Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio je američkom sekretaru za vojsku Danu Driskolu da je spreman da sarađuje sa administracijom američkom predsjednika Donalda Trampa na njenom novom planu za mir u Ukrajini.
Zelenski je u objavi na Telegramu naveo da će ukrajinski i američki timovi da rade na mirovnom planu od 28 tačaka za okočanje rata.
- Spremni smo na konstruktivan, iskren i brz rad - naglasio je Zelenski, prenosi ukrajinski javni servis Suspilne.
Plan predviđa, prema pisanju američkog Aksiosa, velike ustupke Ukrajine, uključujući predaju teritorija koje trenutno kontroliše Rusiji. Međutim, umjesto da ga odmah odbije, Zelenski je, kako piše američki portal, pristao na pregovore, a njegov kabinet je naveo da očekuje razgovor sa predsjednikom Trampom u narednim danima.
Driskol je Zelenskom predao pisanu verziju plana, prema riječima jednog ukrajinskog zvaničnika za Aksios.
Američki izvor je dodao da su se Zelenski i Driskol "dogovorili o agresivnom vremenskom okviru za potpisivanje".
Kabinet ukrajinskog predsjednika saopštio je da je Zelenski "izložio osnovna načela koja su važna za narod" i da su se strane dogovorile da rade na odredbama plana na način koji bi doveo do pravednog završetka rata.
Delegacija Driskola prvobitno je planirala posetu Ukrajini radi razgovora o vojnim tehnologijama i strategiji, prije nego što je Bijela kuća tražila da pomogne "pokretanju pregovora" sa Zelenskim u ime američkog izaslanika Stiva Vitkofa i američkog državnog sekretara Marka Rubija.
Plan, koji su sastavili Vitkof i drugi američki zvaničnici u konsultaciji sa Rusima, izazvao je "šok u Kijevu i evropskim prestonicama" kada je njegov sadržaj otkrio Aksios u utorak. Raniji pokušaj sastanka između Zelenskog i Vitkofa ove nedjelje nije uspio jer američka strana smatra da Zelenski tada nije pokazao ozbiljnu spremnost za angažman.
Međutim, ukrajinski zvaničnik je rekao Aksiosu da je Zelenski bio popustljiviji tokom susreta sa Driskolom.
- Odluka je da se pokuša zajednički rad kako bi mir bio moguć - naveo je zvaničnik.
Vitkof je u četvrtak ujutru u telefonskom razgovoru uvjeravao njemačkog ministra spoljnih poslova Johana Vadefula da je plan "okvir ideja" koji uključuje pozicije Ukrajine i Rusije.
- Vitkof je istakao da Trampova administracija djeluje odgovorno i traži načine za okončanje sukoba u Ukrajini - naveo je američki zvaničnik.
Tokom razgovora s Driskolom, Zelenski je takođe prenio informacije o raketnom napadu Rusije na Ternopolj i dostavio podatke o kompanijama koje proizvode kritične komponente koje i dalje dolaze u Rusiju mimo sankcija, kao i o zemljama porijekla djelova koje Rusija koristi u svojim raketama.
Predsjednik Ukrajine je takođe istakao napore predsjednika SAD Donalda Trampa i njegovog tima u "obezbjeđivanju sigurnosti u Evropi".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Zelenski spreman da sarađuje na Trampovom novom planu za mir u Ukrajini

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je danas da se mnogi širom svijeta pitaju i nagađaju zašto je Mađarska izabrana kao mjesto sastanka predsjednika SAD i Rusije, Donalda Trampa i Vladimira Putina, a da je odgovor jednostavan - Mađarska je jedina u Evropi na stazi mira.
Fides nikada nikome nije držao lekcije ni dok je bio na vlasti, ni dok je bio u opoziciji, napisao je Orban na Fejsbuku, prenosi MTI.&nbsp;
- Nikada nijesmo zatvarali kanale za pregovore - istakao je on. 
 
Rekao je da je teško ubijediti bilo koga u bilo šta ako se sa njim ne razgovara. 
 
- I što je najvažnije, godinama dosljedno i istrajno stojimo na strani mira. Saradnja umjesto konfrontacije, međusobno poštovanje umjesto stigmatizacije. To je put ka miru - rekao je Orban. 
 
On je naglasio da je Mađarska sada zemlja u Evropi u kojoj postoji ozbiljna šansa da pregovori između SAD i Rusije na kraju dovedu do mira i gdje bi čak evropske perspektive mogle da prevladaju. 
 
- Brisel se možda izolovao, ali mi ćemo nastaviti da pregovaramo - dodao je on.

1250x600

1084x550

Orban: Mađarska jedina u Evropi na stazi mira

Predsjednik SAD-a Donald Tramp je upravo na sastanku kabineta u Bijeloj kući izjavio da je sinoć na Bliskom istoku postignut "istorijski uspjeh".
- Okončali smo rat u Gazi i zapravo, u mnogo većim razmjerama, stvorili mir. Mislim da će to biti trajan mir, nadam se vječni mir - rekao je Tramp.
Dodao je da bi preostali taoci trebalo da budu pušteni "u ponedjeljak ili utorak".
- Njihov povratak je komplikovan proces, nalaze se na mjestima gdje ne želite da budete - rekao je on i naglasio da će to biti "dan radosti".
On je potom najavio da će pokušati da otputuje u region: "Idemo u Egipat, gdje ćemo imati potpisivanje. Jedan je već potpisan u moje ime, ali ćemo obaviti formalno potpisivanje."
On je potom govorio o budućnosti Gaze, rekao je da će se ta oblast "polako obnavljati".
- Mislim da ćete vidjeti neke izvanredne zemlje koje dolaze, ulažu mnogo novca i rješavaju stvari. Sve se posložilo da dođe do dogovora. Mislim da je napad na Iran u junu bio jako važan jer, da se to nije dogodilo, oni bi vjerovatno do sada imali nuklearno oružje, više njih, i zato bi, čak i da smo potpisali sporazum, nad njim visio veliki mračni oblak. To ne bi bilo isto - objasnio je Tramp.
Dodao je da vjeruje kako Iran "sada želi da radi na miru".
- Obavijestili su nas i potvrdili da u potpunosti podržavaju ovaj dogovor. Smatraju da je to sjajna stvar. Voljeli bismo da i oni mogu obnoviti svoju zemlju, ali ne mogu da imaju nuklearno oružje - rekao je Tramp.

Tramp tvrdi: Mir stvoren u većim razmjerama, nadamo se vječnom

Ako djelujemo odgovorno i zajednički vještačka inteligencija može postati snaga za mir, a ne prijetnja - poručio je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija tokom debate o vještačkoj inteligenciji i međunarodnom miru i bezbjednosti.
On je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, naglasio da nove tehnologije nose ogroman potencijal u jačanju mirovnih misija, ranom upozoravanju i humanitarnom odgovoru, ali i ozbiljne rizike, te da zahtijevaju globalnu odgovornost i partnerstvo. U tom kontekstu je podsjetio da Crna Gora priprema prvu Nacionalnu strategiju za vještačku inteligenciju, usklađenu sa evropskim standardima.&nbsp;
Tokom boravka u Njujorku učestvovao je i na Transatlantskoj večeri koju je, u okviru zasijedanja Generalne skupštine UN, organizovao državni sekretar SAD-a Marko Rubio.&nbsp;
- U razgovorima sa učesnicima, ukazao je na strateški značaj transatlantskog jedinstva za očuvanje bezbjednosti i zajedničkih vrijednosti, naglašavajući važnost kontinuiranog angažmana NATO-a i EU na Zapadnom Balkanu - kazali su u njegovom kabinetu.
Posebno je, kako su naglasili, istakao modernizaciju crnogorskih oružanih snaga i razvoj projekta u oblasti dronova u partnerstvu sa SAD, koji doprinosi kako sopstvenoj, tako i kolektivnoj bezbjednosti Alijanse.&nbsp;
Razgovarano je, kako su kazali, i o ratnim dešavanjima u Gazi, uz naglašen značaj prekida vatre, oslobađanja talaca, nesmetanog humanitarnog pristupa i zaštite civila i civilne infrastrukture, a Ibrahimović je ponovio posvećenost Crne Gore trajnom miru zasnovanom na dvodržavnom rješenju.
- Ibrahimović je podsjetio da Crna Gora ostaje čvrsto posvećena podršci Ukrajini, kroz humanitarnu i bezbjednosnu pomoć, učešće u NATO misijama i usklađivanje sa svim paketima EU sankcija - zaključili su u njegovom kabinetu.

Ibrahimović: Vještačka inteligencija može postati snaga za mir, a ne prijetnja

Predsjednik SAD Donald Tramp i izaslanik Bijele kuće Stiv Vitkof predstavili su večeras na sastanku s arapskim i muslimanskim liderima plan za okončanje rata u Gazi, prema tri izvora koji su prisustvovali sastanku ili su upoznati s njegovim sadržajem, piše izraelski Kanal 12.
Ovo je prvi put da je Tramp predstavio američki plan za okončanje rata u Gazi od preuzimanja dužnosti u januaru.
Prema jednom izvoru, Tramp je rekao arapskim i muslimanskim liderima da rat mora hitno završiti, napominjući da predstavlja ovaj plan jer svakim danom dok rat traje, Izrael postaje sve izolovaniji u svijetu.
Načela američkog plana uključuju: Oslobađanje svih zarobljenika, trajno primirje, postupno izraelsko povlačenje iz Pojasa Gaze, plan za dan nakon toga uključuje mehanizam upravljanja u Gazi bez Hamasa, sigurnosne snage koje će uključivati ​​i vojnike iz arapskih i muslimanskih zemalja, arapsko finansiranje nove vlade u Gazi i obnova Pojasa, bilo kakvo učestvovanje Palestinske uprave.
Izvor koji je prisustvovao sastanku rekao je da su mnogi od predstavljenih principa bili dio plana "dan poslije" na kojem su radili Trampov zet Džared Kušner i bivši britanski premijer Toni Bler.
Izvori su primijetili da je Tramp tražio podršku arapskih i muslimanskih lidera za ove principe i njihovu predanost da budu dio plana za dan poslije u Gazi.
Arapski lideri predstavili su Trampu nekoliko uslova za podršku njegovom planu: Izrael neće anektirati djelove Zapadne obale ili Gaze, Izrael neće okupirati djelove Gaze, Izrael neće osnivati ​​naselja u Gazi, Izrael će prestati kršiti status quo u džamiji Al-Aksa, humanitarna pomoć Gazi odmah će se povećati.
Dva izvora koja su prisustvovala sastanku rekla su da je Tramp jasno dao do znanja arapskim liderima da neće dopustiti Izraelu da anektira djelove Zapadne obale.
Na kraju sastanka, arapski i muslimanski lideri izrazili su podršku američkim principima i obećali učestvovati u programu za dan poslije.
Arapski zvaničnik koji je prisustvovao sastanku rekao je: "Svi su napustili sastanak puni nade. Prvi put smo osjetili da je na stolu ozbiljan plan. Predsjednik Tramp želi da rat završi. Da ovo strašno poglavlje bude iza nas i da možemo krenuti naprijed prema boljim stvarima u regiji".
Danas je održan sastanak između američkog državnog sekretara Marka Rubia, američkog izaslanika Vitkofa i ministara vanjskih poslova Saudijske Arabije, Katara, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Egipta i Jordana kako bi se načela koja je predstavio Tramp pretvorila u detaljniji i praktičniji plan.
Izraelski zvaničnici primijetili su da je premijer Izrael Benjamin Netanjahu uopšteno upoznat s američkim načelima, te da je ministar Ron Dermer nedavno razgovarao o toj temi s Kušnerom i Blerom.
Predsjednik Tramp rekao je arapskim liderima da je sljedeći korak rasprava o planu s Netanjahuom u Bijeloj kući u ponedjeljak kako bi se dobila njegova podrška, prema izvoru upoznatim sa sastankom.

Detalji prve Trampove ponude za mir: Oslobađanje svih zarobljenika, trajno primirje, postupno izraelsko povlačenje iz Pojasa Gaze...

Njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je danas da će biti potrebno strpljenje da bi se postigao mir u Ukrajini i naglasio da će to biti prilično težak zadatak.
- Niko danas ne bi trebalo da kaže da razgovaramo samo o isporukama oružja - rekao je Merc na kongresu Hrišćansko-demokratske unije u Donjoj Saksoniji i dodao da potencijalni mir u Ukrajini zahtijeva strpljenje.&nbsp;
On je poručio da svi moraju da shvate koliko će taj zadatak biti težak tokom narednih nedjelja ili čak mjeseci.
- Napravili smo prve korake, ali dozvolite mi da vam dam analogiju - nalazimo se na dionici od 10 kilometara i vjerovatno smo prešli tek prvih 200 metara - rekao je Merc, prenosi Tass.

Merc: Teško do mira u Ukrajini - nalazimo se na dionici od 10 km, a prešli smo 200 metara

Predsjednik Rusije Vladimir Putin zahtijeva da Ukrajina odustane od cijelog Donbasa, od želje za pridruživanjem NATO savezu, da ostane neutralna i ne dopusti zapadnim trupama ulazak u zemlju, piše Rojters, pozivajući se na tri izvora upoznata sa razmišljanjem najviših zvaničnika u Kremlju.
Podsjetimo, Putin se u petak na Aljasci sastao sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom na prvom rusko-američkom samitu u više od četiri godine. Tokom skoro trosatnog sastanka razgovaralo se o tome kako bi mogao izgledati dogovor o miru u Ukrajini, kažu anonimni izvori za Rojters.
Nakon sastanka sa Trampom, Putin je rekao da se nada da je ovaj susret jedan veliki korak ka dogovoru, ali nijedan od lidera nije otkrio detalje njihovog razgovora.
Kako piše Rojters, Putinovi uslovi da Ukrajina mora predati cijelu oblast Donbas (Donjeck i Lugansk), odustati od članstva u NATO-u, ostati neutralna i zabraniti prisustvo zapadnih trupa na svojoj teritoriji.
Rojters sada otkriva obrise onoga što bi Kremlj želio da vidi u mogućem mirovnom sporazumu kojim bi se završio rat.
Ruski izvori su rekli da je Putin napravio kompromis u vezi sa teritorijalnim zahtjevima koje je iznio u junu 2024, a koji su od Kijeva tražili da ustupi četiri oblasti koje Moskva smatra dijelom Rusije: Donjeck i Lugansk u istočnoj Ukrajini – koje čine Donbas – plus Herson i Zaporožje na jugu.
Putinovi “kompromisi” su navodno, da će zaustaviti liniju fronta u oblastima Herson i Zaporožje, te da će vratiti male okupirane djelove Harkovske, Sumske i Dnjepropetrovske oblasti.
Kijev je te zahtjeve odbacio i nazvao ih ravnom predaji.
U svom novom prijedlogu, ruski predsjednik ostaje pri zahtjevima da se Ukrajina potpuno povuče iz djelova Donbasa koje još kontroliše. Moskva bi zauzvrat zamrzla liniju fronta u Zaporožju i Hersonu i odustala od daljeg prodora prema jugu.
Izvori kažu da je Moskva, kao dio mogućeg sporazuma, takođe spremna da preda male djelove Harkovske, Sumske i Dnjepropetrovske oblasti Ukrajini koje sada kontroliše.
Putin se drži i prethodnih zahtjeva da Ukrajina odustane od svojih ambicija za članstvo u NATO-u, kao i ograničenja ukrajinske vojske i dogovora da se nijedna zapadna vojska neće rasporediti na teritoriji Ukrajine kao dio mirovnih snaga.
<h2>Dombas kao tvrđava</h2>
Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova za sada se nije oglasilo o tim prijedlozima.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je više puta odbacio ideju povlačenja s međunarodno priznate ukrajinske zemlje kao dijela sporazuma i dodao je da Donbas služi kao tvrđava koja sprječava ruski napredak dublje u Ukrajinu.
- Ako govorimo o povlačenju s istoka, to ne možemo učiniti. To je pitanje opstanka naše zemlje, što uključuje najjače obrambene linije - poruka je iz Kijeva.
Zelenski je dodao i da nije na Rusiji da odlučuje o članstvu u NATO savezu.
O ruskim se prijedlozima još se nijesu oglasili ni iz Bijele kuće, kao ni iz NATO saveza.
Ruske snage trenutno kontrolišu petinu Ukrajine, što je područje veliko otprilike kao američka savezna država Ohio.
Izvori bliski Kremlju ističu da je samit na Aljasci bio najbolja prilika za mir od početka rata jer su se vodile konkretne rasprave o ruskim uslovima, a Putin je pokazao i spremnost na popuštanje.
Jedan od tih izvora kaže da je poruka koja je prenesena Trampu poruka o kompromisu, da je Putin spreman za mir.
Izvori su upozorili da Moskvi nije jasno hoće li Ukrajina biti spremna ustupiti ostatak Donbasa te da će se rat nastaviti ako to ne učini. Takođe je nejasno hoće li Sjedinjene Države priznati ukrajinsku teritoriju koju drži Rusija, dodali su.

Rojters objavio nove Putinove uslove za mir: Zahtijeva da Ukrajina odustane od cijelog Donbasa...

Cetinjanin Duško Glendža demantovao je tvrdnje bivšeg funkcionera bezbjednosnog sektora Milana Paunovića iznesene pred poslanicima Anketnog odbora i kazao da mir i stabilnost na Cetinju nijesu rezultat njegovog djelovanja, već odlučnosti i hrabrosti samih građana.
Paunović je izjavio da je sačuvao mir na Cetinju 1999. godine, u vrijeme kada se Vojska Jugoslavije pod komandom Slobodana Miloševića obračunavala sa neistomišljenicima i patriotama.
Glendža, jedan od Cetinjana koji su se 1999. godine otvoreno suprotstavili Miloševićevom režimu, u izjavi za Televiziju E demantuje Paunovića i otkriva što se tada dešavalo u prijestonici.
Plan Beograda, koji je podržavao i tadašnji premijer Savezne Republike Jugoslavije Momir Bulatović, bio je da se svi koji se suprotstave vojsci budu uhapšeni i odvedeni u vojni zatvor u Nišu. Grupa Cetinjana odlučila je da se organizuje, brani Crnu Goru i suprotstavi se Miloševićevim paravojnim i vojnim formacijama. Među njima je bio i Dušan Glendža koji kaže da je neistina ono što je Paunović govorio pred Anketnim odborom.
- U to vrijeme Milan Vujanović, koji je bio načelnik OB Cetinje, pozvao me u stanicu policije i rekao da je trenutak i da država traži da se formira jedinica koja bi pružila otpor prosrpskim snagama, među kojima je bio najopasniji Sedmi bataljon. Ja sam to odmah uradio i za nekih dva dana uspio sam da okupim oko 200 mojih rođaka, kumova, drugova i prijatelja kojima sam zahvalan dok sam živ jer su u pravo vrijeme i na pravom mjestu bili u odbrani svoje zemlje - istakao je Glendža..
On tvrdi da Paunović nije ubirao simpatije policije i građana, te da ga niko nije doživljavao ozbiljno.
Na Anketnom odboru Paunović je tvrdio da je on taj koji je od Vojske Jugoslavije spasio tadašnjeg vođu Druge pobunjene patriotske grupe na Cetinju Božidara Boba Bogdanovića, za koga je Vojska planirala da ga odvede u Niš. To je, kaže Glendža, još jedna u nizu Paunovićevićevih manipulacija.
- Postojala je druga ekipa mog brata i druga Boba Bogdanovića koji je išao na Lovćen da bi pokušao da očuva naš simbol slobode. Međutim, policija je odigrala svoju igru. Bio je dogovor da Sedmi bataljon ne može ići gore na Lovćen da se ne bi sukobili. Međutim, gospodin Paunović i njegova ekipa su propustili Sedmi bataljon, prebili su našeg brata, a kasnije, oko četiri sata ujutro, zvao me je njegov saradnik i borac, patriota Željko Kaluđerović i rekao što su sve uradili i da moram pod hitno blokirati Lovćensku ulicu da ne bi odveli u Niš njega i još jednog momka koji je bio član DB-a. Ja sam odmah okupio svoju jedinicu. Tom prilikom nijesam obavijestio policiju, tj. Milana Vujanovića o tome, nego smo samoinicijativno otišli i blokirali Lovćensku ulicu - napominje Glendža.
Duško Glendža, koji je učestvovao u patriotskim pobunama protiv režima Slobodana Miloševića, uputio je otvoreno pismo medijima u kojima demantuje tvrdnje Milana Paunovića pred poslanicima Skupštine Crne Gore. Jedino što je očigledno, kaže Glendža, jeste da sve ovo Paunović radi uz pomoć aktuelne vladajuće većine.
T.K.

Glendža: Mir i stabilnost na Cetinju očuvali hrabri građani, a ne Paunović, njega niko nije doživljavao ozbiljno

Američki predsjednik Donald Tramp ublažio je upozorenje državnog sekretara Marka Rubija da je strpljenje Vašingtona u pregovorima o okončanju rata u Ukrajini pri kraju i nije želio da kaže da li postoji krajnji rok za to.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Frubio-ako-nije-moguce-okoncati-rat-u-ukrajini-sad-moraju-da-krenu-dalje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Tramp je na današnjoj konferenciji za medije rekao da je Rubio u pravu, ali je pokazao više optimizma oko izgleda za postizanje dogovora - na pitanje kada bi tačno SAD mogle odustati od pokušaja da se dođe do mira, Tramp je rekao da nema određenog roka, ali da želi to brzo da riješe.
- Ako, iz nekog razloga, jedna od dvije strane to veoma oteža, reći ćemo: ‘glupi ste, užasni ste ljudi’ i odustaćemo, ali se nadam da to nećemo morati da uradimo - rekao je Tramp.
On nije želio da kaže da li je spreman da potpuno odustane od pregovora i da li bi, u tom slučaju, nastavio vojno da podržava Ukrajinu.
- I dalje mislim da imamo stvarno dobre šanse da ostvarimo mir - rekao je Tramp.

Tramp: I dalje mislim da imamo dobre šanse da ostvarimo mir u Ukrajini

Sjedinjene Američke Države (SAD) za nekoliko sedmica, a ne mjeseci, znaće da li je Rusija ozbiljna u namjeri da postigne mir s Ukrajinom, rekao je američki državni sekretar Mark Rubio. 
 
- Vrlo brzo ćemo znati po njihovim odgovorima da li su ozbiljni u vezi sa stvarnim mirom ili je to samo taktika odlaganja. Ako je riječ o taktici odlaganja, predsjednik za to nije zainteresovan - rekao je Rubio, na konferenciji za novinare nakon NATO ministarskog sastanka u Briselu, javlja Rojters. 
 
On je dodao i da će, ukoliko Rusija nije ozbiljna u vezi sa mirom, SAD morati da preispitaju svoj stav. 
 
Rubio je kazao i da bi Kopenhagen trebalo da se “usresredi na činjenicu” da stanovnici Grenlanda ne žele da budu dio Danske. 
 
- Grenlanđani će donijeti odluku - dodao je Rubio.

Rubio: Preispitaćemo stav ako Rusija nije ozbiljna u vezi sa mirom

Nekadašnji pomoćnik direktora Uprave policije Dejan Knežević danas nije iznosio odbranu u Višem sudu u Podgorici, a na optužbe tužioca Jovana Vukotić da je navodno odavao službene podatke kriminalnoj grupi koju su formirali odbjegli policajac Ljubo Milović i Mileta Ojdanić.
Sudija Simo Rašović prihvatio je prijedlog Kneževićevog branioca, advokata Ranka Radonjića da to učini na narednom ročištu jer mu je Specijalno policijsko odjeljenje u petak oduzelo i lap - top na kojem je pripremao odbranu.
- Pošto je Knežević uhapšen u akciji SDT koja je bila u petak i tada mu je pretresan stan u kojem živi, mi nijesmo mogli da iznesemo odbranu. Odbranu je pripemao na lap topu, gdje je sublimirao sve podatke, činjenice koje smatra da će mu ići u korist. Međutim, svi elektronski uređaji su mu odutzeti od SDT, a određen mu je kućni pritvor &nbsp;- kazao je novinarima ispred Višeg suda njegov branilac, advokat Ranko Radonjić.
On je objasnio da se Knežević u novoj akciji SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije, falsifikovanje službene isprave i nedozvoljeno držanje oružja.
Radonjić je rekao i da je Knežević na saslušanju kod tužioca, a potom i kod sudije za istragu, ispričao da nije sačinio taj dopis, već da je to učinio kolega Aleksandar Bošković.
Dopis je, rekao je Radonjić, ovjeren faksimilom Kneževića.
Radonjić je demantovao tvrdnje u pojedinim medijima da su „svjedoci srušili priču Kneževića“.
-U ovom predmetu svjedoci još nijesu saslušani. Jedino je saslušan Aleksandar Bošković koji je potvrdio navode odbrane Kneževića koji se tiču ovog famoznog dopisa. Koliko sam čuo, Bošković je pristao i na poligrafsko testiranje, na kojem je pitan da li je Knežević sugerisao kako i šta da navede u dopisu. I poligraf je potvrdio odbranu Kneževića u ovom slučaju - istakao je advokat Radonjić.

Radonjić: Bošković potvrdio odbranu Kneževića

03.12.
17:15h﻿
Aleksandru Mijajloviću i Dragu Spičanoviću preinačeno je rješenje o određivanju pritvora (pravosnažno) tako što je Mijajloviću dodata tačka 3 i 4, člana 175 ZKP-a, a Spičanoviću tačka 3.
Naravno, uradio je to Apelacioni sud i naravno jedna sutkinja koja je preuzela vanraspravno vijeće (odsijek za pritvor) i to za svaki slučaj.
I za pojedine.
 
I ni po jada što nema, kako rekoše, novih okolnosti na koje su se pozvali. Sve su stare i razmatrane od strane Višeg suda.
Ali.
Pazite, nema se pravo žalbe na to rješenje.
Preinačen osnov za pritvor, nađene nove činjenice za odluku, nađene nove okolnosti.
Žalbe - jok.
I sada, mislite se vi, da ja treba da se obratim protestnom notom Sudskom savjetu, Ministarstvu pravde, Vrhovnom sudu.
A kako, drugovi i drugarice?
 
Kako kada Boris B. kaže..." ja sam samo poslanik, ali neki likovi treba da nestanu..."(kraj citata).
 
Kako da nestanu, ne znam.
Da ih nema?
Da ih sakriju?
Da nestanu doživotno u Spužu?
Je li ovo smiješno?
Ovo je suludo, opasno.
Nema toga ko nije streknuo.
Miči ih, opasni su, glavni komentar.
Što bi se fatao sa njima, bolje s mirom. Opet - drugi glavni komentar.
Ministre pravde, zamoli da nam dostave odluku sa pravnom poukom.
 
Ili neka mene pouče kako to da se na novo činjenično i pravno stanje o pritvoru žalba ne daje trećem stepenu.
Uostalom, bolje da se ne petljate.
P.S. I glumac koji glumi kralja Lira ne očekuje da postane kralj Lir.

Đe je žalba, stručnjaci?

Pravnik i istoričar Novak Adžić podnio je ostavku na članstvo u Crnogorskom PEN centru.
- Tražim da se ista odmah konstatuje. I moje ime da se izbriše sa spiska članova- navodi Adžić u saopštenju.
On se zahvalio svima i poželio dobro i napredak PEN centru.&nbsp;
- Ali, važna napomena, ne prihvatam da mi jučerašnji i politički balavci kroje politiku, čast izuzecima- poručuje Adžić.

Novak Adžić podnio ostavku u Crnogorskom PEN centru

Odbornici SO Bijelo Polje na današnjoj sjednici usvojili su prijedlog o davanju saglasnosti za izmjenu Statuta JU Ratkovićeve večeri poezije i oduzimanje nagrade „Risto Ratković" Radovanu Karadžiću.&nbsp;
Od 22 odbornika, koliko ih je bilo prisutno na početku sjednice, prijedlog je podržalo 19, kao i prethodnog puta kada je izglasan zaključak koji je upućen Savjetu JU Ratkovićeve večeri poezije.
Nije bilo glasova protiv, niti uzdržanih.

Odbornici SO Bijelo Polje dali saglasnost za izmjenu Statuta i oduzimanje nagrade „Risto Ratković" Radovanu Karadžiću

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić danas je u Višem sudu predložio da kao svjedok bude saslušan Zoran Brđanin - nekadašnji direktor Uprave policije.
On je to obrazložio da Brđanin treba da saopšti sudskom vijeću da li su mu rekli i postavili uslov da će njega i njegov pomoćnika Dejana Kneževića smijeniti "ukoliko se ne ograde od njega" zbog predmeta koji je otvorio protiv budvanske grupe, jer su pojedinci iz vlasti smatrali da je taj postupak politički motivisan.
Osim Katnića na optužnici su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Odgovarajući na pitanja Katnića bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je da je Brđanin tražio od nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca da ne procesuiraju osobe iz budvanske grupe koji su bliski škaljarskom klanu.
Katnić je pitao Radonjića da li se sjeća što je zatraženo na sastanku koji je sazvao tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović a kojem je prisustvovao Luka Rakčević i pomoćnik direktora policije &nbsp;Dejan Knežević i čime je Abazović zaprijetio?
Svjedok je rekao da je nakon tog sastanka traženo je da se ne procesuira budvanska grupa.
- Sjećam se da je kod vas dolazio Brđanin da traži da ne procesuirate jedan predmet, a odnosi se na budvanaku grupu. Tužilac Čađenović je vodio taj predmet. Brđanin je došao kod vas a prethodno je mene pozvao Kneževića, da ne procesuiramo taj predmet i da će se policija ograditi od nas ako procesuiramo i reći da nema dokaza - ispričao je Radonjić.
On je dodao da nije prisustvovao tim sastancima.
Katnić je objasnio da je u pitanju budvanska grupa ogranka škaljarskog klana, čiji su članovi su bili, kako je rekao, braća Kažanegra, Marko Ljubiša Kan i drugi.
- Sudija za istragu je uveo mjere tajnog nadzora. Na njima je bio Blažo Rađenović, član URA-e - ukazao je Katnić.
I to, bio glavni motiv, zbog čega je taj "predmet" bio "sporan".
Međutim, on je nastavio rad na tom predmetu ali je penzionisan.

Katnić tvrdi da je nakon sastanka sa Abazovićem traženo da se ne "dira" budvanski predmet, jer je na mjerama evidentirana i komunikacija Rađenovića

Novoimenovana vršiteljka dužnosti direktorice Javne ustanove Muzeji i galerije Budve Ivana Ćupić onemogućena je jutros da uđe u kancelariju, jer je bivša direktorka ove institucije Lucija Đurašković zaključala vrata i odbila da preda ključ. - Jutros sam se pojavila na poslu i kancelarija je bila zaključlana. Ona traži da joj uručim rješenje o razrješenju i odlku Savjeta ustanove o njenom razrješenju da bi se obavila primopredaja. Ja, naravno, nemam ta dokumenta. Sjedim u hodniku i čekam razrješenje situacije. Pozvali smo policiju, ali oni su tražili da dođemo kod njih da podnesemo prijavu – kazala je Portalu ETV Ćupić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Ivana Ćupić (Foto Đ.Cmiljanić)"> <figcaption>Ivana Ćupić(Photo: Đ.Cmiljanić)</figcaption> </figure>  Ona očekuje da će situacija biti riješena i da će već sjutra početi da obavlja dužnost. Objavili smo jutros da je Ćupić imenovana za novu direktoricu Muzeja i galerija Budve umjesto Lucije Đurašković kojoj je mandat istekao još 2021. godine, ali je ona, bez obzira na tu činjenicu sve to vrijeme rukovodila institucijom. - Sa radošću vas obavještavam da danas preuzimam dužnost direktorke JU Muzeji i galerije Budve. Velika mi je jednako i čast i odgovornost voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju, te iskreno zahvaljujem na ukazanom povjerenju. Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve – kazala je Ćupić za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Ističe da će se posebno posvetiti modernizaciji sadržaja i prostora institucije, većoj otvorenosti i snažnijem povezivanju sa zajednicom, značajnom povećanju broja posjetilaca, te digitalizaciji fonda i primjeni savremenih pristupa u svim segmentima rada. - Želim da zajedno izgradimo snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji. I te kako vjerujem u potencijal ove ustanove i pozivam mlade ljude, kao i sve građane, da se aktivno uključe u inicijative, programe i aktivnosti koje pripremamo. Cijeneći stručnost i predanost zaposlenih, kao i temelje koje su postavili svi moji prethodnici, odlučno vjerujem da s današnjim danom započinje nova faza dinamičnog razvoja Muzeja i galerija Budve – poručila je ona. Najavili smo da primopredaja dužnosti između bivše i nove direktorice neće proteći „u miru“, ukazujući da se Đurašković nije „pomirila“ sa tim da se mora povući i da je početkom novembra najavila da će podnijeti krivičnu prijavu zbog „falsifikovanja pečata“ te javne ustanove, odbijajući da prihvati da bude razriješena. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko ona dugo želi. Imenovana je u avgustu 2017. na period od četiri godine, ali nakon što joj je istekao mandat u avgustu 2021. nije pokrenut postupak izbora novog direktora?! Podršku Luciji Đurašković u novembru je dao budvanski odbor Nove srpske demokratije, partije na čijem je čelu predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Iz Opštine Budva u avgustu je saopšteno da Đurašković i njeni bliski saradnici zloupotrebom i mahinacijama koriste sindikat u privatne svrhe i onemogućavaju kompletiranje Savjeta ustanove, jer odbijaju da predlože člana iz reda zapošljenih. - ...Lucija Đurašković nije preuzela nijednu radnju kako bi se iz reda zaposlenih imenovao član Savjeta, nakon čega bi osnivač predložio i ostale članove. Svjesna činjenice da bi je novoimenovani Savjet mogao zbog brojnih propusta u radu razriješiti, nastavlja sa opstrukcijama, posebno koristeći političku krizu i činjenicu da lokalni parlament nije funkcionisao – saopštili su u avgustu iz Opštine Budva.

Lucija Đurašković zaključala kancelariju, Ćupić u hodniku čeka policiju

Za Pljevlja važan infrastrukturni projekat, put Mijakovići – Vrulja, koji će znatno uticati na povezanost ovoga grada sa ostalim crnogorskim gradovima, kako na sjeveru, tako i na jugu države, juče je svečano otvoren, ali ceremoniji, u organizaciji Vlade Crne Gore, nije prisustvovao predsjednik pljevaljske opštine Dario Vraneš. Nije bio pozvan. Ni on, niti predsjednica Skupštine Opštine Jovana Tošić. Ali, jeste potpredsjednik lokalnog parlamenta – Darko Gazdić iz Pokreta Evropa sad, kao i čelnici Rudnika uglja Pljevlja – Nemanja Laković, Jadranko Lončar i Miroslav Đurišić, takođe kadrovi PES-a. Put su juče otvorili premijer Milojko Spajić, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-put-vrulja-mijakovici-smanjuje-vrijeme-putovanja-od-pljevalja-do-podgorice-za-oko-pola-sata&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Vraneš, kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića (predsjednika Skupštine Crne Gore) i Tošić, kadrovkinja Demokrata Alekse Bečića (potpredsjednika Vlade), iako „prvi domaćini“ grada pod Golubinjom, za Spajića, očito, nijesu bili poželjni. - Nijesmo dobili zvaničan poziv, ni ja ni predsjednica Skupštine – kratko je za Portal ETV kazao Vraneš. Na našu opasku da je svečanoj ceremoniji prisustvovao potpredsjednik Skupštine Opštine, kadar PES-a, Darko Gazdić, komentar Vraneša je bio: „Da. Cio PES je bio“. - Svi iz Rudnika uglja – dodao je.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja"><figcaption>Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Vraneš je negirao tvrdnje da obezbjeđenje nije dozvolilo njemu i Tošić da prođu, sve dok ceremonija nije okončana. Ono što je upadljivo je da njega i nje nema na Vladinim fotografijama i snimcima sa otvaranja puta. Vraneš je za Portal ETV još kazao da ekipi Televizije Pljevlja nije dozvoljeno da izvještavaju sa ovog događaja. - Prvi put od osnivanja TV Pljevlja da im se nije dalo da prisustvuju – rekao je on. Zašto Spajiću, rođenom Pljevljaku, Vraneš nije bio poželjan, ali ni Tošić, može se samo nagađati. Politika vlasti u Pljevljima je, od kada je na čelu grada Vraneš, bukvalno „saoizacija“ ove Opštine, međutim premijer nijednim gestom do sada nije pokazao da mu to smeta. Vraneš prilježno radi na velikodržavnom projektu susjedne Srbije – nazvanom „srpski svijet“, a koji podrazumijeva prisajedinjenje ovoj zemlji, ne samo Crne Gore koju oni tretiraju kao srpsku teritoriju, već i dijelova drugih država u okruženju, poput entiteta Bosne i Hercegovine – Republika Srpska. Vraneš slavi nacistički četnički pokret, blizak je Crkvi Srbije, a maticom smatra susjednu Srbiju. Obilježava državne praznike Srbije, ali ne i Crne Gore. Ove godine čak je odbio da prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine povodom Dana Pljevlja – 20. novembra. Pljevlja su 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora, međutim, Vraneš smatra da je to najtragičniji dan XX vijeka za ovaj grad. Građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović juče je na svom Fejsbuk profilu ocijenio da je „sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja, dr Dario Vraneš“. - Otvorena je dionica puta Pljevlja – Mijakovići - Vrulja, dio puta ka Bijelom Polju. To je projekat koji nije ni PES-ov, ni DPS-ov, ni DF-ov – to je put građana Pljevalja i Bijelog Polja, plaćen novcem svih nas. I upravo zato je sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja dr Dario Vraneš. Sviđalo se to nekome ili ne, predsjednik Opštine je simbol grada i morao je biti tu. Isto tako, morao je biti prisutan i predsjednik opštine Bijelo Polje. To je normalna, civilizovana i državnički odgovorna praksa – napisao je on. Konstatovao je i da „to nije bio državni događaj“, već „stranački skup članova i simpatizera PES-a, na kojem nije bilo mjesta za nikoga ko ne odgovara propagandi, pa čak ni za građane Pljevalja“. - Put koji treba da spaja ljude, oni su pretvorili u političku tribinu koja dijeli građane. Država se ne gradi mitinzima i podjelama, već zajedništvom, odgovornošću i poštovanjem funkcije koju obavljaš, a ne stranke za koju navijaš. Pljevljima treba razvoj, ne partijska priredba za fotografisanje. Pljevljima trebaju putevi do Čajniča, Foče, Priboja, Mojkovca i Bobova – poručio je Čolović. Izvođač radova na putu Mijakovići - Vrulja je kompanija „Bemax“.

Vraneš nepoželjan za Spajića

Grupa građana Cetinja danas će blokirati saobraćaj na magistralnom putu Cetinje-Podgorica, u mjestu Kruševo Ždrijelo, od 15 sati i 20 minuta, kazala je za Portal ETV Vesna Pejović, majka i baba ubijenih u masakru na Medovini.
Građani Cetinja mirne blokade organizuju mjesecima iskazujući protest i tražeći odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora za dvije tragedije u kojima je na Cetinju, u dvije i po godine, ubijeno dvadeset i troje njihovih sugrađana.
Do sada su simbolično blokade počinjale u 17.26 sati, vrijeme kada je Aco Martinović započeo krvavi pir u kojem je ubijeno 13 osoba.&nbsp;
Pejović je kazala i da se ubuduće neće znati vrijeme blokada.
- Nijesu uspjeli da me slome, neću odustati sve dok zahtjevi ne budu ispunjeni - kazala je Pejović.&nbsp;
O blokadama će, kako je poručila, odlučivati građani koji su svakoga dana na Kruševom ždrijelu.&nbsp;
- Oni su konstantno na blokadama, po lijepom i ružnom vremenu. Istrajali smo i istrajaćemo sigurni budite, neka narod Crne Gore bude svjestan da stojimo zbog ovakvog sistema, društva i života. Moje ne mogu vratiti ali želim osmijeh ovoj đeci - zaključila je Pejović u izjavi za Portal ETV.&nbsp;

Tag: mir