Razvoj nije solo igra: Privreda i lokalne uprave moraju biti partneri

Crna Gora mora mijenjati način na koji posmatra lokalni razvoj, jer se njegov uspjeh ne može mjeriti samo brojem i vrijednošću investicija, već i onim što one donose građanima, privredi i lokalnim zajednicama. Istovremeno, glas poslovne zajednice i građana mora biti snažnije uključen u procese planiranja i donošenja odluka.

To su neke od ključnih poruka razgovora „jedan na jedan“ između ekonomskog analitičara Mirze Muleškovića i liderke tima za inkluzivni i zeleni razvoj UNDP-a u Crnoj Gori Aleksandre Kiković, održanog pod nazivom „Razvoj nije solo igra: ko gradi budućnost naših gradova? Kako uskladiti investicije, lokalne potrebe i održivost?“ u okviru poslovnog događaja TBM Business Talks – Južna regija u Bečićima.

U fokusu razgovora bilo je pitanje koliko je Crna Gora u protekle dvije decenije uspjela da investicioni kapital pretvori u stvarni lokalni razvoj, ali i koliko su privreda i građani uključeni u odlučivanje o razvoju svojih zajednica.

Mulešković je podsjetio da južna regija ima gotovo 44.000 privrednih subjekata i predstavlja jedan od glavnih motora crnogorske ekonomije, dok je od obnove nezavisnosti u Crnu Goru stiglo više od 16 milijardi eura direktnih stranih investicija. Ključno pitanje je, kako je kazao, koliko smo za 20 godina iskoristili taj kapital i šta danas podrazumijevamo pod lokalnim razvojem.

- Bez jake privrede teško možemo imati jake institucije, a bez jakih institucija nema napretka. Biznisu je potreban efikasan, brz i predvidiv poslovni ambijent. Bez komunikacije i saradnje privrede sa lokalnim i državnim institucijama teško možemo ići naprijed i graditi održivi razvoj - rekao je Mulešković.

Kiković je ukazala da se razvoj ne može svesti samo na broj investicija.

- Stvarno pitanje jeste koliko bolje živimo danas, koliko smo stvorili prilika da dalje radimo i koliko lokalna uprava podržava razvoj bilo koje vrste ekonomske djelatnosti - kazala je Kiković.

Za poslovnu zajednicu, prema njenim riječima, od presudnog je značaja stabilan ambijent, dok stalne promjene pravila i nadležnosti otežavaju planiranje i poslovanje. Posebno je ukazala na nedovoljnu komunikaciju lokalnih samouprava i privrede, navodeći da se razvojne politike i strategije često planiraju bez dovoljnog uključivanja onih koji bi trebalo da ih sprovedu u praksi.

Kiković smatra i da su postojeći modeli učešća građana i poslovne zajednice u donošenju odluka zastarjeli, posebno u vremenu ubrzane digitalizacije. Dok se tehnologija i vještačka inteligencija ubrzano razvijaju, institucionalni sistemi često ne uspijevaju da prate taj tempo.

Kao dodatni izazov izdvojila je odnos države, lokalne uprave i privrede. Lokalnim samoupravama se, kako je objasnila, često dodjeljuju nove nadležnosti bez odgovarajućih finansijskih kapaciteta, dok su istovremeno obavezane da poštuju državne propise i procedure.

- Privatni biznis uvijek je u sendviču između državne i lokalne uprave - kazala je Kiković.

Upravo zato, smatra ona, odgovor „ne može“ ne bi smio da bude kraj razgovora.

- Najgora reakcija na bilo koju situaciju jeste da kažete: Ne zavisi od mene, nego tako nalaže ovaj gore, lijevo ili desno. Odgovor 'ne može' uvijek treba da se preispita - poručila je Kiković.

Govoreći o zelenoj tranziciji, naglasila je da ona ne treba da se posmatra isključivo kao regulatorna obaveza, već kao dio modernog i pametnog poslovanja. Crna Gora, prema njenim riječima, ima značajne rezultate u oblasti klimatskih politika i dobro je pozicionirana u odnosu na veliki broj zemalja, ali predstoji ozbiljan posao na energetskoj tranziciji, povećanju energetske efikasnosti i korišćenju obnovljivih izvora energije.

Upravo je lokalni nivo, kako je istakla, mjesto na kojem se politike na kraju pretvaraju u stvarni život građana.

Približavanje Evropskoj uniji dodatno će povećati potrebu za snažnim institucijama i efikasnom primjenom zakona, što, smatra Kiković, nije moguće bez uključivanja svih aktera društva, a posebno poslovne zajednice.

Kao ključne zadatke u naredne dvije do pet godina izdvojila je stabilan regulatorni i institucionalni okvir, snažniji glas poslovne zajednice i otvoreniju komunikaciju između privrede i administracije.

Razgovor „jedan na jedan“ održan je 22. septembra u hotelu „Splendid“, u okviru drugog regionalnog izdanja „TBM Business Talks – Južna regija“, posvećenog temi „Južna regija: između investicionog zamaha i održivog razvoja“.

Organizovanjem skupova „TBM Business Talks“ u Bijelom Polju i Bečićima, realizovanih uz podršku NLB Banke kao generalnog pokrovitelja ovogodišnjeg programa Top Business Montenegro, platforma je zaokružila ovogodišnji regionalni koncept, otvarajući prostor za razgovor o razvojnim potencijalima i izazovima različitih djelova Crne Gore.