Rusija će zatražiti značajne izmjene nacrta mirovnog plana koji su dogovorile Ukrajina i Sjedinjene Američke Države, tvrdeći da predloženi dokument ne uzima u obzir ključne ruske interese. Izvor iz Kremlja naveo je za Bloomberg da Moskva plan od 20 tačaka vidi samo kao polaznu osnovu za dalje pregovore.
Prema tom izvoru, ruska strana smatra da plan ne sadrži važne odredbe za Rusiju, posebno kada je riječ o garancijama da se NATO neće dalje širiti na istok, kao i o neutralnom statusu Ukrajine u slučaju njenog članstva u Evropskoj uniji. Moskva traži i ograničenja veličine ukrajinskih oružanih snaga, jasne garancije za status ruskog jezika u Ukrajini, ukidanje zapadnih sankcija i rješavanje pitanja ruske imovine zamrznute na Zapadu.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prethodno je predstavio plan od 20 tačaka, naglasivši da Ukrajina ne pristaje na odricanje od članstva u NATO-u, ali da je spremna na određene teritorijalne i bezbjednosne kompromise. Nacrt sporazuma predviđa sigurnosne garancije SAD-a i evropskih država, obnavljanje sankcija u slučaju nove ruske agresije, kao i poslijeratni ekonomski oporavak Ukrajine.
Kontrola teritorija ostaje najspornije pitanje, a Zelenski je najavio mogućnost nacionalnog referenduma kao konačne potvrde mirovnog sporazuma, uz uslov trajnog prekida vatre. Moskva je poručila da će svoje naredne poteze definisati nakon daljih kontakata s američkom stranom, ističući da ne želi javno raspravljati o detaljima pregovora.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Putin odbacuje novi mirovni plan: Rusija traži izmjene mirovnog plana SAD-a i Ukrajine

Predsjednik Ukrajine predstavio je revidirani mirovni plan od 20 tačaka, o kojem se trenutno razgovara sa Sjedinjenim Američkim Državama, prenosi Kyiv Post, navodeći da je Volodimir Zelenski detalje iznio tokom susreta s novinarima.
Revidirani nacrt sadrži određene elemente originalnog plana od 28 tačaka – poput ograničenja ukrajinskih oružanih snaga u mirnodopskim uslovima – dok su izostavljene odredbe kao što je odricanje od svih pravnih sredstava u vezi sa ratnim zločinima.
Zelenski je potvrdio da je plan od 20 tačaka jedan od četiri dokumenta koji su u pripremi, uz trilateralni sporazum o bezbjednosnim garancijama (Ukrajina, Sjedinjene Američke Države i Evropa), bilateralni sporazum o bezbjednosnim garancijama sa SAD-om, kao i Mapu puta za prosperitet, razvijenu u saradnji s Vašingtonom, koja bi trebalo da usmjerava obnovu i ekonomski razvoj do 2040. godine.
Revidirani nacrt od 20 tačaka:
<ol>
 <li>Potvrda suvereniteta Ukrajine;</li>
 <li>Sporazum o nenapadanju između Rusije i Ukrajine, uz nadzor linije kontakta;</li>
 <li>Bezbjednosne garancije;</li>
 <li>Ograničenje ukrajinskih oružanih snaga u miru na 800.000 pripadnika;</li>
 <li>SAD, NATO i Evropa pružaju Ukrajini bezbjednosne garancije zasnovane na klauzuli kolektivne odbrane iz člana 5 NATO-a. Nova ruska invazija bila bi dočekana vojnim odgovorom i obnovljenim sankcijama;</li>
 <li>Rusija će zakonima propisati politiku nenapadanja prema Evropi i Ukrajini;</li>
 <li>Ukrajina će u određenom trenutku postati članica EU, uz planove za utvrđivanje datuma pristupanja;</li>
 <li>Globalni razvojni paket koji će biti definisan posebnim investicionim sporazumom;</li>
 <li>Osnivanje više fondova za rješavanje pitanja obnove (cilj: 800 milijardi dolara);</li>
 <li>Ubrzanje sporazuma o slobodnoj trgovini između Ukrajine i SAD-a;</li>
 <li>Nenuklearni status Ukrajine (bez nuklearnog oružja);</li>
 <li>(Sporne odredbe) Nuklearna elektrana Zaporožje: SAD nude trilateralni aranžman sa Amerikom kao glavnim upravljačem, dok Kijev predlaže podjelu proizvodnje 50/50 između SAD-a i Ukrajine, pri čemu bi SAD odlučivale o raspodjeli električne energije;</li>
 <li>Obrazovni programi u školama radi promovisanja razumijevanja i tolerancije različitih kultura, kao i suzbijanja rasizma i predrasuda;</li>
 <li>(Sporne odredbe) Teritorije: Jedna opcija predviđa povlačenje Rusije iz Dnjepropetrovske, Nikolajevske, Sumske i Harkovske oblasti, dok bi Ukrajina zadržala svoje položaje u Donjeckoj, Luganskoj, Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti.</li>
 <li>Rusija zahtijeva da se Ukrajina povuče iz Donjecka, dok SAD predlažu kompromis u vidu slobodne ekonomske zone. Ukoliko sporazum o „zadržavanju pozicija“ propadne, slobodna ekonomska zona bi zahtijevala referendum, a kompletan dokument bi potom bio podvrgnut glasanju;</li>
 <li>Rusija i Ukrajina se obavezuju da sporazume neće mijenjati silom;</li>
 <li>Rusija neće sprečavati Ukrajinu u korišćenju rijeke Dnjepar i Crnog mora u komercijalne svrhe. Kinburnska kosa biće demilitarizovana;</li>
 <li>Razmjena zarobljenika po principu „svi za sve“, povratak civila, djece i političkih zatvorenika;</li>
 <li>Ukrajina mora održati izbore ubrzo nakon potpisivanja sporazuma;</li>
 <li>Sporazum će biti pravno obavezujući, a njegovu primjenu nadziraće Savjet za mir, na čijem čelu će biti predsjednik SAD-a Donald Tramp;</li>
</ol>
Nakon saglasnosti svih strana, odmah stupa na snagu potpuni prekid vatre.
Iako Kijev i Vašington navode da je nacrt uglavnom završen, zvaničnici s obje strane priznaju da su pojedine odredbe i dalje neprihvatljive i da je trajni prekid vatre još daleko.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov juče je odbacio tvrdnje o „proboju“ u mirovnim pregovorima koje je iznio potpredsjednik SAD-a Džej Di Vens.
Ratni izbori
Zelenski je nagovijestio napredak u izmjenama zakona kako bi se omogućilo održavanje izbora tokom ratnog stanja.
U utorak je ukrajinski parlament odobrio formiranje međupartijske radne grupe za izradu jednokratnog zakona koji bi regulisao izbore tokom vanrednog stanja, s ciljem odgovora na rastuća međunarodna i domaća pitanja o očuvanju demokratskih procesa u uslovima rata s Rusijom.
Nacrt predviđa jednokratni izuzetak prilagođen ratnim okolnostima, dok Kijev insistira da Sjedinjene Američke Države moraju obezbijediti bezbjednost ukoliko žele održavanje izbora u Ukrajini, što podrazumijeva prekid vatre uz posredovanje SAD-a.
Odgovor Moskve na plan od 20 tačaka očekuje se tokom dana, kazao je Zelenski, dodajući da bi izbori u Ukrajini mogli biti organizovani nakon potpisivanja mirovnog sporazuma.
&nbsp;

Mirovni plan Ukrajine u 20 tačaka: Sporazum, teritorije i izbori pod nadzorom SAD-a

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski objavio je da se ukrajinski pregovarački tim vraća iz Sjedinjenih Američkih Država, te da je početni nacrt sporazuma o miru sa Rusijom završen.
- Naš pregovarački tim se sada vraća iz Majamija. Stići će tokom noći, a detalje ću imati ujutru. Po mom mišljenju, sve što je bilo moguće uraditi za početne nacrte već je urađeno. Plan ima 20 tačaka. Za sada nije sve savršeno, ali plan postoji. Postoje bezbjednosne garancije – između nas, Evropljana i Sjedinjenih Američkih Država. Okvirni dokument. Postoji i poseban dokument između nas i Sjedinjenih Država – bilateralne bezbjednosne garancije - objavio je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski na društvenoj mreži X.
Smatra da sve mora biti razmotreno u Kongresu SAD, "pri čemu će određeni detalji i aneksi ostati povjerljivi.&nbsp;
- Od danas, sve ovo djeluje prilično čvrsto i dostojanstveno. Za sada su to, međutim, radni nacrti koje je pripremila naša vojska. Važno je da su razvijeni od strane nas i Sjedinjenih Američkih Država. To ukazuje da smo veoma blizu stvarnog ishoda. Takođe razvijamo i prvi nacrt sporazuma o obnovi Ukrajine. Ekonomska strategija - objavio je Zelenski.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZelenskyyUa%2Fstatus%2F2003163327988474201%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2003163327988474201%7Ctwgr%5E8152c4a80919e621a4486af19c9c22453280048c%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
On je dodao kako postoje određene stvari u sporazumu koje nisu spremni da prihvate, ali da postoje i uslovi "koje Rusi nisu spremni da prihvate".
- Amerikanci trenutno nastavljaju pregovore sa ruskim predstavnicima. Održaće razgovore, a zatim ćemo od njih dobiti povratne informacije. Sa naše strane, dobili su sve informacije - napisao je predsjednik Ukrajine.

Zelenski: Osnovni okvir mirovnog plana nije savršen, ali postoji

Verzija mirovnog prijedloga, koji su ukrajinski i evropski zvaničnici podnijeli Vašingtonu, sadrži klauzulu u kojoj se navodi da Ukrajina mora postati članica Evropske unije do 1. januara 2027. godine, objavio je Fajnenšel tajms.
Plan je revidirana verzija prijedloga Donalda Trampa o okončanju rata, a novi nacrt se pojavio u trenutku kada američki predsjednik pojačava pritisak na predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog da pristane na mirovni sporazum, prenosi Ukrajinska pravda.
- Pristupanje Ukrajine Evropskoj uniji do 1. januara 2027. godine je navedeno u najnovijem nacrtu mirovnog prijedloga, koji su ukrajinski i evropski zvaničnici predstavili Vašingtonu - piše Fajnenšel tajms, pozivajući se na diplomate upoznate sa dokumentom, bez preciziranja koji evropski akteri podržavaju tako radikalno ubrzano pristupanje.
Zvaničnici koji podržavaju ambicije Ukrajine da što pre uđe u EU rekli su da Evropska komisija sada razumije da ne bi trebalo da ometa mirovni proces zalaganjem protiv brzog članstva Kijeva. Ukrajina, međutim, nije završila nijedno od 36 poglavlja u pregovorima o pristupanju EU, pa bi takav raspored narušio princip prijema novih članica koji se zasniva "na zaslugama“.
Upoznati sa mirovnim planom rekli su da bi to primoralo Brisel da preispita cio proces proširenja, uključujući i donošenje odluke kada bi nove članice dobile pristup fondovima EU i pravo glasa.

Klauzula verzije mirovnog prijedloga: Ukrajina mora postati članica EU do 1. januara 2027.

Delegacije SAD-a, Ukrajine i evropskih zemalja raspravljaju o novom planu za kraj rata u ovoj zemlji, a Vašington Post je objavio pojedine detalje o ovom prijedlogu.
Iako je daleko od gotovog prijedloga, ovaj plan bi trebalo da ima 20 tačaka, te je nešto drugačiji od ranijeg prijedloga koji nije dobio podršku Ukrajine, ali ni njenih evropskih partnera.
Prema ovom planu, na liniji fronta bi se uspostavila demilitarizovana zona, po uzoru na onu koja razgraničava Sjevernu i Južnu Koreju.
S obje strane ove linije bi se još napravila tampon zona u kojoj bi teško naoružanje bilo zabranjeno.
Drugi djelovi ovog plana uključuju odgodu rasprave o spornim djelovima teritorije, ostanak nuklearne elektrane Zaporožje pod ruskom kontrolom, članstvo Ukrajine u EU do 2027. godine, te zaštitu suvereniteta Ukrajine od bilo kakve ruske mogućnosti veta u budućim sigurnosnim aranžmanima.
Što se tiče djelova koji još nisu dogovoreni, najviše se pregovara o budućoj veličini ukrajinske vojske.
Do početka ruske agresije, maksimalan broj vojnika bio je 600.000, a pregovara se o potencijalnom povećanju na 800.000, s tim da je stav ukrajinske delegacije da neće prihvatiti bilo kakav limit na broj vojnika.
Rekonstrukcija Ukrajine nakon rata je također tema, a postoje dva prijedloga koja su iznijeli zvaničnici SAD-a. Jedan od njih je da se iskoristi 100 milijardi dolara ruske zamrznute imovine, dok je drugi da se, u saradnji sa Svjetskom bankom i firmom Blackrock, uspostavi fond koji bi, prema procjeni, mogao iznositi 400 milijardi dolara.
Naravno, ovo su samo djelovi plana, a kompletan prijedlog još nije finaliziran. Nije poznato da li i ruski zvaničnici učestvuju u formiranju ovog plana.

Evropljani i Amerikanci uskoro predstavljaju novi plan: Čeka li Ukrajinu korejski scenario?

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Američki šef diplomatije Marko Rubio i šef kancelarije ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i čelnik ukrajinske delegacije Andrij Jermak otkrili su detalje sastanaka u Ženevi, jednog od najznačajnijih današnjih političkih događaja u svijetu.
Rubio je izjavio da su sastanci bili "najproduktivniji i najznačajniji dosad u cijelom ovom procesu otkako smo uključeni", prenosi Sky News.
Otkrio je da se mijenjaju neke tačke predloženog mirovnog plana od 28 tačaka, ali je istakao da još ima posla te da bi tokom dana moglo biti još informacija.
- Imamo vrlo dobar radni proizvod koji je već izgrađen na temelju doprinosa svih uključenih relevantnih strana, i sada smo prošli kroz neke od tih stavki, tačku po tačku. I mislim da smo postigli dobar napredak. Naši timovi su sada otišli u svoje sobe dok radimo na nekima od prijedloga koji su nam ponuđeni. Dakle, radimo na tome, unosimo promjene u nadi da ćemo dodatno smanjiti razlike i približiti se nečemu s čime su i Ukrajina i SAD vrlo zadovoljni - rekao je Rubio, prenosi Jutarnji.hr.
Jermak je zahvalio "velikim prijateljima", kako je nazvao SAD i američkog predsjednika Donalda Trampa. Složio se da je sastanak bio vrlo produktivan.
- Postigli smo vrlo dobar napredak i krećemo se prema pravednom i trajnom miru. Ukrajinski narod zaslužuje i želi ovaj mir više od ikoga. Rad se nastavlja, Ukrajina će angažovati i naše evropske prijatelje - rekao je on.
<h2>Tramp optužio Ukrajinu da je nezahvalna</h2>
Američki predsjednik izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.
- Ukrajinsko "rukovodstvo" je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO, za distribuciju Ukrajini - rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Šefovi američke i ukrajinske delegacije nakon sastanka: "Mijenja se mirovni plan"

Šefica diplomatije Evropske unije Kaja Kalas izjavila je da Rusija „nema zakonsko pravo“ da zahtijeva ustupke od Ukrajine u okviru predstojećih mirovnih pregovora, prenio je Skaj njuz.
Kalas je naglasila da „svi žele da se rat završi", ali da je presudno važno kako će se završiti.
- Rusija nema zakonsko pravo da traži bilo kakve ustupke od zemlje koju je napala. Ovo je veoma opasan trenutak za sve nas - poručila je ona.
Ona je navela da Evropa ima „jasan plan" za Ukrajinu, u trenutku kada su u opticaju novi predlozi predsjednika SAD Donalda Trampa za rješavanje sukoba.

Kalas o mirovnom planu: Rusija nema pravo da traži ustupke od zemlje koju je napala

Vođa vojnog krila Hamasa u Gazi, kako se navodi, odbio je mirovni plan predsjednika SAD Donalda Trampa za okončanje rata u Gazi i odlučan je da nastavi borbu protiv Izraela.
Iz al Din al Hadad, koji je navodno imao ključnu ulogu u napadu na Izrael 7. oktobra 2023. godine, smatra da je dogovor osmišljen da dokrajči Hamas - bez obzira na to da li ga pokret prihvati ili ne, javlja "Daily Mail".
Tramp je u utorak dao Hamasu rok od tri do četiri dana da prihvati mirovni plan, koji je Izrael već odobrio, upozorivši na "vrlo tužan kraj" ako grupa odbije prijedlog.
Trampov mirovni plan za Gazu u 20 tačaka predviđa da islamistička militantna organizacija mora da se razoruža, oslobodi taoce u roku od 72 sata i pristane na prekid vatre.
Takođe zahtjeva da Izrael oslobodi određeni broj palestinskih zatvorenika i povuče se iz Pojasa Gaze, kako bi se uspostavila prelazna vlada pod vođstvom međunarodnog tijela - što znači da Hamas neće imati vlast u budućnosti te enklave.
Prema navodima BBC-ja, to je neprihvatljivo za Al Hadada, koji je odlučan da nastavi borbu.
Vjeruje se da su članovi Hamasa podijeljeni po pitanju prihvatanja plana - dok su pojedini članovi političkog rukovodstva u Kataru spremni da ga prihvate uz određene izmjene.
Međutim, ti zvaničnici imaju malo uticaja na odluku, jer nemaju kontrolu nad taocima koje drži Hamas.
Oko 48 talaca i dalje se nalazi u Gazi, a vjeruje se da je oko 20 još uvijek živo.
Zahtjev da svi taoci budu oslobođeni u roku od 72 sata shvata se kao ključna prepreka za terorističku grupu, budući da bi takav potez značio odustajanje od njihovog jedinog aduta za pregovore, prenosi Nova.
Druge vođe Hamasa ne vjeruju Izraelu i smatraju da Trampova administracija neće moći da zaustavi premijera Benjamina Netanjahua da ponovo pokrene vojnu kampanju - posebno nakon nedavnog neuspjelog atentata na visoke zvaničnike Hamasa u Dohi, izvedenog prošlog mjeseca bez odobrenja SAD, prenosi Nova.

Hamas odbio Trampov plan za Gazu

Hamas ostaje otvoren za sve predloge za okončanje rata u Gazi, uz zaštitu palestinskih interesa i potpuno povlačenje izraelske vojske iz Gaze, izjavio je danas za BBC visoki zvaničnik te palestinske militantne grupe i naglasio da je pitanje njenog razoružavanja "crvena linija".
"Hamas ostaje otvoren za razmatranje svakog predloga koji bi mogao da okonča rat u Gazi, ali svaki sporazum mora da zaštiti palestinske interese, obezbijedi potpuno izraelsko povlačenje iz Gaze i okonča rat", rekao je zvaničnik.
Na pitanje o razoružavanju te grupe, zvaničnik je rekao da je to za Hamas "crvena linija".
- Oružje palestinskog pokreta otpora crvena linija sve dok traje okupacija. Pitanje naoružanja može se razmatrati samo u okviru političkog rješenja koje garantuje uspostavljanje nezavisne palestinske države u granicama iz 1967. godine- upozorio je on.
Prethodo je zvaničnik Hamasa Mahmud Mardavi u izjavi za Al Džaziru rekao da ta palestinska militantna grupa još nije primila pisani plan za mir u Gazi.
On je naveo da predlog SAD za Gazu predstavljen na konferenciji za novinare nakon sastanka američkog predsjednika Donalda Trampa i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua "naginje izraelskoj perspektivi".
Tramp je ranije danas izjavio da se izraelski premijer Benjamin Netanjahu tokom razgovora u Bijeloj kući, saglasio sa američkim planom za okončanje rata u Pojasu Gaze i upozorio da će podržati Netanjahua i Izrael u uništenju te militantna palestinske grupe ako ona odbije mirovni predlog.
Mirovnim planom Bijele kuće za Gazu koji je danas objavila Bijela kuća predlaže se kraj sukoba između Izraela i pripadnika palestinske militantne grupe Hamas, kao i povratak svih talaca koje ta grupa drži, živih i mrtvih, u roku od 72 sata nakon što Izrael javno prihvati sporazum.
Prema planu, ako se obije strane saglase sa predlogom, rat u Pojasu Gaze "će se odmah završiti".
Izraelske snage će se povući na dogovorene linije kako bi se pripremile za oslobađanje talaca, a kada svi taoci budu oslobođeni, Izrael će osloboditi 250 Palestinaca koji služe doživotne kazne zatvora i 1.700 stanovnika Gaze koji su pritvoreni nakon početka rata 7. oktobra 2023. godine, navodi se pored ostalog u planu.

Hamas o Trampovom planu: Otvoreni smo za mir, uz potpuno povlačenje izraelske vojske, razoružavanje im je ''crvena linija''

Ukrajina se priprema da potpiše mirovni sporazum od 20 tačaka sa Sjedinjenim Američkim Državama, dok bi SAD trebalo da potpišu poseban dokument s Rusijom, izjavio je ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha u intervjuu za ukrajinski portal Evropska pravda.
Ministar je takođe kazao da je došlo do kvalitativne promjene u razgovorima s Rusijom, jer ruski predstavnici više ne drže pseudoistorijska predavanja.
Sibiha je pojasnio da je sporazum od 20 tačaka, koji je u središtu mirovnog procesa, bilateralni dokument.
- Ako govorimo isključivo o ovom okviru od 20 tačaka, riječ je o bilateralnom dokumentu koji će potpisati SAD i Ukrajina. Sa Rusijom će, međutim, sporazum potpisati SAD. To je struktura o kojoj se trenutno raspravlja, ali razgovori još traju. Cijeli proces je u toku - rekao je Sibiha.
Na pitanje o evropskoj uključenosti u odobravanje mirovnih dokumenata, Sibiha je odgovorio da je Evropa „prisutna u mirovnom procesu i u sporazumima o bezbjednosnim garancijama“.
- Ono što je važno jeste da se koristi termin "bezbjednosne garancije", a ne "uvjeravanja" ili slični izrazi - dodao je on.
Sibiha je naglasio da bezbjednosne garancije moraju biti pravno obavezujuće.
- Važno je da postoji saglasnost o potrebi ratifikacije garancija, uključujući ratifikaciju u američkom Kongresu - izjavio je on.
Ranije je Sibiha kazao da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski spreman da se lično sastane s ruskim liderom Vladimirom Putinom kako bi se riješila dva ključna pitanja u mirovnim pregovorima.

Ukrajinski ministar: Mirovni sporazum od 20 tačaka potpisujemo sa SAD-om, ne s Rusijom

Iran je u utorak izdao obavještenje vazduhoplovcima (NOTAM) za vazdušnu navigaciju zbog vojne aktivnosti s bojevim gađanjem u vazdušnom prostoru duž Hormuškog moreuza, izvještava "Anadolija".
U obavještenju se navodi da će se vojna aktivnost s bojevim gađanjem sprovoditi u blizini Hormuškog moreuza kao dio vojnih vježbi.
Navodi se da će se vojne aktivnosti odvijati između 27. i 29. januara unutar kružnog područja radijusa od pet nautičkih milja.
Dodaje se da će vazdušni prostor u određenom području, od visine tla do 25.000 stopa, biti ograničen i opasan tokom trajanja vježbi, prenosi "MiddleEastMonitor".

Iran izdao obavještenje o vazdušnom prostoru za vojne vježbe

Studenti u blokadi beogradskih visokoškolskih ustanova organizovali su danas, 27. januara na Svetog Savu skup pod nazivom „Znanje je moć“. Skup, koji je okupio više hiljada ljudi, počeo je u 18 sati ispred zgrade Rektorata na Studentskom trgu, nastavljen kroz protestnu šetnju do Hrama Svetog Save, gdje je presječen slavski kolač i održano 16 minuta tišine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260127210136_eaeb9357a83f55500df2a9f5914d5260ee1f7bb0536a8d471e4c5aec26abe4ad.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260127210136_eaeb9357a83f55500df2a9f5914d5260ee1f7bb0536a8d471e4c5aec26abe4ad" data-rendition-name="original" width="6927" height="4618" loading="lazy" alt='Skup "Znanje je moć"'> <figcaption>Skup "Znanje je moć"(Photo: AP/Darko Vojinović)</figcaption> </figure>  Novi skup studenti su najavili za Sretenje 15. februara, u Šumadiji. Studenti su poručili da država treba da počiva na obrazovanju, zbog čega ne čudi što su odabrali da dan skupa bude kada i školska slava. <div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDUBk3QbjUK0%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Ispred Rektorata večeras su govorili studenti, srednjoškolci, nastavnici, profesori i rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić, koji je poručio da nijedna vlast, kao ova sada, nije postupala prema članovima akademske zajednice ovako „osiono, osvetnički i zlobno“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260127210136_c2635c9dd10fa83cce49e806a14dfdc855dff059b3fcf030ce4f4b54a4cfd0f6.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260127210136_c2635c9dd10fa83cce49e806a14dfdc855dff059b3fcf030ce4f4b54a4cfd0f6" data-rendition-name="original" width="5586" height="3724" loading="lazy" alt='Skup "Znanje je moć"'> <figcaption>Skup "Znanje je moć"(Photo: AP/Darko Vojinović)</figcaption> </figure>  - Nijedna vlast nije bila ovako osilna i zlobna prema akademskoj zajednici jer akademska zajednica nije htela da ćuti… Ona svojom izopačenošću i zlobom udara na Univerzitet, udara na one koji su posvećeni obrazovanju, mladost i budućnost Srbije koja nije njihova, na dvije najvrjednije kategorije društva, najmlađe i najobrazovanije. Smetaju im jer ne žele da ćute i žele na ostanu u ovoj zemlji. Oni koji imaju političke poluge moći na različite načine vrše pritisak. Fizički pritisak, kao što je upad policije i Žandarmerije u kampus u Novom Sadu, pokušaj upada na Pravni fakultet u Beogradu, priviđanje i batinjanje studenata i profesora… - poručio je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260127210136_922ee223c51726bcb145e08fcfa36a9e0ad1dfbc3688a6a550bc05091dbd900e.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260127210136_922ee223c51726bcb145e08fcfa36a9e0ad1dfbc3688a6a550bc05091dbd900e" data-rendition-name="original" width="6388" height="4259" loading="lazy" alt='Skup "Znanje je moć"'> <figcaption>Skup "Znanje je moć"(Photo: AP/Darko Vojinović)</figcaption> </figure>  Studentkinja Učiteljskog fakulteta Maja Zorić je rekla da svjedočimo vremenu u kom se o obrazovanju govori glasno i često, dok se ono u stvarnosti potiksuje. - Znanje gubi društvenu vrijednost, a obrazovanje se tretira kao trošak - rekla je ona. <div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDUBlv42DQvV%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Zorić je dodala da ta politika ima posljedice i da ih oni žive. Kako je navela, profesija koja oblikuje ljude nosi odgovornost za razvoj kritičke misli, stvaranje ličnosti i društva koje umije da razmišlja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260127210136_07d071d09f8c1e2b4d4f82325a7f9e1faf627e15a7efa82e099670fececf07d6.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20260127210136_07d071d09f8c1e2b4d4f82325a7f9e1faf627e15a7efa82e099670fececf07d6" data-rendition-name="original" width="7041" height="4694" loading="lazy" alt='Skup "Znanje je moć"'> <figcaption>Skup "Znanje je moć"(Photo: AP/Darko Vojinović)</figcaption> </figure>  - Univerzitet je prostor u kojem se brani obrazovanje kao vrijednost i u kome postoji svijest o odnosu prema zajednici - navela je ona.

(VIDEO i FOTO) Više hiljada studenata i građana na skupu „Znanje je moć“, Hram Svetog Save ostao zatvoren za njih

Ruske snage pogodile su infrastrukturni objekat u ukrajinskom gradu Brodi, u Lavovskoj oblasti, koji je povezan s naftovodom Družba, preko kojeg se Mađarska i Slovačka snabdijevaju naftom.
Prema ranijim izvještajima, nakon ruskog napada u Brodiju su se zapalili naftni derivati, što je izazvalo gust dim.
Gradsko vijeće Brodija prijavilo je požar. Nakon napada, škole u gradu su obustavile nastavu, a stanovnici su pozvani da ostanu u svojim domovima i, ukoliko je moguće, da ne izlaze napolje. Vrtići rade uz strogo zatvorene prozore i vrata.
Slične preporuke, da prozore i vrata drže zatvorenim, upućene su i ostalim stanovnicima grada.
Agencija Enkorr izvijestila je da je ta lokacija povezana s naftovodom Družba. Naftovod je i dalje u funkciji i koristi se za transport ruske nafte prema Mađarskoj i Slovačkoj.
Važno je istaći da ranije nijesu zabilježeni napadi na infrastrukturu naftovoda Družba na teritoriji Ukrajine.
Ovaj napad je posebno značajan zbog činjenice da su lideri Mađarske i Slovačke, premijeri Viktor Orban i Robert Fico, zauzimali proruski stav u sukobu protiv Ukrajine, upravo zbog toga što energente dobijaju iz Rusije.

Tag: mirovni-plan