulešković: Kredibilni investitori zaobilaze Crnu Goru zbog političke nestabilnsoti

<p>Bez transparentnog načina odlučivanja i bez uključivanja svih onih koje se te odluke tiču ne mogu se donositi dobre odluke, što posebno važi kada je riječ o planiranju javnih finansija i kreiranja ekonomske strategije u Crnoj Gori, ocijenio je gostujući u <i>Drugačijoj radio vezi</i> ekonomski analitičar <b>Mirza Mulešković</b>. On je podsjetio da su se u godini na izmaku, što je bio slučaj i sa nekoliko prethodnih, odluke donosile bez konsultacija sa stručnom javnošću.</p>
<p>Poseban akcenat u ovom smislu Mulešković je stavio na Fiskalnu strategiju koja je predstavljena u julu sa veoma kratkim rokom za javnu raspravu.</p>
<p>- Prije toga je Vlada utvrdila nacrte zakona koji su, generalno, u fiskalnoj strategiji, što znači da se uopšte nijesu uzeli u obzir komentari koje su poslali oni koji su mislili da nešto može da se promijeni nabolje - naglasio je on.</p>
<p>Prema njegovim riječima crnogorska ekonomija je i dalje podstaknuta posljedicama ratnih dešavanja u Ukrajini, odnosno prilivom kapitala građana te zemlje koji su se nastanili i koji posluju u Crnoj Gori, čija potrošnja čini značajan udio ukupne lične potrošnje.</p>
<p>- Od 2022. Crne Gora je jedna od rijetkih zemalja na čiju ekonomiju se ovo pozitivno odrazilo. Još od 2022. imamo veliki broj stranaca koji žive i rade ovdje i upravo zbog toga imamo veće prihode. Često kad čujemo, pošto je inflacija jedna od tema koja je bila 'hit' i koja je najviše opterećivala građane, ali i privredu – ona je najviše benefita donijela Vladi, odnosno javnim finansijama - naglasio je Mulešković ocjenjujući da su zahvaljujući povećanju cijena prihodi od poreza na dodatu vrijednost (PDV) punili državnu kasu.</p>
<p>Ovako akumulirani prihodi od PDV-a omogućili su da, kako se stalno ističe, količina sredstava na prihodnoj strani budžeta raste.</p>
<p>- Zbog toga imamo suficit, a šta smo uradili sa suficitom? Nijesmo uložili u neke nove kapitalne projekte, niti smo otplatili stara dugovanja, nego smo to preusmjerili u javnu upravu za potrebe dodatnog zapošljavanja - pojasnio je Mulešković.</p>
<p>On je naglasio da su se na ovaj način izgubili svi pozitivni efekti koje je poreska reforma trebalo da donese, jer su sredstva preusmjerena u potrošnju.</p>
<p>- Zbog toga suficit nije iskorišten za razvoj. Moramo da napravimo razliku između rasta i razvoja. Crnogorska ekonomija je rasla, ali da li se razvijala - upitao je Mulešković, naglasivši da je odgovor na to pitanje ključan.</p>
<p>U tome se, kako je dodao, ogleda odsustvo produktivnosti – nečega na čemu se nije, a na čemu bi moralo da se radi, ističući da bez povećanja produktivnosti nema osnova za povećanje plata i penzija. On je dodao da su konstruktivne kritike predloženih strategija njihovi donosioci komentarisali kao protivljenje povećanju primanja.</p>
<p>- Niko nije protiv povećanja plata i penzija, ali treba da dobijemo odgovor na pitanje odakle. To je falilo u svim politikama koje su donešene ove godine. Fiskalna strategija nije dala odgovor na pitanja šta raditi u slučaju da se pojave određeni rizici - istakao je naš sagovornik, podsjećajući na neizvjesnost vezanu za potencijalno lošiju od očekivane turističku sezonu, kao i mogućnost da stranci koji žive u Crnoj Gori odu.</p>
<p>On je istakao da potrošni model, na kojem se sada zasniva planiranje, može da funkcioniše do jednog trenutka. U ovom slučaju se, kako dodaje, mnogo više praktikuje način razmišljanja o ekonomiji kroz javnu upravu nego kroz tržište.</p>
<p>- Toliko smo se fokusirali da obezbijedimo dobre uslove javnoj upravi, a s druge strane nijesmo razmišljali o tome kako će naše tržište da odreaguje - rekao je Mulešković, ocijenivši da je crnogorska ekonomija iako ne jaka ipak izdržljiva.  </p>
<p>Politička nestabilnost, kako je pojasnio, dodatno utiče na neizvjesnost, a u takvim okolnostima cijene dodatno rastu.</p>
<p>I kada je riječ o predloženom budžetu za 2025. Mulešković ističe da je najproblematičniji potrošački model, protiv kojeg će se, kako kaže, uvijek zalagati.</p>
<p>- Ne možemo da pričamo o razvojnom budžetu kad je stavka za kapitalni budžet, koji bi trebalo da bude investicija u ono što stvara novu ekonomsku vrijednost 280 miliona, a zarade u javnom sektoru 717 miliona. Samo te dvije kategorije kada uporedimo shvatamo da ovo nije razvojni budžet, već potrošački - istakao je, dodajući da su, kada je riječ o budžetu, najveći problem neproduktivni troškovi.</p>
<p>Govoreći o povećanju pojedinih stopa PDV-a naš sagovornik je istakao da je to način obezbjeđivanja dodatnih budžetskih prihoda do određenog trenutka, ali da će se prije ili kasnije doći u situaciju da se ostane bez takvih mogućnosti.</p>

Mulešković: Od inflacije korist imala Vlada, potrošački model koči razvoj crnogorske ekonomije

<p>Crna Gora je za prvih deset mjeseci uvezla roba u vrijednosti 3,4 milijarde eura, a izvezla sedam puta manje.</p>
<p>- U odnosu na isti period prošle, ove godine je izvoz bio manji za 15 odsto, a uvoz veći za više od šest odsto - saopštio je Monstat.</p>
<p>Rast spoljnotrgovinskog deficita negativna je slika crnogorske ekonomije, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa (RSE) ekonomski analitičar <b>Mirza Mulešković</b>.</p>
<p>- Do oktobra smo imali svega 14,1 odsto pokrivenost uvoza izvozom.To je istorijski minimum koji je Crna Gora zabilježila - kaže Mulešković.</p>
<p>Smatra da se posljednjih godina ništa nije uradilo za razvoj realne ekonomije.</p>
<p>Pokrivenost uvoza izvozom je do oktobra prošle godine bila 17,6 odsto.</p>
<p>Crna Gora je najviše uvozila iz Srbije, Kine i i Njemačke.</p>
<h2>Hrana - 15 puta veći uvoz nego izvoz</h2>
<p>Crna Gora je uvezla hranu za 600 miliona eura, a izvezla 42 miliona.</p>
<p>- Imamo zaista ogroman deficit. To je tužna, porazna slika našeg prerađivačkog sektora, a i poljoprivrede - kaže za RSE predsjednik Odbora udruženja prehrambene i poljoprivredne industrije u Privrednoj komori,<b> Milutin Đuranović</b>.</p>
<p>Ocjenjuje da stepen pokrivenosti uvoza izvozom neće preći šest-sedam odsto.</p>
<p>- Izvjesno je da aktivnosti nadležnih ne daju rezultate. I da želimo da kažemo suprotno - cifre nas demantuju. I to je veoma zabrinjavajuće - kaže Đuranović.</p>
<p>I za Muleškovića su podaci o uvozu hrane alarmantni.</p>
<p>- U nekom narednom periodu to može predstavljati veliki problem, posebno kad imamo određene turbulencije na međunarodnom tržištu - kaže on.</p>
<p>Mulešković ističe i da ovakav odnos uvoza - izvoza direktno utiče na formiranje cijena u Crnoj Gori.</p>
<p>- Kad imate uvozno-zavisne proizvode možete da očekujete mnogo veće cijene upravo zbog svih troškova koje treba platiti da se roba doveze u Crnu Goru - dodaje on.</p>
<p>U strukturi uvoza hrane najviše je potrošeno na uvoz voća i povrća više od 100 miliona.</p>
<p>Đuranović kaže da Crna Gora ne može da proizvodi rižu i banane, ali ukazuje na nedovoljnu iskorišćenost domaćih potencijala.</p>
<p>- Uvoz od 80 miliona eura mliječnih proizvoda i jaja je poraz za Ministarstva poljoprivrede - navodi Đuranović.</p>
<h2>Izvoz struje, pića...</h2>
<p>Crna Gora je ove godine najviše izvozila struju - više od 75 miliona eura.</p>
<p>Ali je i tu došlo do pada u odnosu na isti period 2023, kada je 190 miliona eura iznosio izvoz električne energije.</p>
<p>Na drugom mjestu je izvoz pića - više od 32 miliona.</p>
<p>Približno toliko je izvoz medicinskih sredstava i farmaceutskih proizvoda, te drveta i plute.</p>
<p>Upravo strukturu izvoza problematizuje Mulešković, ukazujući da se u najvećoj mjeri izvozi struja.</p>
<p>Napominje da se 2025. očekuje remont Termoelektrane Pljevlja.</p>
<p>- Zbog njene rekonstrukcije izvoz će biti manji i moraćemo da uvozimo struju pa ćemo imati još veći problem u trgovinskom deficitu. To će direktno uticati na rast Bruto društenog proizvoda u 2025. što može dodatno ugroziti ekonomiju i planove Vlade za narednu ali i kasnije godine - smatra on.</p>
<h2>Gdje su problemi?</h2>
<p>Mulešković smatra da je za popravljanje spoljnotrgovinskog deficita Crnoj Gori neophodna diversifikacija ekonomije i razvoj nerazvijenih sektora, od poljoprivrede i proizvodnje do i IT industrije.</p>
<p>- Bez toga ne možemo poboljšati naš trgovinski deficit. Moramo biti veoma jasni - zemlja kao što je Crna Gora bez proizvodnje, ne može da očekuje dugoročno održiv ekonomski rast i razvoj - ističe on.</p>
<p>Ukazuje i na balast zapošljavanja u javnom sektoru.</p>
<p>- Kao jedna od najmanjih država imamo najveći procent zaposlenih u javnom sektoru, odnosno 30 odsto svih zaposlenih u državi - zato rastu neproduktivni troškovi države, a smanjuju se ulaganja u privredu - navodi Mulešković.</p>
<p>Bužetom je planirano svega 280 miliona za kapitalne projekte, a za plate zaposlenih u javnom sektoru 717 miliona.</p>
<h2>Rješenje u domaćoj proizvodnji</h2>
<p>Glavni uzroci za stanje u ekonomiji su smatra Đuranović nedovoljno razvijena svijest odgovornih za ekonomsku politiku, koji ne promovišu dovoljno domaću proizvodnju.</p>
<p>Napominje i da je ključna i promjena svijesti građana, potrošača, koji moraju znati o benefitima kupovine domaćih proizvoda.</p>
<p>- Čim kupite domaći proizvod novac ostaje ovdje. I svaki kupac treba da zna da kupovinom uvoznih proizvoda investira u drugu državu -kaže Đuranović.</p>
<p>On to prezentuje na primjeru u sektoru mljekarstva.</p>
<p>- Ako kupite domaće mlijeko bukvalno 90 odsto novca ostaje u Crnoj Gori. A kad kupite uvozno tih 90 odsto odlazi drugoj državi. To je porazno - dodaje on.</p>
<p>Crna Gora za razliku od Srbije, Hrvatske i zapadnih država po pitanju promocije domaćih proizvođača hrane ne preduzima ništa kaže Đuranović.</p>
<p>- Ako preduzima rezultati je demantuju. Francuska je na primjer prepoznata po dobrim vinima, ali se ta vina se ne mogu naći na tržištu Španije ili Italije jer te države štite svoj vina - riječi su Đuranovića.</p>
<p>Smatra da država može da odigra ključnu ulogu.</p>
<p>- Ne možete te tako lako doći do tržišta Srbije i Albanije jer je ona favorizovala domaće proizvode. A sa druge strane oni vrlo lako dolaze do našeg tržišta - ističe on.</p>
<p>Duranović tvrdi da Vlada treba da odigra ključnu ulogu.</p>
<p>- Pogledajmo kako to rade vlade Srbije, Hrvatske i Albanije i naučimo nešto od njih. Ne treba da otkrivamo toplu vodu - zaključio je Đuranović.</p>
<p>Prema preliminarnim podacima Monstata ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore za januar -oktobar 2024. iznosila je 3,9 milijardi eura,</p>
<p>To je rast od 3,1 odsto u odnosu na isti period prošle godine.</p>
<p>Spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa potpisnicama CEFTA-e i sa Evropskom unijom.</p>

U Crnoj Gori sedam puta veći uvoz od izvoza

<p>Prema Prijedlogu zakona o budžetu za 2025. godinu čini se da će se Crna Gora zadužiti do 900 miliona eura, na zarade u javnom sektoru otići će oko 717 miliona, za ugovore o djelu 16, a za konsultatske usluge oko 46 milona eura, kazao je u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" Televizije E, ekonomski analitičar, <b>Mirza Mulešković.</b></p>
<p>Zaduženost od 65 odsto BDP je, smatra Mulešković, dobar podatak. Kada postoji manji odnos duga sa BDP-om to govori, navodi on,o dobroj ekonomskoj aktivnosti.&nbsp;</p>
<p>S druge strane, to ne mora, kako kaže, da znači da uvijek postoji ekonomska aktivnost.&nbsp;</p>
<p>- Često se pominje Japan, koji ima oko 268 odsto zaduženost u odnosu na BDP, Singapur oko 167 odsto. Saglasićemo se da to nisu neke loše ekonomije, naprotiv. Kada se analizira zaduženost u odnosu na BDP, treba imati u vidu strukturu ekonomije i da li ona može da vraća novac koji je pozajmljen, da li se taj novac ulaže u infrastrukturu, otvaranje novih radnih mjesta u privredi. Pohvalna je odluka Vlade da neće biti zaduženja za tekuću potrošnju, već da će se zaduženja isključivo odnositi za infrastrukturne projekte i otplatu starih dugovanja. To bi trebalo da bude praksa u Crnoj Gori, jer ukoliko postoje zaduženja za infrastrukturu, u budućnosti se mogu očekivati ekonomski benefiti. Ukololiko se zadužujute za otplatu starih dugovanja i tekuću potrošnju, benefite ne možete da imate - rekao je Mulešković.</p>
<p>Iako je u prethodnom perodu bila mala otplata duga iz tekućih prihoda moglo se, smatra Mulešković, više novca za to iskoristiti. Nasuprot tome, tekuća potrošnja se povaćavala što se, dodaje Mulešković, može vidjeti i iz prijedloga budžeta za 2025. Dodaje da je osnovna ekonomska aktivnost, koja treba da bude pokretač razvoja, proizvodnja. Međutim, podaci o uvozu i izvozu Crne Gore pokazuju enorman deficit, što govori da se ništa ne proizvodi.</p>
<p>- Fali nam proizvodnja. To je odgovor na pitanje što fali Crnoj Gori. Fali nam realna ekonomija, fali nam nešto što će da ostavi dodatnu vrijednost u Crnoj Gori. Upravo je na tome trebalo da radimo, da jačamo realnu ekonomiju, ono što stvara novu ekonomsku vrijednost. Ako se vratimo na 2020. godinu, turizam je bio na udaru zbog pandemije covid 19. Imali smo tada priliku da vidimo kako se to odrazilo na javne finansije, na kompletnu sliku ekonomije Crne Gore. Ako nam je turizam glavna strateška grana, a nijesmo razvili sve ostale, možemo da očekujemo da ukoliko se desi nešto slično ili vremenske prilike budu loše, sljedeće godine možemo da imamo lošu sezonu - objašnjava Mulešković.</p>
<p>Budžetom za 2025. godinu, oko 50 odsto tekućih prihoda planirani su iz naplate PDV-a što, dodaje Mulešković, znači forsiranje potrošnje domaćinstava.</p>
<p>- Međutim, nemamo odgovor na pitanje – što ukoliko se desi da dođe do pada te potrošnje, ukoliko naši građani odluče da štede? Nismo dobili odgovor na pitanje – što će se desiti ukoliko nam bude lošija turistička sezona? Ukoliko dođe do rasta cijena, zbog stope PDV-a, Crna Gora neće biti toliko atraktivna kao što je bila ranije. Ni ove godine nijesmo bili atraktraktivni u odnosu na zemlje regiona - istakao je Mulešković.</p>
<p>On podsjeća da su javne finansije posljednje dvije godine bile održive dominantno zbog stranaca, jer se procjenjuje da je u Crnoj Gori oko 100.000 njih koji konstantno troše. Zato je, dodaje Mulešković, i najveći rast prihoda zbog naplate PDV-a.</p>
<p>- Trebalo je da dobijemo i odgovor na pitanje - što će se desiti ukoliko stranci odu? To je 100.000 novih stanovnika koji troše, podižu potrošnju i prihode države. Važno je naglasiti da je da upravo zbog povećanja same potražnje na tržištu došlo i do povećanja cijena. Toliki broj stranaca u Crnoj Gori doveo je do povećanja cijena, stanova, ali i svih ostalih proizvoda. Stranci su veoma uticali na tržište, a sa druge strane, država najviše “profitirala” upravo zbog toga. Odnosno, država je u posljednje dvije godine najveći novac naplatila kroz PDV - rekao je Mulešković.</p>
<p>Prijedlogom budžeta za 2025. planirano je zaduženje do 900 miliona, s tim što se, ističe Mulešković, Vlada može zadužiti još za određene projekte.</p>
<p>- Nije dobro da sve infrastrukturne projekte finansiramo iz zaduženja. Nije dobro da stara zaduženja finansiramo opet iz novih zaduženja. Jer, ove godine će zaduženja biti skuplja nego u prethodnom periodu. I dalje nemamo razvijenu diversifikovanu ekonomiju, koja će da stvara više novca, da bi sve moglo da se servisira - kaže Mulešković.</p>
<p>Smatra da se nije učinilo dovoljno ni kada je riječ o rashodnoj strani budžeta.</p>
<p>- Nije se radilo na smanjenju tekućih troškova, posebno u dijelu zarada u javnom sektoru. Samo na zarade u javnom sektoru prijedlogom budžeta planirano je oko 717 miliona, 46 miliona za konsultantske usluge, 16 miliona za ugovore o djelu. E upravo to je trebalo iskoristiti za neke projekte koji će da stvaraju realnu ekonomiju, koja stvara novu vrijednost - zaključio je Mulešković.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Do9ixa88AACg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mulešković: Prijedlog budžeta ne nudi odgovore na mnoga pitanja

<p>Kad sruše pijacu, ja sam prinuđen da tražim azil. Imam 63 godine, a taj lokal je jedini izvor prihoda. I ko će da me primi da radim? Niko. Nismo mi protiv Lidla, ali trebalo bi i mi da opstanemo - poručio je Džeko Skenderović iz Berana za Radio Slobodna Evropa.</p>
<p>Džeko je jedan od 70 preduzetnika koji imaju lokale na prostoru koji je Opština Berane prodala njemačkom Lidlu.</p>
<p>Održali su nekoliko protestnih skupova ispred Opštine, posljednji 12. novembra.</p>
<p>Naime, opštinske vlasti su preuzele obavezu i da sruše sve lokale na prodatom zemljištu.</p>
<p>Skenderović, sa ostalim vlasnicima lokala pokušava da zakaže razgovor i sa njemačkim ambasadorom u Crnoj Gori.</p>
<p>Ovo je samo jedna od lokacija u Crnoj Gori čije je zemljište kupio Lidl za izgradnju megamarketa ili distributivnog centra.</p>
<p>Dolazak Lidla na crnogorsko tržište najavljuje se posljednje tri godine.</p>
<h2>Kad će - niko ne zna</h2>
<p>Na direktan upit kada planiraju ulazak na crnogorsko tržište, Radio Slobodna Evropa nije dobio odgovor iz sjedišta korporacije Lidl u Njemačkoj.</p>
<p>Ova kompanija posluje u 27 zemalja Evrope i Sjedinjenih Država.</p>
<p>Imaju više od 10.000 prodavnica u kojima je zaposleno više od 260.000 radnika.</p>
<p>Ni u Vladi Crne Gore i nadležnom Ministarstvu ekonomskog razvoja, nijesu odgovorili na isto pitanje zašto Lidl ne počinje najavljeno poslovanje u Crnoj Gori.</p>
<p>Ekonomski analitičar Mirza Mulešković vidi tri moguća razloga zbog kojih se nijedna strana, Lidl i Vlada Crne Gore, ne izjašnjavaju o dolasku trgovinskog lanca.</p>
<p>- Prvi razlog može biti malo tržište, drugi je usklađivanje cijena sa smanjenjem marži koje je odredila Vlada, a treći može biti to što nije usvojena sva planska dokumentacija na lokacijama koje je Lidl kupio - ističe Mulešković.</p>
<p>On podsjeća da je Lidl na Balkanu krenuo sa otvaranjem trgovina u većim zemljama poput Srbije i Bosne i Hercegovine.</p>
<p>- Pa će nakon toga u Crnu Goru upravo zbog veličine tržišta - navodi on.</p>
<h2>Tri vlade najavljivale dolazak</h2>
<p>Ulazak jednog od najvećih evropskih trgovinskih lanca Lidl na crnogorsko tržište se duže od tri godine predstavlja kao jedna od velikih kapitalnih investicija.</p>
<p>Tri dosadašnje vlade su obećavale da će ulazak Lidla uticati na smanjenje cijena roba široke potrošnje.</p>
<p>Prvi je dolazak Lidla najavio sadašnji predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, dok je bio ministar ekonomskog razvoja.</p>
<p>Nakon sastanka tadašnje Vlade Zdravka Krivokapića sa predstavnicima Lidla Milatović je najavio otvaranje dvadesetak objekata i zapošljavanje oko hiljadu radnika.</p>
<p>Naredna Vlada premijera Dritana Abazovića je takođe najavljivala ulazak Lidla na crnogorsko tržište.</p>
<p>Nakon sastanka Abazovića sa predstavnicima kompanije u junu 2022. je saopšteno da će Vlada "uvijek biti partner kredibilnim stranim investitorima koji hoće da ulažu u Crnu Goru".</p>
<p>Tokom 2022. i 2023. zabilježena su enormna povećanja cijena hrane u postojećim trgovinskim lancima u Crnoj Gori.</p>
<p>Aktuelni premijer Milojko Spajić je na žalbe građana reagovao najavljujući, kao rješenje, dolazak Lidla.</p>
<h2>Investitori žele slobodno tržište</h2>
<p>Ekonomski analitičar Mirza Mulešković smatra da povećanje broja trgovinskih lanaca može dovesti do pada cijena, ali veoma blagog.</p>
<p>- Ako uporedimo cijene u Lidlu i ostalim marketima u regionu, proizvodi koji su robne marke tog lanca jesu niže, dok ostali proizvodi nisu puno jeftiniji. Tako da ne očekujem veliki pad cijena - kaže Mulešković.</p>
<p>Odluke vlada iz prethodne dvije godine, koje su bile primorane da administrativnim odlukama spriječavaju dalje podizanje cijena hrane, Mulešković vidi kao jednu od mogućih prepreka za dolazak Lidla.</p>
<p>- Svako uvođenje restriktivnih mjera, kao što je ograničavanje marži dovodi do problema na tržištu. Za domaće i naročito strane kompanije je bitno poštovanje principa tržišne ekonomije. Marže se formiraju shodno tržišnim uslovima - kaže Mulešković.</p>
<p>On smatra da mjere ograničenih marži koje je propisala Vlada guše tržište i da mogu negativno uticati na ulazak investitora u sektor trgovine.</p>
<p>U Crnoj Gori posluje pet velikih trgovačkih lanaca čiji je ukupan profit u 2023. godini bio veći od 31 milion eura, odnosno veći za 60 posto u odnosu na godinu ranije.</p>
<p>Mulešković ne vjeruje da postojeći trgovinski lanci mogu da spriječe ulazak konkurencije.</p>
<p>- To nije tačna teza, jer već imamo postojeće trgovinske lance koji su inostrani i regionalni. Uz to u crnogorskoj ekonomiji ne postoje restriktivne mjere za privlačenje stranih investitora - navodi Mulešković.</p>
<h2>Zemljište otvorilo probleme u nekim opštinama</h2>
<p>Lidl Crna Gora DOO osnovana je u martu 2021.</p>
<p>Kompanija je u Crnoj Gori kupila više nekretnina na kojima namjerava da gradi objekte.</p>
<p>Prema dosadašnjim informacijama, radi se o zemljištu u Podgorici, Nikšiću, Beranama i Bijelom Polju.</p>
<p>Najprije je kupljeno zemljište u Podgorici na dvije lokacije.</p>
<p>U Nikšiću su kupili zemljište i nekadašnju upravnu zgradu Rudnika boksita za 2,2 miliona eura. A Vlada je prethodno usvojila prostorni plan koji omogućava tu investiciju.</p>
<p>Lidl je iskazao interesovanje da kupi zemljište i u Opštini Zeta gdje bi mogao da se gradi centralni logistički centar.</p>
<p>Međutim tom projektu se ispriječilo razgraničenje između opština Podgorica i Zeta u kojoj je na vlasti partija Milana Kneževića lidera bivšeg proruskog Demokratskog fronta.</p>
<p>U januaru ove godine, Knežević je pozvao premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema razgraničenja dvije opštine jer taj problem koči investicije uključujući i ulaganje Lidla.</p>
<p>Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović za Radio Slobodna Evropa kaže da očekuje da se problem riješi uz pomoć Vlade koja treba da katastarski formalizuje šta pripada toj Opštini.</p>
<p>U avgustu su iz Ministarstva prostornog planiranja potpisali urbanističko - tehničke uslove za projektovanje Lidla u Bijelom Polju.</p>
<p>Jedini problemi su sa lokacijom u Beranama gdje zakupci lokala, poput Džeka Skenderovića protestuju zbog najave Opštine da će im srušiti objekte.</p>
<p>Lidl je kupio oko hektar zemljišta u Beranama za dva miliona eura.</p>
<p>Iz Opštine Berane su odgovorili da je procedura prodaje sprovedena u skladu sa zakonom i uz saglasnost Vlade.</p>

Tri godine se čeka na najavljeni dolazak Lidla

<p>Studije su pokazale da kad imate minimalne zarade, a imate veliki rast poreza i troškova, mogućnost za povećanje neformalne ekonomije je veća, kazao je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, ekonomski analitičar <b>Mirza Mulešković</b>.</p>
<p>Ako bi gledali iz ugla građana, cijeni Mulešković, povećanje zarada putem programa Evropa sad 2 jeste dobro, i trebalo bi da unaprijedi životni standard.</p>
<p>- Ono što smo vidjeli u prethodne dvije godine, od prve poreske reforme, jeste da upravo takvo administrativno povećanje zarada dovodi do rasta cijena. Moramo da budemo veoma precizni kad govorimo o tim reformama, jer ako bi pogledali samo životni standard građana, prema Eurostatu 2020.godine mi smo bili &nbsp;na nivou od oko 50 posto Evropske unije, 2023.godine smo na 52 posto Evropske unije, znači 2 procentna poena je porastao životni standard, sa druge strane cijene su nam rasle 5 ili 6 procentnih poena, što znači da su cijene rasle mnogo brže od životnog standarda. Moram priznati da takve reforme koje administrativno povećavaju zarade dovode do rasta cijena, jer upravo kršimo prvo pravilo ekonomije da kad imate istu ponudu i tražnju, ukoliko povećavate količinu novca u opticaju, naravno da će doći do rasta cijena, zbog toga što imate povećanu tražnju, a istu ponudu - rekao je Mulešković.</p>
<p>Povećanje cijena i kompletan efekat ove reforme možemo očekivati nakon prvog kvartala 2025.godine, poručuje Mulešković, jer će se tada i pojaviti potencijalni rizici koji nijesu obrađeni Fiskalnom strategijom, smatra on, a koji mogu da se dese, jer ova reforma je sprovedena prebacivanjem nekih sigurnih prihoda, kao što su doprinosi, ističe, prebacili na nesigurne prihode.</p>
<p>Mala preduzeća sa sjevera Crne Gore su najpogođenija, objašnjava Mulešković, jer bi oni trebali svoj promet da povećaju mnogo više, ističe on, da bi isplatili ovakve zarade, a pitanje je, kako kaže, da li je to moguće na tako malom tržištu.</p>
<p>- Rizik za ovakve stvari je povećanje neformalne ekonomije. Jer, studije su pokazale &nbsp;da kad imate minimalne zarade, a imate veliki rast poreza i veliki rast troškova, mogućnost za povećanje neformalne ekonomije je veća. Opet kažem dosta je stvari koje ćemo vidjeti, rano je sad govoriti o tome kako se implementira program.Ono što treba da kažemo jeste da su poslodavci ispoštovali sve što je bila njihova zakonska obveza i u tom dijelu ne postoje nikakve primjedbe - poručio je Mulešković.</p>
<p>Sa reformom Evropa sad 2 je ostavljena rupa od 400 miliona, poručuje Mulešković, u penzionom fondu i upravo se prebacilo finansiranje tog fonda, naglašava on, iz indirektnih poreza, što, kako kaže, povećava rizik.</p>
<p>- U određenim kategorijama zarada ta bruto zarada će biti niža u odnosu na raniji period, pa samim tim se logički postavlja pitanje da li će i penzije biti kasnije manje. Ono što smo dobili uvjerenje od strane fonda PIO i Ministarstva finansija da neće, ono što smo trebali da vidimo jesu projekcije, jesu jasni prikazi kako će se kretati kompletna situacija u narednih dvadeset godina i da vidimo kako će to da utiče na našu penziju. Ono što moram da kažem je da kad je došlo do prvog povećanja penzije izvršena je diskriminacija nad desetinama hiljada penzionera koji su dovedeni na isti nivo kao neko ko je primao prije mnogo manje od njih, pa samim tim će u narednom periodu trebati mnogo da se popravi ta greška koja je napravljena tokom prve reforme - istakao je Mulešković.</p>
<p>Sagovornik emisije "E uživo" se osvrnuo &nbsp;i na ekonomska dešavanja uzrokovana pobjedom <b>Donalda Trampa</b>, te je objasnio da je do naglog rasta dolara došlo zbog obećanja budućeg predsjednika SAD-a da će se smanjiti oporezivanje korporacija, i očekuju se &nbsp;je znatno veći prihodi, kako kaže, zato je došlo i do većih vrijednosti bitcoina.</p>
<p>Ekonomski plan koji je predstavio Donald Trump, objašnjava Mulešković, uključuje povećanje carinskih stopa iz Kine, neke čak i do 60 posto, a očekivanja ekonomista su, dodaje on, da će to izazvati veliku inflaciju u Americi.</p>
<p>- Evropa će zavisiti, u velikoj mjeri, od tih odnosa, jer moramo da budemo.svjesni da ni Crna Gora, kao jedna mala država nije izolovana, posebno Evropska unija. Saradnja Evropske unije, pa i Crne Gore sa Amerikom, i sa Kinom je značajna, pa samim tim ukoliko dođe do poremećaja odnosa između te dvije države &nbsp;može da se prelije i na ostatak svijeta- zaključio je Mulešković.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DFZhPYa2XZuo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mulešković: Kompletan efekat reforme se očekuje u prvom kvartalu 2025.

<p>U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore, u protekla 24 sata, obavljeno je 1.778 ambulantnih pregleda, od čega 343 u Institutu za bolesti djece (IBD).<br/>
<br/>
Kako su kazali iz KCCG, u Urgentnom centru zbrinuta su 172 pacijenta, a u dnevnim bolnicama 309.<br/>
<br/>
- U istom periodu obavljena su 62 operativna zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 159 pacijenata, od čega sedam u IBD-u- kaže se u saopštenju.<br/>
<br/>
Navodi se da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 505 dijagnostičkih procedura, od čega 92 CT i 38 MR pregleda.<br/>
<br/>
- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađene su 63 dijagnostičke procedure, od toga dva CT i deset MR pregleda- rekli su iz KCCG.<br/>
<br/>
Iz te zdravstvene ustanove naveli su da je u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano 1.195 pacijenata i odrađena 37.221 analiza.<br/>
<br/>
U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođeno je osam beba.</p>

U Kliničkom centru Crne Gore obavljeno preko 1,7 hiljada pregleda, rođeno osam beba

<p>U saobraćajnoj nezgodi koja se oko 14 sati i 15 minuta dogodila na magistralnom putu Bar- Ulcinj, u naselju Utjeha, povrijeđen je Baranin<b> N. V. </b>(47).</p>
<p>Do udesa je, prema saznanjima Radio Bara i Bar Infa iz policije, došlo kada je kamion kojim je upravljao sletio sa puta.</p>
<p>- On je transportovan na medicinsko zbrinjavanje u Opštoj bolnici Bar - saopšteno je iz policije.</p>
<p>Saobraćaj se na toj dionici odvija nesmetano, a okolnosti pod kojima je do udesa došlo biće poznate nakon izviđaja.</p>

Vozač kamiona povrijeđen u saobraćajnoj nezgodi u naselju Utjeha

<p>Teheran nije tražio održavanje sastanka sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), rekao je portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova<b> Esmail Bagaj</b>, demantujući tvrdnje američkog predsjednika <b>Donalda Trampa </b>da su nuklearni pregovori obnovljeni.</p>
<p>- Nikakav zahtjev za sastanak nije upućen američkoj strani sa naše strane - rekao je Bagaj na konferenciji za novinare, prenosi Tanjug.</p>
<p>Tramp je u ponedjeljak rekao da su pregovori sa Iranom “ponovo na stolu” i da bi sastanak mogao da se održi uskoro u Oslu, u Norveškoj.</p>
<p>- Žele da razgovaraju - rekao je Tramp novinarima.</p>
<p>U međuvremenu, Iran je naveo da su tokom juna bile sprovedene “agresivne vojne operacije protiv zemlje”, uključujući izraelske napade 13. juna i američke vazdušne udare 22. juna na tri nuklearna postrojenja u Natanzu, Fordovu i Isfahanu.</p>
<p>Kao odgovor, Iranske vazduhoplovne snage Korpusa islamske revolucionarne garde izvele su kontranapade u okviru operacije “Pravo obećanje III”, lansiravši 22 talasa raketa na ciljeve u Izraelu.</p>
<p>Ispaljene su i rakete na američku vojnu bazu Al-Udeid u Kataru.</p>
<p>Primirje koje je stupilo na snagu 24. juna zaustavilo je dalje sukobe.</p>

Iran negirao Trampove tvrdnje o obnovi nuklearnih pregovora

<p>Romski savjet najoštrije je osudio izjavu grafičara<b> Velja Stanišića</b>, dobitnika Trinaestojulske nagrade, koji je u sinoćnjem gostovanju na Gradskoj RTV rekao: „Tako Cigani rade“, koji je na taj način, kako su kazali iz Romskog savjeta, uvrijedio čitavu romsku zajednicu.</p>
<p>- Ova rečenica je čist oblik govora mržnje, duboko rasistička i potpuno neprihvatljiva - poručili su iz Romskog savjeta.</p>
<p>Iz Romskog savjeta su naglasili &nbsp;da neće ćutati dok se njihov identitet koristi za uvrede i omalovažavanje.</p>
<p>- Tražimo hitnu reakciju Ombudsmana, osudu od strane Ministarstva za ljudska i manjinska prava, javno izvinjenje Velja Stanišića - navode iz Romskog savjeta.</p>
<p>Poručili su i da državna priznanja ne mogu i ne smiju pripadati onima koji šire mržnju prema manjinama.</p>
<p>- Dostojanstvo Roma nije na prodaju. Ćutanje nije opcija - kazali iz Romskog savjeta.</p>
<p>Podsjećamo, Stanišić je sinoć, prilikom gostovanja na Gradskoj RTV, komentarišući potez gitariste <b>Miloša Karadaglića</b> da ne prihvati Trinaestojulsku nagradu izjavio, između ostalog, da on nije dostojan tog priznanja.</p>
<p>- Sa takvom nekom svetinjom tako se poigravati, tako cig***ti, to je malo, pravo da ti kažem, ispod jednog nivoa - rekao je Stanišić.</p>
<p>&nbsp;On je dodao i da je Karadaglić po njegovom mišljenju samo izvođač.</p>
<p>- On je interpretator bre, samo izvođač, ne komponuje - konstatovao je Stanišić.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 51.0695%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkad-progovore-neukus-i-nepostovanje-stanisic-velikana-gitare-proglasio-nedostojnim-priznanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>

Romski savjet: Stanišićeva izjava je čist oblik govora mržnje, duboko rasistička i potpuno neprihvatljiva

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: mirza-muleskovic