Ministar dijaspore Mirsad Azemović i v.d. generalnog direktora Direktorata za saradnju sa dijasporom Denis Martinović boravili su u radnoj posjeti Luksemburgu, povodom Festivala „15. Dani bošnjačke kulture u Luksemburgu“, u organizaciji Zavičajnog kluba Bihor. Manifestaciji su prisustvovali predstavnici diplomatskog kora, univerzitetski profesori, kao i brojni kulturni stvaraoci i članovi dijaspore iz više evropskih zemalja. Tokom trodnevnog programa, publika je imala priliku da uživa u bogatom kulturnom sadržaju, među kojima su bile folklorne igre iz zavičaja, promocije knjiga i predstavljanje poezije afirmisanih autora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251117101144_7182504a35381f93eac41ab8e898f90d491f824c9ec5ef5fc19eab6e8fc26e41.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251117101144_7182504a35381f93eac41ab8e898f90d491f824c9ec5ef5fc19eab6e8fc26e41" data-rendition-name="original" width="720" height="1280" loading="lazy" alt="ministarstvo dijaspore"> </figure>  U svom obraćanju, ministar Azemović je istakao da posebnu snagu vidi u radu Zavičajnog kluba Bihor i ljudima koji, kako je rekao, “iz godine u godinu potvrđuju da identitet nije stvar administracije, već srca”. “Domovina se nosi u srcu, a ne u pasošu. U Ministarstvu dijaspore uvijek ćete imati sagovornika — ne samo formalno, već iskreno. Nekoga ko želi da zajedno sa vama gradi veze koje će trajati: veze znanja, kulture, biznisa i identiteta”, poručio je Azemović. Ministar je posebno pohvalio predsjednika Udruženja Eska Halilovića, koji, kako je naveo, “ulaže ogromnu energiju da manifestacija svake godine bude na visokom nivou”, kao i rad saradnika i volontera koji su iznijeli najveći dio organizacionog posla. Na kraju programa, ministar Azemović je svečano otvorio Festival. Tokom boravka u Luksemburgu, delegacija Ministarstva dijaspore posjetila je i Bošnjački donatorski fond, gdje se ministar detaljnije upoznao sa aktivnostima i planovima ove organizacije. Predsjednik Udruženja Enver Korać zahvalio je ministru na posjeti i izdvojenom vremenu, istakavši da je članovima posebno značilo što su imali priliku da u otvorenom razgovoru iznesu pitanja i sugestije od važnosti za svoju zajednicu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251117101144_1aa829a1a4c3765349f89b84a31a75128c90172554e4276195c597013f9a1c70.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251117101144_1aa829a1a4c3765349f89b84a31a75128c90172554e4276195c597013f9a1c70" data-rendition-name="original" width="720" height="1280" loading="lazy" alt="ministarstvo djaspore"> </figure>  &nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ministar Azemović u posjeti Luksemburgu

U okviru Festivala umjetnosti, nauke i kulture – FUNK 2025, svečano je otvoren Četvrti međunarodni naučni simpozijum "Dani naučne dijaspore 2025", koji okuplja istaknute istraživače, profesore i naučnike porijeklom iz Crne Gore, koji danas rade na vodećim univerzitetima i istraživačkim institutima širom svijeta. 
Nedeljko Latinović, direktor Instituta za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije Univerziteta Crne Gore, istakao je da je simpozijum prilika za razmjenu ideja, ali i konkretnih naučnih istraživanja koja mogu doprinijeti društvenim i ekonomskim promjenama u Crnoj Gori.
- Danas se okupljamo ne samo da bismo razmijenili saznanja, već da bismo potvrdili da nauka ne poznaje granice. Ovaj simpozijum je dokaz da crnogorska naučna dijaspora ima šta da ponudi svijetu - rekao je Latinović.
Govorio je o temama koje će biti obrađivane tokom dvodnevnog simpozijuma, uključujući inovacije u oblasti zdravlja, ekologije, tehnologije, ali i fundamentalnih nauka. Među ključnim temama ističu se zdravlje i javne politike, uključujući fizički razvoj djece, posledice sve većeg broja carskih rezova, neuropsihijatriju, kao i primjenu vještačke inteligencije u ranoj dijagnostici Parkinsonove bolesti. Latinović je također najavio okrugli sto koji će se baviti konkretnim modelima saradnje između naučne dijaspore i istraživača u Crnoj Gori, kao i najavljenim konkursom Ministarstva nauke za sufinansiranje zajedničkih istraživanja.
- Simpozijum je prilika da prepoznamo potencijal naših ljudi, koji svojim znanjem povezuju Crnu Goru sa svijetom. Neka ovaj događaj bude inspiracija za nove projekte i partnerstva, jer budućnost Crne Gore mjeriće se upravo mjerom naše povezanosti kroz znanje - zaključio je Latinović. 
Mirsad Azemović, ministar dijaspore naglasio je značaj naučne dijaspore u globalnoj naučnoj zajednici.
- Ovaj simpozijum nije samo akademski događaj – to je most između domovine i svijeta, između onoga što jesmo i onoga što tek možemo postati - kazao je Azemović, ističući da Crna Gora već ima značajnu prisutnost u globalnim istraživačkim centrima kroz rad svojih naučnika u dijaspori.
On je najavio nekoliko novih inicijativa Ministarstva dijaspore koje imaju za cilj dalji razvoj saradnje, uključujući Registar dijaspore koji bilježi prisutnost crnogorskih istraživača širom svijeta.
- Ovo je samo početni korak prema dugoročnoj saradnji i krajnjem cilju – povezivanju naučne dijaspore sa Crnom Gorom i podršci našim istraživačima da svoja dostignuća postignu upravo iz matične države - rekao je Azemović.
On je podsjetio da je tokom prethodne godine realizovan projekat „Angažovanje dijaspore za održivi razvoj Crne Gore“, u kojem su stručnjaci iz crnogorske dijaspore doprinijeli jačanju kapaciteta domaćih institucija, posebno u oblasti zdravstva, sa posebnim naglaskom na mentalno zdravlje i imunologiju.

Nauka da bude ključni pokretač razvoja Crne Gore

Ministar dijaspore Mirsad Azemović, u intervjuu za Portal ETV, otkriva pravu sliku crnogorske dijaspore – njenu brojnost, rasprostranjenost, ali i ogromnu snagu koju predstavlja za državu. On govori o stotinama miliona eura koje godišnje stižu iz inostranstva, o vezama koje Crna Gora gradi sa svojim ljudima širom svijeta, ali i o planovima da dijaspora postane ključni partner u razvoju domovine. Ministar poručuje: „Dijaspora nije samo van granica – ona je u srcu Crne Gore.“ Portal ETV: Koliko crnogorskih građana živi van Crne Gore, gdje najviše? AZEMOVIĆ: Prema posljednjem popisu stanovništva u Crnoj Gori, koji je sproveden u decembru 2023. godine, evidentirano je oko 44 hiljade građana koji se vode kao privremeno odsutni, odnosno borave u inostranstvu. Međutim, znamo da taj broj nije ni približno tačan. To je samo djelimičan podatak, jer popis obuhvata samo one koji imaju prijavljeno prebivalište ili člana domaćinstva u Crnoj Gori koji ih je mogao prijaviti. Naša saznanja sa terena govore da u inostranstvu danas živi makar još jedna Crna Gora. Upravo zato, Ministarstvo dijaspore je početkom ove godine pokrenulo Registar dijaspore Crne Gore, jer nam je potreban sveobuhvatan, tačan i ažuran uvid u broj, strukturu i raspored naših ljudi širom svijeta. Što se tiče država, najviše naših građana živi u zemljama regiona – Srbiji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj. Sve veći broj je studenata u Sloveniji. Značajne zajednice nalaze se u zemljama Zapadne Evrope – posebno u Njemačkoj, Švajcarskoj, Luksemburgu i Austriji. Vrlo brojna je i naša zajednica u Turskoj, a prisutni smo i u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi i Australiji. Naš cilj je da kroz Registar dobijemo jasnu sliku ne samo o broju, već i o profesijama, starosnoj strukturi i interesovanjima naših ljudi u dijaspori. To će nam omogućiti da ih povežemo sa domovinom na kvalitetniji način, kako bi kroz svoj rad, znanje, iskustvo i kapital doprinijeli razvoju svoje domovine – Crne Gore. 800 MILIONA NOVČANIH DOZNAKA Portal ETV: Koliko novca dijaspora godišnje pošalje u Crnu Goru? AZEMOVIĆ: Dijaspora je ekonomski stub Crne Gore. Prema zvaničnim podacima Centralne banke Crne Gore, godišnje u našu zemlju iz inostranstva stiže između 750 i 800 miliona eura u vidu novčanih doznaka. Samo prošle godine vrijednost ovih transfera iznosila je gotovo 800 miliona eura, dok je u prva tri mjeseca tekuće godine uplaćeno više od 190 miliona eura. Te brojke jasno govore o veličini i snazi naše dijaspore. Međutim, treba naglasiti da ovi iznosi nijesu potpuna slika. Veliki dio pomoći naših ljudi iz inostranstva ostaje nevidljiv u zvaničnoj statistici, jer se sredstva ne šalju uvijek putem banaka ili formalnih kanala. Naši građani često novac lično donose porodicama prilikom dolazaka u Crnu Goru ili ga šalju putem prijatelja i rodbine, a taj dio se nikada ne evidentira. Zato se sa sigurnošću može reći da je ukupna vrijednost pomoći dijaspore državi značajno veća od onoga što pokazuju bilansi Centralne banke. Važno je istaći da taj novac nije samo ekonomska pomoć, već i izraz vezanosti naših ljudi za domovinu. On se uglavnom usmjerava na svakodnevne potrebe porodica, obrazovanje djece, pa čak i na lokalne projekte u zajednicama iz kojih dijaspora potiče. Naše Ministarstvo zato želi da taj ogroman potencijal postane vidljiviji i da se, osim kroz doznake, usmjeri i ka investicijama. Podsticanjem naših iseljenika da ulažu u biznise, turizam, poljoprivredu i tehnologiju u Crnoj Gori, taj novac će biti višestruko koristan – ne samo za porodice, već i za razvoj čitave države.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025100216104_5229b95229c490a4a26268dcef0a379d106fee4d8c2a74d4ac27ca7f67bf32c6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025100216104_5229b95229c490a4a26268dcef0a379d106fee4d8c2a74d4ac27ca7f67bf32c6" data-rendition-name="original" width="1284" height="921" loading="lazy" alt="azemović"> </figure>  Portal ETV: Da li su veze sa dijasporom jake? AZEMOVIĆ: Veze između Crne Gore i naše dijaspore su snažne i kontinuirano ih unapređujemo. Ministarstvo svakodnevno radi na tome da ta saradnja bude sadržajnija i institucionalno jača, a naša politika je da dijasporu posmatramo kao integralni dio crnogorskog društva i snažnog partnera u razvoju države. Kroz projekte i programe koje realizujemo, nastojimo da obezbijedimo održivu komunikaciju, pravnu sigurnost i nove prilike za naše iseljenike. Do sada smo postigli značajne rezultate – pripremili smo Zakon o saradnji Crne Gore sa dijasporom – iseljenicima i novu Strategiju 2026–2030, uspostavili Registar pripadnika dijaspore, dostupan na više jezika, uveli nove beneficije za korisnike iseljeničkih knjižica (popusti i olakšice u oblasti telekomunikacija, transporta, kulture i turizma), obezbijedili prostor za rad 14 udruženja u Srbiji, te kreirali Informator za dijasporu i vodič „Investicioni potencijali opština Crne Gore“. DANI DIJASPORE Takođe, izmijenili smo koncept manifestacije “Dani dijaspore”, koja je ove godine održana u šest opština, sa posebnim naglaskom na biznis forume, a u narednim godinama planiramo širenje na još više opština kako bismo dodatno povezali naše ljude i domaće privrednike. Nakon usvajanja novog Zakona o saradnji sa dijasporom u Skupštini Crne Gore, pristupićemo formiranju novog saziva i održavanju sjednice Savjeta za saradnju sa dijasporom – iseljenicima, osnivanju Kancelarije za povratnike, pokretanju online kursa crnogorskog jezika za pripadnike dijaspore, kao i formiranju investicionog fonda „Dijaspora za razvoj“. PARTNER Naš cilj je da dijaspora bude još vidljivija u crnogorskom društvu, da se prepozna kao partner države u svim oblastima – od očuvanja identiteta do ekonomskog i političkog razvoja. Na tom putu, svaki projekat i inicijativa koju realizujemo ima samo jedan cilj: da Crna Gora i njena dijaspora budu neraskidivo povezane i da zajedno grade bolju budućnost. U SVOJOJ ZEMLJI, MEĐU SVOJIMA Portal ETV: Šta Vam kažu naši ljudi vani, gdje imaju najbolje uslove za život? Stvara li Crna Gora uslove da se oni jednog dana mogu vratiti? AZEMOVIĆ: Naši ljudi širom svijeta veoma često ističu da su stabilnost i životni standard u zemljama zapadne Evrope, poput Njemačke, Švajcarske ili Luksemburga, kao i mogućnosti za profesionalni razvoj u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi, presudni faktori zbog kojih osjećaju da su tamo pronašli najbolje uslove za život. Značajna zajednica u Turskoj, takođe, svjedoči o snažnom osjećaju pripadnosti i integracije. Naravno, iskustva naših iseljenika zavise i od individualnih okolnosti – dok nekome prioritet predstavljaju sigurnost i socijalna zaštita, drugome su to obrazovanje, zaposlenje ili prilike za poslovanje. Međutim, iako naši građani u inostranstvu uživaju u prednostima društava u kojima žive, &nbsp;naša politika je da im pokažemo da Crna Gora može biti jednako dobro mjesto za život i rad. Upravo zbog toga, Ministarstvo aktivno radi na stvaranju uslova koji bi motivisali naše ljude da se vrate u svoju domovinu – bilo privremeno, bilo trajno. Kroz mjere poput uvođenja beneficija za iseljeničke knjižice, pripreme investicionog fonda „Dijaspora za razvoj“, planiranog osnivanja Kancelarije za povratnike i razvoja digitalnih servisa, želimo da pokažemo da povratak u Crnu Goru nije samo emotivna odluka, već i racionalan izbor sa jasnim prednostima. Naš je cilj da iskustvo, znanje, kapital i vrijednosti koje su naši ljudi stekli u inostranstvu pretočimo u razvoj Crne Gore. Želimo da dijaspora bude ne samo most saradnje sa svijetom, već i pokretač inovacija, investicija i društvenog napretka kod kuće. Zato stvaramo bolje uslove za našu dijasporu, da bi Crna Gora bila mjesto gdje će, uz podršku institucija, pronaći jednako kvalitetne – a često i toplije i bliže – uslove za život. U svojoj zemlji, među svojima.

Miraš Dušević

Ministar Azemović za Portal ETV: Dijaspora godišnje pošalje više od 800 miliona, van domovine živi makar još jedna Crna Gora – oni su snaga i važan partner

Dijaspora je most saradnje i prijateljstva, a njeno kulturno nasljeđe važan je dio ukupne kulturne slike Crne Gore, poručio je ministar dijaspore Mirsad Azemović.
On je prisustvovao je manifestaciji “Dani bjelopoljske i petnjičke kulture” u Sarajevu, u organizaciji Udruženja građana porijeklom iz Sandžaka.
"Ova manifestacija imala je za cilj da predstavi bogatu kulturnu tradiciju i stvaralaštvo Bijelog Polja i Petnjice, kao i da jača veze između matice i brojnih građana koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a porijeklom su iz ovih krajeva", saopšteno je iz Ministarstva.
Ministar Azemović istakao je značaj očuvanja kulturnog identiteta i povezivanja dijaspore sa Crnom Gorom, naglašavajući da će država nastaviti da podržava inicijative koje promovišu zajedništvo, tradiciju i kulturnu razmjenu.
“Dijaspora je most saradnje i prijateljstva, a njeno kulturno nasljeđe važan je dio ukupne kulturne slike Crne Gore”, poručio je Azemović.
Tokom manifestacije koja je okupila brojne predstavnike dijaspore, organizovan je bogat kulturno-zabavni program, izložba slika, književno veče, kao i koncert KUD-a “Tekstilac” iz Bijelog Polja.

Azemović: Dijaspora je most saradnje i prijateljstva

Albanci, albanski jezik, kultura, umjetnici ... sastavni su dio građanske, multietničke, multikulturalne, savremene, evropske i jedine moguće Crne Gore, a prekid projekcije filma na albanskom jeziku je nedopustiv čin netrpeljivosti i mržnje, poručio je član Predsjedništva Bošnjačke stranke, Mirsad Azemović povodom prekida projekcije filma na albanskom jeziku.
Prema njegovim riječima, nedopustivo je, a predstavlja i krivično djelo, da to ikome u Crnoj Gori smeta.
- Tužilaštvo da utvrdi ko su vinovnici ovog nedjela i da ih hitno procesuira jer u Crnoj Gori nema mjesta netrpeljivosti prema bilo kome a posebno ne prema Albancima i albanskom jeziku kao neodvojivom dijelu identiteta moderne Crne Gore ugrađenom u njene temelje - zaključio je Azemović.&nbsp;

Azemović: Prekid projekcije filma na albanskom jeziku nedopustiv čin netrpeljivosti i mržnje

Premijer Milojko Spajić je obećao presjek rada ministara, mjerljive rezultate, pa čak i smjene onih koji podbace. Dva kvartala su prošla, bilansi su stigli - i za mnoge ministre, saldo je brutalno poražavajući. Neki su čak zaslužili i nulu. A mnogi su ostali ispod polovičnog učinka, čime su zaslužili makar da njihovo otpuštanje bude razmotreno. No, umjesto da vidimo rekonstrukciju, danas je na Vladi, kako saznaje Portal ETV, potpuno izbjegnuta ta tema. Ćutnja umjesto odgovornosti. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.625%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fportal-etv-ekskluzivno-objavljuje-saranovic-za-prva-dva-kvartala-imao-manje-od-polovine-realizovanih-zadataka-vujovic-bila-na-nuli-najbolji-prosjek-imali-deljosaj-i-vukicevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Bez rezultata su bili Ministarstvo dijaspore na cijem je čelu Mirsad Azemović, kulture i medija kojim rukovodi Tamara Vujović, sporta i mladih na čijem je čelu Dragoslav Šćekić, te socijalnog staranja kojim rukovodi Damir Gutić. Saldo im je nula. Jedan od onih sa lošim učinkom je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Njegov rezultat? Porazan - ispunio je manje od polovine planiranih obaveza.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724160728_305ad96ec85008332e38a00decf6ae7b7889c002463d559511eaf565b36fdf91.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250724160728_305ad96ec85008332e38a00decf6ae7b7889c002463d559511eaf565b36fdf91" data-rendition-name="original" width="1320" height="1032" loading="lazy" alt="Statistički prikaz"> </figure>  Šaranović koji samouvjereno priča o „sjajnim“ rezultatima, o „zaustavljenim klanovima“, o „zavidnim dostignućima“ MUP-a. U realnosti, bezbjednosna situacija je na ivici panike, ubistva u sred bijela dana, u samom centru grada, brutalno prebijanje predsjednika Opštine Budva, prijetnje predsjedniku SO Budva. Građani se sve češće pitaju treba li im pancir za šetnju gradom. Dok Šaranović sjedi na vrhu jednog od najvažnijih resora, brojke mu ne idu u prilog. Ostaje pitanje – da li je premijer Spajić ozbiljan kada govori o odgovornosti i smjenama, ili će se i ovaj put sve završiti na još jednoj konferenciji sa floskulama o „novoj metodologiji“? Katastrofalne rezultate imao je ministar zdravlja Vojislav Šimun sa 20 odsto reaalizovanog programa, koliko je ostvarilo i Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja na čelu sa Ernadom Suljevićem. Ministarstvo energetike i rudarstva kojim rukovodi Admir Šahmanović je na nešto iznad 14 odsto realizovanog. Ako Šaranović i ostali ministri nakon poraznih rezultata ne budu na listi za odlazak - biće jasno da rezultati u ovoj Vladi nijesu ništa drugo do ukrasne brojke za Vladine interne prezentacije.

Smije li Spajić smijeniti Šaranovića, Šimuna, Vujović…

Ministarstvo dijaspore ostaje otvoreno za dijalog, inicijative i projekte koji promovišu crnogorski identitet i multikulturalnost - poručio je resorni ministar Mirsad Azemović. 
 
Azemović i državni sekretar u Ministarstvu dijaspore Adel Omeragić sastali su se sa predstavnicima udruženja Crnogorski centar za kulturu iz Srbije, koje okuplja pripadnike crnogorske zajednice, s ciljem očuvanja nacionalnog identiteta, jezika, kulture i tradicije. 
 
Iz Ministarstva dijaspore saopštili su da je na sastanku bilo riječi o značaju institucionalne saradnje između Ministarstva i udruženja crnogorskih iseljenika, posebno u kontekstu podrške kulturnim i obrazovnim programima i jačanju međusobne povezanosti dijaspore sa matičnom državom. 
 
Azemović je poželio uspjeh u radu novoformiranom udruženju i istakao da ga raduje umrežavanje više udruženja kroz jedan centar. 
 
On je kazao da je takav način djelovanja udruženja ključan za još bolju institucionalnu saradnju sa matičnom državom. 
 
- Azemović je istakao da Ministarstvo ostaje otvoreno za dijalog, inicijative i projekte koji promovišu crnogorski identitet i multikulturalnost - ističe se u saopštenju. 
 
Predstavnici Crnogorskog centra za kulturu zahvalili su Azemoviću na prijemu i podršci.

Azemović: Otvoreni smo za inicijative i projekte koji promovišu crnogorski identitet

Ministar dijaspore Mirsad Azemović istakao je da će sa registrom dijaspore koji je objavljen i koji će se dopunjavati u narednom periodu, dobiti približno tačan broj iseljenika. Sada je pretpostavka da ih ima oko 600.000, a registar će poslužiti i kao dobra baza kadrova koji mogu doprinijeti razvoju Crne Gore, kazao je Azemović u emisiji “Budimo budni – pitajte Vladu” na RTCG.
Model Plave karte koji postoji u nekim zemljama, a gdje dijaspora ima ista prava kao i državljani matične države, osim prava glasa, prema Azemovićevom mišljenju, nije primjenljiv u Crnoj Gori.
Ocjenjuje da je vrijeme da se o državljanstvu zdravorazumski razgovara i da se uz pomoć institucija i međunarodne zajednice nađe najbolje rješenje i za državu i za iseljenike.
Azemović je istakao da je evidentan odliv kvalitetnog kadra iz zemlje i da država mora naći strategiju kako da zadrži mlade. Kako je naglasio mora se uložiti u neku formu bliže saradnje i motivacije da se oni uključe u naš sistem. Očekuje da se u 2025. kada zaživi registar dijaspore uspostavi prijeko potrebna komunikacija sa kadrovima u dijaspori koji mogu pomoći u razvoju bilo koje oblasti.
- Registar dijaspore je završen i na sajtu je Vlade. Izrađen je u saradnji sa Ministarstvom javne uprave i ako budemo uradili dobru kampanju i promovisali pozitivne strane registra, u koju će biti uključene i NVO, a izdvojeno je 100.000 eura za te namjene, onda možemo očekivati rezultate. Realno je da pričamo o oko 600.000 iseljenika, a ako registar zaživi imaćemo približno tačne podatke i bazu sa kojom će Crna Gora moći da radi u bilo kojoj sferi - kazao je Azemović.
Na pitanje da li je prihvatljiv model Plave karte koji, recimo postoji u Turskoj, a koja podrazumijeva da iseljenici imaju sva prava kao i državljani Crne Gore, ali bez prava glasa, Azemović naglašava da su više za evropski put i da će ulaskom države u EU, što bi trebalo ubrzo da se desi, razni propusti i nelogičnosti sa državljanstvom biti riješeni.
- Crna Gora je multivjerska i ima mnogo stranaca koji žele crnogorsko državljanstvo, pa je opredjeljenje moje i moje stranke da se treba držati evropskog puta i da Barometar 26 treba ispoštovati do kraja, a to je do 2026. i kada uđemo u EU biće dodatno pojačana vladavina prava i udruživanje svih naših snaga i van naših granica. Razumijem da ima apsurdnih situacija, da jedno dijete u porodici ima crnogorski pasoš, a drugo ne, da recimo jedan gospodin iz Srbije koji ima licencu inženjerke komore ne može da je koristi ovdje, jer nema boravište. Ima dosta nelogičnosti i mi moramo sjesti da pričamo o tome. Došlo je vrijeme da zdravorazumski o tome razmišljamo i u nacionalnom interesu, a prioritetan interes je priključenje EU - naglasio je Azemović.
Objašnjava da turska Plava karta, model koji je predložio kolega poslanik DNP-a Milan Knežević tretira osam miliona turskih državljana van Turske i oni imaju sva prava, osim pravo glasa i da budu birani na izborima.
- To dosta dobro funkcioniše, ali to je velika država sa velikim uticajem u svijetu i njihova dijaspora je svega 10 odsto stanovništva. A mi govorimo da imamo još jednu Crnu Goru van. Da li mogu naše institucije sjutra teorijski da prihvate svih 600.000 da se ovdje liječe, školuju. Takva pitanje ne treba otvarati, to zahtijeva viši nivo i uključenje institucija i međunarodne zajednice da dobijemo dogovor oko toga - istakao je Azemović.

Azemović: Registar u funkciji i na sajtu Vlade, u dijaspori oko 600.000 crnogorskih iseljenika

Ministar dijaspore i funkcioner Bošnjačke stranke Mirsad Azemović uspio je da, u prvih nekoliko dana svog rukovođenja tim novooformljenim resorom u aktuelnoj Vladi, iznevjeri sva očekivanja i na krajnje neprimjeren način razočara na desetine hiljada članova jedinog iseljeničkog udruženja u Turskoj, koje okuplja isključivo ljude sa prostora Crne Gore.
Riječ je o Udruženju crnogorskih iseljenika u Burhaniji u pokrajini Balikesir u kojoj živi oko 40.000 ljudi sa ovih prostora, a čijim Upravnim odborom predsjedava Adil Ozuzun čiji su preci u Tursku došli 1920. godine iz Bijelog Polja i Kolašina.
Ozuzun, u razgovoru za Pobjedu, ministra Azemovića optužuje za diskriminaciju tog udruženja koje su nekada crnogorske institucije nagrađivale za doprinos promociji Crne Gore.
Ta diskriminacija ogleda se kroz to što Azemović, tvrdi Ozuzun, funkciju ministra dijaspore zloupotrebljava za afirmaciju pojedinih udruženja u Turskoj sa kojima ima privatne konekcije, a koja okupljaju iseljenike dominantno bošnjačke nacionalnosti i to iz Bosne i Sandžaka.
Da su ministru Azemoviću neka druga udruženja važnija od crnogorskog shvatio je, kaže, krajem jula prošle godine neposredno nakon rekonstrukcije Vlade i uspostavljanja resora za dijasporu.
- Bio sam prilično razočaran nakon tog susreta, jer sam tek tada shvatio da su ministru neka druga udruženja važnija od našeg – kaže Ozuzun.
Objašnjava da je svega par sati nakon tog sastanka primijetio da su sa zvaničnog sajta i svih profila Ministarstva uklonjene prethodno objavljene fotografije i saopštenje sa tog susreta, a na njihovo mjesto postavljena objava o ministrovom sastanku sa predstavnicima udruženja „Turska, Bosna, Sandžak“, koje je uslijedilo nakon Azemovićevog razgovora sa Ozuzunom.
- Odmah sam shvatio da su razlog za to lična prijateljstva ministra sa predstavnicima tog udruženja i da je vijest o mojoj posjeti uklonjena upravo na njihov zahtjev. Riječ je udruženju koje okuplja iseljenike uglavnom bošnjačke nacionalnosti i čije su aktivnosti usmjerene ka njima, dok se pitanjem crnogorskih iseljenika uopšte ne bave. Na taj način je i meni i našem udruženju poslata jasna poruka da u tom resoru nijesmo poželjni – navodi Ozuzun.
Ističe i kako ne uspijeva da pronađe bilo kakvo relevantno objašnjenje za takav postupak ministra.
- Prije svega jer predstavljam jedino udruženje koje su crnogorske institucije prethodno nagradile zbog izuzetne promocije Crne Gore. Očekivali smo da će reorganizacijom Direktorata za dijasporu u Ministarstvo dijaspore, ta saradnja biti još intenzivnija, ali nažalost to se nije desilo – kaže Ozuzun.
Naglašava da nema ništa protiv nijednog udruženja niti Azemovićevih susreta sa predstavnicima tih organizacija, ali i da smatra da bi ministar dijaspore Crne Gore morao pokazati adekvatniji odnos prema jedinom iseljeničkom udruženju u Turskoj koje okuplja isključivo ljude sa prostora Crne Gore.
- Naše udruženje broji 40.000 članova. Zgrada našeg udruženja ima jarbol od šest metara na kojem se vijori crnogorska zastava. I to je, iz nekog razloga, zasmetalo nekim drugim udruženjima koja okupljaju sve iseljenike sa prostora ovog regiona - navodi on.
Ozuzun je na čelu Udruženja crnogorskih iseljenika u Burhaniji posljednje tri godine i za to je vrijeme, kaže, ostvario značajnu komunikaciju sa institucijama Crne Gore.
- Imali smo izuzetnu saradnju sa nekadašnjim Direktoratom za dijasporu, od koga smo i dobili nagradu za doprinos promociji Crne Gore u Turskoj. Mi se trudimo konstantno da tu komunikaciju poboljšamo - navodi on.
Crnogorski iseljenici u Turskoj, dodaje Ozuzun, od ovdašnjih institucija očekuju pomoć kako bi se bolje povezali sa svojom maticom i svim građanima Crne Gore. Neki od njih žele, kaže, i da investiraju novac u razvoj ove države.
Ozuzun je u tu svrhu, prilikom svog posljednjeg boravka u Crnoj Gori krajem minule godine, „progutao ponos“ i ponovo posjetio Ministarstvo dijaspore.
Tada ga je, umjesto ministra Azemovića, primio vršilac dužnosti državnog sekretara resora za dijasporu, Jasmin Lukačević, kome je i prenio očekivanja koja naša dijaspora u Turskoj ima od crnogorskih institucija.&nbsp;
<h2>Crnogorci u Turskoj do 2015. godine znali samo za Jugoslaviju</h2>
Tačan broj crnogorskih iseljenika u Turskoj još nije precizno utvrđen, ali se procjenjuje da ih na cijeloj teritoriji te zemlje ima pola miliona.
- Oni su Tursku naseljavali u različitim istorijskim periodima. To se naročito dešavalo poslije Berlinskog kongresa. Sljedeći talas iseljenika uslijedio je nakon dešavanja u Tomaševu kod Bijelog Polja. Veliki broj ljudi je kroz istoriju iz Crne Gore došao u Tursku. U posljednje vrijeme je značajna interna migracija tog stanovništva u okviru Turske - objašnjava Ozuzun.
Navodi i kako je kroz sve te istorijske periode dio naših iseljenika izgubio trag sa svojim korijenima. Zaboravili su odakle seže njihovo porijeklo.
Međutim, 2015. godine Republika Turska je, na osnovu arhivskih zapisa, pokrenula program koji je svima omogućio da utvrde odakle tačno potiče i kako je njihov dolazak evidentiran.
- Do tada smo svi zemlju porijekla deklarisali kao Jugoslaviju, ali je nakon pokretanja tog programa ogroman broj ljudi utvrdio iz koje tačno jugoslovenske republike i kog mjesta potiče - ispričao nam je Ozuzun.
Dodaje i da je pokretanjem Udruženja crnogorskih iseljenika u Burhaniji interesovanje tih ljudi za Crnu Goru značajno poraslo.
- Svi mi želimo da posjetimo mjesto odakle su naši preci došli u Tursku, a u isto vrijeme i da investiramo i ostavimo svoj kapital u Crnoj Gori - zaključuje Ozuzun.
<h2>Djeca crnogorskih iseljeničkih porodica u Burhaniji svake godine posjećuju Crnu Goru i uče crnogorski jezik</h2>
 
Udruženje crnogorskih iseljenika u Burhaniji razvilo je projekat „Crna Gora moja postojbina“, u sklopu koga svake godine značajan broj djece iz crnogorskih iseljeničkih porodica posjećuje Crnu Goru.
Tokom te posjete, objašnjava Ozuzun, oni obilaze crnogorske gradove, uče crnogorski jezik i upoznaju se sa kulturom i istorijom Crne Gore.
- Za razliku od našeg, ostala udruženja nemaju nikakvu aktivnost usmjerenu ka Crnoj Gori. Iako ima sličan projekat, udruženje „Turska, Bosna Sandžak“ djecu nijednom nije dovelo u Crnu Goru nego je dominantno riječ o Bosni - tvrdi Ozuzun.

Ozuzan tvrdi da je Azemoviću bosnjačka dijaspora vaznija od crnogorske

Dijaspora godišnje u Crnu Goru pošalje od 750 do 800 milione eura, uglavnom transferišući novac porodicama, kazao je ministar dijaspore Mirsad Azemović i poručio da će nastojati da podstakne ljude iz dijaspore da više ulažu u biznise i na taj način postanu vidljiviji u društvu.
Azemović je, u intervjuu agenciji MINA, rekao da za pet mjeseci mandata nije uspio da preciznije odredi koliko je ljudi trenutno na prirodnom radu van zemlje ili iseljenika, ali da, prema procjeni, van granica države “živi” još jedna Crna Gora.
On je naveo da će izradom registra, koji Ministarstvo priprema, probati da prikupe tačan broj ljudi koji žive van granica Crne Gore.
- Od prvog dana našeg mandata smo krenuli sa izradom tog registra, znajući da trebamo pribaviti dosta saglasnosti crnogorskih institucija. U završenoj smo, testnoj fazi tog registra i nadam se da će već početkom godine on biti u funkciji - rekao je Azemović.
On je istakao da je prije toga potrebno odraditi promotivnu kampanju tokom koje će predstaviti benefite tog registra i ljudima iz dijaspore ukazati na značaj registracije kako za njih, tako i za državu Crnu Goru.
Prema riječima Azemovića, registar će sadržati osnovne lične podatke, zanimanje i eventualno profesionalne uspjehe, a te podatke će kasnije koristiti za izradu strategije.
- Crna Gora, kao mala država sa oskudnim resursima, nema previše luksuza da ne iskoristi to znanje i vještine koje su ljudi iz dijaspore stekli u zemljama gdje rade. Finansijski aspekt je takođe važan i vrijeme je da ljudi iz dijaspore svoj novac ulažu u Crnu Goru - istakao je Azemović.
U Ministarstvu nemaju ni precizne podatke u kojim državama je crnogorska dijaspora najbrojnija, ali prema mišljenju Azemovića, zemlja regiona, poput Srbije i Bosne i Hercegovine, su na prvom mjestu.
Kako je dodao, Turska je tradicionalno zemlja u kojoj se odlazi iz Crne Gore stotinama godina unazad.
- Što se tiče zapadne Evrope, najviše smo zastupljeni u Švajcarskoj i Njemačkoj, kao i u Luksemburgu. A što se tiče drugih kontinenta, zastupljeni smo u Argentini, Paragvaju, Boliviji, Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi - naveo je Azemović.
On je istakao da je dijaspora jedan od stubova Crne Gore, navodeći da državne finansije dosta počivaju na uplatama koje dijaspora transferiše tokom godine.
- Prema podacima Centralne banke Crne Gore, prosječno od 750 do 800 miliona EUR preko deviznih rezervi slije se u Crnu Goru - rekao je Azemović.
On je kazao da pokušava da promijeni strukturu tih ulaganja.
- Ta ulaganja su više-manje ulaganja koja oni transferišu svojim porodicama koje ovdje žive, a moje namjere i intencije su da ih podstaknem da ulažu u biznise, da ta ulaganja postanu masovnija i da oni sa tim novcem postanu vidljiviji u našem društvu. Jer ipak naša dijaspora nije na dovoljan način reprezentovana u Crnoj Gori - rekao je Azemović.
Govoreći o konkretnim programima i olakšicama kojima se može podstaći povratak ljudi iz dijaspore, Azemović je kao pozitivan naveo primjer Gruzije koja ima program “jedan za jedan”, što znači da na jedan uloženi EUR, jedan učestvuje država.
- Taj program već funkcioniše preko desetak godina i pokazao se kao veoma uspješan. Da bi u Crnoj Gori sproveli takav program, potrebno je da postoji veliki širok konsenzus u Vladi, da se Vlada strateški postavi prema našoj dijaspori - naveo je Azemović.
Kada je riječ o udruženjima dijaspore koja Crnu Goru vide kao svoju matičnu državu, Azemović je kazao da u bazi koja nije do kraja precizna i tačna ima oko 200 registrovanih udruženja, od čega oko 100 sarađuje sa Ministarstvom.
On je podsjetio da je Ministarstvo u prethodnoj godini sa 270 hiljada eura pomoglo ta udruženja.
- U Latinskoj Americi je velika ekonomska kriza i udruženjima u tim zemljama je teško da funkcionišu. Globalno imamo finansijske probleme u svijetu, tako da se trudimo koliko toliko da ih održimo u životu, jer oni su reprezenti i promoteri naše kulture, običaje i tradicije širom svijeta - naveo je Azemović.
Govoreći o utiscima sa svojih posjeta crnogorskim udruženjima dijaspore, Azemović je ukazao da je zadnju posjetu imao udruženjima u Čikagu i Njujorku i da ljudi koji već preko 30 godina žive tamo nijesu zaboravili svoje korijene i svoju zemlju.
- Uvijek se rado vraćaju, žele da Crna Gora bude uspješna država. Prate politička dešavanja u Crnoj Gori i nijesu najsrećniji sa trenutnim dešavanjima. Otprilike poruke su jasne - da Crna Gora ima taj građanski koncept društva i da je žele što prije u Evropskoj uniji (EU) - naveo je Azemović.
Govoreći o najavljenoj izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu, Azemović je kazao da je njegov, ali i stav Bošnjačke stranke čiji je član, da je za to potreben široki konsenzus.
- Mislim da moramo veoma oprezno pristupiti toj temi i naći apsolutnu podršku za neko zakonsko rešenje - rekao je Azemović.
On je kazao da je briga ljudi iz dijaspore da ne izgube status državljana Crne Gore, odnosno da oni žele da se zaštite da bilo kakva zakonska izmjena ne utiče na njihov status.
- Uvjerio sam ih da BS neće nikada glasati što je za štetu dijaspore i da ćemo se truditi da iznađemo rješenja kojim će biti zadovoljno cijelo društvo - rekao je Azemović.
Kako je naveo, Crna Gora je mala država, koja ne može da trpi velike društveno-političke podjele.
- Moramo zdušno raditi u ovih dvije godine, jer nam se ukazala velika i jedinstvena šansa da do kraja mandata Vlade završimo sva pregovoračka poglavlja i napokon uđemo u EU kojoj stremimo od osamostaljenja - rekao je Azemović.
Govoreći o planovima za naredni period, Azemović je ukazao da još nije usvojen budžet, ali da, ako sve bude išlo po planu, osim registra, u budućnosti žele podstaći nove programe.
- Mlađe generacije teže govore naš jezik i njihovi roditelji smatraju da im treba pomoći oko tih kurseva. Tako da ćemo sa institucijama u Crnoj Gori probati da obezbijedimo najbolje predavače i radimo online kurseve toko vikenda u kontinutetu - naveo je Azemović.
On je kazao da će nastaviti da pomažu crnogorska udruženja u dijaspori, i dodao da će, pošto su limitirani budžetom, podržati samo kvalitetne projekte.
- S tim što ću probati da razvojim na dvije faze ta sredstva. Jedna je samo obilježavanje Dana državnosti, a drugi dio će da bude za projekte iz oblasti kulture, tradicije, jezika, sve ono što naša dijastora radi, tako da se ne prožimaju te dvije stvari - rekao je Azemović.
On je kazao da nije zadovoljan ovogodišnjim budžetom koji je opredijeljen za Ministarstvo dijaspore.
- Očekivao sam deleko veći budžet, ali dogovorio sam se sa ministrom finansija da možemo rebalansom budžeta očekivati dodatna sredstva ako utrošimo planirana - zaključio je Azemović.

Azemović: Dijaspora godišnje u Crnu Goru pošalje do 800 milione eura, podsticaćemo veća ulaganja

Sjedinjene Američke Države ponudile su Poljskoj prodaju 250 korišćenih oklopnih transportera Strajker iz zaliha jedinica američke vojske koje se planiraju povući iz Evrope za simboličnu cijenu od dolara, piše UNN.
Poljski zamjenik premijera i ministar nacionalne odbrane Vladislav Kosiniak-Kamiš potvrdio je ovu informaciju, te dodao da se Varšava priprema prihvatiti ovu ponudu čim se dogovori logistika.
Prema njegovim riječima, prema predloženom planu, oklopna vozila Strajker koja se trenutno nalaze u Evropi biće prebačena u Poljsku umjesto da budu vraćena u Sjedinjene Američke Države nakon smanjenja američke vojne prisutnosti.
Ponuda je već odobrena od Generalštaba poljskih oružanih snaga, što je neophodan uslov za realizaciju ovakvih dogovora.
Vjerovatno je da će vozila Strajker djelimično pokriti potrebe kopnenih snaga koje bi mogle biti zadovoljene vozilima pješačke borbene jedinice Rosomak, smanjujući potrebu za novim domaćim narudžbama.
Trenutno vojska Poljske raspolaže sa više od 900 pješačkih borbenih vozila Rosomak, koja se proizvode u Poljskoj u modernizovanoj verziji sa kupolom ZSSW-30. Krajem novembra, poljska vojska je primila novu seriju ovih oklopnih vozila.
Ministar je izjavio da je što više oružja poljske trupe imaju, to bolje, te da je cijena u ovom slučaju više nego privlačna. Takođe je napomenuo da savladavanje različitih tipova opreme priprema poljske vojnike za saradnju sa saveznicima, od kojih neki takođe koriste Strajker.
Šef Generalštaba poljskih oružanih snaga, general Visłav Kukula je odbacio strahove da bi uvođenje novog tipa opreme moglo omesti razvoj poljske odbrambene industrije. U dogovoru sa Sjedinjenim Državama, sljedeći korak biće direktna inspekcija tehničkog stanja.
Prema riječima generala, ako bezbjednosna situacija ostane nepromijenjena, konačna odluka trebala bi biti donesena u drugoj polovini 2026. godine.

Amerikanci ponudili Poljskoj 250 oklopnih transportera za jedan dolar

Novozelanđanka Alis Robinson pobjednica je trećeg veleslaloma sezone alpskih skijašica, koji je za Svjetski kup vožen danas u kanadskom Tremblanu.
Ona je bila vodeća i nakon prve vožnje, a do pobjede došla je u ukupnom vremenu dva mnuta, 16 sekundi i 18 stotinki.
Robinson je u istoj disciplini slavila ove sezone i u Koper Mauntajnu, a u Tremblanu zabilježila je šestu pobjedu.
Kao drugoplasirana završila je Hrvatica Zrinka Ljutić, sa 94 stotinke zaostatka.
To je njen prvi podijum ove sezone, ukupno deseti u karijeri.
Pobjedničko postolje kompletirala je Kanađanka Valeri Grenije koja je sekundu bila sporija od pobjednice.
Na četvrtom mjestu završila je Švajcarkinja Kamil Rast, peta je bila Francuskinja Klara Direz, a šesta Amerikanka Mikaela Šifrin.
Robinson je trijumfom u Tremblanu preuzela vođstvo u poretku veleslaloma sa 232 boda.
Austrijanka Julija Šajb, pobjednica veleslaloma u Zeldenu, je druga sa 180, dok je treća Ljutić sa 142 boda.
U generalnom plasmanu Svjetskog kupa zauzima čelnu poziciju zauzima Šifrin sa 408 bodova.
Druga je Italijanka sa albanskim pasošem Lara Kolturi sa 286, a treća Lena Dir iz Njemačke sa 234 boda.

Robinson pobijedila u Tremblanu, Ljutić drugoplasirana

Šef poljske diplomatije Radoslav Sikorski poručio je danas američkom milijarderu Ilonu Masku, koji je pozvao na likvidaciju Evropske unije, da odleti na Mars, jer tamo nema cenzure nacističkih pozdrava.
Mask je poslije kazne od 120 miliona eura koju njegova mreža Iks mora da plati zbog kršenja propisa u EU prvo pozvao na likvidaciju Unije i povratak suvereniteta državama članicama, a poslije je u drugoj poruci upitao koliko vremena je ostalo do propasti EU.
- Odleti na Mars. Tamo nema cenzure nacističkih pozdrava - reagovao je na to pitanje, isto na mreži Iks, šef poljske diplomatije i vicepremijer Sikorski, aludirajući na to što je Mask na taj (nacistički) način podigao ruku tokom inauguracije američkog predsjednika Donalda Trampa.
Prije toga Sikorski je danas, povodom ruskih pohvalnih reakcija na prvu Maskovu poruku o likvidaciji EU i povratku suvereniteta državama članicama, poručio da je sada jasno i onima koji možda još sumnjaju čemu služi cijela ta priča protiv EU, sa zahtjevom da se vrati suverenitet nacionalnim državama.
- Ako neko još sumnja u to kome služi cijela anti EU priča o suverenitetu. Onima koji žele da zarađuju na sijanju mržnje i onima koji hoće da osvoje Evropu - prokomentarisao je Sikorski.

Šef poljske diplomatije predložio Masku da odleti na Mars, jer "tamo nema cenzure nacista"

Gotovo dvije trećine Amerikanaca želi da SAD nastavi slati oružje Ukrajini, čak i dok administracija američkog predsjednika Donalda Trampa ponovo pokušava pregovarati o okončanju skoro četverogodišnjeg rata, pokazala je nova anketa o prioritetima nacionalne sigurnosti.
Anketa Reagan National Defense Survey pokazala je da 64 odsto Amerikanaca podržava slanje smrtonosne pomoći vladi u Kijevu, devet procentnih poena više nego prošle godine i najviši nivo podrške od početka ruske invazije u februaru 2022.
Nešto više (65 odsto) podržava isporuku krstarećih raketa dugog dometa, poput Tomahavka, kako bi se omogućili napadi duboko unutar ruskog teritorija, dok 68 odsto podržava prodaju američkog oružja evropskim saveznicima koji bi ga potom isporučili Ukrajini.
Za razliku od 2024. godine, većina republikanaca (59 odsto) sada podržava slanje oružja Ukrajini u borbi protiv ruske invazije, u odnosu na 44 odsto prošle godine. Tri četvrtine demokrata podržava pomoć Ukrajini, što je porast sa 68 odsto u odnosu na godinu ranije.
Po drugim pitanjima koja se odnose na najsmrtonosniji evropski sukob od Drugog svjetskog rata, pluralnost Amerikanaca (45 odsto) podržava potpuno teritorijalno oslobođenje Ukrajine od Rusije, dok 23 odsto smatra da bi Kijev trebao ustupiti teritoriju u zamjenu za garancije mira i sigurnosti, a 22 odsto podržava prekid vatre duž trenutnih linija fronta.
U međuvremenu, skoro sedam od deset Amerikanaca (69 odsto) podržava da SAD i Evropa Ukrajini daju kolektivnu sigurnosnu obavezu sličnu NATO članu 5, a gotovo tri četvrtine (74 odsto) podržava uspostavljanje demilitarizirane zone pod kontrolom evropskih snaga uz podršku američke zračne moći.
Rezultati ankete objavljeni su dva dana nakon što su Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof i predsjednikov zet Džared Kušner razgovarali s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Kremlju.
Njih dvojica trebali su u četvrtak naveče informirati ukrajinsku delegaciju u Miamiju, ali za sada nema informacija o tome kako su ti razgovori protekli.

Rekordan broj Amerikanaca podržava slanje oružja u Ukrajinu

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Privremeno obustavljene blokade na Kruševom ždrijelu: "Naša mala pobjeda tek korak ka onome što će se desiti kroz sudske i druge procese"

06.12.
12:56h
Kada mi je čuvena Ana Vuković pročitala dio krivične prijave MUP-a RCG, koju je potpisao onomad Dževad Kožar, a odobrio Rajko Malović, u kojoj je pisalo da sam Moldavku S.Č. kupio u Baru za 2000 maraka (malo li je) od Bajrama Orahovca, vjerujte mi na riječ, manje sam bio iznenađen od onoga što sam čuo juče.
Kada su mi dvojica specijalnih tužilaca nakon što je saslušan posljednji svjedok u krivičnom predmetu protiv Ubović Ranka i Ivanović Vladana i nakon što sam im kazao da obavijeste sudije da je otpao pritvorski osnov, kazali - citiram:
"A, ne, postoje i neki uslovni razlozi za njega".
Dakle, drage kolege, na znanje vam.
Da postoje razlozi za pritvor i van norme iz člana 175 ZKP. Čisto da ste upućeni.
Dobro, nigdje nikada zakoni svjetski to ne pominju, ali smo ih juče uveli.
Koji ti je pritvorski osnov, pita pritvorenik cimera u Spužu. Ovaj odgovara - uslovni.
Onda onome ko je postavio pitanje ne bude dobro. Iako je, recimo, po zanimanju šumar.
Priznajem.Na mah sam pomislio da su Ubović i Ivanović možda tražili da ostanu i kad osnov određen rješenjem o određivanju pritvora otpadne.
Jednostavno, dopalo im se. I sljedstveno tome, ne izlazi otud.
Meni je iskreno samo jedno žao. A to je što pristojni, obrazovani i uljudni momci koji znaju svoj posao - tako olako bez neke, gaje kod sebe nagon koji zbog funkcije koje obnašaju može da bude pretežak za ljude.
Ili to zavisi - ko su ljudi. Ko je čovjek.
Ugodi zakonu - a ne nekim ljudima. Makar bili Demokrate.
P.S: Pekić u "Kako upokojiti vampira" napisa "Najbolje ideje se često dave u odvratnom mulju lojalnog odobravanja".
I jedna digresija za P.S.2: 
Pročitao sam juče saopštenje za javnost B. Bogdanovića oko Aca Mijajlovića i protesta povodom masakra na Cetinju i iznova se sjetih Kundere: "Na Vroclavskom trgu jedan čovjek povraća. Potpuno te razumijem, dobaci mu prolaznik".

Uslovni razlog za pritvor

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević pozvao je potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića da primi na razgovor mještane Botuna koji danima protestuju protiv gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Knežević je jutros pozvao sve Zećane da krenu ka Botunu, navodeći da policija očigledno priprema intervenciju time što je zaustavila saobraćaj za teretna vozila.
Međutim, ubrzo su se oglasili iz policije apelujući da se ne unosi panika među građanima i pojašnjavajući da njihove aktivnosti nemaju veze sa situacijom u Botunu, već da sprovode akciju kodnog naziva "Šljunak u cilju sprječavanja nelegalne ekploatacije i prevoza pijeska.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fup-nakon-knezeviceve-objave-ne-plasirati-neprovjere-informacije-sprovodimo-plansku-akciju&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ipak, u Botunu se okupio veliki broj građana, a među njima je i lider DNP-a koji je okupljenim novinarima pokazao dopis upućen krajem avgusta v.d. direktora policije Lazaru Šćepanoviću, a koji je, navodi, ostao bez odgovora.
- Nema laži, nema prevare u Zeti. S potpisima građana Botuna 28. avgust,a na svetac, uputili smo poziv gospodinu Šćepanoviću s potpisima građana Botuna. Tri mjeseca je prošlo, pa da živi u Pekingu, a da su Botunjani pješke krenuli, sreli bi se dosad - naglasio je Knežević.
On je pitao Šćepanovića da li Botunjani zaslužuju da budu primljeni na razgovor? 
- A, pošto vidimo da ih ignoriše gospodin Milojko Spajić, kao i Šćepanović, prinuđeni smo da zamolimo gospodina Bečića da ih primi na razgovor, jer je naš Zećanin, i da porazgovara s ovim ljudima - kako bi splasnule tenzije - poručio je Knežević.
Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište.
Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja.
Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti.
Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta.
– Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on.
Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost.
Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić.
– Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić.
Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Tag: mirsad-azemovic