Ministar dijaspore Mirsad Azemović i v.d. generalnog direktora Direktorata za saradnju sa dijasporom Denis Martinović boravili su u radnoj posjeti Luksemburgu, povodom Festivala „15. Dani bošnjačke kulture u Luksemburgu“, u organizaciji Zavičajnog kluba Bihor. Manifestaciji su prisustvovali predstavnici diplomatskog kora, univerzitetski profesori, kao i brojni kulturni stvaraoci i članovi dijaspore iz više evropskih zemalja. Tokom trodnevnog programa, publika je imala priliku da uživa u bogatom kulturnom sadržaju, među kojima su bile folklorne igre iz zavičaja, promocije knjiga i predstavljanje poezije afirmisanih autora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251117101144_7182504a35381f93eac41ab8e898f90d491f824c9ec5ef5fc19eab6e8fc26e41.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251117101144_7182504a35381f93eac41ab8e898f90d491f824c9ec5ef5fc19eab6e8fc26e41" data-rendition-name="original" width="720" height="1280" loading="lazy" alt="ministarstvo dijaspore"> </figure>  U svom obraćanju, ministar Azemović je istakao da posebnu snagu vidi u radu Zavičajnog kluba Bihor i ljudima koji, kako je rekao, “iz godine u godinu potvrđuju da identitet nije stvar administracije, već srca”. “Domovina se nosi u srcu, a ne u pasošu. U Ministarstvu dijaspore uvijek ćete imati sagovornika — ne samo formalno, već iskreno. Nekoga ko želi da zajedno sa vama gradi veze koje će trajati: veze znanja, kulture, biznisa i identiteta”, poručio je Azemović. Ministar je posebno pohvalio predsjednika Udruženja Eska Halilovića, koji, kako je naveo, “ulaže ogromnu energiju da manifestacija svake godine bude na visokom nivou”, kao i rad saradnika i volontera koji su iznijeli najveći dio organizacionog posla. Na kraju programa, ministar Azemović je svečano otvorio Festival. Tokom boravka u Luksemburgu, delegacija Ministarstva dijaspore posjetila je i Bošnjački donatorski fond, gdje se ministar detaljnije upoznao sa aktivnostima i planovima ove organizacije. Predsjednik Udruženja Enver Korać zahvalio je ministru na posjeti i izdvojenom vremenu, istakavši da je članovima posebno značilo što su imali priliku da u otvorenom razgovoru iznesu pitanja i sugestije od važnosti za svoju zajednicu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251117101144_1aa829a1a4c3765349f89b84a31a75128c90172554e4276195c597013f9a1c70.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251117101144_1aa829a1a4c3765349f89b84a31a75128c90172554e4276195c597013f9a1c70" data-rendition-name="original" width="720" height="1280" loading="lazy" alt="ministarstvo djaspore"> </figure>  &nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ministar Azemović u posjeti Luksemburgu

U okviru Festivala umjetnosti, nauke i kulture – FUNK 2025, svečano je otvoren Četvrti međunarodni naučni simpozijum "Dani naučne dijaspore 2025", koji okuplja istaknute istraživače, profesore i naučnike porijeklom iz Crne Gore, koji danas rade na vodećim univerzitetima i istraživačkim institutima širom svijeta. 
Nedeljko Latinović, direktor Instituta za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije Univerziteta Crne Gore, istakao je da je simpozijum prilika za razmjenu ideja, ali i konkretnih naučnih istraživanja koja mogu doprinijeti društvenim i ekonomskim promjenama u Crnoj Gori.
- Danas se okupljamo ne samo da bismo razmijenili saznanja, već da bismo potvrdili da nauka ne poznaje granice. Ovaj simpozijum je dokaz da crnogorska naučna dijaspora ima šta da ponudi svijetu - rekao je Latinović.
Govorio je o temama koje će biti obrađivane tokom dvodnevnog simpozijuma, uključujući inovacije u oblasti zdravlja, ekologije, tehnologije, ali i fundamentalnih nauka. Među ključnim temama ističu se zdravlje i javne politike, uključujući fizički razvoj djece, posledice sve većeg broja carskih rezova, neuropsihijatriju, kao i primjenu vještačke inteligencije u ranoj dijagnostici Parkinsonove bolesti. Latinović je također najavio okrugli sto koji će se baviti konkretnim modelima saradnje između naučne dijaspore i istraživača u Crnoj Gori, kao i najavljenim konkursom Ministarstva nauke za sufinansiranje zajedničkih istraživanja.
- Simpozijum je prilika da prepoznamo potencijal naših ljudi, koji svojim znanjem povezuju Crnu Goru sa svijetom. Neka ovaj događaj bude inspiracija za nove projekte i partnerstva, jer budućnost Crne Gore mjeriće se upravo mjerom naše povezanosti kroz znanje - zaključio je Latinović. 
Mirsad Azemović, ministar dijaspore naglasio je značaj naučne dijaspore u globalnoj naučnoj zajednici.
- Ovaj simpozijum nije samo akademski događaj – to je most između domovine i svijeta, između onoga što jesmo i onoga što tek možemo postati - kazao je Azemović, ističući da Crna Gora već ima značajnu prisutnost u globalnim istraživačkim centrima kroz rad svojih naučnika u dijaspori.
On je najavio nekoliko novih inicijativa Ministarstva dijaspore koje imaju za cilj dalji razvoj saradnje, uključujući Registar dijaspore koji bilježi prisutnost crnogorskih istraživača širom svijeta.
- Ovo je samo početni korak prema dugoročnoj saradnji i krajnjem cilju – povezivanju naučne dijaspore sa Crnom Gorom i podršci našim istraživačima da svoja dostignuća postignu upravo iz matične države - rekao je Azemović.
On je podsjetio da je tokom prethodne godine realizovan projekat „Angažovanje dijaspore za održivi razvoj Crne Gore“, u kojem su stručnjaci iz crnogorske dijaspore doprinijeli jačanju kapaciteta domaćih institucija, posebno u oblasti zdravstva, sa posebnim naglaskom na mentalno zdravlje i imunologiju.

Nauka da bude ključni pokretač razvoja Crne Gore

Ministar dijaspore Mirsad Azemović, u intervjuu za Portal ETV, otkriva pravu sliku crnogorske dijaspore – njenu brojnost, rasprostranjenost, ali i ogromnu snagu koju predstavlja za državu. On govori o stotinama miliona eura koje godišnje stižu iz inostranstva, o vezama koje Crna Gora gradi sa svojim ljudima širom svijeta, ali i o planovima da dijaspora postane ključni partner u razvoju domovine. Ministar poručuje: „Dijaspora nije samo van granica – ona je u srcu Crne Gore.“ Portal ETV: Koliko crnogorskih građana živi van Crne Gore, gdje najviše? AZEMOVIĆ: Prema posljednjem popisu stanovništva u Crnoj Gori, koji je sproveden u decembru 2023. godine, evidentirano je oko 44 hiljade građana koji se vode kao privremeno odsutni, odnosno borave u inostranstvu. Međutim, znamo da taj broj nije ni približno tačan. To je samo djelimičan podatak, jer popis obuhvata samo one koji imaju prijavljeno prebivalište ili člana domaćinstva u Crnoj Gori koji ih je mogao prijaviti. Naša saznanja sa terena govore da u inostranstvu danas živi makar još jedna Crna Gora. Upravo zato, Ministarstvo dijaspore je početkom ove godine pokrenulo Registar dijaspore Crne Gore, jer nam je potreban sveobuhvatan, tačan i ažuran uvid u broj, strukturu i raspored naših ljudi širom svijeta. Što se tiče država, najviše naših građana živi u zemljama regiona – Srbiji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj. Sve veći broj je studenata u Sloveniji. Značajne zajednice nalaze se u zemljama Zapadne Evrope – posebno u Njemačkoj, Švajcarskoj, Luksemburgu i Austriji. Vrlo brojna je i naša zajednica u Turskoj, a prisutni smo i u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi i Australiji. Naš cilj je da kroz Registar dobijemo jasnu sliku ne samo o broju, već i o profesijama, starosnoj strukturi i interesovanjima naših ljudi u dijaspori. To će nam omogućiti da ih povežemo sa domovinom na kvalitetniji način, kako bi kroz svoj rad, znanje, iskustvo i kapital doprinijeli razvoju svoje domovine – Crne Gore. 800 MILIONA NOVČANIH DOZNAKA Portal ETV: Koliko novca dijaspora godišnje pošalje u Crnu Goru? AZEMOVIĆ: Dijaspora je ekonomski stub Crne Gore. Prema zvaničnim podacima Centralne banke Crne Gore, godišnje u našu zemlju iz inostranstva stiže između 750 i 800 miliona eura u vidu novčanih doznaka. Samo prošle godine vrijednost ovih transfera iznosila je gotovo 800 miliona eura, dok je u prva tri mjeseca tekuće godine uplaćeno više od 190 miliona eura. Te brojke jasno govore o veličini i snazi naše dijaspore. Međutim, treba naglasiti da ovi iznosi nijesu potpuna slika. Veliki dio pomoći naših ljudi iz inostranstva ostaje nevidljiv u zvaničnoj statistici, jer se sredstva ne šalju uvijek putem banaka ili formalnih kanala. Naši građani često novac lično donose porodicama prilikom dolazaka u Crnu Goru ili ga šalju putem prijatelja i rodbine, a taj dio se nikada ne evidentira. Zato se sa sigurnošću može reći da je ukupna vrijednost pomoći dijaspore državi značajno veća od onoga što pokazuju bilansi Centralne banke. Važno je istaći da taj novac nije samo ekonomska pomoć, već i izraz vezanosti naših ljudi za domovinu. On se uglavnom usmjerava na svakodnevne potrebe porodica, obrazovanje djece, pa čak i na lokalne projekte u zajednicama iz kojih dijaspora potiče. Naše Ministarstvo zato želi da taj ogroman potencijal postane vidljiviji i da se, osim kroz doznake, usmjeri i ka investicijama. Podsticanjem naših iseljenika da ulažu u biznise, turizam, poljoprivredu i tehnologiju u Crnoj Gori, taj novac će biti višestruko koristan – ne samo za porodice, već i za razvoj čitave države.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025100216104_5229b95229c490a4a26268dcef0a379d106fee4d8c2a74d4ac27ca7f67bf32c6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025100216104_5229b95229c490a4a26268dcef0a379d106fee4d8c2a74d4ac27ca7f67bf32c6" data-rendition-name="original" width="1284" height="921" loading="lazy" alt="azemović"> </figure>  Portal ETV: Da li su veze sa dijasporom jake? AZEMOVIĆ: Veze između Crne Gore i naše dijaspore su snažne i kontinuirano ih unapređujemo. Ministarstvo svakodnevno radi na tome da ta saradnja bude sadržajnija i institucionalno jača, a naša politika je da dijasporu posmatramo kao integralni dio crnogorskog društva i snažnog partnera u razvoju države. Kroz projekte i programe koje realizujemo, nastojimo da obezbijedimo održivu komunikaciju, pravnu sigurnost i nove prilike za naše iseljenike. Do sada smo postigli značajne rezultate – pripremili smo Zakon o saradnji Crne Gore sa dijasporom – iseljenicima i novu Strategiju 2026–2030, uspostavili Registar pripadnika dijaspore, dostupan na više jezika, uveli nove beneficije za korisnike iseljeničkih knjižica (popusti i olakšice u oblasti telekomunikacija, transporta, kulture i turizma), obezbijedili prostor za rad 14 udruženja u Srbiji, te kreirali Informator za dijasporu i vodič „Investicioni potencijali opština Crne Gore“. DANI DIJASPORE Takođe, izmijenili smo koncept manifestacije “Dani dijaspore”, koja je ove godine održana u šest opština, sa posebnim naglaskom na biznis forume, a u narednim godinama planiramo širenje na još više opština kako bismo dodatno povezali naše ljude i domaće privrednike. Nakon usvajanja novog Zakona o saradnji sa dijasporom u Skupštini Crne Gore, pristupićemo formiranju novog saziva i održavanju sjednice Savjeta za saradnju sa dijasporom – iseljenicima, osnivanju Kancelarije za povratnike, pokretanju online kursa crnogorskog jezika za pripadnike dijaspore, kao i formiranju investicionog fonda „Dijaspora za razvoj“. PARTNER Naš cilj je da dijaspora bude još vidljivija u crnogorskom društvu, da se prepozna kao partner države u svim oblastima – od očuvanja identiteta do ekonomskog i političkog razvoja. Na tom putu, svaki projekat i inicijativa koju realizujemo ima samo jedan cilj: da Crna Gora i njena dijaspora budu neraskidivo povezane i da zajedno grade bolju budućnost. U SVOJOJ ZEMLJI, MEĐU SVOJIMA Portal ETV: Šta Vam kažu naši ljudi vani, gdje imaju najbolje uslove za život? Stvara li Crna Gora uslove da se oni jednog dana mogu vratiti? AZEMOVIĆ: Naši ljudi širom svijeta veoma često ističu da su stabilnost i životni standard u zemljama zapadne Evrope, poput Njemačke, Švajcarske ili Luksemburga, kao i mogućnosti za profesionalni razvoj u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi, presudni faktori zbog kojih osjećaju da su tamo pronašli najbolje uslove za život. Značajna zajednica u Turskoj, takođe, svjedoči o snažnom osjećaju pripadnosti i integracije. Naravno, iskustva naših iseljenika zavise i od individualnih okolnosti – dok nekome prioritet predstavljaju sigurnost i socijalna zaštita, drugome su to obrazovanje, zaposlenje ili prilike za poslovanje. Međutim, iako naši građani u inostranstvu uživaju u prednostima društava u kojima žive, &nbsp;naša politika je da im pokažemo da Crna Gora može biti jednako dobro mjesto za život i rad. Upravo zbog toga, Ministarstvo aktivno radi na stvaranju uslova koji bi motivisali naše ljude da se vrate u svoju domovinu – bilo privremeno, bilo trajno. Kroz mjere poput uvođenja beneficija za iseljeničke knjižice, pripreme investicionog fonda „Dijaspora za razvoj“, planiranog osnivanja Kancelarije za povratnike i razvoja digitalnih servisa, želimo da pokažemo da povratak u Crnu Goru nije samo emotivna odluka, već i racionalan izbor sa jasnim prednostima. Naš je cilj da iskustvo, znanje, kapital i vrijednosti koje su naši ljudi stekli u inostranstvu pretočimo u razvoj Crne Gore. Želimo da dijaspora bude ne samo most saradnje sa svijetom, već i pokretač inovacija, investicija i društvenog napretka kod kuće. Zato stvaramo bolje uslove za našu dijasporu, da bi Crna Gora bila mjesto gdje će, uz podršku institucija, pronaći jednako kvalitetne – a često i toplije i bliže – uslove za život. U svojoj zemlji, među svojima.

Miraš Dušević

Ministar Azemović za Portal ETV: Dijaspora godišnje pošalje više od 800 miliona, van domovine živi makar još jedna Crna Gora – oni su snaga i važan partner

Dijaspora je most saradnje i prijateljstva, a njeno kulturno nasljeđe važan je dio ukupne kulturne slike Crne Gore, poručio je ministar dijaspore Mirsad Azemović.
On je prisustvovao je manifestaciji “Dani bjelopoljske i petnjičke kulture” u Sarajevu, u organizaciji Udruženja građana porijeklom iz Sandžaka.
"Ova manifestacija imala je za cilj da predstavi bogatu kulturnu tradiciju i stvaralaštvo Bijelog Polja i Petnjice, kao i da jača veze između matice i brojnih građana koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a porijeklom su iz ovih krajeva", saopšteno je iz Ministarstva.
Ministar Azemović istakao je značaj očuvanja kulturnog identiteta i povezivanja dijaspore sa Crnom Gorom, naglašavajući da će država nastaviti da podržava inicijative koje promovišu zajedništvo, tradiciju i kulturnu razmjenu.
“Dijaspora je most saradnje i prijateljstva, a njeno kulturno nasljeđe važan je dio ukupne kulturne slike Crne Gore”, poručio je Azemović.
Tokom manifestacije koja je okupila brojne predstavnike dijaspore, organizovan je bogat kulturno-zabavni program, izložba slika, književno veče, kao i koncert KUD-a “Tekstilac” iz Bijelog Polja.

Azemović: Dijaspora je most saradnje i prijateljstva

Albanci, albanski jezik, kultura, umjetnici ... sastavni su dio građanske, multietničke, multikulturalne, savremene, evropske i jedine moguće Crne Gore, a prekid projekcije filma na albanskom jeziku je nedopustiv čin netrpeljivosti i mržnje, poručio je član Predsjedništva Bošnjačke stranke, Mirsad Azemović povodom prekida projekcije filma na albanskom jeziku.
Prema njegovim riječima, nedopustivo je, a predstavlja i krivično djelo, da to ikome u Crnoj Gori smeta.
- Tužilaštvo da utvrdi ko su vinovnici ovog nedjela i da ih hitno procesuira jer u Crnoj Gori nema mjesta netrpeljivosti prema bilo kome a posebno ne prema Albancima i albanskom jeziku kao neodvojivom dijelu identiteta moderne Crne Gore ugrađenom u njene temelje - zaključio je Azemović.&nbsp;

Azemović: Prekid projekcije filma na albanskom jeziku nedopustiv čin netrpeljivosti i mržnje

Premijer Milojko Spajić je obećao presjek rada ministara, mjerljive rezultate, pa čak i smjene onih koji podbace. Dva kvartala su prošla, bilansi su stigli - i za mnoge ministre, saldo je brutalno poražavajući. Neki su čak zaslužili i nulu. A mnogi su ostali ispod polovičnog učinka, čime su zaslužili makar da njihovo otpuštanje bude razmotreno. No, umjesto da vidimo rekonstrukciju, danas je na Vladi, kako saznaje Portal ETV, potpuno izbjegnuta ta tema. Ćutnja umjesto odgovornosti. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.625%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fportal-etv-ekskluzivno-objavljuje-saranovic-za-prva-dva-kvartala-imao-manje-od-polovine-realizovanih-zadataka-vujovic-bila-na-nuli-najbolji-prosjek-imali-deljosaj-i-vukicevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Bez rezultata su bili Ministarstvo dijaspore na cijem je čelu Mirsad Azemović, kulture i medija kojim rukovodi Tamara Vujović, sporta i mladih na čijem je čelu Dragoslav Šćekić, te socijalnog staranja kojim rukovodi Damir Gutić. Saldo im je nula. Jedan od onih sa lošim učinkom je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Njegov rezultat? Porazan - ispunio je manje od polovine planiranih obaveza.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724160728_305ad96ec85008332e38a00decf6ae7b7889c002463d559511eaf565b36fdf91.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250724160728_305ad96ec85008332e38a00decf6ae7b7889c002463d559511eaf565b36fdf91" data-rendition-name="original" width="1320" height="1032" loading="lazy" alt="Statistički prikaz"> </figure>  Šaranović koji samouvjereno priča o „sjajnim“ rezultatima, o „zaustavljenim klanovima“, o „zavidnim dostignućima“ MUP-a. U realnosti, bezbjednosna situacija je na ivici panike, ubistva u sred bijela dana, u samom centru grada, brutalno prebijanje predsjednika Opštine Budva, prijetnje predsjedniku SO Budva. Građani se sve češće pitaju treba li im pancir za šetnju gradom. Dok Šaranović sjedi na vrhu jednog od najvažnijih resora, brojke mu ne idu u prilog. Ostaje pitanje – da li je premijer Spajić ozbiljan kada govori o odgovornosti i smjenama, ili će se i ovaj put sve završiti na još jednoj konferenciji sa floskulama o „novoj metodologiji“? Katastrofalne rezultate imao je ministar zdravlja Vojislav Šimun sa 20 odsto reaalizovanog programa, koliko je ostvarilo i Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja na čelu sa Ernadom Suljevićem. Ministarstvo energetike i rudarstva kojim rukovodi Admir Šahmanović je na nešto iznad 14 odsto realizovanog. Ako Šaranović i ostali ministri nakon poraznih rezultata ne budu na listi za odlazak - biće jasno da rezultati u ovoj Vladi nijesu ništa drugo do ukrasne brojke za Vladine interne prezentacije.

Smije li Spajić smijeniti Šaranovića, Šimuna, Vujović…

Ministarstvo dijaspore ostaje otvoreno za dijalog, inicijative i projekte koji promovišu crnogorski identitet i multikulturalnost - poručio je resorni ministar Mirsad Azemović. 
 
Azemović i državni sekretar u Ministarstvu dijaspore Adel Omeragić sastali su se sa predstavnicima udruženja Crnogorski centar za kulturu iz Srbije, koje okuplja pripadnike crnogorske zajednice, s ciljem očuvanja nacionalnog identiteta, jezika, kulture i tradicije. 
 
Iz Ministarstva dijaspore saopštili su da je na sastanku bilo riječi o značaju institucionalne saradnje između Ministarstva i udruženja crnogorskih iseljenika, posebno u kontekstu podrške kulturnim i obrazovnim programima i jačanju međusobne povezanosti dijaspore sa matičnom državom. 
 
Azemović je poželio uspjeh u radu novoformiranom udruženju i istakao da ga raduje umrežavanje više udruženja kroz jedan centar. 
 
On je kazao da je takav način djelovanja udruženja ključan za još bolju institucionalnu saradnju sa matičnom državom. 
 
- Azemović je istakao da Ministarstvo ostaje otvoreno za dijalog, inicijative i projekte koji promovišu crnogorski identitet i multikulturalnost - ističe se u saopštenju. 
 
Predstavnici Crnogorskog centra za kulturu zahvalili su Azemoviću na prijemu i podršci.

Azemović: Otvoreni smo za inicijative i projekte koji promovišu crnogorski identitet

Ministar dijaspore Mirsad Azemović istakao je da će sa registrom dijaspore koji je objavljen i koji će se dopunjavati u narednom periodu, dobiti približno tačan broj iseljenika. Sada je pretpostavka da ih ima oko 600.000, a registar će poslužiti i kao dobra baza kadrova koji mogu doprinijeti razvoju Crne Gore, kazao je Azemović u emisiji “Budimo budni – pitajte Vladu” na RTCG.
Model Plave karte koji postoji u nekim zemljama, a gdje dijaspora ima ista prava kao i državljani matične države, osim prava glasa, prema Azemovićevom mišljenju, nije primjenljiv u Crnoj Gori.
Ocjenjuje da je vrijeme da se o državljanstvu zdravorazumski razgovara i da se uz pomoć institucija i međunarodne zajednice nađe najbolje rješenje i za državu i za iseljenike.
Azemović je istakao da je evidentan odliv kvalitetnog kadra iz zemlje i da država mora naći strategiju kako da zadrži mlade. Kako je naglasio mora se uložiti u neku formu bliže saradnje i motivacije da se oni uključe u naš sistem. Očekuje da se u 2025. kada zaživi registar dijaspore uspostavi prijeko potrebna komunikacija sa kadrovima u dijaspori koji mogu pomoći u razvoju bilo koje oblasti.
- Registar dijaspore je završen i na sajtu je Vlade. Izrađen je u saradnji sa Ministarstvom javne uprave i ako budemo uradili dobru kampanju i promovisali pozitivne strane registra, u koju će biti uključene i NVO, a izdvojeno je 100.000 eura za te namjene, onda možemo očekivati rezultate. Realno je da pričamo o oko 600.000 iseljenika, a ako registar zaživi imaćemo približno tačne podatke i bazu sa kojom će Crna Gora moći da radi u bilo kojoj sferi - kazao je Azemović.
Na pitanje da li je prihvatljiv model Plave karte koji, recimo postoji u Turskoj, a koja podrazumijeva da iseljenici imaju sva prava kao i državljani Crne Gore, ali bez prava glasa, Azemović naglašava da su više za evropski put i da će ulaskom države u EU, što bi trebalo ubrzo da se desi, razni propusti i nelogičnosti sa državljanstvom biti riješeni.
- Crna Gora je multivjerska i ima mnogo stranaca koji žele crnogorsko državljanstvo, pa je opredjeljenje moje i moje stranke da se treba držati evropskog puta i da Barometar 26 treba ispoštovati do kraja, a to je do 2026. i kada uđemo u EU biće dodatno pojačana vladavina prava i udruživanje svih naših snaga i van naših granica. Razumijem da ima apsurdnih situacija, da jedno dijete u porodici ima crnogorski pasoš, a drugo ne, da recimo jedan gospodin iz Srbije koji ima licencu inženjerke komore ne može da je koristi ovdje, jer nema boravište. Ima dosta nelogičnosti i mi moramo sjesti da pričamo o tome. Došlo je vrijeme da zdravorazumski o tome razmišljamo i u nacionalnom interesu, a prioritetan interes je priključenje EU - naglasio je Azemović.
Objašnjava da turska Plava karta, model koji je predložio kolega poslanik DNP-a Milan Knežević tretira osam miliona turskih državljana van Turske i oni imaju sva prava, osim pravo glasa i da budu birani na izborima.
- To dosta dobro funkcioniše, ali to je velika država sa velikim uticajem u svijetu i njihova dijaspora je svega 10 odsto stanovništva. A mi govorimo da imamo još jednu Crnu Goru van. Da li mogu naše institucije sjutra teorijski da prihvate svih 600.000 da se ovdje liječe, školuju. Takva pitanje ne treba otvarati, to zahtijeva viši nivo i uključenje institucija i međunarodne zajednice da dobijemo dogovor oko toga - istakao je Azemović.

Azemović: Registar u funkciji i na sajtu Vlade, u dijaspori oko 600.000 crnogorskih iseljenika

Ministar dijaspore i funkcioner Bošnjačke stranke Mirsad Azemović uspio je da, u prvih nekoliko dana svog rukovođenja tim novooformljenim resorom u aktuelnoj Vladi, iznevjeri sva očekivanja i na krajnje neprimjeren način razočara na desetine hiljada članova jedinog iseljeničkog udruženja u Turskoj, koje okuplja isključivo ljude sa prostora Crne Gore.
Riječ je o Udruženju crnogorskih iseljenika u Burhaniji u pokrajini Balikesir u kojoj živi oko 40.000 ljudi sa ovih prostora, a čijim Upravnim odborom predsjedava Adil Ozuzun čiji su preci u Tursku došli 1920. godine iz Bijelog Polja i Kolašina.
Ozuzun, u razgovoru za Pobjedu, ministra Azemovića optužuje za diskriminaciju tog udruženja koje su nekada crnogorske institucije nagrađivale za doprinos promociji Crne Gore.
Ta diskriminacija ogleda se kroz to što Azemović, tvrdi Ozuzun, funkciju ministra dijaspore zloupotrebljava za afirmaciju pojedinih udruženja u Turskoj sa kojima ima privatne konekcije, a koja okupljaju iseljenike dominantno bošnjačke nacionalnosti i to iz Bosne i Sandžaka.
Da su ministru Azemoviću neka druga udruženja važnija od crnogorskog shvatio je, kaže, krajem jula prošle godine neposredno nakon rekonstrukcije Vlade i uspostavljanja resora za dijasporu.
- Bio sam prilično razočaran nakon tog susreta, jer sam tek tada shvatio da su ministru neka druga udruženja važnija od našeg – kaže Ozuzun.
Objašnjava da je svega par sati nakon tog sastanka primijetio da su sa zvaničnog sajta i svih profila Ministarstva uklonjene prethodno objavljene fotografije i saopštenje sa tog susreta, a na njihovo mjesto postavljena objava o ministrovom sastanku sa predstavnicima udruženja „Turska, Bosna, Sandžak“, koje je uslijedilo nakon Azemovićevog razgovora sa Ozuzunom.
- Odmah sam shvatio da su razlog za to lična prijateljstva ministra sa predstavnicima tog udruženja i da je vijest o mojoj posjeti uklonjena upravo na njihov zahtjev. Riječ je udruženju koje okuplja iseljenike uglavnom bošnjačke nacionalnosti i čije su aktivnosti usmjerene ka njima, dok se pitanjem crnogorskih iseljenika uopšte ne bave. Na taj način je i meni i našem udruženju poslata jasna poruka da u tom resoru nijesmo poželjni – navodi Ozuzun.
Ističe i kako ne uspijeva da pronađe bilo kakvo relevantno objašnjenje za takav postupak ministra.
- Prije svega jer predstavljam jedino udruženje koje su crnogorske institucije prethodno nagradile zbog izuzetne promocije Crne Gore. Očekivali smo da će reorganizacijom Direktorata za dijasporu u Ministarstvo dijaspore, ta saradnja biti još intenzivnija, ali nažalost to se nije desilo – kaže Ozuzun.
Naglašava da nema ništa protiv nijednog udruženja niti Azemovićevih susreta sa predstavnicima tih organizacija, ali i da smatra da bi ministar dijaspore Crne Gore morao pokazati adekvatniji odnos prema jedinom iseljeničkom udruženju u Turskoj koje okuplja isključivo ljude sa prostora Crne Gore.
- Naše udruženje broji 40.000 članova. Zgrada našeg udruženja ima jarbol od šest metara na kojem se vijori crnogorska zastava. I to je, iz nekog razloga, zasmetalo nekim drugim udruženjima koja okupljaju sve iseljenike sa prostora ovog regiona - navodi on.
Ozuzun je na čelu Udruženja crnogorskih iseljenika u Burhaniji posljednje tri godine i za to je vrijeme, kaže, ostvario značajnu komunikaciju sa institucijama Crne Gore.
- Imali smo izuzetnu saradnju sa nekadašnjim Direktoratom za dijasporu, od koga smo i dobili nagradu za doprinos promociji Crne Gore u Turskoj. Mi se trudimo konstantno da tu komunikaciju poboljšamo - navodi on.
Crnogorski iseljenici u Turskoj, dodaje Ozuzun, od ovdašnjih institucija očekuju pomoć kako bi se bolje povezali sa svojom maticom i svim građanima Crne Gore. Neki od njih žele, kaže, i da investiraju novac u razvoj ove države.
Ozuzun je u tu svrhu, prilikom svog posljednjeg boravka u Crnoj Gori krajem minule godine, „progutao ponos“ i ponovo posjetio Ministarstvo dijaspore.
Tada ga je, umjesto ministra Azemovića, primio vršilac dužnosti državnog sekretara resora za dijasporu, Jasmin Lukačević, kome je i prenio očekivanja koja naša dijaspora u Turskoj ima od crnogorskih institucija.&nbsp;
<h2>Crnogorci u Turskoj do 2015. godine znali samo za Jugoslaviju</h2>
Tačan broj crnogorskih iseljenika u Turskoj još nije precizno utvrđen, ali se procjenjuje da ih na cijeloj teritoriji te zemlje ima pola miliona.
- Oni su Tursku naseljavali u različitim istorijskim periodima. To se naročito dešavalo poslije Berlinskog kongresa. Sljedeći talas iseljenika uslijedio je nakon dešavanja u Tomaševu kod Bijelog Polja. Veliki broj ljudi je kroz istoriju iz Crne Gore došao u Tursku. U posljednje vrijeme je značajna interna migracija tog stanovništva u okviru Turske - objašnjava Ozuzun.
Navodi i kako je kroz sve te istorijske periode dio naših iseljenika izgubio trag sa svojim korijenima. Zaboravili su odakle seže njihovo porijeklo.
Međutim, 2015. godine Republika Turska je, na osnovu arhivskih zapisa, pokrenula program koji je svima omogućio da utvrde odakle tačno potiče i kako je njihov dolazak evidentiran.
- Do tada smo svi zemlju porijekla deklarisali kao Jugoslaviju, ali je nakon pokretanja tog programa ogroman broj ljudi utvrdio iz koje tačno jugoslovenske republike i kog mjesta potiče - ispričao nam je Ozuzun.
Dodaje i da je pokretanjem Udruženja crnogorskih iseljenika u Burhaniji interesovanje tih ljudi za Crnu Goru značajno poraslo.
- Svi mi želimo da posjetimo mjesto odakle su naši preci došli u Tursku, a u isto vrijeme i da investiramo i ostavimo svoj kapital u Crnoj Gori - zaključuje Ozuzun.
<h2>Djeca crnogorskih iseljeničkih porodica u Burhaniji svake godine posjećuju Crnu Goru i uče crnogorski jezik</h2>
 
Udruženje crnogorskih iseljenika u Burhaniji razvilo je projekat „Crna Gora moja postojbina“, u sklopu koga svake godine značajan broj djece iz crnogorskih iseljeničkih porodica posjećuje Crnu Goru.
Tokom te posjete, objašnjava Ozuzun, oni obilaze crnogorske gradove, uče crnogorski jezik i upoznaju se sa kulturom i istorijom Crne Gore.
- Za razliku od našeg, ostala udruženja nemaju nikakvu aktivnost usmjerenu ka Crnoj Gori. Iako ima sličan projekat, udruženje „Turska, Bosna Sandžak“ djecu nijednom nije dovelo u Crnu Goru nego je dominantno riječ o Bosni - tvrdi Ozuzun.

Ozuzan tvrdi da je Azemoviću bosnjačka dijaspora vaznija od crnogorske

Dijaspora godišnje u Crnu Goru pošalje od 750 do 800 milione eura, uglavnom transferišući novac porodicama, kazao je ministar dijaspore Mirsad Azemović i poručio da će nastojati da podstakne ljude iz dijaspore da više ulažu u biznise i na taj način postanu vidljiviji u društvu.
Azemović je, u intervjuu agenciji MINA, rekao da za pet mjeseci mandata nije uspio da preciznije odredi koliko je ljudi trenutno na prirodnom radu van zemlje ili iseljenika, ali da, prema procjeni, van granica države “živi” još jedna Crna Gora.
On je naveo da će izradom registra, koji Ministarstvo priprema, probati da prikupe tačan broj ljudi koji žive van granica Crne Gore.
- Od prvog dana našeg mandata smo krenuli sa izradom tog registra, znajući da trebamo pribaviti dosta saglasnosti crnogorskih institucija. U završenoj smo, testnoj fazi tog registra i nadam se da će već početkom godine on biti u funkciji - rekao je Azemović.
On je istakao da je prije toga potrebno odraditi promotivnu kampanju tokom koje će predstaviti benefite tog registra i ljudima iz dijaspore ukazati na značaj registracije kako za njih, tako i za državu Crnu Goru.
Prema riječima Azemovića, registar će sadržati osnovne lične podatke, zanimanje i eventualno profesionalne uspjehe, a te podatke će kasnije koristiti za izradu strategije.
- Crna Gora, kao mala država sa oskudnim resursima, nema previše luksuza da ne iskoristi to znanje i vještine koje su ljudi iz dijaspore stekli u zemljama gdje rade. Finansijski aspekt je takođe važan i vrijeme je da ljudi iz dijaspore svoj novac ulažu u Crnu Goru - istakao je Azemović.
U Ministarstvu nemaju ni precizne podatke u kojim državama je crnogorska dijaspora najbrojnija, ali prema mišljenju Azemovića, zemlja regiona, poput Srbije i Bosne i Hercegovine, su na prvom mjestu.
Kako je dodao, Turska je tradicionalno zemlja u kojoj se odlazi iz Crne Gore stotinama godina unazad.
- Što se tiče zapadne Evrope, najviše smo zastupljeni u Švajcarskoj i Njemačkoj, kao i u Luksemburgu. A što se tiče drugih kontinenta, zastupljeni smo u Argentini, Paragvaju, Boliviji, Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi - naveo je Azemović.
On je istakao da je dijaspora jedan od stubova Crne Gore, navodeći da državne finansije dosta počivaju na uplatama koje dijaspora transferiše tokom godine.
- Prema podacima Centralne banke Crne Gore, prosječno od 750 do 800 miliona EUR preko deviznih rezervi slije se u Crnu Goru - rekao je Azemović.
On je kazao da pokušava da promijeni strukturu tih ulaganja.
- Ta ulaganja su više-manje ulaganja koja oni transferišu svojim porodicama koje ovdje žive, a moje namjere i intencije su da ih podstaknem da ulažu u biznise, da ta ulaganja postanu masovnija i da oni sa tim novcem postanu vidljiviji u našem društvu. Jer ipak naša dijaspora nije na dovoljan način reprezentovana u Crnoj Gori - rekao je Azemović.
Govoreći o konkretnim programima i olakšicama kojima se može podstaći povratak ljudi iz dijaspore, Azemović je kao pozitivan naveo primjer Gruzije koja ima program “jedan za jedan”, što znači da na jedan uloženi EUR, jedan učestvuje država.
- Taj program već funkcioniše preko desetak godina i pokazao se kao veoma uspješan. Da bi u Crnoj Gori sproveli takav program, potrebno je da postoji veliki širok konsenzus u Vladi, da se Vlada strateški postavi prema našoj dijaspori - naveo je Azemović.
Kada je riječ o udruženjima dijaspore koja Crnu Goru vide kao svoju matičnu državu, Azemović je kazao da u bazi koja nije do kraja precizna i tačna ima oko 200 registrovanih udruženja, od čega oko 100 sarađuje sa Ministarstvom.
On je podsjetio da je Ministarstvo u prethodnoj godini sa 270 hiljada eura pomoglo ta udruženja.
- U Latinskoj Americi je velika ekonomska kriza i udruženjima u tim zemljama je teško da funkcionišu. Globalno imamo finansijske probleme u svijetu, tako da se trudimo koliko toliko da ih održimo u životu, jer oni su reprezenti i promoteri naše kulture, običaje i tradicije širom svijeta - naveo je Azemović.
Govoreći o utiscima sa svojih posjeta crnogorskim udruženjima dijaspore, Azemović je ukazao da je zadnju posjetu imao udruženjima u Čikagu i Njujorku i da ljudi koji već preko 30 godina žive tamo nijesu zaboravili svoje korijene i svoju zemlju.
- Uvijek se rado vraćaju, žele da Crna Gora bude uspješna država. Prate politička dešavanja u Crnoj Gori i nijesu najsrećniji sa trenutnim dešavanjima. Otprilike poruke su jasne - da Crna Gora ima taj građanski koncept društva i da je žele što prije u Evropskoj uniji (EU) - naveo je Azemović.
Govoreći o najavljenoj izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu, Azemović je kazao da je njegov, ali i stav Bošnjačke stranke čiji je član, da je za to potreben široki konsenzus.
- Mislim da moramo veoma oprezno pristupiti toj temi i naći apsolutnu podršku za neko zakonsko rešenje - rekao je Azemović.
On je kazao da je briga ljudi iz dijaspore da ne izgube status državljana Crne Gore, odnosno da oni žele da se zaštite da bilo kakva zakonska izmjena ne utiče na njihov status.
- Uvjerio sam ih da BS neće nikada glasati što je za štetu dijaspore i da ćemo se truditi da iznađemo rješenja kojim će biti zadovoljno cijelo društvo - rekao je Azemović.
Kako je naveo, Crna Gora je mala država, koja ne može da trpi velike društveno-političke podjele.
- Moramo zdušno raditi u ovih dvije godine, jer nam se ukazala velika i jedinstvena šansa da do kraja mandata Vlade završimo sva pregovoračka poglavlja i napokon uđemo u EU kojoj stremimo od osamostaljenja - rekao je Azemović.
Govoreći o planovima za naredni period, Azemović je ukazao da još nije usvojen budžet, ali da, ako sve bude išlo po planu, osim registra, u budućnosti žele podstaći nove programe.
- Mlađe generacije teže govore naš jezik i njihovi roditelji smatraju da im treba pomoći oko tih kurseva. Tako da ćemo sa institucijama u Crnoj Gori probati da obezbijedimo najbolje predavače i radimo online kurseve toko vikenda u kontinutetu - naveo je Azemović.
On je kazao da će nastaviti da pomažu crnogorska udruženja u dijaspori, i dodao da će, pošto su limitirani budžetom, podržati samo kvalitetne projekte.
- S tim što ću probati da razvojim na dvije faze ta sredstva. Jedna je samo obilježavanje Dana državnosti, a drugi dio će da bude za projekte iz oblasti kulture, tradicije, jezika, sve ono što naša dijastora radi, tako da se ne prožimaju te dvije stvari - rekao je Azemović.
On je kazao da nije zadovoljan ovogodišnjim budžetom koji je opredijeljen za Ministarstvo dijaspore.
- Očekivao sam deleko veći budžet, ali dogovorio sam se sa ministrom finansija da možemo rebalansom budžeta očekivati dodatna sredstva ako utrošimo planirana - zaključio je Azemović.

Azemović: Dijaspora godišnje u Crnu Goru pošalje do 800 milione eura, podsticaćemo veća ulaganja

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: mirsad-azemovic