Savjetnik predsjednika Vlade Slovačke Roberta Fica za pitanja nacionalne bezbjednosti od 1. aprila biće Miroslav Lajčak, saopšteno je iz slovačke Ambasade u Podgorici.
Iz Ambasade Slovačke u Podgorici medijima su dostavili Lajčakovu izjavu.
On je naveo da želi da ispravi netačnu informaciju koja se pojavila u medijima.
- Od 1. aprila postajem eksterni savjetnik predsjednika vlade. Naziv funkcije je „savjetnik za pitanja nacionalne bezbjednosti“, a od mene se očekuje da predsjedniku vlade savjetujem u strateškim vanjskopolitičkim i bezbjednosnim pitanjima - rekao je Lajčak.
On je dodao da će tu funkciju obavljati sa skraćenim radnim vremenom, pored njegovih drugih aktivnosti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Lajčak od 1. aprila Ficov savjetnik za pitanja nacionalne bezbjednosti

Slovački diplomata Miroslav Lajčak objavio je danas na društvenoj mreži X da poslije četiri godine i 10 mjeseci kao specijalni izlaslanik Evropske unije (EU) za dijalog Beograda i Prištine i zvanično predaje tu dužnost danskom diplomati Peteru Sorensenu.
- Bilo je puno izazova, ali misija koje su donijele rezultate, i Kosovo i Srbija treba da budu ponosni na postizanje Ohridskog sporazuma - napisao je Lajčak, prenosi FoNet.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMiroslavLajcak%2Fstatus%2F1885367424368697762%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1885367424368697762%7Ctwgr%5E4719f2051895994c2fd0d79bae2dadbbbd3621ad%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Lajčak predao Sorensenu dužnost specijalnog izlaslanika EU za dijalog Beograda i Prištine

Crna Gora mora ostati potpuno fokusirana na evropsku integraciju - ocijenjeno je na sastanku premijera Milojka Spajića sa specijalnim izaslanikom EU za Zapadni Balkan Miroslavom Lajčakom na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.
Lajčak je, kako se navodi u saopštenju, čestitao Crnoj Gori na zatvaranju tri pregovaračka poglavlja, a glavna tema razgovora bili su dalji koraci na evropskom putu Crne Gore.
- Specijalni izaslanik EU je istakao da je svima jasno kako je proces proširenja ponovo živ i da je sada pitanje kako da se iskoristi prozor šansi, koji je otvoren - naveli su iz Vlade.
Detaljno se razgovaralo o aktuelnoj političkoj situaciji u Crnoj Gori i koliko je važna stabilnost, kako bi se isporučili rezultati iz ambiciozne EU agende. 
- Istaknuta je potreba da Skupština prati rad Vlade na integracionom procesu, kako bi se sva poglavlja zatvorila do 2026 - navedeno je u saopštenju.

1250x600

1084x550

Spajić sa Lajčakom: Crna Gora mora ostati potpuno fokusirana na evropsku integraciju

Došlo je vrijeme da integracija Zapadnog Balkana u EU postane realnost - ocijenio je specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak nakon Samita Berlinskog procesa u glavnom gradu Njemačke.
On je, u objavi na društvenoj mreži Iks (X), kazao da je u okviru Berlinskog procesa "urađeno mnogo korisnih stvari za ljude u regionu".
- Na 10. godišnjicu poruke su bile vrlo jasne: Mnogo je postignuto za ljude u regionu, ali je došlo vrijeme da se integracija Zapadnog Balkana u EU pretvori u stvarnost - istakao je Lajčak, dodajući da je učestvovao na današnjem samitu na poziv njemačkog kancelara Olafa Šolca.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMiroslavLajcak%2Fstatus%2F1845824180341662146&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Lajčak: Došlo je vrijeme za integraciju Zapadnog Balkana u EU

Parlamentarna većina svojim djelovanjem izaziva političku nestabilnost i u realnosti udaljava Crnu Goru od evropskog kursa i evropskog sistema vrijednosti, poručio je lider Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković na sastanku sa specijalnim izaslanikom EU za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana, Miroslavom Lajčakom koji boravi u Crnoj Gori.
Tokom sastanka ocijenjeno je da Crna Gora treba da ostane fokusirana na evropsku agendu, kako bi iskoristila trenutni zamah proširenja i u skoroj budućnosti ostvarila članstvo u EU.
Živković je upoznao sa aktuelnim unutrašnjim društveno-političkim procesima, sa posebnim akcentom na djelovanje aktera parlamentarne većine.
- Proces EU integracija nije samo štrikiranje obaveza, već je potrebna prije svega politička stabilnost, koja se ne može prepoznati unutar parlamentarne većine - zaključio je Živković.
Osvrćući se na proces lokalnih izbora koji su održani, Danijel Živković je ocijenio da je DPS osvojila najviše glasova i time pokazala da ima kapaciteta da očuva stabilnu podršku, što potvrđuje činjenicu da su građani prepoznali mukotrpnu borbu za zaštitu državnih interesa Crne Gore i očuvanje i izgradnju demokratskih vrijednosti u društvu.
Živković je istakao da očekuje da će rezultati izbora imati dugotrajan uticaj na politički pravac ne samo Podgorice, već i cijele Crne Gore.
Specijalni izaslanik EU Miroslav Lajčak je pozdravio konstruktivnu opozicionu ulogu DPS-a u procesu evropskih integracija, posebno prilikom dobijanja IBAR-a, i dodao da EU želi da Crna Gora nastavi da bude uspješna priča.
- Crna Gora ima jedinstvenu priliku da brzo napreduje u pregovaračkom procesu i pozivam sve političke aktere da se ujedine oko tog cilja - kazao je Lajčak.

Živković sa Lajčakom: Parlamentarna većina svojim djelovanjem udaljava Crnu Goru od evropskog puta

Kada se radi o odluci o donošenju Rezolucije o Jasenovcu, ali i o bilo kojoj drugoj odluci, mislim da na našem evropskom putu i pristupa koji se tiče dobrobiti crnogorskog društva i prihvatanja tamnih stranica crnogorske istorije i njihovo tretiranje na adekvatan način, nijedna odluka nije donešena sa namjerom da se bilo kome nanese šteta, posebno ne članicama Evropske unije, pogovoto ne Hrvatskoj kao jednoj od naših najbližih saveznika - kazao je ministar odbrane Dragan Krapović na 2BS Forumu.
Kako je naveo, dosta je bilo priče o rezoluciji, dodajući da to nije jedina rezolucija koja se našla na dnevnom redu crnogorskog parlamenta u prethodnom periodu
- Vjerujem da sve ono što radi većina i Vlada Crne Gore i odluke koje donose je usmjereno na dobrobit i pomirenje unutar crnogorskog društva - ocijenio je Krapović.
Rezolucija, kako dodaje, nije donešena da bi se bilo kome nanijela šteta, posebno ne Hrvatskoj.&nbsp;
- Cilj i naša namjera, kao izraz demokratske zrelosti Crne Gore u smislu pomirenja i zatvaranja tih tamnih stranica, damo adekvatan karakter i okviru - naglasio je Krapović.
Smatra da je to u jednom dijelu principijelno ponašanje, odnosno "da se svaki zločin i genocid koji se desio na ovim prostorima nazove pravim imenom".
Moderatorka, novinarka Jasmina Kos, navela je da je premijer Hrvatske Andrej Plenković ocijenio da je to "instrumentalizacija druge države s ciljem narušavanja odnosa Zagreba i Podgorice", a i u Podgorici su se čule ocjene o štetnosti ove rezolucije za odnose s Hrvatskom.&nbsp;
Krapović je rekao da je njegov stav, i partije koju predstavlja, da ih uopšte ne interesuje što o tome misle u Srbiji i što su tamo uradili po ovom pitanju.
- Mislim da u Crnoj Gori donosimo samostalno odluke, mislim da je ovo bila odluka crnogorskog parlamenta - kazao je Krapović i dodao da živi u uvjerenju da nije usmjerena protiv Hrvatske.
<h2>Prioriteti&nbsp;</h2>
Govoreći o planovima na unutrašnjem planu kazao da kao prioritet vide borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, te ocijenio da je stanje mnogo bolje nego prije 2020.
- Apsolutni spoljnopolitički prioritet 44. Vlade je članstvo u EU, a kod prethodnih je to bilo deklarativno. Sadašnju vlast podržava dvije trećine parlamenta, što je najheterogenija vlast u istoriji Crne Gore - istakao je Krapović.
Kao prijetnju vidi maligne uticaje trećih strana, prije svega Rusije.
- Otvara se prostor da se na Zapadnom Balkanu da se oni otvore. Ukoliko ostavimo vakuum, biće ispunjen od trećih strana - ocijenio je Krapvoić.
Očekuje, pored ostalog, da se sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost održi u dogledno vrijeme, smatrajući da je potrebno da to bude što prije.
<h2>Zamajac za Zapadni Balkan</h2>
Specijalni predstavnik Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana Miroslav Lajčak ocijenio je da "imamo novu situaciju i novi zamajac" za Zapadni Balkan na evropskom putu.
- Ovo je prilika da svi političari koji deklarativno podržavaju evropski put to pokažu na djelu. Bosna i Hercegovina je dobila status kandidata, što je konkretan korak. To je kompleksna zemlja sa mnogo problema, Dodik je jedan od njih. Dejtonski sporazum nije kompatibilan sa EU kao sistem, potrebno je napraviti novi Ustav BiH - rekao je Lajčka.
Smatra da previše političara gradi karijere tako što tumači prošlost, a ne tako što se bavi budućnošću.
Lajčak je rekao da odnosi Srbije i Kosova predstavljaju najvažniji regionalni izazov.
- Imamo manje normalizacije, manje tenzija. Moramo se vratiti na implementaciju sporazuma. Moje pitanje je - imamo li uopšte alternativu normalizacije. Da li je to sukob? Iz toga korist ne bi izvukli mi građani Kosova, ni Srbije - istakao je Lajčak.
Kaže i da godinu nakon događaja u Banjskoj nije došlo do sudskog epiloga.
- Evropska unija je kazala da odgovorni moraju odgovarati. Nismo vidjeli napredak u tome. Radilo se na napadu na vladavinu prava i dobre odnose. Realno gledano, Kosovu predstoje parlamentarni izbori u februaru, a EU je u prelaznom periodu. Moje iskustvo mi govori da ne možemo očekivati napredak prije njih, a pripremamo teren za napredak nakon njih - naglasio je Lajčak.

Jasmina Beharovic

Krapović o Rezoluciji o Jasenovcu: Nijedna odluka nije donešena da bi se bilo kome nanese šteta, pogotovo ne Hrvatskoj

Crna Gora ima jedinstvenu priliku da brzo napreduje u pregovaračkom procesu sa Evropskom unijom - poručio je specijalni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana Miroslav Lajčak na sastanku sa crnogorskim predsjednikom Jakovom Milatovićem.
Lajčak je pozvao političke aktere da se ujedine oko tog cilja.
Oni su, kako je saopšteno iz kabineta Milatovića, razgovarali na temu daljeg ubrzanja reformi na evropskom putu Crne Gore.
- Naša zemlja je jasno opredijeljena da postane 28. članica Evropske unije do kraja 2028. godine. Dobijanje IBAR-a predstavlja prekretnicu na našem evropskom putu I ulazak u završnu fazu pristupnih pregovora. Do kraja godine, tokom mađarskog predsjedavanja Savjetom EU, očekujemo zatvaranje četiri pregovaračka poglavlja, što će predstavljati dodatni zamah ostvarenju našeg evropskog cilja - rekao je Milatović.
On je saopštio da bi pristupanje Crne Gore EU bilo važan signal i za ostale zemlje regiona, kao uspješna priča i motivacija za nastavak pregovora, saopšteno je iz njegovog kabineta.
- Istakao je očekivanje da će se novi saziv Evropske komisije od samog početka dodatno posvetiti politici proširenja, posebno kada je u pitanju Crna Gora, jer je to način da se pokaže da se svaki napredak prema zaslugama adekvatno nagrađuje, kao i da se oživi nada u evropsku perspektivu svih država kandidata - naveo je u saopštenju.

Lajčak Milatoviću: Politički akteri da se ujedine oko evropskog napretka Crne Gore

Mogućnost da Crna Gora 2028. godine postane članica Evropske unije je realistična, ocijenio je specijalni predstavnik Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana Miroslav Lajčak tokom sastanka sa potpredsjednikom Vlade za vanjske i evropske poslove Filipom Ivanovićem.
Ivanović i Lajčak razgovarali su danas na marginama Bledskog strateškog foruma. Tom prilikom Ivanović je zahvalio Lajčaku na kontinuiranom zalaganju na afirmaciji evropske budućnosti Zapadnog Balkana i dodao da Crna Gora ostaje u potpunosti posvećena ispunjavanju obaveza iz evropske agende.
Lajčak je naglasio da je, u tom smislu, od ključne važnosti da Crna Gora nastavi sadašnji momentum, kao i da ostane fokusirana na prioritetni cilj - članstvo u EU.
On je čestitao Crnoj Gori na dobijanju IBAR-a i istakao da je napredak koji Crna Gora ostvaruje prepoznat u Evropskoj uniji i zemljama članicama i da predstavlja podsticaj za zemlje kandidate za članstvo iz regiona.
Na sastanku je razgovarano i o aktuelnim regionalnim prilikama.

Tamara Klikovac

Ivanović-Lajčak: Realistična mogućnost da Crna Gora 2028. godine postane članica EU

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski ocijenio je danas da Rusija želi da zadrži sposobnost da napadne Ukrajinu sa Crnog mora i da očekuje da će SAD reagovati na odbijanje ruske strane da pristane na bezuslovni prekid vatre.
- U današnjem ruskom napadu bilo je raketa koje su lansirane iz voda Crnog mora. Partneri znaju o kakvim se plovilima radi i iz kog dijela mora je lansirano. To je jedan od razloga zašto Rusija narušava diplomatiju, zašto Rusija ne pristaje na bezuslovni prekid vatre – žele da zadrže priliku da udare na naše primorske gradove i luke - rekao je Zelenski u večernjem video obraćanju, prenosi ukrajinski Interfaks.
On je napomenuo da ruski predsjednik Vladimir Putin ne želi da okonča rat i da „traži načine da još većom snagom ostavi mogućnost da u svakom trenutku započne novi rat“.
- Zato će i dalje biti potrebni svi oblici pritiska na Rusiju: jačanje naših odbrambenih sposobnosti, održavanje sankcija i takva diplomatija, takav razgovor sa Moskvom koji im neće ostaviti nikakvu priliku da ubijaju - poručio je ukrajinski lider.
Prema njegovim riječima, bezuslovan prekid vatre bezuslovan mora u potpunosti da isključi „uništavanje života“.
- Ukrajina je pristala na prijedlog Amerike, na prijedlog potpunog, bezuslovnog prekida vatre. Putin odbija. Čekamo reakciju SAD, za sada je nema, čekamo reakciju svih u Evropi, svih u svijetu koji žele mir - rekao je Zelenski.
On je najavio pripremu sastanka u formatu Ramštajn o jačanju PVO Ukrajine i obezbjeđivanju stranog vojnog kontingenta.
- Moramo da ojačamo našu protivvazdušnu odbranu, to je objektivna realnost, i sve dogovore koji su postignuti sa partnerima, ali nijesu sprovedeni, treba što više aktivirati. Sistemi ‘Patriot’, koje sada samo stoje negdje u skladištu naših partnera, zaista treba da zaštite živote - rekao je Zelenski tokom video obraćanja.
Dodao je i „da se radi na protivvazdušnoj odbrani na bilateralnoj osnovi, a posebno sa Sjedinjenim Američkim Državama, koje imaju dovoljan potencijal da pomognu u zaustavljanju svakog terora“.
Zelenski je ukazao na potrebu povećanja proizvodnje sistema PVO i raketa za njih u evropskim i američkim zemljama.
- Mi u Ukrajini možemo da obezbijedimo takvu proizvodnju i potrebna su nam odgovarajuća politička rješenja. Lokalizacija proizvodnje, odgovarajuće licence su nešto što će pomoći ne samo nama, već i svim partnerima koji žele bezbijednost, a ne rat. O tome smo već razgovarali sa svima, već razumijemo da je to apsolutno moguće, a svaki ruski udar je podsjetnik našim partnerima: moramo konačno da uradimo ono o čemu smo se dogovorili - poručio je ukrajinski lider.
Kako je naveo, svaki ruski napad na Ukrajinu je „propuštena prilika za diplomatiju“.
On je zahvalio Danskoj, Holandiji, Švedskoj, Letoniji i Njemačkoj na vojnoj podršci i ulaganjima.
- Potrebna je odgovarajuća želja i odgovarajuće odluke da se što više života zaštiti od ruske balistike. Takođe, jačanje našeg vazdušnog štita će istovremeno ojačati svu diplomatiju - zaključio je Zelenski.

Zelenski: Rusija želi da zadrži mogućnost udara na Ukrajinu sa Crnog mora

Glavni turski opozicioni lider Ozgur Ozel obećao je nastavak protesta zbog zatvaranja gradonačelnika Ekrema Imamoglua, glavnog rivala predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana.
Protesti su počeli 19. marta kada je Imamoglu, član glavne opozicione Republikanske narodne partije (CHP), priveden zbog optužbi za korupciju, što su demonstranti, opozicione stranke, evropski lideri i grupe za ljudska prava nazvali politiziranim i antidemokratskim potezom, prenosi Rojters.&nbsp;
Govoreći na vanrednom kongresu na kojem je ponovo izabran za lidera stranke, šef CHP Ozgur Ozel rekao je da će stranka organizovati protest protiv Imamogluovog zatvaranja svakog vikenda u drugom gradu uz skupove u svakoj četvrti Istanbula srijedom uveče.
Vanredni kongres sazvan je nakon što je CHP rekla da će vlasti imenovati povjerenika za vođenje stranke nakon istrage koju su tužioci pokrenuli o navodnim nepravilnostima oko njenog posljednjeg kongresa 2023. godine.
Stranka je organizovala velike skupove ispred zgrade općine svake večeri sedmicu nakon Imamogluovog pritvora, a proteklog vikenda održala je velike demonstracije u gradskoj četvrti Maltepe.
Stotine hiljada Turaka, uključujući studente širom zemlje, poslušali su pozive opozicije na protest.
Protesti su uglavnom bili mirni, ali je skoro 2.000 ljudi privedeno, a oko 300 ih je zatvoreno do suđenja.
Ozel se također obratio na skupu u blizini kongresnog prostora u Ankari nakon reizbora, ponovivši poziv svoje stranke na prijevremene izbore.
Opšti izbori nijesu zakazani do 2028. godine, ali ako se Erdogan želi ponovo kandidovati, parlament bi trebao podržati ranije izbore. Prema javnom mnijenju Imamoglu bi na izborima mogao pobijediti aktuelnog predsjednika Turske.

Turska opozicija obećava da će nastaviti s protestima zbog zatvaranja Imamoglua

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je danas na „snažne akcije“ ako Rusija nastavi da „odbija mir”, nakon što je ruska balistička raketa ubila devetoro djece u Krivom Rihu.
Makron je, kako prenosi Radio Slobodna Evropa, rekao da je uprkos naporima Sjedinjenih Američkih Država i Evrope da obezbijede mir u Ukrajini, Rusija nastavila da „ubija djecu i civile“.
- Moje misli su sa djecom i svim civilnim žrtvama krvavih napada koje je izvela Rusija, uključujući i u petak u Krivom Rihu - naveo je Makron na mreži X.
On je kazao da je prekid vatre potreban što je prije moguće.
- I snažna akcija ako Rusija nastavi da pokušava da kupi vrijeme i odbije mir - dodao je Makron.
U petak je u raketnom napadu na centralni ukrajinski grad Krivi Rih poginulo 20 ljudi, uključujući devetoro djece.
Najmlađa žrtva bio je trogodišnji dječak. Projektil je pogodio stambeni prostor u blizini dječijeg igrališta.

Makron pozvao na snažne akcije ako Rusija nastavi da odbija mir

Ministarstvo zdravlja Sjeverne Makedonije saopštilo je danas da je jedan pacijent pušten iz medicinskog centra u Ljubljani, a da je na liječenju u inostranstvu trenutno još 68 povrijeđenih nakon požara u Kočanima.
Kako se navodi u saopštenju tog ministarstva, „zdravstveno stanje pacijenata koji se liječe u inostranstvu, uključujući i stanje kritičnih pacijenata, ostaje nepromijenjeno“.
Ministar zdravlja Sjeverne Makedonije Arben Taravari izjavio je u petak, 4. aprila, da su pacijenti koji se liječe u inostranstvu u dobrom i stabilnom stanju, sem troje čije je zdravstveno stanje, kako je rekao, veoma kritično.
Pacijent koji je pušten iz medicinskog centra u Ljubljani tretman nastavlja u drugoj državi u kojoj je zdravstveno osiguran, a prema saopštenju Ministarstva zdravlja, za naredne dane je najavljeno otpuštanja nekoliko pacijenata koji se liječe u inostranstvu, nakon okončanja procedura i protokola.
U Sjevernoj Makedoniji u klinikama u Skoplju trenutno se liječi 11 pacijenata povrijeđenih u požaru u kočanskoj diskoteci „Puls“.
Od toga šest u Hirurškoj klinici „Sveti Naum Ohridski“ (Stara gradska bolnica), dva na Klinici za toksikologiju, jedan pacijent ostaje na Klinici za plastičnu hirurgiju, gdje su tri otpuštena na kućno liječenje, a dva se liječe u privatnoj bolnici „Adžibadem Sistina“.
U požaru u diskoteci „Puls“ u Kočanima, gradu u Sjevernoj Makedoniji oko 100 kilometara istočno od Skoplja, život je izgubilo 60 osoba, a skoro 200 je povrijeđeno.
Požar je izbio u nedjelju 16. marta u 2.30, zbog upotrebe pirotehike na koncertu grupe DNK, a u diskoteci je u tom trenutku, prema policiji, bilo oko 500 posjetilaca.

Ministarstvo zdravlja Sjeverne Makedonije: Još 68 povrijeđenih u bolnicama van zemlje

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

U nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta Bosne i Hercegovine - Republika Srpska – upozorila je nezavnica odbornica u Skupštini opštine Nikšić Tatjana Knežević Perišić. Ona je, u saopštenju dostavljenom Portalu ETV, pitala „odakle 57.589 birača, ako je na popisu stanovništva 2024. godine utvrđeno da u Nikšiću živi 66.725 stanovnika, od čega je djece do 15 godina 10.909 popisanih, a od 15 do 19 godina 3.869. <h2>Zabrinjavajući podaci</h2> - Prevedeno u brojke, samo ako odbijemo ovu brojku djece do 15 godina, jer, logično, ne mogu glasati, onda bi u biračkom spisku ostalo 55.816 upisanih birača, a ne 57.589. A ako odbijemo bar 2.500 koliko bi otprilike trebalo biti djece od 15 do 17 godina, onda bi brojka upisanih bila negdje oko 53.000 birača – kategorična je Knežević Perišić. Podsjetila je da je Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo da je broj birača „u zaključenom biračkom spisku na dan 2. april 2025. godine 57.589 birača“, što je, objašnjava, više nego što je isti organ saopštio 17. januara 2025. godine, kada je opštini Nikšić i Službi za saradnju, poslove predsjednika i informisanje dostavio informaciju da je u biračkom spisku opštine Nikšić upisano 57.544 birača. Ta informacija je, dodaje ona, proslijeđeno svim odbornicima na uvid. - Ako pretpostavimo da je ovih 45 birača više, možda, oni koji su navršili 18 godina, javnosti i institucijama zaduženim za vođenje biračkog spiska, upućujem pitanje: Odakle ovoliko upisanih u birački spisak opštine, koja prednjači u iseljavanju građana, kada je Crna Gora u pitanju – istakla je Knežević Perišić. Kategorična je da u nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta BiH - Republika Srpskea, uz podsjećanje da je Koalicija „Evropski tim za Nikšić“, još 2021. godine podnijela prigovor za oko 920 birača koji su upisani u tri biračka spiska, u dvije države i jednom etnitetu, i koji, kao takvi, nijesu imali pravo glasa u Nikšiću.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e" data-rendition-name="original" width="2048" height="1536" loading="lazy" alt="Nikšić"><figcaption>JE LI PRIPREMLJEN TEREN ZA KRAĐU IZBORA: Nikšić(Photo: RTNK/Milan Šapurić)</figcaption></figure>  - Ta prijava je, naravno, odbačena, a OIK, DIK, MUP, tužilaštvo i sudstvo se nijesu bavili imenima koja smo tada dostavili. Stoga ponovo izražavam sumnju u regularnost predstojećih izbora tim prije što se od 2008. do kraja 2022. iz Nikšića odselilo 8.700 građana, doselilo 4.582, a da je samo od januara do kraja oktobra 2023. godine trajno otišlo još 1.064 građana, dok se doselilo njih 357, što je najveći odliv stanovništva u cijeloj Crnoj Gori – upozorava Knežević Perišić. Nikšić je, dodaje ona, za 12 godina napuštilo više od 6.000 stanovnika, natalitet je u konstatnom padu, mortalitet veliki, pa pita otkuda onda ovoliki broj upisanih birača? - Jer, po zvaničnim statistikama MUP-a i MONSTAT-a, (dakle 57.589 u biračkom spisku, plus 10.909 djece do 15 godina, plus oko 2.500 onih do 18 godina) ođe živi bar 71-000 ljudi! KAKO? Da li zato nikšićka vlast ne brine oko rezultata izbora, iako znaju, po svim raspoloživim anketama, da građanska i suverenistička opcija ima većinu – zaključila je Knežević Perišić. <h2>Uticaj stranih država</h2> Portal ETV objavio je prije nekoliko dana informaciju da su agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli sa kupovinom glasova, a što tvrde naši sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom. - Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – rekli su oni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="MUP Zgrada"><figcaption>BEZ REAKCIJE NA RANIJE PRIJAVE: Ministartsvo unutrašnjih poslova(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption></figure>  Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori. Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača. - Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozorili su sagovornici Portala ETV. Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu. - Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kazali su naši sagovornici. Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD. Nikšić su te godine „opsadirali“ ljudi za specijalne zadatke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture i Crkva Srbije. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura. Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac. Osim toga, policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada. Vučić je tada uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević. Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.

Tag: miroslav-lajcak