<p>Prema Prijedlogu zakona o budžetu za 2025. godinu čini se da će se Crna Gora zadužiti do 900 miliona eura, na zarade u javnom sektoru otići će oko 717 miliona, za ugovore o djelu 16, a za konsultatske usluge oko 46 milona eura, kazao je u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" Televizije E, ekonomski analitičar, <b>Mirza Mulešković.</b></p>
<p>Zaduženost od 65 odsto BDP je, smatra Mulešković, dobar podatak. Kada postoji manji odnos duga sa BDP-om to govori, navodi on,o dobroj ekonomskoj aktivnosti.&nbsp;</p>
<p>S druge strane, to ne mora, kako kaže, da znači da uvijek postoji ekonomska aktivnost.&nbsp;</p>
<p>- Često se pominje Japan, koji ima oko 268 odsto zaduženost u odnosu na BDP, Singapur oko 167 odsto. Saglasićemo se da to nisu neke loše ekonomije, naprotiv. Kada se analizira zaduženost u odnosu na BDP, treba imati u vidu strukturu ekonomije i da li ona može da vraća novac koji je pozajmljen, da li se taj novac ulaže u infrastrukturu, otvaranje novih radnih mjesta u privredi. Pohvalna je odluka Vlade da neće biti zaduženja za tekuću potrošnju, već da će se zaduženja isključivo odnositi za infrastrukturne projekte i otplatu starih dugovanja. To bi trebalo da bude praksa u Crnoj Gori, jer ukoliko postoje zaduženja za infrastrukturu, u budućnosti se mogu očekivati ekonomski benefiti. Ukololiko se zadužujute za otplatu starih dugovanja i tekuću potrošnju, benefite ne možete da imate - rekao je Mulešković.</p>
<p>Iako je u prethodnom perodu bila mala otplata duga iz tekućih prihoda moglo se, smatra Mulešković, više novca za to iskoristiti. Nasuprot tome, tekuća potrošnja se povaćavala što se, dodaje Mulešković, može vidjeti i iz prijedloga budžeta za 2025. Dodaje da je osnovna ekonomska aktivnost, koja treba da bude pokretač razvoja, proizvodnja. Međutim, podaci o uvozu i izvozu Crne Gore pokazuju enorman deficit, što govori da se ništa ne proizvodi.</p>
<p>- Fali nam proizvodnja. To je odgovor na pitanje što fali Crnoj Gori. Fali nam realna ekonomija, fali nam nešto što će da ostavi dodatnu vrijednost u Crnoj Gori. Upravo je na tome trebalo da radimo, da jačamo realnu ekonomiju, ono što stvara novu ekonomsku vrijednost. Ako se vratimo na 2020. godinu, turizam je bio na udaru zbog pandemije covid 19. Imali smo tada priliku da vidimo kako se to odrazilo na javne finansije, na kompletnu sliku ekonomije Crne Gore. Ako nam je turizam glavna strateška grana, a nijesmo razvili sve ostale, možemo da očekujemo da ukoliko se desi nešto slično ili vremenske prilike budu loše, sljedeće godine možemo da imamo lošu sezonu - objašnjava Mulešković.</p>
<p>Budžetom za 2025. godinu, oko 50 odsto tekućih prihoda planirani su iz naplate PDV-a što, dodaje Mulešković, znači forsiranje potrošnje domaćinstava.</p>
<p>- Međutim, nemamo odgovor na pitanje – što ukoliko se desi da dođe do pada te potrošnje, ukoliko naši građani odluče da štede? Nismo dobili odgovor na pitanje – što će se desiti ukoliko nam bude lošija turistička sezona? Ukoliko dođe do rasta cijena, zbog stope PDV-a, Crna Gora neće biti toliko atraktivna kao što je bila ranije. Ni ove godine nijesmo bili atraktraktivni u odnosu na zemlje regiona - istakao je Mulešković.</p>
<p>On podsjeća da su javne finansije posljednje dvije godine bile održive dominantno zbog stranaca, jer se procjenjuje da je u Crnoj Gori oko 100.000 njih koji konstantno troše. Zato je, dodaje Mulešković, i najveći rast prihoda zbog naplate PDV-a.</p>
<p>- Trebalo je da dobijemo i odgovor na pitanje - što će se desiti ukoliko stranci odu? To je 100.000 novih stanovnika koji troše, podižu potrošnju i prihode države. Važno je naglasiti da je da upravo zbog povećanja same potražnje na tržištu došlo i do povećanja cijena. Toliki broj stranaca u Crnoj Gori doveo je do povećanja cijena, stanova, ali i svih ostalih proizvoda. Stranci su veoma uticali na tržište, a sa druge strane, država najviše “profitirala” upravo zbog toga. Odnosno, država je u posljednje dvije godine najveći novac naplatila kroz PDV - rekao je Mulešković.</p>
<p>Prijedlogom budžeta za 2025. planirano je zaduženje do 900 miliona, s tim što se, ističe Mulešković, Vlada može zadužiti još za određene projekte.</p>
<p>- Nije dobro da sve infrastrukturne projekte finansiramo iz zaduženja. Nije dobro da stara zaduženja finansiramo opet iz novih zaduženja. Jer, ove godine će zaduženja biti skuplja nego u prethodnom periodu. I dalje nemamo razvijenu diversifikovanu ekonomiju, koja će da stvara više novca, da bi sve moglo da se servisira - kaže Mulešković.</p>
<p>Smatra da se nije učinilo dovoljno ni kada je riječ o rashodnoj strani budžeta.</p>
<p>- Nije se radilo na smanjenju tekućih troškova, posebno u dijelu zarada u javnom sektoru. Samo na zarade u javnom sektoru prijedlogom budžeta planirano je oko 717 miliona, 46 miliona za konsultantske usluge, 16 miliona za ugovore o djelu. E upravo to je trebalo iskoristiti za neke projekte koji će da stvaraju realnu ekonomiju, koja stvara novu vrijednost - zaključio je Mulešković.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Do9ixa88AACg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Mulešković: Prijedlog budžeta ne nudi odgovore na mnoga pitanja

<p>Kad sruše pijacu, ja sam prinuđen da tražim azil. Imam 63 godine, a taj lokal je jedini izvor prihoda. I ko će da me primi da radim? Niko. Nismo mi protiv Lidla, ali trebalo bi i mi da opstanemo - poručio je Džeko Skenderović iz Berana za Radio Slobodna Evropa.</p>
<p>Džeko je jedan od 70 preduzetnika koji imaju lokale na prostoru koji je Opština Berane prodala njemačkom Lidlu.</p>
<p>Održali su nekoliko protestnih skupova ispred Opštine, posljednji 12. novembra.</p>
<p>Naime, opštinske vlasti su preuzele obavezu i da sruše sve lokale na prodatom zemljištu.</p>
<p>Skenderović, sa ostalim vlasnicima lokala pokušava da zakaže razgovor i sa njemačkim ambasadorom u Crnoj Gori.</p>
<p>Ovo je samo jedna od lokacija u Crnoj Gori čije je zemljište kupio Lidl za izgradnju megamarketa ili distributivnog centra.</p>
<p>Dolazak Lidla na crnogorsko tržište najavljuje se posljednje tri godine.</p>
<h2>Kad će - niko ne zna</h2>
<p>Na direktan upit kada planiraju ulazak na crnogorsko tržište, Radio Slobodna Evropa nije dobio odgovor iz sjedišta korporacije Lidl u Njemačkoj.</p>
<p>Ova kompanija posluje u 27 zemalja Evrope i Sjedinjenih Država.</p>
<p>Imaju više od 10.000 prodavnica u kojima je zaposleno više od 260.000 radnika.</p>
<p>Ni u Vladi Crne Gore i nadležnom Ministarstvu ekonomskog razvoja, nijesu odgovorili na isto pitanje zašto Lidl ne počinje najavljeno poslovanje u Crnoj Gori.</p>
<p>Ekonomski analitičar Mirza Mulešković vidi tri moguća razloga zbog kojih se nijedna strana, Lidl i Vlada Crne Gore, ne izjašnjavaju o dolasku trgovinskog lanca.</p>
<p>- Prvi razlog može biti malo tržište, drugi je usklađivanje cijena sa smanjenjem marži koje je odredila Vlada, a treći može biti to što nije usvojena sva planska dokumentacija na lokacijama koje je Lidl kupio - ističe Mulešković.</p>
<p>On podsjeća da je Lidl na Balkanu krenuo sa otvaranjem trgovina u većim zemljama poput Srbije i Bosne i Hercegovine.</p>
<p>- Pa će nakon toga u Crnu Goru upravo zbog veličine tržišta - navodi on.</p>
<h2>Tri vlade najavljivale dolazak</h2>
<p>Ulazak jednog od najvećih evropskih trgovinskih lanca Lidl na crnogorsko tržište se duže od tri godine predstavlja kao jedna od velikih kapitalnih investicija.</p>
<p>Tri dosadašnje vlade su obećavale da će ulazak Lidla uticati na smanjenje cijena roba široke potrošnje.</p>
<p>Prvi je dolazak Lidla najavio sadašnji predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, dok je bio ministar ekonomskog razvoja.</p>
<p>Nakon sastanka tadašnje Vlade Zdravka Krivokapića sa predstavnicima Lidla Milatović je najavio otvaranje dvadesetak objekata i zapošljavanje oko hiljadu radnika.</p>
<p>Naredna Vlada premijera Dritana Abazovića je takođe najavljivala ulazak Lidla na crnogorsko tržište.</p>
<p>Nakon sastanka Abazovića sa predstavnicima kompanije u junu 2022. je saopšteno da će Vlada "uvijek biti partner kredibilnim stranim investitorima koji hoće da ulažu u Crnu Goru".</p>
<p>Tokom 2022. i 2023. zabilježena su enormna povećanja cijena hrane u postojećim trgovinskim lancima u Crnoj Gori.</p>
<p>Aktuelni premijer Milojko Spajić je na žalbe građana reagovao najavljujući, kao rješenje, dolazak Lidla.</p>
<h2>Investitori žele slobodno tržište</h2>
<p>Ekonomski analitičar Mirza Mulešković smatra da povećanje broja trgovinskih lanaca može dovesti do pada cijena, ali veoma blagog.</p>
<p>- Ako uporedimo cijene u Lidlu i ostalim marketima u regionu, proizvodi koji su robne marke tog lanca jesu niže, dok ostali proizvodi nisu puno jeftiniji. Tako da ne očekujem veliki pad cijena - kaže Mulešković.</p>
<p>Odluke vlada iz prethodne dvije godine, koje su bile primorane da administrativnim odlukama spriječavaju dalje podizanje cijena hrane, Mulešković vidi kao jednu od mogućih prepreka za dolazak Lidla.</p>
<p>- Svako uvođenje restriktivnih mjera, kao što je ograničavanje marži dovodi do problema na tržištu. Za domaće i naročito strane kompanije je bitno poštovanje principa tržišne ekonomije. Marže se formiraju shodno tržišnim uslovima - kaže Mulešković.</p>
<p>On smatra da mjere ograničenih marži koje je propisala Vlada guše tržište i da mogu negativno uticati na ulazak investitora u sektor trgovine.</p>
<p>U Crnoj Gori posluje pet velikih trgovačkih lanaca čiji je ukupan profit u 2023. godini bio veći od 31 milion eura, odnosno veći za 60 posto u odnosu na godinu ranije.</p>
<p>Mulešković ne vjeruje da postojeći trgovinski lanci mogu da spriječe ulazak konkurencije.</p>
<p>- To nije tačna teza, jer već imamo postojeće trgovinske lance koji su inostrani i regionalni. Uz to u crnogorskoj ekonomiji ne postoje restriktivne mjere za privlačenje stranih investitora - navodi Mulešković.</p>
<h2>Zemljište otvorilo probleme u nekim opštinama</h2>
<p>Lidl Crna Gora DOO osnovana je u martu 2021.</p>
<p>Kompanija je u Crnoj Gori kupila više nekretnina na kojima namjerava da gradi objekte.</p>
<p>Prema dosadašnjim informacijama, radi se o zemljištu u Podgorici, Nikšiću, Beranama i Bijelom Polju.</p>
<p>Najprije je kupljeno zemljište u Podgorici na dvije lokacije.</p>
<p>U Nikšiću su kupili zemljište i nekadašnju upravnu zgradu Rudnika boksita za 2,2 miliona eura. A Vlada je prethodno usvojila prostorni plan koji omogućava tu investiciju.</p>
<p>Lidl je iskazao interesovanje da kupi zemljište i u Opštini Zeta gdje bi mogao da se gradi centralni logistički centar.</p>
<p>Međutim tom projektu se ispriječilo razgraničenje između opština Podgorica i Zeta u kojoj je na vlasti partija Milana Kneževića lidera bivšeg proruskog Demokratskog fronta.</p>
<p>U januaru ove godine, Knežević je pozvao premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema razgraničenja dvije opštine jer taj problem koči investicije uključujući i ulaganje Lidla.</p>
<p>Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović za Radio Slobodna Evropa kaže da očekuje da se problem riješi uz pomoć Vlade koja treba da katastarski formalizuje šta pripada toj Opštini.</p>
<p>U avgustu su iz Ministarstva prostornog planiranja potpisali urbanističko - tehničke uslove za projektovanje Lidla u Bijelom Polju.</p>
<p>Jedini problemi su sa lokacijom u Beranama gdje zakupci lokala, poput Džeka Skenderovića protestuju zbog najave Opštine da će im srušiti objekte.</p>
<p>Lidl je kupio oko hektar zemljišta u Beranama za dva miliona eura.</p>
<p>Iz Opštine Berane su odgovorili da je procedura prodaje sprovedena u skladu sa zakonom i uz saglasnost Vlade.</p>

Tri godine se čeka na najavljeni dolazak Lidla

<p>Studije su pokazale da kad imate minimalne zarade, a imate veliki rast poreza i troškova, mogućnost za povećanje neformalne ekonomije je veća, kazao je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, ekonomski analitičar <b>Mirza Mulešković</b>.</p>
<p>Ako bi gledali iz ugla građana, cijeni Mulešković, povećanje zarada putem programa Evropa sad 2 jeste dobro, i trebalo bi da unaprijedi životni standard.</p>
<p>- Ono što smo vidjeli u prethodne dvije godine, od prve poreske reforme, jeste da upravo takvo administrativno povećanje zarada dovodi do rasta cijena. Moramo da budemo veoma precizni kad govorimo o tim reformama, jer ako bi pogledali samo životni standard građana, prema Eurostatu 2020.godine mi smo bili &nbsp;na nivou od oko 50 posto Evropske unije, 2023.godine smo na 52 posto Evropske unije, znači 2 procentna poena je porastao životni standard, sa druge strane cijene su nam rasle 5 ili 6 procentnih poena, što znači da su cijene rasle mnogo brže od životnog standarda. Moram priznati da takve reforme koje administrativno povećavaju zarade dovode do rasta cijena, jer upravo kršimo prvo pravilo ekonomije da kad imate istu ponudu i tražnju, ukoliko povećavate količinu novca u opticaju, naravno da će doći do rasta cijena, zbog toga što imate povećanu tražnju, a istu ponudu - rekao je Mulešković.</p>
<p>Povećanje cijena i kompletan efekat ove reforme možemo očekivati nakon prvog kvartala 2025.godine, poručuje Mulešković, jer će se tada i pojaviti potencijalni rizici koji nijesu obrađeni Fiskalnom strategijom, smatra on, a koji mogu da se dese, jer ova reforma je sprovedena prebacivanjem nekih sigurnih prihoda, kao što su doprinosi, ističe, prebacili na nesigurne prihode.</p>
<p>Mala preduzeća sa sjevera Crne Gore su najpogođenija, objašnjava Mulešković, jer bi oni trebali svoj promet da povećaju mnogo više, ističe on, da bi isplatili ovakve zarade, a pitanje je, kako kaže, da li je to moguće na tako malom tržištu.</p>
<p>- Rizik za ovakve stvari je povećanje neformalne ekonomije. Jer, studije su pokazale &nbsp;da kad imate minimalne zarade, a imate veliki rast poreza i veliki rast troškova, mogućnost za povećanje neformalne ekonomije je veća. Opet kažem dosta je stvari koje ćemo vidjeti, rano je sad govoriti o tome kako se implementira program.Ono što treba da kažemo jeste da su poslodavci ispoštovali sve što je bila njihova zakonska obveza i u tom dijelu ne postoje nikakve primjedbe - poručio je Mulešković.</p>
<p>Sa reformom Evropa sad 2 je ostavljena rupa od 400 miliona, poručuje Mulešković, u penzionom fondu i upravo se prebacilo finansiranje tog fonda, naglašava on, iz indirektnih poreza, što, kako kaže, povećava rizik.</p>
<p>- U određenim kategorijama zarada ta bruto zarada će biti niža u odnosu na raniji period, pa samim tim se logički postavlja pitanje da li će i penzije biti kasnije manje. Ono što smo dobili uvjerenje od strane fonda PIO i Ministarstva finansija da neće, ono što smo trebali da vidimo jesu projekcije, jesu jasni prikazi kako će se kretati kompletna situacija u narednih dvadeset godina i da vidimo kako će to da utiče na našu penziju. Ono što moram da kažem je da kad je došlo do prvog povećanja penzije izvršena je diskriminacija nad desetinama hiljada penzionera koji su dovedeni na isti nivo kao neko ko je primao prije mnogo manje od njih, pa samim tim će u narednom periodu trebati mnogo da se popravi ta greška koja je napravljena tokom prve reforme - istakao je Mulešković.</p>
<p>Sagovornik emisije "E uživo" se osvrnuo &nbsp;i na ekonomska dešavanja uzrokovana pobjedom <b>Donalda Trampa</b>, te je objasnio da je do naglog rasta dolara došlo zbog obećanja budućeg predsjednika SAD-a da će se smanjiti oporezivanje korporacija, i očekuju se &nbsp;je znatno veći prihodi, kako kaže, zato je došlo i do većih vrijednosti bitcoina.</p>
<p>Ekonomski plan koji je predstavio Donald Trump, objašnjava Mulešković, uključuje povećanje carinskih stopa iz Kine, neke čak i do 60 posto, a očekivanja ekonomista su, dodaje on, da će to izazvati veliku inflaciju u Americi.</p>
<p>- Evropa će zavisiti, u velikoj mjeri, od tih odnosa, jer moramo da budemo.svjesni da ni Crna Gora, kao jedna mala država nije izolovana, posebno Evropska unija. Saradnja Evropske unije, pa i Crne Gore sa Amerikom, i sa Kinom je značajna, pa samim tim ukoliko dođe do poremećaja odnosa između te dvije države &nbsp;može da se prelije i na ostatak svijeta- zaključio je Mulešković.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DFZhPYa2XZuo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mulešković: Kompletan efekat reforme se očekuje u prvom kvartalu 2025.

<p>Podaci koji nam jasno pokazuju da ćemo mi za deset godina imati problem sa radno aktivnim stanovništvom, imaćemo manje radnika a više penzionera, što će biti veliki udar za naše finansije - kazao je za jutarnji program Budilnik, na Televiziji E, ekonomski analitičar <b>Mirza Mulešković</b>.</p>
<p>Od 2019. godine se bilježi pad siromaštva, kaže Mulešković, ali, dodaje on, siromaštvo je najizraženije u ruralnim područjima, što je, ističe, pokazao popis stanovništva i najveće migracije iz tih dijelova zemlje.</p>
<p>&nbsp;- Moramo da kažemo da svako treće dijete 1.septembra nije imalo uslove kao ostala djeca u Crnoj Gori, što je alarmantan podatak, koji moraju naši donosioci odluka da uzmu u obzir. A ako bi pričali o stopi nezaposlenosti, ona je direktno povezana sa siromaštvom, jer upravo nezaposlena lica jesu jedna od kategorija koja spadaju u grupu ljudi u riziku od siromaštva, kao i djeca. 2024.godine došlo je do pada te nezaposlenosti, iako moramo da kažemo da ekonomija nije rasla, da bi se regulisao problem kako siromaštva, tako nezaposlenosti, mi moramo da radimo više na jačanju realne ekonomije - rekao je Mulešković.</p>
<p>Ukoliko ne postoji razvijena ekonomija, poručuje Mulešković, kao i razvijena privreda, ne može se očekivati poboljšanje po pitanju siromaštva, jer, ističe on, država ne može da bude najveći poslodavac.</p>
<p>Socijalna politika ne može da bude u potpunosti efikasna, smatra Mulešković, i karakteristično je, ističe on, što socijalna politika mora iz dana u dan da se unapređuje, a za to, kako kaže, služe podaci popisa stanovništva.</p>
<p>- Ove podatke, kao i sve godišnje podatke koje objavljuje Monstat, moramo da iskoristimo, da vidimo koje su to familije kojima je neophodna pomoć, koje su to grupe kojima je neophodna pomoć u Crnoj Gori, jer moramo da budemo svjesni činjenice da postoje određene kategorije kojima je ta pomoć mnogo više potrebna u odnosu na neke druge kategorije, i da upravo te kategorije moraju da budu primat u rješavanju problema. Ne možemo da rješavamo problem na mjesec dana, ne možemo da rješavamo problem na godinu dana, moramo da napravimo određene održive alate, koji će na duži period da daju rješenje, jer jedino na taj način možemo da računamo da smo problem sanirali - poručio je Mulešković.</p>
<p>Neformalna ekonomija i neformalno zapošljavanje su, objašnjava Mulešković, jedan od najvećih problema, jer ta ekonomija, ističe Mulešković, uzima ono što je dobro od države, a to je, kako kaže, novac i predstavlja nelojalnu konkurenciju za registrovane privrednike.</p>
<p>- Ako pričamo o radnicima, upravo oni koji su u neformalnoj ekonomiji nemaju sva prava, kao što imamo mi koji smo u formalnoj ekonomiji, koji imamo registrovana svoja radna mjesta, jer oni, ukoliko su neformalnoj ekonomiji, nijesu zakonom zaštićeni,njima se ne uplaćuju doprinosi i imamo veliki problem u nekom dugoročnom periodu, iako možemo pretpostaviti da novac koji dobijaju na ruke, ako bi pričali o tome, jeste vjerovatno veći u odnosu na ono što se dobija preko računa - naglasio je Mulešković.</p>
<p>Međunarodne institucije su doprinijele da se situacija sa siromaštvom popravi, podsjeća Mulešković, jer su obezbjeđeni veliki projekti i fondovi, dodaje on, što Crna Gora teško da bi mogla sama bez njihove pomoći.</p>
<p>- Kroz tu saradnju Crna Gora mora da ojača, kako ulogu države, da se najbolje primjene najbolji primjeri iz &nbsp;međunarodnih institucija ostalih zemalja, kako bi se rješavao ovaj problem. Održavanje dobrih odnosa, sa međunarodnim institucijama i jačanje kapaciteta naših službenika, da se što više novca koristi u tom dijelu, jeste jedan od prioriteta - istakao je Mulešković.</p>
<p>U nekom prethodnom periodu Crna Gora nije iskoristila fondove koji su bili dostupni, a odnosi se na fondove Evropske unije, kaže sagovornik Budilnika, i, dodaje on, to je greška, jer Crna Gora kao mali ekonomski sistem zavisi od takvih fondova, od direktnih stranih investicija, kako kaže, pa samim tim korišćenje tih bespovratnih sredstava je veoma bitno za Crnu Goru.</p>
<p>Za vrijeme kovida smo imali najveći pad BDP-a u regionu, podsjeća Mulešković, što je pokazatelj da se ekonomija ne može bazirati isključivo na turizam, dodaje on, neophodno je raditi na diversifikaciji naše ekonomije, i raditi na razvijanju, kako kaže svih ostalih sektora.</p>
<p>- Podaci koji nam sad govore jasno pokazuju da ćemo mi za deset godina da imamo problem sa radno aktivnom radnom snagom, jer populaciona piramida koja je predstavljena na popisu pokazuje da se grupacije koje su starije šire, dok mlađe se sužavaju, pa ćemo.samim tim imati mnogo manje mogućnosti zapošljavanja u Crnoj Gori, to jest mnogo manje radnika, a sa druge strane ljudi koji će primati penziju se povećavaju, samim tim će to biti veliki udar na naše javne finansije. Upravo takve politike treba da se planiraju na vrijeme, kako ne bi došli u problem - rekao je Mulešković.</p>
<p>Obrazovanje jeste jedan od elemenata u borbi protiv siromaštva, objašnjava Mulešković, &nbsp;i treba da bude glavni, kako kaže, alat u državi sa kojim ćemo da se borimo protiv siromaštva.</p>
<p>- Ukoliko jačamo svaku individuu, naravno da će ta individa imati veće mogućnosti na tržištu rada - zaključio je Mulešković.</p>
<p><b>Cijelo gostovanje možete pogledati na You Tube kanalu TV E.</b></p>

1250x600

Mulešković: Svako treće dijete u Crnoj Gori 1. septembra nije imalo iste uslove za polazak u školu

<p>Poslanik Demokratske partije socijalista <b>Jevto Eraković </b>upozorio je na premijerskoom satu predsjednika Vlade <b>Milojka Spajića</b> da bi pristajanjem na ucjene lidera Nove srpske demokratije <b>Andrije Mandića</b> u vezi sa dvojnim državljanstvom i promjenama Ustava gurnuo Crnu Goru u ozbiljnu nestabilnost. &nbsp;</p>
<p>Prema njegovim riječima, Spajić i Pokret Evropa sad su krenuli na put bez povratka i ušli u zagrljaj iz kojeg nema spasa, a Andrija Mndić zauzvrat pokušava da spasi poziciju premijera, zbog čega im građani Crne Gore više ne vjeruju</p>
<p>- Glas za vašu stranku je isto što i glas za Andriju Mandića. Iza dokumenta Barometar 26 krije se još jedna zamka. Takozvani specijalni tretman za teme koje su škakljive za vas. Teme Ustava i dvojnog državljanstva. Prema tome, ako pristanete na ucjene oko dvojnog državljanstva i neustavne promjene Ustava, budite spremni na posljedice. Budite sigurni da biste time gurnuli Crnu Goru u ozbiljnu nestabilnost, a naročito u ovakvoj bezbjednosnoj situaciji u kojoj se država nalazi – kazao je Eraković.</p>
<p>Spajić se Erakoviću zahvalio „na brizi za našu državu“.</p>
<p>- Mislim da je Barometar 26 jedan od fantastičnih načina na koji možete da pokažete tu brigu. On podrazumijeva da zajedničkim snagama uvedemo Crnu Goru u EU, a to je poziv i vama, a taj poziv je suštinski vapaj – odgovorio je Spajić izbjegavajući da komentariše pitanja promjene Ustava i temu u vezu sa dvojnim državljanstvom.</p>

Eraković Spajiću: Ako pristanete na ucjene Mandića gurate Crnu Goru u ozbiljnu nestabilnost

<p>Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici podnijelo je Osnovnom sudu u Podgorici optužni predlog protiv okrivljenih, predsjednika i članova Savjeta Radio Televizije Crne Gore <b>Veselina Drljevića, Filipa Lazovića, Amine Murić, Naoda Zorića </b>i <b>Predraga Marsenića, </b>zbog zloupotrebe službenog položaja u saizvrlaštvu, a povodom izbora &nbsp;generalnog direktora RTCG <b>Borisa Raonića </b>1. juna<b> </b>2023. godine.</p> <p>Boris Raonić je za tri godine čak četiri puta imenovan od Savjeta RTCG za generalnog direktora Javnog servisa.</p> <p>Viši sud u Podgorici, odlučujući po žalbi RTCG na prvostepenu presudu Osnovnog suda u Podgorici po tužbi Nikole Markovića, utvrdio je da je Savjet nezakonito imenovao Raonića za direktora.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241122141124_dccc93b7d75fdc9392edad86c92d2cc098d4a541b6e408668ae20c4f046b5138.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241122141124_dccc93b7d75fdc9392edad86c92d2cc098d4a541b6e408668ae20c4f046b5138" data-rendition-name="original" width="980" height="740" loading="lazy" alt="Kopija dopisa Osnovnog državnog tužilaštva"> </figure>  <p><br/></p> <p>Drugi put je Savjet RTCG u junu prošle godine nezakonito imenovao Raonića, i to nakon pravosnažne presude takođe po tužbi Markovića, a sud je tada utvrdio da Raonić nije ispunjavao uslove iz konkursa iz 2021. godine, ali i da je bio u sukobu interesa jer je u vrijeme kandidature za generalnog direktora bio član Savjeta Agencije za elektronske medije (SAEM).</p> <p>Veći dio članova Savjeta tada je odlučio da postupi po presudi, ali nijesu diskvalifikovali Raonića, već ponovo glasali za njega, ignorišući upozorenja potpredsjednice tog upravljačkog tijela <b>Marijane Camović Veličković</b> da ,,ulaze u zonu krivične odgovornosti”.</p> <p>U izjavi za crnogorske medije Camović Veličković je istakla da je riječ o ,,ukupno sedmoj presudi koja isto kažli da se članovi Savjeta, uporno glasajući za Raonića, ponašaju kao korumpirane osobe“.&nbsp;</p> <p>Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ljetos je vratilo podgoričkom Osnovnom državnom tužilaštvu spise predmeta koji se odnose na prošlogodišnje ponovno imenovanje Raonića na funkciju generalnog direktora.&nbsp;</p> <p>Današnje saopštenje je objava prvog konkretnog koraka prema sankcionisanju nezakonitog ponašanja članova Savjeta Javnog servisa.&nbsp;</p>

ODT podnijelo optužni prijedlog protiv Drljevića i ekipe iz Savjeta

<p>Službenici Sektora za borbu protiv kriminala – Odsjeka za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i sprovođenja finananijskih istraga podnijeli su krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru protiv B.G. (49) i B.D. (42), zbog sumnje da su izvšili krivično djelo prevara u saizvršilaštu, saopšteno je iz Uprave policije.</p>
<p>Oni su, kako se sumnja, lažnim prikazivanjem činjenica doveli u zabludu oštećeno lice da im na štetu svoje imovine u maju i junu 2024. godine preda ukupni novčani iznos od 2.000 eura.</p>
<p>"Naime, B.G. i B.D. su obećali oštećenom nesmetani nastavak izvođenja radova na objektu u mjestu Dobre vode u Baru, iako su znali da je protiv ovog lica pokrenut pretkrivični postupak pred Osnovnim državnim tužilaštvom u Baru zbog sumnje da je izvršio krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje, a za koji objekat je prethodno sačinjen zapisnik kojim se zabranjuje dalje izvođenje građevinskih radova i da je doneseno rješenje o uklanjaju – rušenju bespravnog objekta", istakli su iz Uprave policija.&nbsp;</p>
<p>Službenici Sektora za borbu protiv kriminala neselektivno, poručuju, nastavljaju intenzivne policijsko – tužilačke mjere i radnje na suzbijanju svih oblika kriminaliteta.</p>

Krivična prijava protiv dvije osobe zbog prevare

<p>Obilne padavine na teritoriji Podgorice izazvale su povećanje mutnoće vode na izvorištu Mareza, saopšteno je iz podgori;kog vodovoda.</p>
<p>- Preporučuje se da stanovništvo, a naročito djeca, trudnice,stari i stanovništvo sa oslabljenim imunim sistemom prokuvavaju vodu prije upotrebe ili koriste bezbjedne alternative tj. vodu iz kontrolisanih izvora vodosnabdijevanja (flaširane vode, na odgovarajući način dopremljeno zdravstveno sanitarnu vodu iz drugog vodovodnog sistema, izvorišta i sl.) - zaključuju u saopštenju.</p>

Voda sa Mareze nije za piće

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: mirza-muleskovic