Krapović o Rezoluciji o Jasenovcu: Nijedna odluka nije donešena da bi se bilo kome nanese šteta, pogotovo ne Hrvatskoj

Kada se radi o odluci o donošenju Rezolucije o Jasenovcu, ali i o bilo kojoj drugoj odluci, mislim da na našem evropskom putu i pristupa koji se tiče dobrobiti crnogorskog društva i prihvatanja tamnih stranica crnogorske istorije i njihovo tretiranje na adekvatan način, nijedna odluka nije donešena sa namjerom da se bilo kome nanese šteta, posebno ne članicama Evropske unije, pogovoto ne Hrvatskoj kao jednoj od naših najbližih saveznika - kazao je ministar odbrane Dragan Krapović na 2BS Forumu.

Kako je naveo, dosta je bilo priče o rezoluciji, dodajući da to nije jedina rezolucija koja se našla na dnevnom redu crnogorskog parlamenta u prethodnom periodu

- Vjerujem da sve ono što radi većina i Vlada Crne Gore i odluke koje donose je usmjereno na dobrobit i pomirenje unutar crnogorskog društva - ocijenio je Krapović.

Rezolucija, kako dodaje, nije donešena da bi se bilo kome nanijela šteta, posebno ne Hrvatskoj. 

- Cilj i naša namjera, kao izraz demokratske zrelosti Crne Gore u smislu pomirenja i zatvaranja tih tamnih stranica, damo adekvatan karakter i okviru - naglasio je Krapović.

Smatra da je to u jednom dijelu principijelno ponašanje, odnosno "da se svaki zločin i genocid koji se desio na ovim prostorima nazove pravim imenom".

Moderatorka, novinarka Jasmina Kos, navela je da je premijer Hrvatske Andrej Plenković ocijenio da je to "instrumentalizacija druge države s ciljem narušavanja odnosa Zagreba i Podgorice", a i u Podgorici su se čule ocjene o štetnosti ove rezolucije za odnose s Hrvatskom. 

Krapović je rekao da je njegov stav, i partije koju predstavlja, da ih uopšte ne interesuje što o tome misle u Srbiji i što su tamo uradili po ovom pitanju.

- Mislim da u Crnoj Gori donosimo samostalno odluke, mislim da je ovo bila odluka crnogorskog parlamenta - kazao je Krapović i dodao da živi u uvjerenju da nije usmjerena protiv Hrvatske.

Prioriteti 

Govoreći o planovima na unutrašnjem planu kazao da kao prioritet vide borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, te ocijenio da je stanje mnogo bolje nego prije 2020.

- Apsolutni spoljnopolitički prioritet 44. Vlade je članstvo u EU, a kod prethodnih je to bilo deklarativno. Sadašnju vlast podržava dvije trećine parlamenta, što je najheterogenija vlast u istoriji Crne Gore - istakao je Krapović.

Kao prijetnju vidi maligne uticaje trećih strana, prije svega Rusije.

- Otvara se prostor da se na Zapadnom Balkanu da se oni otvore. Ukoliko ostavimo vakuum, biće ispunjen od trećih strana - ocijenio je Krapvoić.

Očekuje, pored ostalog, da se sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost održi u dogledno vrijeme, smatrajući da je potrebno da to bude što prije.

Zamajac za Zapadni Balkan

Specijalni predstavnik Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana Miroslav Lajčak ocijenio je da "imamo novu situaciju i novi zamajac" za Zapadni Balkan na evropskom putu.

- Ovo je prilika da svi političari koji deklarativno podržavaju evropski put to pokažu na djelu. Bosna i Hercegovina je dobila status kandidata, što je konkretan korak. To je kompleksna zemlja sa mnogo problema, Dodik je jedan od njih. Dejtonski sporazum nije kompatibilan sa EU kao sistem, potrebno je napraviti novi Ustav BiH - rekao je Lajčka.

Smatra da previše političara gradi karijere tako što tumači prošlost, a ne tako što se bavi budućnošću.

Lajčak je rekao da odnosi Srbije i Kosova predstavljaju najvažniji regionalni izazov.

- Imamo manje normalizacije, manje tenzija. Moramo se vratiti na implementaciju sporazuma. Moje pitanje je - imamo li uopšte alternativu normalizacije. Da li je to sukob? Iz toga korist ne bi izvukli mi građani Kosova, ni Srbije - istakao je Lajčak.

Kaže i da godinu nakon događaja u Banjskoj nije došlo do sudskog epiloga.

- Evropska unija je kazala da odgovorni moraju odgovarati. Nismo vidjeli napredak u tome. Radilo se na napadu na vladavinu prava i dobre odnose. Realno gledano, Kosovu predstoje parlamentarni izbori u februaru, a EU je u prelaznom periodu. Moje iskustvo mi govori da ne možemo očekivati napredak prije njih, a pripremamo teren za napredak nakon njih - naglasio je Lajčak.