U turbulentnim i nestabilnim vremenima mir na Balkanu mora svima biti prioritet - poručio je zamjenik predsjednika Socijaldemokratske partije i predstavnik Evropskog saveza Petar Odžić.
On je na mreži Iks (X) naveo da mu je bila čast prisustvovati 15. jubilarnom 2BS Forumu u Budvi koji je okupio više od 500 učesnika iz cijelog svijeta.
- NATO je garant mira i stabilnosti na Balkanu - istakao je Odžić.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fodzicpetar%2Fstatus%2F1974918319699583082%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Odžić: U turbulentnim i nestabilnim vremenima mir na Balkanu mora svima biti prioritet

Od priča oko logorskih vatri do digitalnih algoritama, narativi nastavljaju da oblikuju društva i politike, dok razvoj vještačke inteligencije istovremeno otvara nove prilike i rizike za bezbjednost, poručili su učesnici jubilarnog 2BS Foruma u Budvi.&nbsp;
Saša Blažeković, politički i komunikacijski konsultant, u okviru prezentacije Najstarije oružje u najnovijem ratu: Moć narativa od logorskih vatri do digitalnog doba, podsjetio je na nedavne izjave zvaničnog Pekinga, da ‘Živimo u vremenu promjena, a riječ je o promjenama koje se dešavaju jednom u otprilike sto godina.&nbsp;
- Zastanimo na trenutak nad tim. To je vrlo smjela izjava i intrigantna misao koju imamo pred sobom. Živimo u zanimljivim vremenima – to može biti blagoslov, a može biti i prokletstvo. Vidjećemo kako će se to odvijati - rekao je Blažeković.&nbsp;
Prema njegovim riječima, borba za umove i srca ljudi traje hiljadama godina.
- Od kad postoji ljudsko društvo, bilo je važno doprijeti do srca i umova ljudi – više do srca nego do umova. Ljudi su sjedjeli oko logorskih vatri i pričali priče, prenosili vrijednosti s generacije na generaciju, rješavali strahove i nudili rješenja, pružali utjehu. Mi smo bića koja žive u društvu i duboko smo uslovljeni da mu pripadamo. To je ono što je i danas isto – i dalje pamtimo priče i priče i dalje utiču na naše živote - istakao je Blažeković.
Govoreći iz perspektive svog rada u brendiranju i kampanjama, Blažeković je govorio o nekoliko vrsta kampanja.&nbsp;
- Postoje tri vrste kampanja. Imate kognitivne kampanje, u kojima pokušavate da utičete na ljudski razum. Onda imate emotivne kampanje. To su kampanje koje se zapravo odnose na određene emocije i pokušavaju da stimulišu ljude da nešto osjete. A onda imate i bihevioralne kampanje koje imaju tendenciju da podstaknu ljude da djeluju na određeni način - rekao je on.
Govoreći o narativima, Blažeković kaže da živimo u stalnoj borbi narativa.&nbsp;
- Oni nijesu apsolutne istine, niti su neporecive istorijske činjenice. Iracionalni faktor u politici i društvu, po mom mišljenju, suviše je potcijenjen. Ljudi često ne reaguju na racionalne razloge. Uglavnom reaguju na emocije, na svoje aspiracije, na svoje strahove - dodao je on.
Blažeković je podsjetio da i u Crnoj Gori postoji više narativa koji su u stalnom sudaru.&nbsp;
- Evo nekoliko njih koje ću samo pomenuti kao hranu za razmišljanje. Imate priču o Crnogorcima Ustašama iz davnih vremena. To je istorijski marginalna priča, ali postoji narativ kojim neko pokušava da je uveća i učini relevantnom. Koja je svrha takvih narativa? Da li u Crnoj Gori zaista ima Ustaša? Hajde da budemo realni – nema. Ali postoji ideja da se izgradi zid kojim se poručuje: "To su ti ljudi koji se identifikuju sa Ustašama, s njima nema razgovora". Dakle, ta priča ne omogućava dijalog, ona ga prekida - rekao je Blažeković.
Još jedan primjer je, navodi on, narativ da je Crna Gora "mafijaška država".
- Kada vam to kaže neko iz Skandinavije – Danac ili Finac – možda ćete zaista razmisliti o problemima korupcije i mafije u svojoj zemlji. Ali kada taj narativ dolazi iz susjednog režima koji kontroliše medije i agresivno ga plasira, onda moraš reći stanimo malo - kazao je Blažeković.
<h2>AI nam može biti saveznik, ali i izazov</h2>
U okviru panela “Budućnost vještačke inteligencije: Tehnologija u središtu digitalne transformacije i informacionog okruženja”, ocijenjeno je da vještačka inteligencija ima dvostruku ulogu.&nbsp;
Žils Švoerer, rukovodilac Centra za sajber kapacitete Zapadnog Balkana (WB3C) kazao je da svaka tehnološka revolucija donosi napredak, modernizaciju, ali i nove izazove i prijetnje.&nbsp;
On je naglasio da AI ima dvostruku ulogu – s jedne strane omogućava da radimo brže i efikasnije, a s druge strane otvara prostor za zloupotrebe.&nbsp;
- AI nam daje ogromnu efikasnost. Ona može da unaprijedi bezbjednosne sisteme, posebno kroz nadzor i rano otkrivanje prijetnji – daleko bolje nego što to može čovjek - kazao je Schwoerer, dodajući da takve tehnologije značajno unapređuju zaštitu podataka i mreža.&nbsp;
Međutim, Schwoerer je upozorio da ista ta tehnologija stoji na raspolaganju i kriminalcima.
- Ako AI može da ubrza rad u pozitivnom smislu, isto tako može i da ubrza djelovanje kriminalnih grupa. Može da olakša širenje ransomware-a, olakša socijalni inženjering, doprinese širenju dezinformacija i lažnih vijesti - rekao je.&nbsp;
Zaključio je da je ključno razvijati sposobnost prepoznavanja ovih prijetnji i ulagati u obrazovanje i svijest korisnika.
- Moramo znati s čime se suočavamo. AI nam može biti saveznik, ali i izazov, pa moramo biti spremni za obje strane ove tehnološke revolucije - kazao je Schwoerer.
Ivan Stanković, stručnjak za sajber bezbjednost i menadžer prodaje, Čikom, kaže da kada govorimo o sajber bezbjednosti, vještačka inteligencija mijenja čitav njen pejzaž. Pitanje nije kakav će oblik ona dobiti, već ko će ga oblikovati – hoće li ga koristiti napadači ili ćemo mi, kao branioci sistema, upotrijebiti AI da ojačamo otpornost i zaštitu.&nbsp;
On je upozorio da AI donosi nove izazove za zaštitu podataka i sistema, ističući posebno porast sofisticiranih oblika socijalnog inženjeringa.&nbsp;
- U prošlosti je fišing napade bilo relativno lako prepoznati – mejlovi su imali greške u slovima, loš prevod i često nisu zvučali uvjerljivo. Danas, uz pomoć AI, ti mejlovi su napisani u besprijekornom kontekstu, u jeziku primaoca i često prilagođeni konkretnim osobama, kao da dolaze od prijatelja, poslovnog partnera ili direktora kompanije. Zato su mnogo teži za prepoznavanje - objasnio je Stanković.&nbsp;
On je dodao da će, zbog toga, odbrambena strana takođe morati da koristi AI u prepoznavanju ovakvih prijetnji.&nbsp;
- Na kraju, moraćemo koristiti AI alate iz domena sajber bezbjednosti da bismo otkrili da je mejl zapravo fišing - istakao je on.
Stanković je upozorio i na sve veću prijetnju deepfake tehnologije – lažnih audio i video snimaka.
- Već sada vidimo slučajeve u kojima napadači koriste deepfake glas ili video kako bi dobili odobrenje za lažne finansijske transakcije - rekao je.&nbsp;
Kao treći značajan rizik naveo je iskorišćavanje AI u otkrivanju ranjivosti sistema.
- Napadači sada mogu da koriste AI modele da skeniraju veliki broj sistema, identifikuju ranjive tačke i generišu izvještaje sa gotovim eksploatacijama koje pokazuju kako iskoristiti te slabosti. To drastično skraćuje vrijeme potrebno za razvoj napada - rekao je Stanković.
<h2>Pred Crnom Gorom izazovi i prilike</h2>
Jelena Danilović i Draško Jabučanin, analitičari Digitalnog forenzičkog centra, predstavili su nalaze svojih istraživanja, ukazujući na to da dezinformacije mogu da potkopaju stremljena Crne Gore.&nbsp;
Izvršni direktor Atlantskog saveza Savo Kentera je na zatvaranju ovogodišnjeg Foruma, rekao da su imali poteškoće, opstrukcije , ali i uz veliku podršku međunarodnih partnera i javnosti napravili su da sve izgleda kako izgleda. Zahvalio se svima onima koji su učestovali, i najavio da će idući 2BS Forum biti održan u poslednjoj sedmici maja, ili prvoj juna iduće godine.&nbsp;
Tokom dva dana ovogodišnjeg, jubilarnog 15. To Be Secure (2BS) Foruma, zabilježeno je nikad veće interesovanje međunarodne javnosti, posjetilaca i medija.&nbsp;
Domaći i strani zvaničnici, stručnjaci iz oblasti bezbjednosti, biznismeni dali su svoje viđenje trenutne političke i bezbjednosne klime u Evropi i osvrnuli se na izazove sa kojima se region Zapadnog Balkana suočava. Zaključeno je da je pred Crnom Gorom izazovan period ali i prilike koje bi zemlja trebalo da iskoristi kako bi ispunila svoj najvažniji spoljnopolitički cilj, pristupanje EU.&nbsp;
Pozvano je i na oprez od spoljnih uticaja koji mogu ometati taj put ali i ukazano na značajno partnerstvo koje Crna Gora ima sa NATO, kao glavnim garantom mira u regionu. Tokom drugog dana Foruma, razgovarano je o odnosima Crne Gore i Hrvatske, bilateralnim pitanjima koja moraju biti riješena prije ulaska u EU. Dobar dio dana posvećen je i političkim narativima koji se plasiraju u zemlji i regionu a oblikuju umove i srca misli, ali i o vještačkoj inteligenciji kao važnom alatu današnjice.&nbsp;

Borba za srca i umove traje vjekovima, AI mijenja pravila igre

Bivši predsjednik Slovenije Borut Pahor rekao je da bi bio iznenađen da Crna Gora ne uđe u Evropsku uniju (EU) 2028. godine. Smatra da Brisel treba Crnu Goru, te da se zato to treba desiti.
- Ne samo zbog uslova, koje će Crna Gora ispuniti, koliko je bitno da je u Briselu došlo do promjene politike proširenja. Radostan sam da će Crna Gora ako prva uz Albaniju vjerovatno ući u EU. U Briselu je došlo do promjene ne samo zbog Ukrajine i geopolitičkih situacija u Evropi nego zbog iskustva da treba dokazati i Balkanu i EU da proces ostaje relevantan. Crna Gora je tu najspremnija, mala je i napravljena za takvu politiku proširenja, uz to da najbolje ispuni uslove. Tu je i Albanija, ostaje pitanje da li će uspjeti - kazao je Pahor na panelu „EU Membership: Breaking Barriers. Building Bridges to the Union“ u okviru 2BS Foruma.
On je, ipak, kritikovao Brisel i politiku proširenja. &nbsp;
- Ja sam bio zagovornik pristupa "merit base", da kada ispunite sve uslove mi vas prihvatimo. Mislim da se u posljednjih 10 godina sve promijenilo ne samo zbog rata već i zbog svih okolnsoti i da je došlo vrijeme da umjesto ‘merit base’ pristupa, imamo geopolitički momenat, kada bi Brisel došao do konsenzusa da ide na Balkan, na čitav region, nudeći svim državama da naprave referendum i države koje bi izglasale pridruženje, bile bi članice EU. To bi značilo da je došlo do geopolitčke odluke u Briselu. Vjerovatno neće doći do takve odluke i mi ćemo u sljedećim godinama vidjeti svašta, nadam se da će sve proći mirnim putem - naveo je Pahor. &nbsp;
Govoreći o situaciji u regionu, Pahor je upozorio je da politika “srpskog svijeta” može predstavljati opasnost za region, uz Rusiju koja širi negativan uticaj. &nbsp;
- U Briselu su svi fokusirani na Ukrajinu, svi žele da i oni postanu dio EU, ali šta je sa Balkanom. To je crna rupa? Zašto proces proširenja traje 25 godina - upitao je Pahor.

Pahor: Brisel treba Crnu Goru, iznenadio bih se da 2028. ne uđe u EU

Ministar javne uprave, mr Maraš Dukaj, govorio je na panelu “Vladine perspektive o digitalnoj transformaciji i strateškoj komunikaciji“, na 2BS Forumu koji je održan u Budvi.
- U protekle tri godine, otkako je ovaj tim u Ministarstvu javne uprave, ostvarili smo ne samo odlične rezultate, već strateške iskorake u procesu digitalizacije, e-uprave i naročito u oblasti sajber bezbjednosti. Ono što je opštepoznato je da je Crna Gora 16. decembra prošle godine zatvorila Pregovaračko poglavlje 10 – Informatičko društvo i mediji. Dakle, i Evropska komisija i sve države članice su konstatovale da smo u toj oblasti potpuno spremni za članstvo. Ističem da je Crna Gora, jedina iz našeg Regiona, &nbsp;&nbsp;punopravna članica EU programa &nbsp;"Digitalna Evropa". &nbsp;Dakle, u toj oblasti je naša zemlja praktično članica EU - kazao je ministar Dukaj.
Ministar Dukaj je rekao da ipak, ne možemo biti potpuno zadovoljni, sve dok digitalna transformacija Crne Gore ne bude dostigla standarde naprednog svijeta.
- Važno je shvatiti da je digitalna transformacija proces koji ne može realizovati jedna institucija, niti jedna Vlada, a pogotovo ne neki pojedinac. Potrebno je uključivanje cijelog društva i mi u tom smislu imamo razvijenu i uspješnu saradnju sa svim stakeholderima, od akademske i IT zajednice, preko privrede, do civilnog sektora. Sve što radimo – radimo zajedno i time pokazujemo da Crna Gora, pored svih izazova, može da napreduje kada postoje jasna politička volja, strateški pristup reformama i &nbsp;institucionalno znanje - kazao je Dukaj.
Govoreći o sajber napadima iz 2022. godine kada je &nbsp;napadnuta državna informatička infrastruktura, Dukaj &nbsp;je istakao da naša zemlja, tada nije imala mehanizme za adekvatan odgovor. Ali, zahvaljujući vanrednom angažmanu naših stručnjaka iz Ministarstva i nepodijeljenoj podršci naših saveznika iz NATO-a, partnera iz EU i međunarodnih prijatelja, napad je prevaziđen uz najmanju moguću štetu. Taj napad je &nbsp;„ogolio“ našu nespremnost za otpornost na sajber napade.
- Nakon toga smo postigli krupne rezultate, koji mi daju za pravo da ovom prilikom mogu slobodno reći da, u odnosu na taj 22. avgust, na ljestvici kvaliteta zauzimamo daleko višu poziciju. &nbsp;Naša infrastruktura, naši podaci i naši resursi su daleko sigurniji, ali imamo još dosta posla - kazao je Dukaj.
Govoreći o ključnim rezultatima Dukaj je pomenuo da je u decembru 2024. godine, otvoren Vladin bezbjednosno - operativni centar, CIRT (nadzire uspostavljeni sajber eko sistem, rješava sajber inicijative unutar mreže organa državne uprave u režimu 24/7/365. U Podgorici je otvoren prvi WB3C Regionalni centar za sajber kapacitete u partnerstvu sa Slovenijom i Francuskom.
Donijet je Zakon o informacionoj bezbjednosti čija implementacija predstavlja ključni korak u jačanju ukupne sajber otpornosti zemlje. Crna Gora je jedina zemlja Regiona koja je Zakon potpuno uskladila sa EU NIS2 inicijativom. Ovaj zakon uvodi obavezne standarde za operatore kritične infrastrukture, čime se štite digitalni servisi koje koriste građani i privreda. Takođe, donošenjem Zakona ostvaren je pravni osnov za osnivanje Agencije za sajber bezbjednost u čijem sastavu će biti i nacionalni CIRT.&nbsp;
- Crna Gora čini sve, da &nbsp;svoj sajber prostor štiti u skladu sa najsavremenijim standardima - istakao je Dukaj.
Na pitanje kada će biti oformljena Agencija za sajber bezbjednost, ministar Dukaj je kazao:„ ,Mi u Ministarstvu javne uprave učinili smo u rekordnom roku, sve što je u našoj nadležnosti, jer smatramo da je formiranje Agecije od strateškog značaja za Crnu Goru."
Govoreći o rezultatu posljednjeg NATO samita, odnosno povećanju izdavajanja za odbranu &nbsp;5 odsto BDP-a, a od tog procenta 1.5 odsto za zaštitu kritične infrastrukture.
- Vjerujem da će u ovom segmentu biti i zrelosti i snage da Crna Gora bude aktivna, a ne pasivna NATO saveznica, koja će dijeliti zajedničke bezbjednosne izazove - &nbsp;naglasio je Dukaj.
Povodom posljednjeg istraživanja javnog mnjenja u Crnoj Gori, koje je pokazalo pad podrške članstvu Crne Gore u EU, Dukaj je istakao &nbsp;da &nbsp;&nbsp;to nije zabrinjavajuće. &nbsp;U gotovo svim zemljama koje su ulazile u EU podrška Evropskoj uniji je u početku bila veća nego pred ulazak.
- Crna Gora je uvijek bila zemlja ogromne podrške većine građana članstvu u EU. To je jedina politika gdje se ne dijelimo ni po strankama ni drugačije. Tako je godinama, sada već decenijama. Ne vjerujem da je moguć tu preokret - zaključio je Dukaj.&nbsp;

Dukaj: Činimo sve da crnogorski sajber prostor štitimo u skladu sa naprednim standardima

Ne smijemo da ponovimo grešku koju smo napravili sa Sjevernom Makedonijom. Moramo niti svjesni da je ovo proces koji zahtijeva veliki napor, kazao je stalni izvjestilac Evropskog parlamenta (EP) za Crnu Goru, Marjan Šarec.
On je na 2BS forumu kazao da se svi slažemo da EU trebaju nove članice, jer je EU danas na vrlo slabim osnovama.
- Nismo igrač kakav treba da budemo. Iz mog iskustva, mi previše pričamo o tome kako razgovarati a zaboravljamo da pokažemo rezultate. Sjeverna Makedonija je ispunila domaći zadatak a nije dobila ništa zauzvrat - rekao je Šarec.
Predsjednik Emanuel Makron ima, napominje on, dosta teškoća na domaćem planu.
- Crna Gora bi mogla biti kolateralna šteta i to moramo sa spriječimo. Crna Gora treba da bude aktivnija u smislu ubjeđivanja građana EU - dodao je Šarec.

Šarec: Svi se slažemo da EU trebaju nove članice, unija danas na slabim osnovama

Vlasnik kompanije Eagle Hills, Mohamed Alabar, kazao je da Crnu Goru vidi kao privlačno i perspektivno investiciono okruženje, upravo zbog stabilnosti i bezbjednosti koju nudi.&nbsp;
Alabar je, na panelu “U fokusu: Bezbjednost kao valuta – zašto stabilnost privlači investicije” u okviru 2BS Foruma, naglasio da dolazi iz zemlje koja je, kako je rekao, „počela od ničega“, te da razumije vrijednost dugoročnog i odgovornog vođstva.&nbsp;
- Dolazim iz male zemlje, i takva okruženja mi odgovaraju. U velikim državama ponekad vas tretiraju kao građane drugog reda, a ovdje smo isti – ljudi su ljubazni i postoje velike šanse. Osim toga, ne traže mi vizu i to olakšava poslovanje. Crna Gora je dobro mjesto za investicije - istakao je Alabar.&nbsp;
Govoreći o značaju bezbjednosti za investitore, Alabar je kazao da stabilnost i bezbjednost idu ruku pod ruku.&nbsp;
- Ne možemo pregovarati o bezbjednosti, to je obavezan uslov. Kada šetate Tiranom, Splitom ili Budvom, osjećaj sigurnosti je ključan. Prije nekoliko godina sam nosio plastični sat, danas ovdje mogu slobodno da nosim Roleks to mnogo govori o nivou bezbjednosti - istakao je on.
Alabar je podsjetio na skromne početke svoje zemlje i njegove poredice.&nbsp;
- Dolazim iz zemlje u kojoj nema ni nafte ni vode, već samo vrućina i pijesak. Moji roditelji nisu znali ni da čitaju ni da pišu. To govori o svojevremenom sistemu obrazovanja u zemlji- Takvo iskustvo oblikovalo je moj pogled na razvoj i investicije - kazao je Alabar.&nbsp;
Kazao je da je za istinski napredak potrebno je dugoročno, odgovorno vođstvo.&nbsp;
- Nama je trebalo 40 godina da promijenimo situaciju. Svijet se danas suočava s ogromnim izazovima – 50 odsto ljudi je i dalje siromašno. Ne možemo se oslanjati na vojsku za ekonomski razvoj. Moramo stvoriti prilike i obezbijediti ekonomski apredak - kazao je on.&nbsp;
Alabar je kazao i da bi predložio drugačiji sistem oporezivanja, po kojem bi bogati plaćali dva odsto više poreza.&nbsp;
- Kada bi bogati plaćali samo dva odsto poreza više, mogli bismo riješiti problem siromaštva, ali je važno da tim sredstvima upravljaju odgovorne institucije - naveo je Alabar.&nbsp;
Govoreći o njegovom pristupu investiranju, Alabar je kazao da gdje god da dođe da investira, želi da poguram BDP za pet odsto i otvori 100.000 radnih mjesta.&nbsp;
- Ako to ne uradim, onda to nisam ja. Ne želim samo da zaradim i odem – želim da obezbijedim budućnost za porodicu, zajednicu i susjed - naveo je investitor.&nbsp;
Alabar je govoreći o investicionoj klimi u Crnoj Gori, kazao da je zbog politike teško raditi.&nbsp;
- Postoji 500.000 ljudi koji se suprostavljaju jedni drugima. Smatram da imate prelijepu zemlju, treba vam više poslovne aktivnosti, napretka u ekonimiji, imate predivnu obalu. Mjesto je predivno, hrana je divna, plaža je divna, kao i planine. Planine su mi privlačnije nego plaže. Ovo je nevjerovatna zemlja, i mislim da treba da se dogovorite ko vodi zemlju. Nekada se pitam je li parlament ili mediji ili NVO, ko upravlja procesom odlučivanja. Želimo li proces odlučivanja do nivoa 101 odsto? ako želite to da ispunite treba vam viša sila. Mislite li da je sve čisto u evropskoj i američkoj poltiici. Šalite li se - upitao je Alabar.&nbsp;
On je kazao da je neophodno da se društvo pokrene, da, kako je rekao, imamo bolju radnu snagu, imamo više preduzeća i da idemo u korak sa svijetom.&nbsp;
Upitan o zabrinutosti da bi njegove investicije mogle da naruše prirodne ljepote u Crnoj Gori, Alabar je rekao da njegova kompanija primjenjuje stroge principe kada je u pitanju očuvanje životne sredine i prirode.&nbsp;
- Primjenjujemo stroge principe, želimo da očiuvamo ime naše kompanije, što znači da morate poštovati klijenta, sredinu i da mjesto bude lijepo i za naše potomke. O pitanju životne sredine ne pregovaramo, primjena tih principa je obavezna - zaključio je Alabar.&nbsp;

Alabar: Crna Gora privlačno i perspektivno investiciono okruženje zbog stabilnosti i bezbjednosti koje nudi

Modus operandi aktuelne Vlade sličan je prošlom režimu - uvijek postoji potreba da se kontrolišu institucije koje bi trebalo da budu nezavisne, jer to je jedini način da možemo da napredujemo - kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na To Be Secure (2BS) forumu koji se održava danas u Budvi.
On je, na događaju u organizaciji Atlantskog saveza, kazao da su riječi vlasti u potpunosti usaglašene sa ciljevima na putu pristupanja EU, ali da aktivnosti to često nisu.
- Zato uvijek kažem da akcije moraju biti više u saglasnosti sa riječima. Ponekad se pitam što će politički subjekti pričati dan nakon što uđemo u EU. EU je riječ, ali niko ne govori o reformama. Pristup EU nije jedini cilj, već su to reforme kad se radi o ekonomiji, vladavini prava, javne uprave, &nbsp;institucija. Tu želim da vidim više akcije - kazao je Milatović.
Ova država, kako pored ostalog navodi, i dalje nema u potpunosti funkcionalan Ustavni sud.
- Akcije koje vidimo od Vlade i parlamentarne većine je želja da se kontrolišu insitucije, žele da kontrolišu i predsjednika, medije, Centralnu banku, policiju, vojsku - rekao je, pored ostalog, Milatović.
Vjeruje da je vrijeme za nacrt ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, što bi bio jak signal da naša država ulazi u finalni proces.&nbsp;
Vjeruje i da su svi pomalo umorni od toga da budemo predvodnica u procesu EU integracija, te da je vrijeme za finiš trke.
- Finalna faza je i najteža. Crna Gora je jedina zemlja koja je otvorila sva 33 poglavlja, zatvorila smo njih sedam, a očekuje se da ćemo zatvoriti još nekoliko. Očekuje se da ćemo sva poglavlja zatvoriti u iduće dvije godine - rekao je Milatović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DSuYglzO7V8E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Govoreći o vladavini prava i nezavisnosti pravosuđa, kao ključnim stubovima ma na putu EU integracija, predsjednik Crne Gore kaže da se bez velikog napretka u ovim oblastima ne možemo napredovati u drugim tehničkim aspektima poglavlja.
- Ocijenjeno je da je Crna Gora napravila adekvatan progres u vladavini prava. Vjerujem da je najveća prepreka koju Crna Gora institucionalna konsolidacija u pravosuđu. Crna Gora nije mogla da napravi politički dogovor u parlamentu pri imenovanju ljudi u pravosuđu. To se ipak desilo i ne samo zbog pozicije parlamenta, već i zbog konstruktivne uloge opozicije, te je bilo adekvatnog konsenzusa u parlamentu koji je bio neophodan za imenovanja - podsjeća Milatović.
I to je, kako ističe, bio ogroman korak naprijed u konsolidaciji institucija, kako su to ocijenili i naši evropski partneri.
- Ovo je omogućilo Crnoj Gori da napreduje. Prošle godine smo nastavili sa zatvaranjem poglavlja, zatvorili smo ih četiri, govorio sam da to nije dovoljno, jer vjerujem da je tempo trebalo da bude brži - rekao je Milatović.
Veoma je optimističan što se tiče budućnosti Crne Gore.
J. B.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DSuYglzO7V8E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Milatović: Modus operandi aktuelne Vlade sličan prošlom režimu, uvijek postoji potreba da kontrolišu institucije

Savremena američka spoljna politika kombinuje elemente kontinuiteta i promjene u odnosu na prvu administraciju Donalda Trampa, uz redefinisanje odnosa sa saveznicima, dok Evropa mora da pokaže veću odgovornost i relevantnost u suočavanju sa bezbjednosnim izazovima, posebno na Balkanu. To je ocijenjeno na panelu “Paradoks moći: Saveznici, autonomija i novi kompas Amerike“, u okviru 2BS Foruma.
Gordana Grgić, viša istraživačica i vršiteljka dužnosti šefice Tima za švajcarsku i evroatlantsku bezbjednost u Centru za studije bezbjednosti ETH Cirih, istakla je da današnja američka spoljna politika nije potpuni raskid sa prošlošću, već kombinacija kontinuiteta i novih prioriteta u odnosu na prvu administraciju Donalda Trampa.
Grgić je naglasila da je, prije nego što se uđe u raspravu o izazovima, važno postaviti dijagnozu trenutnih trendova. Prema njenim riječima, dešavanja u posljednjih devet mjeseci pokazuju nastavak određenih obrazaca iz Trampovog prvog mandata, ali i značajne pomake i pojačanja pojedinih trendova.
Kao prvu veliku promjenu Grgić je izdvojila preusmjeravanje američkih strateških prioriteta iz Evrope ka Indo-Pacifiku, uz veći naglasak na unutrašnju bezbjednost.
- To je bilo jasno već iz privremenih smjernica odbrambene strategije koje su procurile početkom godine, a biće dodatno potvrđeno u predstojećim strateškim dokumentima SAD-a. Sjedinjene Države su spremne da preuzmu određene troškove u Evropi kako bi mogle da se fokusiraju na regione gdje smatraju da je pažnja najpotrebnija- objasnila je Grgić.
Govoreći o američkom pristupu saveznicima, Grgić je naglasila da je uočljiva reorijentacija u načinu na koji Vašington tretira svoje saveze.
- Umjesto tradicionalnog naglašavanja zajedničkih vrijednosti i ideala, sve je prisutniji pragmatični, gotovo transakcioniji pristup. Saveznici se sada posmatraju prvenstveno kao instrumenti američke strategije, što je značajan odmak od tradicionalne spoljne politike SAD-a- istakla je ona.
Treći važan aspekt koji je Grgić pomenula odnosi se na unutrašnje izvore američke spoljne politike i reorganizaciju ključnih institucija.
Prema njenim riječima, „sve ono što smo do sada znali o američkoj spoljnopolitičkoj birokratiji procesima, organizacijama, institucijama, normama i pravilima polako se razgrađuje. Grgić je podsjetila da su institucije poput USAID-a, nekada ključne u američkoj projekciji moći, izgubile raniju ulogu ili su u procesu transformacije. Takođe je istakla da je nedavni fokus na letalnosti američkih oružanih snaga, demonstriran u bazi Kvantiko, znak promjene retorike.
- Promjene u američkoj spoljnoj politici nijesu rezultat samo međunarodnih okolnosti, već i dubokih unutrašnjih transformacija političkih prioriteta i institucija- zaključila je Grgić.
Edvard P. Džozef, predavač i viši saradnik, Škola za napredne međunarodne studije (SAIS), Univerzitet Džons Hopkins kazao je da je ključno pitanje za Evropu kako da pokaže svoju relevantnost u međunarodnim odnosima, s obzirom na različita i često zahtjevna očekivanja iz Vašingtona.
- Najvažnija tačka, na koju se stalno vraćamo, jesu očekivanja. Ključno pitanje koje lebdi nad ovom konferencijom jeste: kako Evropa može da učini sebe relevantnom u svjetlu veoma čvrstih i često drugačijih očekivanja iz Vašingtona- rekao je Džozef.
Džozef je naglasio da odgovor leži u tome da Evropa konačno preuzme odgovornost za Balkan.
- To je najizvodljiviji zadatak. Evropa nije sposobna da sama riješi najveći bezbjednosni izazov agresivnu politiku Rusije jer su za to neophodni kapaciteti SAD i NATO-a, prije svega američki. Ali Evropa može da se suoči sa izazovima na Balkanu. To do sada nije učinila, i to je nešto što od nje očekuju ne samo sadašnja američka administracija, već i sve prethodne administracije još od devedesetih godina- naglasio je on.
Džozef je istakao da je Evropa u prošlosti propuštala šanse, posebno zbog neodlučnosti u pogledu proširenja i oklevanja da se suoči sa političkim problemima u regionu.
- Ovo nijesu problemi kakve predstavlja Rusija nijedna zemlja na Balkanu nema nuklearno oružje niti je energetska supersila. To su problemi koji se mogu riješiti. Evropa mora da preuzme odgovornost- naglasio je.
Džozef je ukazao da je važno razlikovati trajna očekivanja Vašingtona od onih koja su bila „dramatična i često nepredvidiva“ u periodu Trampove administracije.
Podsjetio je da je uz snažno rukovodstvo generalnog sekretara NATO-a i saradnju sa Trampovom administracijom ostvaren značajan napredak ka cilju od dva odsto BDP-a za odbranu.
Džozef je takođe istakao i sporazum iz jula između predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen i SAD-a o kupovini američkih energetskih proizvoda u vrijednosti od 750 milijardi dolara, kao i ulaganje od 600 milijardi dolara u Sjedinjenim Državama, što je, kako je kazao, korak ka pravednijem odnosu sa Vašingtonom.
Momčilo Radulović, predsjednik, Evropski pokret u Crnoj Gori, kazao je da je Evropska unija komplikovana, prespora i neefikasna.
- Godine 2013. osnovali su ATIB bazu za odbrambenu industriju, i za to su izdvojili nula sredstava. Godine 2016. napravili su globalnu strategiju. Tek do decembra 2017, kada je, čini mi se, pokrenut prvi projekat, stvari su počele da se pomjeraju. Trebalo im je pet godina da počnu da ulažu novac- rekao je Radulović.
Upitan da li misli da jje pristup administracije u Vašingtonu za vrijeme Donalda Trampa zapravo bio dobar za Evropu, rekao je da je došlo do buđenja Evrope.
Dakle, pozitivna stvar je što je to probudiloo Evropu na način da je rekao: „Ljudi, ne možemo da plaćamo umjesto vas. Morate nešto da uradite. Ne možete spavati.“ A Evropa je zaista spavala veoma dugo, ocijenio je Radulović. Kazao je da je Evropi trebalo 12 godina da počnu da definišu i izdvajaju ozbiljne količine novca za odbranu.
- Čak ni ti ozbiljniji iznosi nisu dovoljni: od 2023. do 2024. predviđa se da će izdvajanja porasti za dodatnih 30–40 miliona eura ove godine, ali su imali 341 milijardu u 2024, što je otprilike jednako ukupnim izdvajanjima svih država članica. Dakle, čak i kada se ujedine, evropske zemlje su drugi najveći potrošač u oblasti odbrane, ali to i dalje nije dovoljno- naveo je Radulović.
Valbona Zeneli, nerezidentna viša saradnica u Atlantskom savjetu kazala je da moramo prihvatiti stratešku činjenicu, a to je da živimo u eri poremećaja u Evropi.
- Tokom rata, sa toliko kriza, sa rastom cijena, sa prijetnjama koje su postale šireg obima i prirode, s novim disruptivnim tehnologijama, klimatskim promjenama sve to možete nabrojati Evropa se pretvorila iz „prstena prijatelja“ u „prsten vatre“- ocijenila je Zeneli.
U takvim uslovima je, kaže Zeneli, partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama, koje je najduže i najvažnije partnerstvo, ključno i ono, prema njenom mišljenju, mora biti strateški imperativ u našim razgovorima.
- Mislim da je nakon druge ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. došlo do buđenja evropskih država i Evropske unije, jer je bezbjednosna arhitektura Evrope koja je, uprošćeno rečeno, počivala na tri glavna stuba dovedena u pitanje- navela je ona.
Prvi stub bila je, kaže Zeneli, odbrana koju smo dobijali od Sjedinjenih Država i pitanje podjele tereta. Drugi stub bila je energija, a treći stub je ekonomija i tržišta.
- &nbsp;Znamo da je veliki izazov Kina kada govorimo o preplavljivanju naših tržišta svojim viškovima kapaciteta, a često zanemarujemo značaj transatlantske ekonomije. Skloni smo da gledamo samo na trgovinu i na naporne pregovore o trgovini koji jesu bili važni, ali trgovina nije najvažniji element transatlantske saradnje. To su međusobne investicije- kazala je ona.
Smatra da je glavni problem za Evropu nedostatak konkurentnosti u budućnosti, kako u poređenju sa Sjedinjenim Državama, tako i sa Kinom.
- Zato vjerujem da je još važnije održati strateško partnerstvo sa Sjedinjenim Državama- zaključila je Zeneli.

Džozef: Evropa nesposobna da bez pomoći NATO-a i SAD-a suzbije agresivnu politiku Rusije, ali mora da preuzme odgovornost na Balkanu

Naš region prolazi kroz turbulentna vremena, ali jedno ostaje nepromijenjeno - naša odlučnost da očuvamo mir, stabilnost i slobodu. Jedna od glavnih poruka je da Balkan ne smije biti prepušten sebi ili trećim akterima. Danas to ponavljamo još snažnije. Ako Evropska unija i SAD ne iskoriste ovaj trenutak i ne ubrzaju integraciju svih država Zapadnog Balkana neko treći će zauzeti taj prostor, a to ne smijemo dozvoliti - kazao je na otvaranju To Be Secure (2BS) foruma predsjednik Atlantskog saveza Savo Kentera u Budvi. On je na ovom događaju, u organizaciji Atlantskog saveza, rekao da budućnost našeg regiona moramo uzeti u svoje ruke, a ona je čvrsto vezana uz EU i NATO. Svijet se, kako dodaje, u 15 godina koliko traje ovaj Forum promijenio, te da se suočavom sa pojavom globalnog rata i novim bezbjednosnim prijetnjama - od sajber napada, hibridnog ratovanja i dezinformacija. On je poručio da je „naš sljedeci cilj EU“.&nbsp; - To nije samo politička odluka već vizija drustva u kom hoćemo da živimo. To je obećanje da obavljanje državnog posla više neće biti unosno, već zahtjevno i nepopularno jer treba zasukati rukave i raditi naporno. Znam da taj put neće biti lagan. Reformisati pravosuđe, graditi institucije, mijenjati navike - svej je to vrlo bolan proces. Mi moramo odabrati da se usudimo i idemo naprijed. Biće onih koji će pokušati da nas zaustave na tom putu, biće stranih uticaja, ali i onih kod kuće kojima odgovora da nema promjena i da se sistem ne mijenja jer žive od njegovih slabosti. Poručujemo im da im neće uspjeti. Znamo da postoje ekstremističke struje i akteri kojima smeta zapadni kurs Crne Gore, ali njihovi pokušaji biće osujećeni jedinstvom naših institucija, podrškom saveznika i voljom većine građana - istakao je Kentera. On je naglasio kako moramo iskoristiti prostor koji je otvorio rat u Ukrajini, dodajući i da je američko prisustvo i prijateljstvo za Crnu Goru jako važno i ono ostaje konstanta.&nbsp; - Dijelimo iste vrijednosti i to se neće promijeniti koja god da je administracija u Vašingtonu - rekao je Kentera. Ulazak Crne Gore je, prema njegovim riječima, bitan i za Evropsku uniju, jer će tako zaokružiti svoju prostor na jugoistoku i poslati poruku da projekat ujedinejne Evrope nije završen dok sve demokratije ne budu zajedno. Istakao je i važnost dobro susjedskih odnosa, a najbolji primjer je, kako navodi, odnos sa Hrvatskom.&nbsp; - Naš odnos pokazuje da stabilni Balkan nije samo naš interes nego interes čitave Evrope. Nećemo nikome dozvoliti da taj odnos naruši - poručio je Kentera. <h2>Progres Crne Gore testament posvećenosti euroatlantskoj budućnosti</h2> Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke rekla je, pored ostalog, da je progres Crne Gore u vladavini prava i modernizaciji vojske testament posvećenosti euroatlantskoj budućnosti, a da bi se to nastavilo mora nastaviti sa reformama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251003121036_c6cf8ec7944768326f81e0171fa2b05888967ca5d3a673e39ff378b4b20df82a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251003121036_c6cf8ec7944768326f81e0171fa2b05888967ca5d3a673e39ff378b4b20df82a" data-rendition-name="original" width="3648" height="2432" loading="lazy" alt="Džudi Rajzing Rajnke"> <figcaption>Džudi Rajzing Rajnke(Photo: 2BS Forum)</figcaption> </figure>  Rajnke je, na ovom događaju u organizaciji Atlantskog saveza, navela da će vođstvo Crne Gore u Sjevernoatlantskom savezu nastaviti da raste. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DSuYglzO7V8E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kentera: Ako EU i SAD ne ubrzaju integraciju država ZB neko treći će zauzeti taj prostor

Jubilarni 15. To Be Secure forum će tokom dva dana, koliko će trajati u Budvi, okupiti rekordan broj učesnika, više od 500. Forum je pokrenuo Atlantski savez Crne Gore, a tokom decenije i po, učinio je da Budva postane glavna platforma u jugoistočnoj Evropi na kojoj se razmatra evropska i euroatlantska bezbjednost. Predstavnik Atlantskog saveza Crne Gore, admiral u penziji, Dragan Samardžić, je gostujući u 24 sata Televizije E, kazao da Evropa prolazi najveću krizu od Drugog svjetskog rata, imajući u vidu rat u Ukrajini, krizu na Bliskom istoku, kao i hibridne prijetnje. Sve to, kaže Samardžić, jasno govori da bezbjednost nije apstraktna kategorija, već pitanje svakodnevnog života.
- I Crna Gora se suočava sa velikim brojem bezbjednosnih izazova, prije svega sa organizovanim kriminalom i problemom korupcije, ali i sa neefikasnim institucijama. Forum 2BS će biti dobra platforma eksperata iz NATO-a, Evropske unije, da čujemo najbolje prakse i da vidimo moguća rješenja, da dogovorimo saradnju u onim oblastima gdje smatramo da naš sistem bezbjednosti treba unaprijediti - istakao je Samardžić.
Smatra da je sistem bezbjednosti previše opterećen politikom, da je njegova koordinacija i integracija slaba, a podređivanje partijskim interesima loše po društvo. Samardžić ističe i da sistem bezbjednosti ne može trenutno da odgovori na složene izazove u Crnoj Gori.
- Pozicija i opozicija igraju jalove igre koje nijesu u interesu ni države ni građana. Nijesam siguran da je pokretanje interpelacije najbolji mehanizam analize stanja u bezbjednosnom sektoru, pogotovu kad unaprijed znate da ta inicijativa neće uroditi plodom. Puno više treba koristiti mehanizam Odbora za bezbjednost i odbranu, koji po zakonu ima kontrolnu ulogu. Kroz kontrolna i konsultativna saslušanja mogu da se razmotre važna pitanja bezbjednosti, da se analizira stanje, traže podaci o tome kako sistem može da odgovori na bezbjednosne izazove. Kroz konkretne zaključke Odbora treba sprovoditi akcije koje bi u konačnom rezultirale poboljšanjem sistema bezbjednosti. Tu najviše vidim odgovornost pozicije, zato što je mnoge inicijative opozicije u startu odbacila - naglasio je Samardžić.
Komentarišući Samit Evropske unije u Kopenhagenu, kaže da ga raduje što je Evropska unija pokazala jedinstvo i tendenciju da preuzme veću odgovornost za sposobnost, kako kaže, da brani samu sebe.
- Evropska unija je razgovarala o novim dronwal i antidron sistemima koji treba da budu prioriteti u narednom periodu, kao i jačanje istočnog krila Unije. Puna pažnja je posvećena nastavku podrške Ukrajini i politici proširenja koje uključuje tu zemlju, kako bi se pokazala solidarnost, ali i pripremio plan odbrambene mape do 2030 - kazao je Samardžić.
Za waldron sistem - zaštitni zid od dronova prema istoku su data konkretna zaduženja. Taj plan sa jasnim principima i ciljevima, kaže on, treba biti gotov za dvije sedmice. Prioriteti NATO-a su, kako objašnjava, u potpunosti kompatibilni sa prioritetima EU, a Crna Gora kao članica Alijanse i glavni kandidat za članstvo u Uniji mora da pokaže posvećenost i da radi na oba procesa.
- Nažalost, mi debelo kasnimo u donošenju nove strategije nacionalne bezbjednosti i strategije odbrane, adaptaciji našeg plana opremanja i dugoročnog plana razvoja Vojske Crne Gore, jer, podsjetiću, da već godinama upozoravam da odavno nije donesena strategija nacionalne bezbjednosti, a u međuvremenu su se bezbjednosni izazovi i prijetnje i te kako korjenito promijenili, čitav svijet se suočava sa drufgačijim problemima nego što je to bilo prije pet ili šest godina - zaključio je Samardžić.

Samardžić: Na 2BS forumu će se razmatrati evropska i euroatlantska bezbjednost

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

MINI TV počinje sa radom 15.decembra na Youtube, sa nekih petnaestak emisija u početku koje će pokriti sve bitnije teme od IT, gameinga, umjetnosti, mode, kuvanja - rekao je gostujući u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, osnivač MINI TV - a, novinar i građanski aktivista Darko Ivanović.
Nedavno je otvoren Festival pozorišne režije ,,Jagoš Marković” &nbsp;koji je obilježilo i negodovanje publike na prisustvo ministarske kulture i medija Tamare Vujović i predsjednice SO Glavnog grada Jelene Borovinić Bojović.
U Crnoj Gori je mala, kaže Ivanović, ali vrlo probrana publika koja prati umjetnost i kada umjetnici zvižde i oni koji prate umjetnost tu nešto nije u redu.&nbsp;
- To nijesu judi iz medija, nijesu ni fudbalski navijači, nijesu ni vaši politički oponenti, nego kad vam umjetnici zvižde i publika koja prati umjetnost onda ste nešto baš zabrljali- rekao je Ivanović.
Smatra da se političari sjete umjetnosti samo onda kad treba da se pokupe lovorike ili da kažu kako je Jagoš Marković njihov umjetnik.
- Jagoš Marković pripada svijetu, Jagoš Marković vuče korijene iz Crne Gore, ali on je stvarao svestranije da ne može biti, a ovi su ljudi zatvoreni u neke svoje obore i to je problem i onda njih umjetnici percipiraju upravo onako kako treba da se percipiraju političari. Ne treba imati milosti prema nekome ko na umjetnost gleda kao na dio stavke u budžetu, a u pozorište je ušao dva puta godišnje- istakao je Ivanović.
Novinar i osnivač MINI TV je najavio početak rada te Youtube Televizije za 15.decembar, a ona je već potpisala protokole o saradnji sa crnogorskim portalima, Standardom, Antenom M, Pobjedom, ETV portalom.
- Razlika između standardnog medija i ove TV je što ovdje ne rade novinari, već ljudi koji su eksperti u određenim poljima, pa bilo to da je IT, bilo da je gameninig, radim najbliži format emisije &nbsp;Džona Olivera, odnosno nju je uspješno iskopirao Kesić. Mogu da vam kažem da to ljudi koji su vidjeli tu prvu emisiju morali smo da zaustavljamo snimanje jer su se smijali. Imamo emisije o putovanjima, rekao sa gameing, IT, umjetnost, kuvanje, ali ne škampi i gamberi, nego tipa šta imaš u frižideru, trudimo da budemo viralni i imaćemo nekih petnaestak emisija za početak. Ići ćemo tako da se pojave na svim ovim našim portalima, da će to da bude kanal do našeg Youtube servisa i da će tamo moći da vidite premijere i sve ostalo. Zagarantovan je smijeh, zagarantovano je šarenilo tema i ja mislim da će ljudi uživati i da će imati svoje favorite- zaključio je Ivanović.

Tag: 2bs-forum